REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U RIJECI

Stalna služba u Delnicama

Poslovni broj: Pp-2505/2024-8

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, po sutkinji Vesni Brbot Košmrlj, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Edi Majnarić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku, protiv okrivljenika Ceste-Rijeka d.o.o. [adresa] zbog prekršaja iz čl. 6. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22), za koji se tereti prekršajnim nalogom broj 211-07/24-3/4764 od 22. travnja 2024. god. Policijske postaje Vrbovsko, nakon dovršetka glavne rasprave dana 26. ožujka 2026. godine, sud je istoga dana, bez prisutnosti stranaka odnosno okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, objavio i

p r e s u d i o  j e

I Okrivljena pravna osoba Ceste-Rijeka d.o.o., OIB 01371628232, sa sjedištem u [adresa],

k r i v  j e

što, kao pravna osoba, dana 29. siječnja 2024. god., na državnoj cesti broj 3 Zagreb-Rijeka, 13. dionica, nisu poduzeli sve mjere i radnje glede omogućavanja sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa, posipavanje zaleđenog kolnika sipinom i solju, uslijed čega je navedenog dana u 08,15 sati došlo do prometne nesreće na način da je vozač ZG upravljao osobnim vozilom marke Renault Clio reg. oznake [registarska oznaka] i dolaskom na 12 km+50 m, u lijevi pregledni zavoj, na dio kolnika koji je bio zaleđen i neposut sipinom i solju, izgubio nadzor nad vozilom i u nekontroliranom kretanju po ledu, sletio u lijevu stranu van kolnika, gdje je prednjom desnom stranom vozila udario u stablo od kojeg se odbio i zarotirao za 45 stupnjeva te se zaustavio na padini 6 m ispod razine kolnika, pri čemu je nastala materijalna šteta,

dakle, protivno odredbi čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

čime je počinio prekršaj iz čl. 6. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

pa se temeljem citiranog propisa

i z r i č e

novčana kazna od 750,00 (sedamstopedeset) eura.

II Okrivljenik je novčanu kaznu dužan platiti u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Ukoliko u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne odnosno 500,00 (petsto) eura, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Ako novčana kazna u ostavljenom roku nije uplaćena, ista će se naplatiti ovrhom putem FINA-e.

III Okrivljenik je temeljem čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona, dužan naknaditi trošak prekršajnog postupka i to platiti paušal od 30,00 (trideset) eura, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude, u protivnom, isti će se naplatiti ovrhom putem FINA-e.

O b r a z l o ž e n j e

1.Policijska postaja Vrbovsko je dana 21. lipnja 2024. dostavila ovom sudu prekršajni nalog s prigovorom okrivljenika Ceste-Rijeka d.o.o. [adresa], a koji se tereti zbog prekršaja iz čl. 6. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično i pravno opisanog u izreci.

2.Dana 03. prosinca 2025. god. na zakazanu glavnu raspravu nije pristupio uredno pozvani opunomoćeni predstavnik okrivljene pravne osobe Ceste- rijeka d.o.o. [adresa], ali je dostavljena pisana obrana. Na glavnu raspravu nije pristupio uredno pozvani ovlašteni tužitelj odnosno predstavnik Policijske postaje Vrbovsko

Čitana je pisana obrana okrivljenika, dostavljena sudu dana 26. studenog 2025. god. Okrivljenik uopće nije pasivno legitimiran da se protiv njega vodi ovaj postupak jer je Zakonom o javnim cestama kao lex specijalis na koji se poziva Zakon o sigurnosti prometa na cesta određen pravni subjekt koji je nadležan za održavanje javnih cesta, a koji je različit od pravne osobe okrivljenik. Podnositelj prijedloga ni ne navodi temeljem čega je utvrdio obvezu okrivljenog tj. obvezu da društvo održava konkretnu cestu i u kome obimu te je isti trebao utvrditi obveze okrivljenika koje su ugovorne a ne zakonske.

