Republika Hrvatska

Općinski sud u Makarskoj

Makarska, Kralja Petra Krešimira IV 2

P-1090/2022-96

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, po sucu tog suda Barbari Mendeš, u pravnoj stvari tužitelja "Podgora" d.o.o., Podgora, OIB: 38998511576, zastupana po punomoćniku Bojanu Žarniću, odvjetniku u Makarskoj, protiv tuženika pod 1) KP iz [adresa], pod 2) BP iz [adresa], kao pravni slijednik ZP ud. KPĐ, a tuženici pod 1) i 2) kao nasljednici EP K, ŽP p. BP, LP p. BP i zastupani po punomoćniku Ivanu Delipetru, odvjetniku u [adresa] pod 3) NP iz [adresa]., pod 4) JP iz [adresa], pod 5) ĆP p. B iz [adresa], pod 6) GP iz [adresa], tuženici pod 5) i 6) i kao nasljednici TP ud. B, pod 7) DP iz [adresa] ili Podgora, Srida sela b.b., tuženici pod 5) do 7) i kao pravni slijednici SP ud. PP, ĐP i IP p. BPĐ, pod 8) MP p. Z iz [adresa], pod 9) FP p. IP iz [adresa], kao nasljednik RP, zajedno sa tuženikom pod 8) kao nasljednici Sanko Z, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Općina Podgora, Podgora, A. K. Miošića 2, zastupana po punomoćniku Srđanu Vrdoljaku, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja i ispravka pogrešne uknjižbe, nakon održane glavne i javne rasprave dana 5. veljače 2026. godine, u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja, te punomoćnika tuženika pod 1) i 2), prema rješenju posl. br. P-1090/2022- 94 od 18. ožujka 2026., na ročištu za objavu presude dana 25. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I/ Prihvaća se precizirani tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj isključivi vlasnik:

-dijela čest. zgr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dijela u površini od 32 m2, koji je na skici mjerenja vještaka Perice Puljića izrađenoj u ovoj pravnoj stvari označen slovima A-B-C-D-A,

-dijela čest. zgr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dijela u površini od 35 m2, koji je na skici mjerenja vještaka Perice Puljića izrađenoj u ovoj pravnoj stvari označen slovima E-F-G-H-E,

a koji dio će se po pravomoćnosti ove presude prijavnim listom izdvojiti u posebnu katastarsku česticu, pa je na tome dijelu pogrešna uknjižba prava vlasništva u zemljišnim knjigama na imenu tuženika i njihovim pravnim prednicima, pa je tužitelj ovlašten temeljem ove presude i tog prijavnog lista zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva te novoformirane nekretnine u zemljišnim knjigama za cijelo, uz istodobno brisanje toga prava u cijelosti s imena tuženika i njihovih navedenih pravnih prednika."

II/ Dužni su tuženici pod 1) do 9) u roku 15 dana, solidarno naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 10.396,48 EUR.

Obrazloženje

1. Tužitelj Podgora d.o.o. je kod ovog suda, kao stvarno i mjesno nadležnog ustao tužbom protiv tuženika pod 1) ŽP pok. KPĐ, pod 2) BP, pod 3) DP E. Ž, pod 4) CP pok. Ž, pod 5) DP L. B, pod 6) AP. B, pod 7) DP pok. PP, pod 8) HP. UP i pod 9) RP pok. UP, u kojoj navodi da su tuženici, odnosno njihovi označeni pravni prednici, trenutno samo formalno, bez stvarnog sadržaja prava vlasništva, upisani u zemljišnim knjigama kao suvlasnici nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Međutim, unatoč takvom zk stanju, tužitelj sada, a prije bivše Komunalno poduzeće u Podgori, sada trgovačko društvo "Podgora" d.o.o. je jedini i isključivi vlasnik predmetne nekretnine, koja u naravi predstavlja zemljište – dio dvorišta oko objekata tužitelja, tj. zgrade bivšeg "Zadružnog doma" na lokaciji Staro selo. Navodi da je predmetna nekretnina još od prije II. svjetskog rata u posjedu prednika tužitelja, kada je prednik tužitelja stupio u posjed cjelokupnog zemljišta na toj lokaciji, te je tada na istoj izgrađen objekt "Zadružni dom", a od 1948. -1952. godine, taj je objekt dograđen i služio je dijelom kao skladište i dijelom kao otkupna stanica poljoprivrednih proizvoda, te je navedeni "Zadružni dom" od tada u posjedu prednika tužitelja, tj. Komunalnog poduzeća u Podgori, a navedeni tada izgrađeni objekti i danas postoje i tužitelj ih koristi kao svoje vlasništvo, pa je sukladno odredbi čl. 368. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, sada predmetno zemljište na kojem su izgrađeni navedeni objekti – zgrade tužitelja, također postalo vlasništvo tužitelja Podgora d.o.o. Navodi da je prilikom privatizacije, tj. u postupku pretvorbe društvenog poduzeća "Podgora" d.o.o., predmetna nekretnina procijenjena u vrijednost društvenog kapitala tužitelja i to rješenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju Klasa: 943-01/96-01/2393 od 13. siječnja 1997. godine, kao sastavni dio zemljišta na lokaciji "Staro selo", na kojem su sagrađeni objekti tužitelja. Dakle, pretvorbom društvenog poduzeća je tužitelj postao pravni slijednik tog društvenog poduzeća, pa su nekretnine kojih je društveno poduzeće bio korisnik, postalo sukladno odredbama čl. 359., 360. i 368. ZOVO, vlasništvo tužitelja Podgora d.o.o. Tužitelj od 40-tih godina prošlog stoljeća, pa do danas koristi kao svoje isključivo vlasništvo i aktivni posjed predmetnu nekretninu, pa je toga tužitelj u kontinuiranom, savjesnom, mirnom i faktičnom, odnosno materijalnom i kvalificiranom posjedu predmetne nekretnine 60 godina, u čemu tužitelja nikada nitko nije ometao, pa je predmetnu nekretninu stekao makar i dosjelošću. Obzirom da tužitelj faktički posjeduje predmetnu nekretninu, te sadržajno i danas izvršava cjelokupni sadržaj prava vlasništva, ima opravdani pravni interes steći i valjanu tabularnu ispravu za upis svog vlasništva u zemljišnim knjigama. Stoga tužitelj želi uskladiti zk stanje za predmetnu nekretninu sa stvarnim stanjem pa ustaje predmetnom tužbom ako bi se utvrdio isključivim vlasnikom čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 381 k. o. [katastarska općina].

