Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska ulica 26d

Poslovni broj: Gž-887/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Bađun, predsjednice vijeća, Milka Samboleka, izvjestitelja i člana vijeća te Tatjane Ledinšćak-Babić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŠŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], tužiteljice ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i tužitelja GŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Josip Janković i Mate Burazin u Karlovcu, protiv tuženika KŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Irena Blauhorn, odvjetnica u Karlovcu, radi predaje u posjed, te u pravnoj stvari tuženika KŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Irena Blauhorn, odvjetnica u Karlovcu , protiv tužitelja ŠŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], tužiteljice ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i tužitelja GŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Josip Janković i Mate Burazin u Karlovcu, radi utvrđenja prava vlasništva, povodom žalbe tuženika podnesene protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu, poslovni broj: P- 779/2023-72 od 12. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 26. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu, poslovni broj: P-779/2023-72 od 12. svibnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

„I. Nalaže se tuženiku-protutužitelju KŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], da 1. tužitelju-protutuženiku ŠŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. tužiteljici-protutuženici ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužitelju-protutuženiku GŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] preda u posjed dio kč. br. [katastarska čestica] [adresa] KUĆA 90 m2 [adresa] LIVADA 555 m2 UKUPNO: 1145 m2 koja dolazi upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio je na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka Natalije Bokulić, ing. geod. iz lipnja 2021.g. označen točkama A -B- C-D-E-F-A, površine 75 m2, a koja skica lica mjesta je sastavni dio ove presude, te sa iste površine ukloni dio gospodarske zgrade u površini koja prelazi katastarsku liniju na skici očevida označena točkama F-E, te ukloni sa iste površine dva stabla šljive, dva stabla kruške, tri breskve, jednu murvu, tri grma lješnjaka, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku-protutužitelju KŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] da 1. tužitelju-protutuženiku ŠŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. tužiteljici-protutuženici ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužitelju-protutuženiku GŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] naknadi parnični trošak u iznosu od 3.817,48 eur (tri tisuće osamsto sedamnaest eura i četrdeset i osam centi) uz zakonsku zateznu kamatu po stopi od 7,50 %, a u slučaju promjene stope zakonske zatezne kamate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekuću počevši od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve to u roku od 15 dana.

III. Odbijaju se 1. tužitelj-protutuženik ŠŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. tužiteljica-protutuženica ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužitelj-protutuženik BŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] s preostalim zahtjevom za naknadu parničnog troška iznad dosuđenog iznosa, do iznosa od 8.256,87 eru (osam tisuća dvjesto pedeset i šest eura i osamdeset i sedam centi).

IV. Odbija se protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja KŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tuženik – protutužitelj KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], površine 1145 m2 i to kuća, površine 90 m2, dvorište, površine 500 m2 i livada, površine 555 m2, odnosno ukupne površine 1145 m2, upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio je na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka Natalije Bokulić, ing.geod. iz lipnja 2021., označen točkama A-B-C-D-E-F-A, površine 75 m2, a koja skica lica mjesta je sastavni dio ove presude, što su tužitelji – protutuženici ŠŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ĐŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i GŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni priznati i trpjeti upis tuženikovog – protutužiteljevog prava vlasništva na prethodno navedenom dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Karlovcu, Zemljišno knjižnog odjela [adresa], u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tužiteljima – protutuženicima ŠŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ĐŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i GŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da naknade tuženiku – protutužitelju KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove ovog parničnog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

2. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom tuženik pobija presudu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu sukladno žalbenim navodima.

3. U odgovoru na žalbu tužitelji se protive navodima žalbe i predlažu da nadležni županijski sud odbije žalbu i potvrdi prvostupanjsku presudu te naloži tuženiku da im naknadi trošak odgovora na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet ove parnice tužbeni je zahtjev tužitelja da se naloži tuženiku da im preda u posjed dio kčbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 75 m2 i s te površine ukloni dio pomoćne zgrade u površini koja prelazi katastarsku liniju na skici očevida iz lipnja 2021. označene točkama F-E te ukloni više različitih voćaka.

5.1. Predmet ove parnice je i protutužbeni zahtjev tuženika da se utvrdi da je on vlasnik dijela nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio je na skici lica mjesta iz lipnja 2021. označen točkama A-B-C-D-E-F-A površine 75 m2, što su tužitelji dužni priznati i trpjeti upis tuženikovog prava vlasništva na tom dijelu nekretnine.

