REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-2267/2022-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji Sanji Grgurić Hojski, u parničnom predmetu tužiteljice MC, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Kristini Delić, odvjetnici u Zagrebu protiv tuženika HOK- OSIGURANJE d.d., OIB 00432869176, Zagreb, Capraška ulica 6, zastupane po punomoćnici Sandri Pleša, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene 9. veljače 2026. u nazočnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnice tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje u tekstu: ZPP), 26. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., OIB 00432869176, Zagreb, Capraška ulica 6 isplatiti tužiteljici MC, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] isplatiti iznos od 668,20 eura sa zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 625,00 eura od 27. travnja 2022. do isplate,

- 43,20 eura od 26. ožujka 2026. do isplate, s time da se kamata do 31. prosinca 2022. određuje po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate i utvrđene po Hrvatskoj narodnoj banci za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 569,50 eura sa zateznom kamatom tekućom od 27. travnja 2022. do isplate te iznosa od 222,25 eura sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

III. Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., OIB 00432869176, Zagreb, Capraška ulica 6 naknaditi tužiteljici MC, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] trošak ovog postupka u iznosu od 922,59 eura sa zateznom kamatom tekućom od 26. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev odbija kao neosnovan.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška.

Obrazloženje

1. Tužiteljica MC (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi navodi da se ozlijedila na radu 9. veljače 2022. kao djelatnica dječjeg vrtića kada je kao odgojiteljica prilikom obavljanja svoje djelatnosti za poslodavca- posluživanja užine, potrčala kako bi spriječila pad djeteta od 1,5 godina te udarila stopalom u nogu stola. Zadobila je ozljedu IV. i V. prsta desnog stopala zbog čega je potražila liječničku pomoć. Predmetna ozljeda priznata joj je kao ozljeda na radu. Obratila se tuženiku da zahtjevom za mirno rješenje spora 27. travnja 2022., no tuženik je odbio spor riješiti mirnim putem. Stoga potražuje od tuženika naknadu neimovinske štete na ime povrede prava osobnosti zbog oštećenja zdravlja (i to na ime duševnih boli zbog zaostalih trajnih posljedica, bolova, straha) u iznosu od 9.000,00 kn sa zateznom kamatom tekućom od 27. travnja 2022. do isplate te naknadu imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 2.000,00 kn sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate. Traži naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

2. Tuženik HOK-OSIGURANJE d.d. (dalje u tekstu: tuženik) u odgovoru na tužbu osporava osnovanost tužbenog zahtjeva jer u prijavi o ozljedi na radu stoji uzrok nezgode viša sila. Smatra kako šteta nije posljedica propusta zaštite na radu jer je poslodavac osigurao sigurne uvjete za rad kao i sredstva za rad koja štite radnika od ozljede na rad, a na okolnosti u konkretnom slučaju nije mogao utjecati niti je isto mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu. Smatra da nema uzročno-posljedične veze između procesa rada, upravljanja tim procesom i nastale štete tužiteljici niti bilo kakve odgovornosti. Osporava pravo tužiteljice na naknadu neimovinske i imovinske štete te visinu štete. Predlaže odbiti zahtjev te traži naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

3. Podneskom od 15. rujna 2023. nakon provedenog vještačenja tužiteljica konačno potražuje iznos od 708,20 eura sa zateznom kamatom tekućom od 27. travnja 2022. do isplate.

4. Podneskom od 21. studenoga 2023. tuženik se protivio djelomičnom povlačenju tužbe.

5. Kako je tužiteljica podneskom od 15. rujna 2023. djelomično povukla tužbu, to je za isto potreban pristanak tuženika u smislu odredbe čl. 193. ZPP-a. Tuženik se u podnesku od 21. studenoga 2023. pravovremeno protivio djelomičnom povlačenju tužbe (isti je podnesak tužiteljice od 15. rujna 2023. primio 6. studenoga 2023.) pa se postupak u odnosu na povučenu tužbu nastavlja kao da nije bilo povlačenja zbog čega sud treba donijeti odluku o tužbenom zahtjevu koji je bio postavljen do smanjenja tužbenog zahtjeva te takav zahtjev kao konačan uzeti u obzir prilikom utvrđivanja uspjeha u sporu i odlučivanja o troškovima postupka (tako i VSRH u Rev-1367/2024-2 od 12. studenoga 2024.). Stoga je odlučivano o zahtjevu tužiteljice kako je zatražen u tužbi.