2. Na temelju odredbe članka 284. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka USRH, 84/08, 96/08-odluka USRH, 123/08-ispr. - dalje u tekstu ZPP), tuženici su pozvani da u roku od 30 dana dostave pisani odgovor na tužbu i upozoreni su na pravne posljedice propuštanja, sve uz poziv za pripremno ročište zakazano za dan 6. svibnja 2019., na koje ročište isti nisu pristupili, a niti su opravdali svoju izočnost, a nisu ni osporili navode tužitelja iznesene u tužbi.

3. U svom odgovoru na tužbu, tuženici pod 1) KP i pod 2) BP, u cijelosti osporavaju tužbu i tužbene navode iz razloga jer tuženici navedeni u tužbi pod 3) do 7) nikada nisu niti bili vlasnici utuženih nekretnina, već su iste bile vlasništvo BP. BPĐ i njegovih nasljednika. Tuženici pod 8) i 9) HP i RP su umrli, te se tužba ne može podnijeti protiv njih. Nadalje, predmetne nekretnine nikada nisu eksproprirane, a niti se nalaze u posjedu tužitelja u cijelosti, već samo jednim dijelom. Iz dopisa koji se dostavlja u prilogu ovog Odgovora na tužbu, a koji je Poljoprivredna zadruga Podgora 26.11.1959. godine uputila advokatu dr. ŠP (a za njegovog klijenta BP. BPĐ), jasno proizlazi da navodni prednici tužitelja nisu stekli vlasništvo na predmetnim nekretninama, niti da su oni polagali ikakva vlasnička prava, niti da im je ona trebala za izgradnju Zadružnog doma, te da nisi bili spremni išta platiti za sporne nekretnine. Iz rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju Klasa: 943-01/96-01/2393, Ur.broj: 563- 04-403/97-3 od 13. 1. 1997. godine, jasno proizlazi da predmetne nekretnine u momentu unošenja u temeljni kapital nisu bile vlasnički riješene, te iste nisu ni mogle ući u vlasništvo tužitelja prigodom pretvorbe. Premda je tuženicima poznato da utvrđivanje zakonitosti navedenog rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju, nije i ne može biti predmet ovog sudskog spora, ali iz razloga što tužitelj istog navodi kao jedini dokaz svog navodnog vlasništva, tuženici ističu da navedeno rješenje nikada nije dostavljeno niti tuženicima, niti njihovim prednicima. Time im nije omogućeno sudjelovanje u postupku, odnosno pokretanje spora protiv istog, te im je time povrijeđeno Ustavom RH zajamčeno pravo na žalbu protiv pojedinačnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom. S obzirom da tuženicima navedeno rješenje nikada nije dostavljeno, onemogućeno im je sudjelovanje u predmetu pretvorbe koje ih se tiče, tim više što je po važećim propisima odluka o pretvorbi vezana za odlučivanje o pravima i obvezama poduzeća koje se pretvara u dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću, ali ne o pravu ili na zakonom utemeljenom neposrednom interesu osobe – vlasnika imovine. U navedenom rješenju HFP-a, stoji da je (između ostalih), na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sagrađen zadružni dom, što nije točno, dok se u tužbi navodi da sporne nekretnine (čest. zgr. [katastarska čestica]), predstavljaju zemljište – dio dvorišta oko objekta tužitelja, tj. zgrade bivšeg "Zadružnog doma", pa su navodi tužbe i dokaza uz tužbu neusklađeni, odnosno proturječni. Tužitelj na predmetnim nekretninama nije niti mogao steći vlasništvo, jer se iste ne nalaze u posjedu tužitelja, a iz dokumentacije koja je dostavljena uz tužbu ne proizlazi da bi na njima mogao steći vlasništvo. Tužitelju se stavlja prigovor aktivne legitimacije i prigovor zastare. Iz priloga dostavljenih uz tužbu, ne proizlazi da bi tužitelj bio slijednik "Zadružnog doma" niti Komunalnog poduzeća u Podgori, pa tuženici pridržavaju pravo očitovati se o eventualnoj naknadno dostavljenoj dokumentaciji iz koje bi to proizlazilo. Tuženici osporavaju navode tužitelja da bi bio u posjedu utuženih nekretnina. Slijedom navedenog, tuženici pod 1) i 2) predlažu da tužba i tužbeni zahtjev budu odbijeni.

4. Tužitelj je podneskom od 1. ožujka 2010. (list 31-35 spisa), uredio tužbu u oznaci tuženika pod 8) označavaju VP pok. Z i pod 9) FP pok. RP. Tužitelj je nadalje podneskom od 21. svibnja 2014. (list 101-103 spisa), kao novog tuženika označio tuženika pod 10) ČP iz [adresa], te je u daljnjem tijeku postupka podneskom od 15. veljače 2017. god., uredio i precizirao tužbeni zahtjev u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka mjernika Perice Puljića na način da tužbeni zahtjev sada glasi kao u izreci presude. Tako novouređena tužba i tužbeni zahtjev dostavljena je na očitovanje svim tuženicima, koji su sada obzirom na sadrža tužbenog zahtjeva sada u poziciji jedinstvenih suparničara u skladu s odredbom čl. 201. ZPP-a.