Okrivljenik je trgovačko društvo koje održava sve javne ceste na području Primorsko-goranske županije (državne, županijske i lokalne) osim nerazvrstanih pa tako i predmetnu cestu, a sve temeljem Ugovora o redovnom održavanju koji je bio zaključen sa pravnom osobom koja je ovlaštenik održavanja ceste temeljem Zakona o cestama, a državnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava društvo u vlasništvu R. Hrvatske tj. Hrvatske ceste d.o.o. Okrivljeniku se stavlja no teret prekršaj iz članka 6.sł.2.. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Članak 81., 82. i 83. Zakona o cestama utvrđuju odgovornost društava i/ili ustanova koje upravljaju javnim cestama, a ne odgovornost okrivljenika u ovom postupku tj. društvo Ceste- Rijeka d.o.o. koje je trgovačko društvo u većinskom privatnom vlasništvu i koje nema javnih ovlasti, nije ni koncesionar već samo ugovorni izvođač određenih radova redovnog održavanja cesta. Pored toga postoji i Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta koji sadrži prekršajne odredbe u čl. 85. i 86. iz kojih proizlazi odgovornost navedenih društava sa javnim ovlastima i uprava za ceste, a nikako ne odgovornost okrivljenika. U prilog argumentacije ovog stava o tome da je optužni prijedlog usmjeren prema pogrešnom pravnom subjektu a tako i odgovornoj osobi u istome okrivljenik se poziva na niz Rješenja i Presuda ovog i drugíh prekršajnih sudova u Hrvatskoj iz kojih je razvidno da je ovakav stav okrivljenika ispravan, a prigovor opravdan. Ukoliko naslovni sud ne bi uvažio navedeni prigovor predlaže se pozvatì podnositelja optužnog prijedloga na precizno određivanje krivnje, njezinog oblika, načina izvršenja, propisa ili akta iz kojeg proizlazi određena obveza okrivljenika jer odredbe članka 6.st.2. ZSPC- a prema kojoj se ceste kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju se projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako do odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu sa odredbama posebnog zakona i propisima donesenim temeljem tog zakona, ne odnosi se no okrivljenika. Tek nakon što podnositelj optužnog prijedloga precizno odredi krivnju, njezin oblik, način izvršenja, propis ili akt iz kojega proizlazi određena obveza okrivljenika isti može dati detaljniju obranu, jer su navodi iz optužnog prijedloga previše općeniti i paušalni te kao takvi ne daju za razabrati u čemu se sastoji krivnja te koji posebni zakon ili propis je prekršen i u kome dijelu osim paušalnog navođenja odredbe iz čl. 6. st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koja se ni ne odnosi no okrivljenika. Okrivljenik odgovorno tvrdi da je u potpunosti izvršio sve obveze koje u smislu održavanja predmetne ceste proizlaze iz Ugovora o redovnom održavanju iste za Ceste-Rijeka d.o.o. Konačno dinamika nezgode nije poznata i nije jasno da li se pri utvrđivanju odgovornosti vodilo računa o brzini i načinu vožnje sudionika prometne nezgode a obzirom na odredbu čl.51. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Slijedom svega navedenog, okrivljenik samo opreza radi negira krivnju sve dok se podnositelj prijedloga eventualno ne očituje o prigovorima, eventualno o konkretnom počinjenju prekršaja i dokazima o istom, jer iz podnesenog zahtjeva nije uopće razvidno za što je okrivljenik kriv kada se na njega ni ne odnose odredbe Zakona o cesta kao lex specialis i temeljem kojih dokaza se isto može utvrditi. Konačno, okrivljenik predlaže da ukoliko izostane argumentacija i konkretizacija te označavanje pravnog osnova za prekršajni nalog iz kojega je razvidan i učin prekršajnog djela činjenjem ili propuštanjem činjenja nadležni sud nakon ove pisane obrane donese rješenje kojim se prekršajni nalog odbacuje ili podredno presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.

Sud je donio rješenje kojim se određuje da će se službenim putem zatražiti od tužitelja podatak o načinu utvrđivanja odgovornosti okrivljene pravne osobe te zapisnik o očevidu sporne prometne nesreće.