6. U dokaznom postupku sud je pročitao: prijavu o ozljedi na radu (list 7-11 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 12-14 spisa), izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad (list 15 spisa), odštetni zahtjev i odgovor tuženika (list 16-22), izjavu o sukladnosti (list 33 spisa), zadužnicu (list 34 i 44 spisa), Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o zaštiti na radu (list 35-37 spisa), liječničku potvrdu (list 38 spisa), zdravstveni karton tužiteljice (list 45-81 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Miljenku Franiću te je pročitan njegov nalaz i mišljenje (list 84-85 spisa), saslušana je tužiteljica (list 108-109 spisa). Nije provedeno vještačenje po vještaku zaštite na radu Ivici Juričkom, stalnom sudskom vještaku jer je tuženik odustao od provođenja navedenog dokaza (list 110 spisa).

7. Sud je donio odluku temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sukladno čl. 8. ZPP – a te je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu štete od tuženika kao osiguratelja s kojim njezin poslodavac Dječji vrtić Gajnice ima sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti poslodavca prema djelatnicima.

9. Među strankama je sporna osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

10. Čitanjem prijave o ozljedi na radu utvrđeno je da je tužiteljica 9. veljače 2022. u 9:00 sati u sobi dnevnog boravka kao zaposlenica Dječjeg vrtića ''Gajnice'' zadobila ozljedu noge-stopala prilikom podjele jutarnje užine u skupini za vrijeme radnog vremena kod poslodavca.

11. Tužiteljica je u iskazu navela da joj se dogodila ozljeda na radu kao što je navela u tužbi kada je radila kao odgajateljica u dječjem vrtiću. Do nezgode je došlo oko 9,45 ujutro otprilike. Tom prilikom je na svojem malo povišenom stoliću rezala voće za djecu, dok su djeca sjedila na nižem obližnjem stoliću udaljenom otprilike metar i pol od nje. Dok je rezala voće, prvi dio voća stavila je na stol za djecu te se potom vratila na svoj stol nastaviti rezati, ali je u tom trenutku vidjela da jedna djevojčica starosti godinu i pol je naglo krenula se popeti na predmetni stolić na kojem je bilo voće te je ona instinktivno ispustila nož i krenula uhvatiti djevojčicu kako se ne bi ista popela na stol te je tom prilikom udarila u oštri dio dječjeg stolića desnim stopalom između trećeg i četvrtog prsta. Imala je snažan podljev i sa gornje i sa donje strane desnog stopala te da joj je tkivo bilo oštećeno. Dva tjedna je bila na bolovanju te je potom otišla ponovno do svoje doktorice, a budući da su je iz vrtića zvali da fali odgajateljica te joj je doktorica rekla da bi joj bilo lakše i brže prošlo da je slomila prst, međutim kako se radi o podljevu da je puno duži oporavak te joj je rekla da stavi zavoj (flaster) između 3. i 4. prsta, odnosno da mobilizira isto područje, to se ona tako i vratila na posao odgajateljice nakon tih 2 tjedna bolovanja. Nikada prije nije imala ozljede na radu. Osposobljena je za primjenu zaštite na radu. U tom je trenutku imala na sebi obuću certificiranu, a radi se o klompama koje nemaju posebno čvrstu zaštitu. Poslodavac joj je osigurao tu radnu obuću.

12. Iz zadužnica (list 34 i 44 spisa) vidljivo je da je tužiteljica na radnom mjestu od poslodavca zadužila zaštitna sredstva –papuče Kopitarna Z 601 bakar odnosno klompe Z 601, a koje su prema izjavi o sukladnosti radna obuća kategorije II.

13. Iskaz tužiteljice cijenjen je istinitim jer je jasno opisala način nastanka štetnog događaja, mjesto i nošenje zaštitne opreme te su njezini navodi podudaraju s podacima iz prijave o ozljedi na radu te podacima zadužnica.