5. Dana 25. veljače 2014. zaprimljen je u spis podnesak predloženog umješača na strani tuženika Općine Podgora, (list 92-94 spisa), u kojem navodi da je predmet ove parnice utvrđenje vlasništva na nekretninama označenim kao č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje u naravi čini dvorište i sastavni je dio cjeline koji pripada zgradi sagrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i s navedenom je jedinstvena i nerazdvojna cjelina ograđena ogradom koja je formirana kao jedinstvena građevinska parcela. Sve nekretnine od kojih se opisani kompleks sastoji su istovremeno i za istu svrhu dane na korištenje predniku Općine Podgora, tadašnjoj Mjesnoj zajednici i gdje je bila mjesna kino dvorana te poljoprivredna zadruga. Umješač u ovom predmetu Općina Podgora, vlasnik je zgrade koja se nalazi na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ističe da je tužitelj pokrenuo tužbu na utvrđenje protiv Općine Podgora, s zahtjevom na utvrđenje vlasništva u svoju korist na zgradi sagrađenoj na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji postupak je pred Općinskim sudom u Makarskoj pod br. P-1414/08 i pravomoćno okončan u korist Općine Podgora, gdje je utvrđeno da je Općina Podgora vlasnik navedene nekretnine, te da su netočni navodi tužitelja kako je putem svojih prednika samostalno posjedovao predmetne nekretnine, već da ih je samo određenom vremenskom razdoblju koristio uz suglasnost Općine Podgora, čiji je prednik i izgradio navedenu cjelinu, samostalno je koristio te je nikada nije prenio u vlasništvo tužitelju. Kako je Općina Podgora jedini samostalni posjednik i vlasnik navedene nekretnine, ima opravdani interes da tužitelj u ovom predmetu ne uspije sa svojim zahtjevom, stoga Općina Podgora stupa u ovu parnicu kao umješač na strani tuženika.

6. Tužitelj se podneskom od 15. svibnja 2014. (list 95-96 spisa), usprotivio prijedlogu Općine Podgora za miješanje u ovoj pravnoj stvari, nakon čega je sud raspravnim rješenjem na ročištu dana 20. svibnja 2014. (list 100 spisa), sud je prihvatio sudjelovanje Općine Podgora kao umješaća na strani tuženika u ovom predmetu.

7. Na ročištu dana 4. prosinca 2014. god. (list 108-109 spisa), na kojem nisu postojali procesni uvjeti za održavanje ročišta, zbog neuredne dostave poziva tuženicima pod 3) i pod 5), pristupila je tužena pod 10) ČP, koja je tražila da se njena izjava – odgovor na tužbu uzme na zapisnik, navodeći da nije u mogućnosti dolaziti na ročišta, a imajući u vidu da njenu dobi i da je jedina ostala od onih kojih imaju saznanja u svezi predmeta spora, pa stoga navodi da je točno da se radi o zemljištu-dijelu dvorišta oko objekta zgrade bivšeg Zadružnog doma na lokaciji Staro selo, te da se sad na tom mjestu ne nalazi se ništa. Ranije gledajući iz pravca [adresa] bilo je više kuća, prva kuća je bila njihova kuća tj. kuća njenog oca OP i KO, druga kuća je bila uz njihovu kuća BO, te još jedna je bila od BO, i te kuće su bile jedna uz drugu. Još je dalje bilo kuća,a li se ne može sjetiti čijih. Navodi da kada joj je bilo 18 godina vlast je rekla da će njenom ocu srušit kuću i kuću od BO, te ne zna koliko točno je kuća srušeno. U toj kući nisu živjeli, u njoj je njen dide držao gostionu i dućan na katu. Iako se njen otac pobunio sve je to srušeno, i na tom mjestu napravljen novi zadružni dom, i to je bilo prije 1956.godine, jer je to godina kada se ona udala. Taj zadružni dom se ogradio i tu je bilo čak i kino i ta zgrada se i danas nalazi tu. Zgrada je napravljena tih godina, do 1956., i koliko zna, njen otac nije nikad potpisao nikakve papire da daje tu kuću, niti je dobio novac za ovo što mu je oduzeto. To je bila praksa da se tako oduzima. Kada ju se pita gdje se točno nalazila njihova kuću u odnosu na stanje koje je sada na licu mjesta, navodi da je njihova kuća bila na cesti. Ovaj sada zadružni dom je iznad položaja gdje je bila njihova kuća

8. Ove navodima tužene pod 10) osporio je tuženik pod 1) KP, te navodi da tužena ČP, nije dobro rekla niz kuća, prva je bila EP, druga je bila OP i treća je bila od EP i te tri kuće su bile u jednom bloku. Iza te kuće zadnje prema istoku išao je put za predio Pivaca i Sumića. Ove kuće imale su takav položaj da je između tih kuća i današnjeg zadružnog doma moglo biti najviše 60 cm, nakon čega je sad pok. tužena ČP potvrdila iznesene navode tuženika pod 1) ŽP.

9. Unatoč činjenici što tuženici pod 3) do 9) nisu dali svoj odgovor na tužbu, a niti su se tužbi tužitelja usprotivili, izuzev sad pok. tužene ZO koja je svoj odgovor na tužbu dala na ročištu dana 4. prosinca 2014. Tuženici nisu dali ni svoje očitovanje na uređeni tužbeni zahtjev sadržan u podnesku od 15. veljače 2017. (list 144 spisa), slijedom čega je sud je odluku o tužbenom zahtjevu donio u na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, obzirom da se u skladu s odredom čl. 201. ZPP-a, zbog prirodne pravnog odnosa, prema postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelja od 15. veljače 2017., spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima.

10. U prethodno provedenom dokaznom postupku presudom Općinskog suda u Makarskoj, posl. br. P-155/19-40 od 29. listopada 2021. odbijen je precizirani tužbeni zahtjev tužitelja (točka I/ izreke presude), te je obvezan tužitelj u roku od 15 dana na ime troškova parničnog postupka, naknaditi tuženicima pod 1) KP i pod 2) EO iznos od 7.218,75 kn, te umješaču na strani tuženika – Općini Podgora iznos od 15.937,50 kn.

11. Postupajući po žalbi tužitelja, Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću rješenjem posl. br. Gž-220/2022-2 od 22. travnja 2022. prihvatio je žalbu tužitelja "Podgora" d.o.o. Podgora kao osnovanu, te je ukinuta presuda Općinskog suda u Makarskoj posl. br. P-155/19-40 od 29. listopada 2021. i spis je vraćen istom sudu na ponovno suđenje (točka I. izreke rješenja). Odluka o troškovima povodom pravnog lijeka ostavljena je za konačnu odluku (točka II. izreke rješenja).