6. Nakon što je utvrdio da je nesporno:

- da su obje stranke u posjedu svojih nekretnina od 2004. kada su putem stambenog zbrinjavanja iste dobile na korištenje, a 2011. su nekretnine kupili od Republike Hrvatske,

- da niti tužitelji, a niti tuženik od prethodnih vlasnika nisu uvedeni u posjed, već im je nekretnine u posjed predala Agencija za pravni promet i posredovanje nekretnina (dalje: APN),

- da su stranke pod poslovnim brojem: R1-35/2017 vodile postupak radi uređenja međe, koji je okončan povlačenjem prijedloga budući su tužitelji predlagali uređenje međe po katastru, na što tuženik nije pristao već je tražio uređenje međe po uživanju,

dok je bio sporan dio nekretnine (dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) koji je označen na skici lica mjesta stalne sudske vještakinje Natalije Bokulić iz lipnja 2021., označen točkama A-B-C-D-E-F-A, površine 75 m2, a koja skica lica mjesta je sastavni dio presude,

prvostupanjski sud ocjenom provedenih dokaza utvrđuje ove odlučne činjenice:

- da nekretnine koje su sada u vlasništvu parničnih stranaka nisu bile omeđene vidljivim međašnim znakovima (ogradom, stupovima i žicom ili sl.), a ranije su bile u vlasništvu braće Š koja svoje nekretnine nisu ograđivali i oko uživanja nije bilo spora,

- da su prijašnji vlasnici svoje nekretnine prodali Republici Hrvatskoj te je APN, putem stambenog zbrinjavanja, parničnim strankama predao u posjed njihove nekretnine,

- da su stranke uživale svoje nekretninu te su bile u dobrim odnosima, koji su se pogoršali tijekom postupka uređenja međe,

- da su tužitelji, kako se susjedski odnosi dodatno ne bi narušili, stavili privremenu ogradu da lopta njihove djece i unučadi ne bi dolazila u vrt tuženika koji je imao posađen povrtnjak,

- da su tužitelji, iako su znali gdje je međa po katastru, privremenu ogradu postavili unutar svoje nekretnine jer im je to bilo praktičnije da ogradu postave od betonskog zida na kojem se nalazi natkrivena nadstrešnica,

- da su tužitelji u zemljišnim knjigama upisani kao vlasnici spornog dijela nekretnine, dok je tuženik uživao svoju nekretninu, da bi tek nakon postavljanja privremene ograde, počeo koristiti sporni dio nekretnine, iako je znao da je taj dio upisan kao vlasništvo tužitelja, pa njegov posjed tog dijela nije bio pošten, slijedom čega je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja, kod čega se prvostupanjski sud u toč. 23. obrazloženja poziva na odredbe čl. 161. st. 1. i 162. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96; 68/98; 137/99; 22/00; 73/00; 114/01; 79/06; 141/06; 146/08; 38/09; 153/09; 143/12; 152/14; 81/15-pročišćeni tekst; 94/17- ispravak i 14/25; dalje: ZV),

- da je na uviđaju na licu mjesta utvrđeno da se gospodarski objekt tuženika nalazi dijelom na nekretnini tužitelja, a tuženik je tvrdio da je temeljem dosjelosti i građenja na tuđem zemljištu stekao pravo vlasništva na dijelu nekretnine - kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da nisu ostvarene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću jer posjed tuženika nije bio pošten, zakonit odnosno istinit , s obzirom da je tuženik znao do kuda je njegov posjed i ne može tvrditi da je prijeporni dio nekretnine stekao dosjelošću,

- da se tuženik neosnovano poziva na čl. 7. Ugovora o kupoprodaji u kojem je utvrđeno da kupuje nekretninu u viđenom stanju, jer se ta kvalifikacija (viđeno stanje) mogla odnositi samo na kuću, ali ne i na prijeporni dio nekretnine (dio kčbr. [katastarska čestica]), s obzirom da je u trenutku prodaje kčbr. [katastarska čestica] tuženiku, prodavateljica Republika Hrvatska bila vlasnica i susjedne kčbr. [katastarska čestica], te bi tada prodavateljica, ako joj je bila namjera prodati i sada prijeporni dio kčbr. [katastarska čestica], u kupoprodajnom ugovoru kojeg je sklopila s tuženikom naznačila da tuženiku prodaje i sada sporni dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je u odnosu na stjecanje prava vlasništva građenjem utvrđeno da je tuženik bez odobrenja i znanja tužitelja proširio postojeću gospodarsku zgradu na nekretninu tužitelja iskoristivši trenutak kada tužitelji nisu bili kod kuće, a tužitelji su prigovorili tuženiku kada su vidjeli da je on proširio gospodarsku zgradu na njihovu nekretninu, ali se tuženik na taj prigovor i protivljenje nije obazirao, slijedom čega prvostupanjski sud odbija protutužbeni zahtjev tuženika.