3.Dana 26. ožujka 2026. god. održana je glavna rasprava na koju nije pristupio uredno pozvani opunomoćeni predstavnik okrivljene pravne osobe Ceste- rijeka d.o.o. [adresa], ali je sudu dostavljena pisana obrana. Na glavnu raspravu nije pristupio uredno pozvani ovlašteni tužitelj odnosno predstavnik Policijske postaje Vrbovsko.

Čitana je pisana obrana okrivljenika, dostavljena sudu dana 26. studenog 2025. god. Okrivljenik uopće nije pasivno legitimiran da se protiv njega vodi ovaj postupak jer je Zakonom o javnim cestama kao lex specijalis na koji se poziva Zakon o sigurnosti prometa na cesta određen pravni subjekt koji je nadležan za održavanje javnih cesta, a koji je različit od pravne osobe okrivljenik. Podnositelj prijedloga ni ne navodi temeljem čega je utvrdio obvezu okrivljenog tj. obvezu da društvo održava konkretnu cestu i u kome obimu te je isti trebao utvrditi obveze okrivljenika koje su ugovorne a ne zakonske. Okrivljenik je trgovačko društvo koje održava sve javne ceste na području Primorsko-goranske županije (državne, županijske i lokalne) osim nerazvrstanih pa tako i predmetnu cestu, a sve temeljem Ugovora o redovnom održavanju koji je bio zaključen sa pravnom osobom koja je ovlaštenik održavanja ceste temeljem Zakona o cestama, a državnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava društvo u vlasništvu R. Hrvatske tj. Hrvatske ceste d.o.o. Okrivljeniku se stavlja no teret prekršaj iz članka 6.sł.2.. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Članak 81., 82. i 83. Zakona o cestama utvrđuju odgovornost društava i/ili ustanova koje upravljaju javnim cestama, a ne odgovornost okrivljenika u ovom postupku tj. društvo Ceste- Rijeka d.o.o. koje je trgovačko društvo u većinskom privatnom vlasništvu i koje nema javnih ovlasti, nije ni koncesionar već samo ugovorni izvođač određenih radova redovnog održavanja cesta. Pored toga postoji i Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta koji sadrži prekršajne odredbe u čl. 85. i 86. iz kojih proizlazi odgovornost navedenih društava sa javnim ovlastima i uprava za ceste, a nikako ne odgovornost okrivljenika. U prilog argumentacije ovog stava o tome da je optužni prijedlog usmjeren prema pogrešnom pravnom subjektu a tako i odgovornoj osobi u istome okrivljenik se poziva na niz Rješenja i Presuda ovog i drugíh prekršajnih sudova u Hrvatskoj iz kojih je razvidno da je ovakav stav okrivljenika ispravan, a prigovor opravdan. Ukoliko naslovni sud ne bi uvažio navedeni prigovor predlaže se pozvatì podnositelja optužnog prijedloga na precizno određivanje krivnje, njezinog oblika, načina izvršenja, propisa ili akta iz kojeg proizlazi određena obveza okrivljenika jer odredbe članka 6.st.2. ZSPC- a prema kojoj se ceste kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju se projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako do odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu sa odredbama posebnog zakona i propisima donesenim temeljem tog zakona, ne odnosi se no okrivljenika. Tek nakon što podnositelj optužnog prijedloga precizno odredi krivnju, njezin oblik, način izvršenja, propis ili akt iz kojega proizlazi određena obveza okrivljenika isti može dati detaljniju obranu, jer su navodi iz optužnog prijedloga previše općeniti i paušalni te kao takvi ne daju za razabrati u čemu se sastoji krivnja te koji posebni zakon ili propis je prekršen i u kome dijelu osim paušalnog navođenja odredbe iz čl. 6. st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koja se ni ne odnosi no okrivljenika. Okrivljenik odgovorno tvrdi da je u potpunosti izvršio sve obveze koje u smislu održavanja predmetne ceste proizlaze iz Ugovora o redovnom održavanju iste za Ceste-Rijeka d.o.o. Konačno dinamika nezgode nije poznata i nije jasno da li se pri utvrđivanju odgovornosti vodilo računa o brzini i načinu vožnje sudionika prometne nezgode a obzirom na odredbu čl.51. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Slijedom svega navedenog, okrivljenik samo opreza radi negira krivnju sve dok se podnositelj prijedloga eventualno ne očituje o prigovorima, eventualno o konkretnom počinjenju prekršaja i dokazima o istom, jer iz podnesenog zahtjeva nije uopće razvidno za što je okrivljenik kriv kada se na njega ni ne odnose odredbe Zakona o cesta kao lex specialis i temeljem kojih dokaza se isto može utvrditi. Konačno, okrivljenik predlaže da ukoliko izostane argumentacija i konkretizacija te označavanje pravnog osnova za prekršajni nalog iz kojega je razvidan i učin prekršajnog djela činjenjem ili propuštanjem činjenja nadležni sud nakon ove pisane obrane donese rješenje kojim se prekršajni nalog odbacuje ili podredno presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.