12. Drugostupanjski sud je u svojoj odluci posl. br. Gž-220/2022-2 od 22. travnja 2022., ukazao na status Općine Podgora kao sudionika u postupku u svojstvu umješača na strani tuženika, slijedom čega je sud u ponovljenom postupku u predmetnoj pravnoj stvari na ročištu dana 5. veljače 2026. utvrdio da je u predmetnom postupku koji se ranije vodio pod posl. br. P-1419/08 dana 20. svibnja 2014. odlučeno o prijedlogu Općine Podgora za stupanje u parnicu u svojstvu umješača na stani tuženika, na način da je raspravnim rješenjem dana 20. svibnja 2014. prihvaćeno sudjelovanje Općine Podgora koja umješača na strani tuženika u ovom predmetu. Obzirom da u skladu s odredbom čl. 207. st. 3. ZPP-a nije dopuštena posebna žaba na rješenje kojim se prihvaća prijedlog umješača za stupanje u parnicu, a niti je posebna žalba prethodno istaknuta u žalbi na ranije donesenu i pobijanu odluku P- 155/19-40 od 29. listopada 2012., pa se stoga suvišnim ukazuje donošenje posebnog rješenja kojim se prihvaća prijedlog Općine Podgora za stupanje u parnicu u svojstvu umješača na strani tuženika.

13. U dokazne svrhe sud je izvršio uvid u rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju klasa: 943-01/96- 01/2393 Urbroj: 563-04-403/97-1 od 9. siječnja 1997. (list 4-6 spisa skicu posjedništva predmet br. 139/2005 od 25. studenog 2005. (list 7 spisa), u izvadak iz zemljišne knjige ZU 381 k. o. [katastarska općina] (list 8 spisa), izvadak iz katastarskog zemljišta Područnog ureda za katastar Split Ispostava Makarska Klasa: 935-07/05-01/1695 Urbroj: 541-23-3-04/3-05-2 od 28. studenog 2005. (list 9-10 spisa), dopis Poljoprivredne zadruge Podgora od 26. studenog 1959. (list 17 i 262 spisa), izvadak iz zemljišne knjige ZU 381/2 k. o. [katastarska općina] (list 18- 19 spisa), povijest promjena za k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od Područnog ureda za katastar Split, Ispostava Makarska klasa: 936-02/09-05/100 Urbroj: 541- 23-3-04/9-09-2 od 18. svibnja 2009. (list 41 spisa), rješenje Okružnog suda u Splitu posl. br. Fi-606/63-2 od 21. svibnja 1963. (list 42 spisa), oglas u službeni registar Okružnog privrednog suda u Splitu br. Fi1619/73 od 21. veljače 1974. (list 43-44 spisa), rješenje Okružnog Privrednog suda u Splitu br. Fi-326/76 od 15. ožujka 1978. (list 45-47 spisa), rješenje Okružnog Privrednog suda u Splitu br. Fi-596/89 (list 48-53 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Splitu br. Fi-6545/93 od 20. listopada 1989. (list 54-60 spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Splitu od 9. travnja 2009. (list 61-65 spisa), uvjerenje o prebivalištu KP Splitsko-dalmatinske PP Makarska br. 511- 12-29-05/1-4- 780/2010 od 30. travnja 2010. (list 79 spisa), presudu zbog izostanka i presudu zbog ogluhe P-1418/08 od 22. ožujka 2012. (list 89 spisa), izveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke i sudskog vještaka mjernika Perice Puljića dipl. ing. geod. (list 114-116 spisa), izvršio uvid u nalaz i mišljenje vještaka Perice Puljića dipl. ing. geod. od 18. ožujka 2016. (list 122-126 spisa), rješenje Općinskog suda u Makarskoj br. Z-2028/12 od 28. ožujka 2013., presudu Vrhovnog suda RH Rev 782/09-2 od 20. siječnja 2015. (list 135-136 spisa), presudu Županijskog suda u Splitu br. Gžx-836/13 od 4. prosinca 2014. (list 137-139 spisa), presudu Županijskog suda u Splitu br. Gž-79/2015 od 2. prosinca 2015. (list 140-141 spisa), rješenje o osnivanju komunalnog poduzeća u [adresa] NO Općine Makarska br. 01- 2246/1-1963 od 10. travnja 1963. (list 148 i 258 spisa), rješenje Okružnog privrednog suda u Splitu br. Fi-606/63-2 od 21. maja 1963. (list 149 i 259 spisa), potvrdu Trgovačkog suda u Splitu R3-1312/17 od 24. veljače 2017. (list 150 i 258 spisa), u povijesni izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Splitu od 6. veljače 2017. (list 151-159 spisa), presudu Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Makarskoj posl. br. P-1832/15 od 21. travnja 2017. i uvid u spis predmeta (list 162-165 spisa), presudu Županijskog suda u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici br. Gž-1869/17-2 od 4. siječnja 2018. (list 166-167 spisa), uvjerenje o vremenu građenja građevine Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostava Makarska Klasa: 350-02/11- 05/0026 Urbroj:

2181/1-11- 03/04-11-0004 od 7. 9. 2011. (list 168-169, 257 spisa), presudu Županijskog suda u Splitu br. Gžst-60/12 od 10. travnja 2013. (list 172-174, 246-248 spisa), izvadak iz katastarskog plana sa prikazom predmetnih nekretnina (list 175 spisa), rješenje Općinskog suda u Makarskoj posl. br. Z-1612/97 od 28. rujna 2010. (list 176-177 i 261-262 spisa), izveo dokaz saslušanjem svjedoka ŽO, LO, NO, i JO (list 191-194 spisa), UP (list 234- 236 spisa), PP, ĆO, GO (list 285-289 spisa), izvršio uvid u presudu Županijskog suda u Puli posl. br. Gž-1340/2017-3 od 24. prosinca 2018. (list 208-210 spisa), presudu Županijskog suda u Splitu br. Gž- 2130/2018-3 od 21. veljače 2019. (list 217-219 spisa), uvid u spis ovog suda posl. br. P-1467/16, uvid u izvadak iz zemljišne knjige ZU 381 k. o. [katastarska općina] (list 240-242 spisa), presudu ovog suda br. P-1414/08 od 16. lipnja 2011. (list 243-245 spisa), rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju Klasa: 943-01/96-01/2393 Ur.br. 563-04-403/97-3 od 13. siječnja 1997. (list 252-253 spisa), izvadak iz katastra zemljišta za k. o. [katastarska općina] od 28. studenog 2005. (list 253- 254 spisa), rješenje Vrhovnog suda RH Rev-460/09-2 od 16. lipnja 2010. (list 255-256 spisa), smrtovnica Matičnog ureda Trogir od 23. lipnja 2022. (list 398-399 spisa), izveo dokaz saslušanjem tuženika pod 1) i 2) u svojstvu parničnih stranaka u izočnosti uredno pozvanih zz tužitelja, tuženika pod 3) do 10) i zz umješača na strani tuženika (list 297-301 spisa), izveo dokaz dopunskim saslušanjem svjedoka PP (list 555-556 spisa), nakon čega je sud, cijeneći rezultate provedenog dokazanog postupka, temeljem odredbe čl. 7. i 8. ZPP-a, odlučio kao u izreci. Druge dokaze sud nije izvodio, budući da stranke nisu stavljale daljnje dokazne prijedloge temeljem čl.7. st.1. i čl. 219. ZPP-a.

14. Tužbeni zahtjev tužitelja sud je utvrdio osnovan.

15. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi vlasnikom dijela čest. zgr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dijela u površini od 32 m2, koji je na skici mjerenja vještaka Perice Puljića izrađenoj u ovoj pravnoj stvari označen slovima A-B-C-D-A, kao i dijela čest. zgr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dijela u površini od 35 m2, koji je na skici mjerenja vještaka Perice Puljića izrađenoj u ovoj pravnoj stvari označen slovima E-F-G-H-E, a sve pobliže navedeno u izreci presude, slijedom čega je u tom pravcu valjalo utvrditi jesu li na strani tužitelja ispunjene zakonske pretpostavke za utvrđenja vlasništva tužitelja na naprijed opisanim dijelovima predmetnih nekretnina.

16. U cilju identifikacije predmeta spora, sud je dana 7. ožujka 2016. god. izveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika Perice Puljića (list 114-117 spisa), gdje je pun. tužitelja, uređujućem sucu pokazao prijepornu nekretninu označenu kao č. zgr. [katastarska čestica], pri čemu je po navodima punomoćnika tužitelj utvrđeno da se navedene čestice i to č. zgr. [katastarska čestica] prostiru jugozapadno od nekretnine odnosno zgrade Zadružnog doma, a č. zgr. [katastarska čestica] se nalazi isto s južne strane označene zgrade. Dijelovi tih nekretnina su položeni u ograđenom dvorištu zadružnog doma. Utvrđeno je da tužitelji traže vlasništvo predmetnih nekretnina samo unutar ograđenog dvorišta.

17. Vještak Perica Puljić dipl. ing. geod. u svom nalazu i mišljenju od 18. ožujka 2016. god. (list 122126 spisa), utvrđuje da se predmetne nekretnine nalaze u gornjoj [adresa], predjelu zvanom Srida Sela. Radi se o dijelovima č. zgr. [katastarska čestica] koji se nalaze unutar ograđenog prostora koji koristi tužitelj. Nekadašnje kuće na tim česticama zgrada danas nisu vidljive, niti je vidljiv ikakav njihov trag. Čest. zgr. [katastarska čestica] se nalazi sjeverozapadno od zgrade, dok se čest. zgr. [katastarska čestica] nalazi jugozapadno od zgrade. Granice nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] su definirane na slijedeći način:

-sjeverna granica (A-B) nije vidljiva na terenu već je određena s katastarskog plana

-istočna granica (B-C) je prenesena s katastarskog plana. Točka C se nalazi na sjeverozapadnom kutu zgrade,

-južna granica polazi od točke C te ide prema zapadu do točke D na kameno betonskom zidu,

-zapadna granica je definirana na terenu kao kameno betonski zid označen slovima A i D. Istočno od kameno betonskog zida nalazi se metalna ograda udaljena od njega cca 70 cm.

Granice nekretnine č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] su definirane na sljedeći način:

-sjeverna granica (E-F) nije vidljiva na terenu već je određena s katastarskog plana,

-istočna granica (F-G) je prenesena s katastarskog plana,

-južna granica (G-H) je prenesena s katastarskog plana,

-zapadna granica je definirana na terenu kao kameno betonski zid označen slovima E i H. Istočno od kameno betonskog zida nalazi se metalna ograda udaljena od njega cca 70 cm.

18. Nalaz i mišljenje vještaka mjernika Perice Puljića dipl. ing. geod, ovaj sud je prihvatio u cijelosti, obzirom je isti izrađen u skladu sa pravilima i struke i znanosti, jasan i obrazložen, a na koji nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi.

19. Kao što je prethodno istaknuto tužitelj je podneskom od 15. veljače 2017. (list 144 spisa), uredio tužbeni zahtjev u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka Perice Pljića dipl. ing. geod. na način da isti sada glasi kao u izreci presude.

20. U skladu s uputom Županijskog suda u Karlovcu Stalna služba u Gospiću sadržanom u rješenju posl. br. Gž-220/2022-2 od 22. travnja 2022. u ponovljenom je postupku valjalo utvrditi postoje li okolnosti za primjenu pravnog shvaćanja koje je Europski sud za zaštitu ljudskih prava iznio u predmetu Trgo protiv Republike Hrvatske kada se radi o stjecanju prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu, pri čemu je potrebno utvrditi tko je i u kojem vremenu utužene nekrnetine posjedovao, kada je posjedovanje započelo i kada su se, te jesu li se stekli uvjeti nakon dovršenog posjedovanja za stjecanje prava vlasništva.