7. Prema odredbi čl. 365. st. 2. primjenjivog Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07-odluka US RH; 84/08; 96/08-odluka US RH; 123/08-ispravak; 57/11; 148/11-pročišćeni tekst; 25/13 i 89/14-odluka US RH; dalje: ZPP) drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. toga Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

7.1. Navedeni ZPP se u ovoj pravnoj stvari koja je započela 14. prosinca 2017. primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN br. 70/19) uz iznimke iz st. 2. -4. tog članka i odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN br. 80/22) uz iznimke st. 2.-7. tog članka.

7.2. Imajući u vidu sadržaj odredbe čl. 365. st. 2. ZPP -a te činjenicu da tuženik presudu ne pobija zbog pogrešno i/ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (u toč. II. žalbe tuženik izričito navodi da podnosi žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava), a na taj žalbeni razlog ovaj sud ne pazi po službenoj dužnosti, to pobijana presuda u žalbenom postupku nije niti ispitana u odnosu činjenično stanje koje je utvrdio prvostupanjski sud.

8. U prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju se tuženik poziva u toč. III. žalbe djelomičnim reproduciranjem sadržaja te bitne povrede. Suprotno tome, pobijana presuda se u cijelosti može ispitati i nije opterećena nedostatcima na koje se tuženik poziva u žalbi. Nije počinjena niti bilo koja druga bitna povreda na koje ovaj sud u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti prema odredbe čl. 365. st. 2. ZPP -a.

8.1. U prvostupanjskom postupku nije počinjena niti relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 8. u vezi čl. 354. st. 1. ZPP-a jer je prvostupanjski sud relevantne činjenice utvrdio uz pravilnu ocjenu svih predloženih dokaza čime je postupio u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a prema kojoj koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. U tom kontekstu promašena je tvrdnja tuženika da je prvostupanjski sud poklonio vjeru samo dokazima predloženim od stranke tužitelja , dok su svi dokazi i navodi tuženika samo paušalno navedeni i nisu adekvatno ocijenjeni tj. nisu ocijenjeni prema interesima tuženika u ovoj parnici. Nastavno, nije prihvatljiva tvrdnja tuženika da je pobijana presuda arbitrarna i ustavno pravno neprihvatljiva, s obzirom da je odluku kako u odnosu na tužbeni zahtjev, tako i u odnosu na protutužbeni zahtjev, prvostupanjski sud obrazložio u skladu s odredbom čl. 338. st. 4. ZPP-a, a za odluku kojom je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja odnosno odbio protutužbeni zahtjev tuženika dao je jasne, relevantne, dostatne i valjane razloge.

8.2. U prvostupanjskom postupku nije počinjena niti relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 377. st. 2. u vezi čl. 354. st. 1. ZPP -a na koju se tuženik poziva u toč. IV. žalbe navodeći da je prvostupanjski sud prema nalogu drugostupanjskog suda morao dodatno utvrditi činjenice važne za postupanje u ovom predmetu. Prema odredbi čl. 377. st. 2. ZPP-a prvostupanjski sud je dužan izvesti sve parnične radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja ga je upozorio drugostupanjski sud u svom rješenju.

8.3. Prije svega, ovaj sud naglašava da je u toč. 13. obrazloženja rješenja poslovni broj Gž-961/2022-4 od 28. rujna 2023., kojim je ukinuo ranije donesenu presudu Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu, poslovni broj: P -868/2017-50 od 28. travnja 2022. i dopunsku presudu istog suda poslovni broj: P-868/2017-52 od 10. svibnja 2022. te predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje naveo:

„U nastavku postupka prvostupanjski sud će, prije svega, primjenom odredbe čl. 109. st. 1. ZPP-a pozvati tužitelje da postave određeni tužbeni zahtjev u dijelu na koji je ukazano ovim rješenjem. Nakon toga, a ovisno o procesnoj aktivnosti tužitelja, sud će ponovno provesti i ocijeniti predložene dokaze u smislu odredbe čl. 8. ZPP -a kako bi utvrdio način (opseg) posjedovanja nekretnina parničnih stranaka (i njihovih pravnih prednika), posebno posjedovanja spornog dijela nekretnine. Također je potrebno utvrditi iz kojih su razloga tužitelji između nekretnina stranaka postavili žičanu ogradu i zbog čega bi bila riječ o privremenoj ogradi (je li između stranaka dogovoreno da tužitelji postave ogradu dok se ne uredi međa između njihovih nekretnina). U odnosu na razloge iz kojih su tužitelji postavili ogradu (i zbog toga, izvan svake sumnje, imali određeni trošak), kada je međa između nekretnina bila sporna, valja razjasniti i utvrditi zbog čega tužitelji nisu najprije inicirali postupak uređenja međe i tek po utvrđenom pravcu međe postavili ogradu, kako ne bi ogradu (makar ona bila i privremena) kasnije uklanjali (te ponovni imali trošak). U odnosu na postavljeni protutužbeni zahtjev valja imati u vidu da tuženik svoj zahtjev ne temelji samo na institutu dosjelosti, nego i na građenju na tuđem zemljištu, pa je (i) u tom pravcu potrebno utvrditi odlučne činjenice. (…)“.

8.4. Ovaj sud utvrđuje da je prvostupanjski sud u cijelosti postupio prema danoj uputi (kod čega valja ponoviti da se tuženik u podnesenoj žalbi ne poziva na pogrešno i/ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje), i to na način:

- da je u toč. 4. i 5. obrazloženja utvrdio da je sukladno uputi ovoga suda, uz primjenu odredbe čl. 109. st. 1. ZPP-a pozvao tužitelje da postave određeni tužbeni zahtjev u dijelu u kojem traže od tuženika da ukloni sa spornog dijela nekretnine više voćaka, čemu su tužitelji udovoljili te su podneskom od 18. ožujka 2024. postavili određeni tužbeni zahtjev i u tom dijelu,

- da je ocjenom provedenih dokaza u toč. 19. do 21. obrazloženja utvrdio način (opseg) posjedovanja nekretnina parničnih stranaka (i njihovih pravnih prednika), posebno posjedovanja spornog dijela nekretnine (dijela kčbr. [katastarska čestica]), te je iznio prihvatljive razloge iz kojih su tužitelji između nekretnina stranaka postavili ogradu i zbog čega se radilo o privremenoj ogradi,

- da je sud u odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev imao u vidu da tuženik svoj zahtjev ne temelji samo na institutu dosjelosti, nego i na građenju na tuđem zemljištu, što je konstatirao u toč. 22. obrazloženja,

slijedom čega se osnovano može zaključiti da je prvostupanjski sud u cijelosti postupio prema uputi iz naprijed navedenog ukidnog rješenja ovog suda.

8.5. Nastavno, ovaj sud prihvaća ocjenu da su tužitelji postavili privremenu ogradu s improviziranim drvenim stupovima i žicom, što je vidljivo na fotografijama s lica mjesta te se naglašava da je prvostupanjski sud tu činjenicu utvrdio neposrednim opažanjem na provedenom uviđaju na licu mjesta, koji dokaz se u smislu odredbe čl. 227. st. 1. ZPP-a poduzima upravo kad je za utvrđivanje kakve činjenice ili za razjašnjenje kakve okolnosti potrebno neposredno opažanje suda.

8.6. Žalbene tvrdnje tuženika da je prvostupanjski sud pogrešno protumačio njegovu izjavu u toč. 26. obrazloženja nema svoju podlogu u sadržaju provedenih dokaza, kod čega se napominje da sud utvrđuje činjenično stanje na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno (dakle i na temelju iskaza tuženika) , ali i svih dokaza zajedno (dakle ne samo na temelju iskaza tuženika), pa je sud uz pravilnu primjenu čl. 8. ZPP-a utvrdio da su nekretnine koje su sada u vlasništvu parničnih stranaka ranije bile u vlasništvu braće Š koja ih nisu ogradili jer oko uživanja nikad nije bilo spora, a te su nekretnine oni prodali Republici Hrvatskoj. Također je sud pravilno utvrdio da su u trenutku stupanja u posjed stranke uživale svaka svoju nekretninu, kod čega su tužitelji premda su znali gdje je međa po katastru (na takvom uređenju međe su inzistirali i u postupku koji je vođen radi uređenja međe pod poslovnim brojem: R1-35/2017) naknadno postavili privremenu ogradu unutar svoje nekretnine jer im je bilo praktičnije da ogradu postave od betonskog zida na kojem se nalazi natkrivena nadstrešnica, a što je prvostupanjski sud također utvrdio neposrednim opažanjem na održanom uviđaju na licu mjesta.