U dokaznom postupku, vršen je uvid u Zapisnik o očevidu sa priloženim Situacijskim planom i fotografijama.

Vršen je uvid u Službenu zabilješku sastavljena dana 21.03.2024. god. u službenim prostorijama II Policijske postaje Rijeka, a u svezi postupanja po dopisu Policijske postaje Vrbovsko u predmetu "Ceste Rijeka" d.o.o.

U završnoj riječ okrivljenika, navodi se da je ranije podnijeta pisana obrana pri kojoj ustraje u cijelosti. Posebno se ukazuje na dio gdje se zahtjeva da podnositelj optužnog prijedloga precizno odredi krivnju, njezin oblik, način izvršenja, propis ili akt iz kojega proizlazi određena obveza okrivljenika, jer su navodi iz optužnog prijedloga previše općeniti i paušalni te kao takvi ne daju za razabrati u čemu se sastoji krivnja te koji posebni zakon ili propis je prekršen i u kome dijelu osim paušalnog navođenja odredbe čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koja se ni ne odnosi na okrivljenika. Konačno, okrivljenik predlaže da ukoliko izostane argumentacija i konkretizacija te označavanje pravnog osnova za prekršajni nalog iz kojega je razvidan učin prekršajnog djela činjenjem ili propuštanjem činjenja nadležni sud donese rješenje kojim se prekršajni nalog odbacuje ili podredno presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.

4.Na temelju provedenog dokaznog postupka, sud nalazi nesporno utvrđenim činjenično stanje i dokazanim djelo kojim se okrivljenici terete. Naime, iako okrivljenik poriče počinjenje prekršaja, nedvojbeno je da su kao tvrtka koja je koncesionar za održavanje ceste, bili u obvezi održavati prometnicu, odnosno posipati sipinom i solju zaleđeni kolnik na kojem je došlo do prometne nesreće odnosno slijetanja vozila sa kolnika ceste.

5.Slijedom navedenog, okrivljenik je proglašen krivim te mu je izrečena novčana kazna primjereno stupnju krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja, kao i okolnostima koje temeljem čl. 36. Prekršajnog zakona utječu na vrstu i visinu kazne.

6.Kao olakotno cijenila se nekažnjavanost okrivljenika za istovrsni prekršaj, dok otegotnih okolnosti sud ne nalazi.

7.Odluka o plaćanju dvije trećine izrečene novčane kazne koja će se smatrati da je plaćena u cjelini, ako se u određenom roku plati, donijeta je u smislu odredbe čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13).

8.Odluka o trošku prekršajnog postupka donjeta je u smislu odredbe čl. 138. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona i na temelju Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka, objavljene u NN br. 18/13.

Delnice, 26. ožujka 2026. god.

Zapisničarka:

SUTKINJA

Edi Majnarić, v.r.

VESNA BRBOT KOŠMRLJ, v.r.

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude ovlaštene osobe iz čl. 192. Prekršajnog zakona mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude.

Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u Zagrebu, kao sud drugog stupnja.

Dostaviti :

1. Okrivljeniku

2. Ovlaštenom tužitelju