20. Analizom svih u postupku provedenih dokaza i ocjenom istih u smislu članka 7. i 8. ZPP-a, sud je utvrdio sljedeće činjenice:

21. Aktivnu legitimaciju tužitelja sud je utvrdio uvidom u slijedeće isprave:

- iz rješenja Općinskog suda u Makarskoj br. Z- 2028/12 od 28. ožujka 2013., rješenje o osnivanju komunalnog poduzeća u [adresa], Narodnog odbora Općine Makarska broj: 01-2246/1-1963 od 10. travnja 1963. proizlazi da se istim osniva Komunalno poduzeće u Podgori pod nazivom Komunalno poduzeće-Podgora,

- iz rješenja Okružnog suda u Splitu posl. br. Fi-606/63-2 od 21. svibnja 1963., proizlazi da je navedenim rješenjem određen upis osnivanja Komunalnog poduzeća – Podgora u registar poduzeća i radnji, Okružnog privrednog suda u Splitu, sa navedenim nazivom i sjedištem firme, a koje poduzeće je osnovao Narodni odbor općine Makarska, rješenjem br. 01-2246/1-1963 od 10. travnja 1963. godine. Za potpisivanje firme bio je ovlašten TO, v.d. direktora poduzeća,

- iz oglasa o upisu u sudski registar Okružnog Privrednog suda Split br. Fi- 1619/73 od 26. veljače 1974. proizlazi da se radi o oglasu OUR "Podgora" Komunalno poduzeće, [adresa], upućeno službenom listu SFRJ u Beogradu, radi objave oglasa o upisu u sudski registar Organizacije udruženog rada OUR "Podgora" Komunalno poduzeće sa sjedištem u [adresa], temeljem rješenja Okružnog privrednog suda u Splitu, br. Fi-1619/73 od 26. veljače 1974.,

- iz rješenja Okružnog privrednog suda u Splitu br. Fi-326/78 od 15. ožujka 1978. utvrđeno je da je navedenim rješenjem, određen upis konstituiranja OOUR-a "Građevinska operativa" n.sub.o. [adresa] u sastavu RO za izvođenje građevinskih radova "Građevno" s n.sol.o. Makarska. Rješenje Fi-326/78 Okružnog privrednog suda u Splitu, datum upisa 25. listopada 1978.,

- da iz rješenja Okružnog Privrednog suda u Splitu br. Fi-596/89 od 2. kolovoza 1989., proizlazi da je prema prijedlogu predlagatelja Građevinsko komunalno poduzeće Podgora s potpunom odgovornošću, [adresa], Prvog mornaričkog odreda 2, određen upis organiziranja poduzeća nastalog izdvajanjem OUR-a "Građevinska operativa" Podgora, iz sastava RO "Građevno" Makarska. Tvrtka – subjekt upisa Građevno-komunalno poduzeće "Podgora" s potpunom odgovornošću, [adresa], prema rješenju Okružnog privrednog suda u Splitu br. Fi-596/89, dana 2. kolovoza 1989. godine,

- da je navedeno poduzeće organizirano izdvajanjem OOUR-a "Građevinska operativa" Podgora iz sastava RO "Građevno" s n.sol.o OOUR-a Makarska, odlukom br. 1081/89 od 10. ožujka 1989.,

- da iz rješenja Trgovačkog suda u Splitu br. Fi-6545/93 od 14. veljače 1994. proizlazi da je po prijedlogu predlagatelja "Podgora", poduzeće za građevinarstvo, pomorstvo, komunalije, ugostiteljstvo i trgovinu d.d. [adresa], obavljen upis u sudski registar dioničkog društva pretvorbom, subjekta upisa "Podgora", poduzeće za građevinarstvo, pomorstvo, komunalije, ugostiteljstvo i trgovinu d.d.,

- iz povijesnog izvatka iz sudskog registra Trgovačkog suda u Splitu od 9. travnja 2009., te izvadak sa stanjem na dan 6. veljače 2017. proizlazi da je tužitelj ranije bio upisan kao Podgora d.d. odnosno dioničko društvo, a sada je upis na Podgora d.o.o., te je iz navedenog izvatka vidljiv povijesni pregled za tužitelja od usklađenja 1996. godine sa Zakonom o trgovačkim društvima, temeljem rješenja Tt-95/5430-4 od 30. kolovoza 1996. godine pa nadalje. Posljednja promjena upisa u glavnu knjigu temeljem rješenja Tt-12/2746-8 od 30. lipnja 2016.

22. Iz sadržaja naprijed navedene dokumentacije Narodnog odbora Općine Makarska, registra poduzeća Okružnog suda u Splitu, te podataka iz registra Trgovačkog suda u Splitu razvidno je pravno sljedništvo Komunalnog poduzeće Podgora, koje je prešlo Građevinsko komunalno poduzeće Podgora, a koje je potom pretvorbom preraslo u Podgora s.p.o. Podgora, te potom u ovdje tužitelja Podgora d.o.o. Podgora.

23. Navedena činjenica je razvidna i iz samog obrazloženja rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju, klasa 943-01/96-01/2393, Ur. broj 563-04-403/97-3 od 13. siječnja 1997. u kojem je navedeno da je dana 16. rujna 1996. Podgora d.d. kao pravni slijednik Podgora s. p.o. Podgora podnijelo zahtjev za izdavanje iskaza o nekretninama koje su procijenjene u postupku pretvorbe društvenog poduzeća Podgora s. p. o,. [adresa], a temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, predmetne nekretnine na lokaciji Staro Selo, označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], ZU 381 k. o. [katastarska općina], površine 47 m2 i čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 381 k. o. [katastarska općina], površine 93 m2, procijenjene u vrijednost društvenog kapitala. Uz navedene nekretnine procijenjene su i još i k. č. br. [katastarska čestica], ZU 699, č. zem. [katastarska čestica] ZU 127 i čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 1560 sve k. o. [katastarska općina], sve zajedno ukupne površine 2.039 m2, uz naznaku Objekta, te je istaknuto da je na navedenim česticama sagrađen objekt Zadružni dom NGP/m2 od 688,45, i BRO/m2 od 874,74, a uz napomenu da su dionice u protuvrijednosti nekretnina zemljište k. č. [katastarska čestica] ZU 699, k. č. [katastarska čestica] ZU 127, k. č. [katastarska čestica] ZU 381, k. č. [katastarska čestica] ZU 381m k. č. [katastarska čestica] ZU 1560 sve k. o. [katastarska općina], rezervirane pri HFP iz razloga utvrđivanja nosioca prava korištenja i raspolaganja nekretninama.