8.7. Ovaj sud također prihvaća zaključak prvostupanjskog suda da se čl. 7. Ugovora o kupoprodaji kojim je Republika Hrvatska prodala tuženiku nekretninu - kčbr. [katastarska čestica] odnosi isključivo na tu katastarsku česticu (koja je definirana svojim brojem, oblikom i površinom), ali ne i na susjednu nekretninu - kčbr. [katastarska čestica] (pa tako niti na dio te katastarske čestice koji je sada predmet spora), jer je u trenutku prodaje kčbr. [katastarska čestica] tuženiku, Republika Hrvatska bila vlasnica i susjedne kčbr. [katastarska čestica], pa bi tada da joj je bila namjera u kupoprodajnom ugovoru naznačiti da tuženiku prodaje i sada sporni dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], to svakako naznačila u ugovoru. Stoga nije osnovana žalbena tvrdnja tuženika da se „viđeno stanje“ odnosi i na sada sporni dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8.8. Neosnovano tuženik pobija i utvrđenje prvostupanjskog suda iz toč. 28. obrazloženja da je on znao do kuda je njegov posjed i da ne može tvrditi da je sporni dio nekretnine stekao dosjelošću, s obzirom da iz provedenih dokaza proizlazi upravo takav zaključak. Naime, tuženik ne uočava da je u ovom postupku u svojstvu svjedoka saslušana i LŠ, geometar, čiji iskaz tuženik u žalbi ne osporava, a koja je iskazala da je ucrtavala kuću tuženika te je utvrdila da tuženik uživa više zemlje nego je navedeno u katastru, pa je tuženik najkasnije već tada saznao do kuda se nalazi nekretnina koju je kupio od Republike Hrvatske, dakle tuženik je najkasnije od tog trenutka znao da mu ne pripada pravo na posjed spornog dijela kčbr. [katastarska čestica], pa njegov posjed prema ocjeni i ovoga suda nije bio pošten i nisu ostvarene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

8.9. Navodima žalbe tuženik nije doveo u sumnju niti zaključak prvostupanjskog suda da pravo vlasništva na spornom dijelu kčbr. [katastarska čestica] nije stekao niti građenjem na tuđem zemljištu. U tom kontekstu promašeno je pozivanje tuženika na odredbu čl. 153. ZV-a u kojoj je uređeno stjecanje prava vlasništva građenjem u situaciji kada je graditelj pošten, a vlasnik zemljišta nepošten, jer pod pojmom „građenje zgrade“ kao uvjeta za originarno stjecanje vlasništva treba smatrati sasvim novo građenje ili građenje na osnovi postojeće zgrade koja je potpuno uništena, a u konkretnoj situaciji je na pouzdan način utvrđeno da je tuženik isključivo dogradio (proširio) postojeću gospodarsku zgradu (šupu) i na taj način nije mogao steći pravo vlasništva na spornom dijelu kčbr. [katastarska čestica].

9. Pravilna je i valjano obrazložena odluka o troškovima postupka koja se temelji na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a koju tuženik u žalbi posebno ne pobija.

10. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP -a odbijena je žalba tuženika kao neosnovana, potvrđena prvostupanjska presuda i odlučeno kao u toč. I. izreke ove presude.

11. Tuženik je odbijen sa žalbom, pa je primjenom odredbe čl. 154. st. 1. u vezi čl. 166. st. 1. ZPP-a odbijen njegov zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka i odlučeno kao u toč. II. izreke ove presude.

12. Primjenom odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a odbijen je i zahtjev tužitelja za naknadu odgovora na žalbu jer taj trošak nije bio potreban u ovoj parnici, s obzirom da tužitelj i u odgovoru na žalbu ponavljaju navode koje su već iznijeli u prvostupanjskom postupku, pa taj podnesak nije bio potreban u žalbenom postupku. Stoga je odlučeno kao u toč. III. izreke ove presude.

U Varaždinu 26. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Sanja Bađun