14. Člankom 111. st. Zakona o radu (''Narodne novine'', broj 93/2014., 127/2017., 98/2019., 151/2022., 46/2023. i 64/2023., dalje u tekstu: ZOR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

15. Člankom 25. Zakona o zaštiti na radu (''Narodne novine'', broj 71/2014., 118/2014., 154/2014., 94/2018. i 96/2018, dalje u tekstu: ZZR) propisano je da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

16. Iz navedenih odredaba zakona proizlazi da poslodavac odgovara radniku za štetu pretrpljenu na radu po načelu objektivne odgovornosti, dakle na temelju činjenice da je radnik pretrpio štetu na radu. Tijekom postupka, tuženik nije sporio navode tužiteljice da je poslodavac tužiteljice s njim sklopio policu osiguranja odgovornosti broj 13-0000011455 prema djelatnicima, stoga tuženik odgovara za štetu tužiteljici na isti način kao što odgovara njezin poslodavac.

17. Temeljem podataka koji su navedeni u prijavi o ozljedi na radu, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je priznao tužiteljičinu ozljedu ozljedom na radu i to ovjerom tiskanice prijave o ozljedi na radu, sukladno članku 125. stavka 1. točke 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine 80/2013, 137/2013 i 98/2019) i to 31. ožujka 2022. Tom je odredbom propisano da o priznavanju ozljede na radu, Zavod odlučuje u pravilu bez donošenja pisanog rješenja, ovjerom tiskanice prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalne bolesti. Iz navedenog proizlazi da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje tužiteljici priznao ozljedu od 9. veljače 2022. kao ozljedu na radu, a protiv navedene odluke Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje bila je dopuštena žalba Direkciji Zavoda u roku od 15 dana od dana primitka ovjerene tiskanice prijave o ozljedi na radu, što je vidljivo iz ovjerene tiskanice prijave o ozljedi na radu (list 11 spisa). Tuženik nije dostavio u spis dokaz iz kojeg bi bilo vidljivo da je protiv navedenog rješenja tužiteljičin poslodavac podnio žalbu (niti je to tvrdio tijekom postupka) što znači da je rješenje HZZO-a kojim je tužiteljici priznata ozljeda na radu ovjerom tiskanice prijave o ozljedi na radu, postalo pravomoćno.

18. Da je ozljeda koju je tužiteljica zadobila 9. veljače 2022., ozljeda na radu, predstavlja prethodno pitanje u ovom postupku u smislu članka 12. st. 1 ZPP-. S obzirom na to da je o tom pitanju nadležno tijelo (HZZO) donijelo odluku, sud je vezan pravomoćnom odlukom donesenom od strane HZZO-a u upravnom postupku. S obzirom da je rješenjem HZZO-a utvrđeno da ozljeda koju je tužiteljica zadobila u utuženom štetnom događaju, predstavlja ozljedu na radu, sud je utvrdio da navedena ozljeda predstavlja ozljedu na radu za koju poslodavac odgovara po principu objektivne odgovornosti. Sud nije ovlašten preispitivati pravilnost odluke koju je HZZO donio u upravnom postupku i kojom je tužiteljici priznata ozljedu od 9. veljače 2022. kao ozljeda na radu.

19. Navodi tuženika da bi uzrok nastanka navedene ozljede na radu bio viša sila pa da bi zbog toga poslodavac bio oslobođen odgovornosti, nisu prihvaćeni. Naime, udarac nogom u stol na radnom mjestu- u sobi dnevnog boravka dječjeg vrtića prilikom podjele užine nije nepredvidiv događaj koji se nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći. Naime, radni prostor tužiteljice je opremljen stolovima te zbog toga udarac nogom u stol u dnevnom boravku dječje skupine u vrtiću predstavlja uobičajeni rizik radnog procesa za poslodavca tužiteljice te se ne može govoriti o tome da bi šteta nastala tužiteljici stoga potjecala od nepredvidivog uzroka koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Pritom na strani tužiteljice sud ne nalazi doprinosa nastanku štetnog događaja jer je ista obavljala radne zadatke koje joj je odredio poslodavac te je nosila zaštitnu obuću koju joj je osigurao poslodavac. Činjenica da u prijavi o ozljedi na radu je navedeno da je uzrok događaja ''viša sila'', nema takav značaj kakav mu pridaje tuženik. Naime, ove podatke je ispunjavao poslodavac tužiteljice, koji je i odgovoran za štetu, pa stoga se njegovi navodi o uzroku štete ne mogu prihvatiti.