24. Uvidom u skicu posjeda predmet br. 139/2005 od 25. studenog 2005. god. izrađene od strane ovlaštenog ureda geodezije Skalina d.o.o. Lokva Rogoznica, proizlazi da je u opisnom dijelu skice posjeda za k. o. [katastarska općina], navedeno da je uvidom u katastarski operat, ustanovljeno da je čest. zgr. [katastarska čestica] površine 47 m2 i čest. zgr. [katastarska čestica] površine 93 m2 je revizijom iz 1958. godine upisana kao posjed Javnog dobra puteva i voda u P.L. 528, te da nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], po službenoj dužnosti 1960. godine upisane u P.L. 561 k. o. [katastarska općina] kao opće društvena imovina - Državno vlasništvo RH pod upravom Općine Pogora,

25. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige ZU 381 k. o. [katastarska općina] proizlazi da su nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], stojna kuća i čest. zem. [katastarska čestica] stojna kuća upisane na ime vlasnika ZPĐ za 1/12 dijela, EPĐ za 1/12 dijela, KPĐ za 1/12 dijela, ZPĐ za 4/72 dijela, BPĐ za 4/72 dijela, ŽPĐ za 4/72 dijela, ĐP za 3/72 dijela, DP RP p. BPĐ za 3/72 dijela, ŽPĐ KPĐ pk. BP za 15/72 dijela, DO. BP za 15/72 dijela, SP ud. PP za 72/3024 dijela, DP TP ud. B za 6/3204 dijela, DP SO pok. B za 6/3204 dijela, PO. B za 6/3204 dijela, DP CP pok. Ž za 9/3204 dijela, ĐO. Ž za 9/3024 dijela, DP pok. PP za 18/3024 dijela, HP pok. UP za 3/144 dijela. RP UP za 3/144 dijela,

26. Iz izvatka iz katastra zemljišta Područnog ureda za katastar Split Ispostava Makarska Klasa: 935-07/05-01/1695 Urbroj: 541-23-3-04/3-05-2 od 28. studenog 2005., proizlazi da je na čest. zgr. [katastarska čestica], zv. 13 Batoševo guvno, dvorište, površine 47 m2 upis posjeda na državno vlasništvo RH pod upravom Općine Podgora – Podgora, A. K. Miošića 2., za cijelo, te na čest. zgr. [katastarska čestica], zv. 13 Batoševo guvno, dvorište, površine 93 m2, upis posjeda na ime državno vlasništvo RH pod upravom Općine Podgora – [adresa], u cijelosti.

27. Iz sadržaja dopisa Poljoprivredne zadruge Podgora od 26. studenog 1959., razvidno je da je dopis naslovljen na advokata Nikicu Franića iz [adresa], u svezi traženja po zahtjevu klijenta BP pok. BPĐ iz [adresa], odnosno njegove zemlje date za izgradnju zadružnog doma. U dopisu se ističe da je zahtjev trebalo uputiti na adresu Mjesnog odbora Podgora, jer je on izvođač radova na spomenutom zemljištu s čim ova zadruga nema veze, te da je osnovu zaključka javnog zbora sela [adresa], određeno sakupljanje mjesnog samodoprinosa iz kojih se sredstava izvode spomenuti radovi. Nadalje je navedeno da su prilikom izgradnje Zadružnog doma pored zemljište BP. BPĐ i OP pok,. PP, uzete i još mnogo veće površine zemljišta vlasništva GO UP pok. RP, IO. N, ĆO MO pok. ĆO i drugih na čijem je zemljištu i sagrađen zadružni dom, a pored toga ovo je zemljište bilo zasađeno kulturom (maslinom), dok je zemljište klijenta nalazi van ovog područja i bila je obična stara zidina.

28. Uvidom u "povijesti promjena" čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Područnog ureda za katastar Split, Ispostava Makarska Klasa: 936-02/09-05/100, Urbroj: 541- 23- 3-04/9-09-2 od 18. svibnja 2009. god. proizlazi da su čest. zgrade [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 47 m2 i čest. zgrade [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 93 m2, zvane "Batoševo guvno", katastarske kulture neplodno-dvorište, od revizije katastra 50-tih godina prošlog stoljeća, upisane u posjedovnom listu br. 528 na ime Javno dobro, putevi i vode. 1960. godine (iskaz promjena 3/60), a na temelju prijavnog lista radi razvrstavanja čestica opće društvene imovine po korisnicima, predmetne čest. zgr. [katastarska čestica] iz posjedovnog lista br. 528 prelaze u posjedovni list 561 na ime Opće društvena imovina pod upravom narodnog odbora općine. 1997. godine (iskaz promjena 28/97), a na temelju prijavnog lista br. UP/I-932-07/97-01/463 od 30. prosinca 1997. godine, promjena posjednika po službenoj dužnosti, posjedovni list br. 561 mijenja naslov te se upisuje Državno vlasništvo RH pod upravom općine [adresa], a takav upis je i danas.