20. Radi utvrđenja ozljeda koje je tužiteljica zadobila u štetnom događaju provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za ortopediju i traumatologiju Miljenku Franiću. Vještak je u nalazu i mišljenju naveo da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila udarac u IV. prst lijevog stopala zbog čega je bila na bolovanju 2 tjedna. Liječenje je završilo 9. ožujka 2022. s obzirom na karakter ozljeda te postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i ozljede. Trajne posljedice navedenih ozljeda nisu zaostale. Tzv. primarni strah koji se javio prilikom tjelesnog ozljeđivanja bio je vrlo intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah koji je proistekao iz tjelesnih ozljeda i njezinih posljedica jačeg intenziteta bio je prisutan 1 dan, srednjeg intenziteta 2 dana, slabijeg intenziteta 5 dana. Bol jakog intenziteta imao je 2 dana, srednje jakog intenziteta kumulativno trajanja 3 dana, a manjeg intenziteta kumulativnog trajanja još narednih 5 dana. Daljnji povremeni bolovi su trajne prirode i uključeni su u pojačane napore. Tuđa pomoć i njega tužiteljici je bila potrebna 1 sat dnevno kroz 10 dana (pomoć kod održavanja osobne higijene, oblačenja, odlaska kod liječnika, odlaska u trgovinu, kućanskih poslova…).

21. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje medicinskog vještaka jer je sačinjen objektivno i stručno, a cijeneći pritom da stranke nisu imale primjedbe na vještačenje.

22. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka, utvrđeno je da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima, ''Narodne novine'' 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022 i 155/2023, dalje u tekstu: ZOO). Pritom je uzet u obzir utvrđeni intenzitet pretrpljenih fizičkih i duševnih bolova, kao i pretrpljenog straha. Pored toga, sud je utvrdio da tužiteljici pripada i pravo na naknadu nenovčane imovinske štete povodom pružene tuđe pomoći u opsegu koji je prema ocjeni vještaka bio potreban s obzirom na pretrpljeno ozljeđivanje u štetnom događaju, sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO-a.

23. Odlučujući o visini pravične novčane naknade po kriterijima pretrpljenih bolova i straha kod tužiteljice, sud je uzeo u obzir intenzitet i trajanje tih bolova te jačinu pretrpljenog straha kako su opisani u mišljenju liječnika vještaka, sam tijek liječenja i neugodnosti koje je imala prilikom liječenja.

24. Stoga tužiteljici, temeljem čl. 1100. ZOO, primjenom čl. 223. ZPP-a, zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 625,00 eura i to po kriteriju pretrpljenih tjelesnih boli 360,00 eura te po kriteriju pretrpljenog straha 265,00 eura, dok je u preostalom dijelu zahtjev odbijen.

25. U pogledu nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, sukladno provedenom vještačenju utvrđeno je da je tužiteljici ista bila potrebna ukupno 10 sati. Kako tužiteljica ima pravo na istu i kada joj je pružana besplatno, tužiteljici s te osnove, primjenom čl. 223. ZPP - a, pripada iznos od 43,20 eura, što odgovara cijeni sata tuđe pomoći i njege od 4,32 eura koji iznos sud smatra primjerenim cijeni koštanja sata tuđe pomoći i njege i postojećoj sudskoj praksi te sukladno traženju tužiteljice.

26. Stoga ukupno tužiteljici zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu pripada naknada u iznosu od 668,20 eura.

27. Odluka o isplati zatezne kamate na pravičnu novčanu naknadu temelji se na odredbi čl. 1103. ZOO prema kojoj ista dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Stoga je ista dosuđena od 27. travnja 2022. do isplate kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

28. Na iznos naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu dosuđena je zatezna kamata tekuća od dana donošenja presude, tj. od 26. ožujka 2026. jer je donošenjem presude utvrđen točan iznos naknade za tuđu pomoć i njegu koji je tuženik dužan isplatiti tužiteljici, sukladno čl. 1086. ZOO, a prema cijenama na dan presuđenja.

29. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO.

30. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 2. ZPP – a, sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora (1.459,95 eura). ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj 138/2023, dalje u tekstu: OT).

31. Kod odlučivanja o troškovima parničnog postupka kod parcijalnog uspjeha stranaka u sporu, u situaciji kad su sporni osnov i visina tužbenog zahtjeva, prilikom određivanja troškova postupka potrebno je ocjenjivati (uzimati u obzir) uspjeh stranaka ne samo u pogledu visine prihvaćenog, odnosno odbijenog tužbenog zahtjeva, već je potrebno ocjenjivati uspjeh stranaka kako s obzirom na osnovu zahtjeva, tako i s obzirom na visinu prihvaćenog, odnosno odbijenog tužbenog zahtjeva.

32. Dakle, kada je tuženik osporavao osnov i visinu zahtjeva, ako je tužbeni zahtjev makar i djelomično usvojen tada se smatra da je tužitelj glede osnove zahtjeva (X) uspio u omjeru od 100%, a glede visine zahtjeva (Y) omjer uspjeha u sporu uzima se prema konačno postavljenom zahtjevu. Aritmetičkom sredinom između uspjeha glede osnove i omjera glede visine dobiva se omjer uspjeha u sporu tužitelja (Z1=X+Y: 2). Na jednak način izračunava se i omjer tuženika u sporu (Z2). Konačan uspjeh stranke u sporu dobiva se razlikom između omjera uspjeha tužitelja u odnosu na omjer uspjeha tuženika (Z1-Z2).

33. U konkretnom slučaju tužiteljica je u odnosu na osnovu uspjela u cijelosti odnosno 100 %, a tuženik nije uspio - 0 %.

34. Tužiteljica je u odnosu na visinu uspjela ukupno u omjeru od 45,77 %, a tuženik 54,23 %. Aritmetičkom sredinom između uspjeha glede osnove i visine, tužiteljica je uspjela u omjeru od 72,88 % (100 % + 45,77 %), a tuženik u omjeru od 27,12% (0 % + 54,23 %).

35. Oduzimanjem postotka uspjeha tužiteljice i postotka uspjeha tuženika dobije se 45,76 % u kojem postotku je odmjerena naknada troškova postupka tužiteljici.

36. Tužiteljici zastupanoj po punomoćniku odvjetniku priznat je trošak koji se odnosi na sastav tužbe (Tbr 7. toč. 1. OT - 75 bodova, sukladno traženju), sastav odštetnog zahtjeva (Tbr. 32. OT-75 bodova, sukladno traženju), sastav podnesaka od 19.01.2023. i 15.09.2023. (Tbr. 8. toč. 1. OT-75 bodova svaki, sukladno traženju), zastupanje na ročištima 22.02.2023., 22.03.2024., 05.06.2024. i 09.02.2026. (Tbr. 9. toč. 1. OT-75 bodova svako, sukladno traženju), vrijednost boda 2,00 eura (Tbr. 54. OT), trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% u iznosu od 300,00 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,00 eura i presudu u iznosu od 53,09 eura, ukupno 1.579,09 eura, sukladno čl. 155. ZPP-a te određeno u omjeru od 45,76 % sukladno uspjehu tužiteljici što iznosi 772,59 eura te čemu je pribrojan trošak vještačenja u iznosu od 200,00 eura pa ukupno iznosi 922,59 eura. Tužiteljici je priznat trošak vještačenja u cijelosti jer je tužiteljica sa svojim zahtjevom uspjela barem djelomično, a kako je tuženik dao povoda za tužbu (zbog čega su ovi troškovi i nastali), dužan joj je troškove vještačenja naknaditi u cijelosti (tako i VSRH u Rev-229/2022-2 od 01.02.2024., Rev 994/2021-2 od 14. rujna 2021., Rev 473/2023-2 od 6. lipnja 2023. i dr.).

37. Nije priznat trošak sastava prigovora te sastav podnesaka od 16.02.2024. i 05.11.2024. jer sastav istih nije bio potreban za vođenje ovog postupka sukladno čl. 155. st. 1. ZPP – a.

38. S obzirom na to da je tužiteljica tražila zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka tekuću od presuđenja do isplate, sud joj je na dosuđeni parnični trošak dosudio zateznu kamatu tekuću od donošenja presude, tj. od 26. ožujka 2026. do isplate sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a.

39. Zatezna kamata na parnični trošak dosuđena je sukladno čl. 29. st. 2. ZOO.

40. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 26. ožujka 2026.

Sutkinja:

Sanja Grgurić Hojski

UPUTA O PRAVU NA IZJAVLJIVANJE PRAVNOG LIJEKA PROTIV PRESUDE:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, ovom sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

Dna:

- tužiteljici po pun. uz rj. za s.p. na presudu

- tuženiku po pun.