29. Iz Uvjerenja o vremenu građenja građevine Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostava Makarska Klasa: 350-02/11-05/0026, Urbroj: 2181/1-11-03/04- 11-0004 od 7. rujna 2011. proizlazi da su samostojeća građevina visine prizemlje i kat, dijelom sa kosim krovom, a dijelom ravnim krovom, ukupne građevinske bruto površine 887,93 m2, izgrađena na česticama zemlje katastarske i zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i pomoćna građevina – septička jama (koja služi isključivo predmetnoj građevini), tlocrtnih dimenzija cca 4,20 x 5,50 m, smještena na čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađene prije 15. veljače 1968.,

30. Uvidom u spis predmeta Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom posl. br. P-1467/16, utvrđeno je da se radi o tužbi tužitelja Općine Podgora, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika pod 1) Podgora d.o.o., OIB: 38998511576, te tuženika pod 2) FO, pod 3) BP, pod 4) ĐO, pod 5) CP, pod 6) SO, pod 7) AP, pod 8) DP, pod 9) RO, pod 10) FP i pod 11) ZO, radi utvrđenja prava vlasništva tužitelja na nekretninama označenim kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], obje upisane u ZU 381 k. o. [katastarska općina]. Pregledom spisa utvrđeno je da je tužba otpremljena tuženicima na odgovor, te da su odgovor na tužbu dali tuženici pod 1) Podgora d.o.o., te tuženici pod 2) CO i pod 3) BP, koji su se u svojim odgovorima usprotivili tužbi tužitelja. Postupak okončan rješenjem posl. br. P-539/2019-3 od 22. siječnja 2021. god. po kojem je odlučeno da se smatra da je podnesak – tužba od 22. ožujka 2016. povučena,

31. Uvidom u presudu Općinskog suda u Makarskoj posl.. br. P-1414/08 od 16. lipnja 2011. proizlazi da navedenom odlukom u postupku pokrenutom po tužbi tužitelja Podgora d.o.o. protiv tuženika Općine Podgora, odbijen tužbeni zahtjev tužitelja na utvrđenje da je tužitelj isključivi vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] ZU 3376 k. o. [katastarska općina] u površini od 701 m2 i to baš onog idjela koji je u vještvu sudskog vještaka dipl. ing. geom AO označen i prikazan slovima A-C-D-E-H-I-J-K-L-A. Navedena odluka potvrđena je presudom Županijskog suda u Splitu br. Gžst-60/12 od 10. travnja 2013.

32. U provedenom dokaznom postupku, sud je izveo dokaz saslušanjem predloženih svjedoka ŽO, LO, NO, JO, UP, PP, HO i GO. Na ročištu dana 5. veljače 2026. dopunski je saslušan svjedok PP, te je potom u skladu s uputom drugostupanjskog suda sadržanom u rješenju posl. br. Gž-220/2022- 2 od 22. travnja 2022. ponovo izvršio procjenu iskaza saslušanih svjedoka dovedene u svezu s ostalim dokazima izvedenim tijekom postupka.

33. Svjedok ŽO u svom iskazu navodi da se predmetne nekretnine nalaze u zaseoku Gornja Podgora, da je na predmetnim nekretninama, kao i na nekretnini koja nosi oznaku 170/2, ranije bio izgrađen objekt, da je na nekretnini 170/2 bila kuća njegovog pok. djeda UO pok. J, da je objekt njegove obitelji izgrađen na čestici 170/2, između nekretnina 170/1 i 170/3, koje su pripadale obitelji BP, prednicima tuženika pod 1) i 2). Ti su objekti u dobi kada je on imao 6 godina, u vrijeme tog režima, bili oduzeti i srušeni, a u cilju izgradnje tadašnjeg Doma kulture, s tim da se na predmetnim dijelovima ništa nije izgradilo. Nekretnine koje su predmet postupka, pripadale su obitelji sad pok. BO, danas njegovih nasljednika u postupku tuženika pod 1) i 2), nasljednika ZP ud. KPĐ. BO se protivio oduzimanju zemljišta. Dom kulture koji je izgrađen, kasnije je postao Zadružni dom, a nakon potresa taj Zadružni dom preuzelo je Komunalno poduzeće Podgora. Temeljem nekih odluka utemeljenih na lažnim iskazima svjedoka, Komunalno poduzeće Podgora je u postupku pretvorbe, nekretnine koje je koristio, prenio na novog vlasnika, a radi se o firmi koja je došla u zamjenu Komunalnog poduzeća. Dom kulture koji je izgrađen, nalazio se u samom sjedištu sela i bio je na korištenje svim stanovnicima tog predjela. Navodi da je nešto od ovih objekata i nekretnina zapušteno, a nešto Čistoća Podgora drži u posjedu, postoje nekakvi kontejneri i olupine od auta. Poznato mu je da se to sve nalazi u nekakvom sporu, ali mu nije poznato tko sad koristi taj Dom koji je radio Narodni odbor tadašnje mjesne zajednice i to bi pripadalo Općini Podgora. U to vrijeme su Dom kulture radili mjesni odbori, tadašnja Ribarska zadruga – Savez ribarskih zadruga, o čemu postoji dokumentacija koju on posjeduje. Dom kulture koji je izgrađen, nije izgrađen na nekretnini na kojoj je bila njegova stara kuća i kuća tuženika koje su srušene, a dio tog Doma kulture naslanja se na njegovu nekretninu 170/2, ali ne i na predmetne u vlasništvu tuženika. Na zemljištu obitelji BO na kojem su postojale kuće nije ništa građeno, osim što je u jednom dijelu postavljena ograda koja je vidljiva na fotografijama, ali mu nije poznato tko je tu ogradu postavljao.

34. Svjedok LO navodi da je do Nove godine 2018., bio direktor firme Podgora čistoća koja je samostalna firma koja se odcijepila od firme Podgora d.o.o. istog vlasnika, ŠO. Navodi da postoji dokumentacija po kojoj je tužitelj slijednik ranijeg poduzeća Podgora, koje je u postupku pretvorbe mijenjalo svoje nazive. Navodi da kada je vlasnik Podgora d.o.o. u postupku pretvorbe kupio, odnosno stekao nekretnine, zatražili su od geodetske firme Skalina, VO, da izradi skicu terena i nekretnina koje je tužitelj stekao u postupku pretvorbe. Skice su napravljene, te da se ove nekretnine ne nalaze na tim skicama VO na poziciji na kojoj su ovdje prikazane, već pola metra oko same ograde koja je prikazana na fotografijama. Poznato mu je da se nekretnine koje su predmet spora, vlasništvo obitelji BO koji se vode kao vlasnici nekretnina, te da tužitelj nema nikakve dokumentacije iz koje bi bilo razvidno da je tužitelj vlasnik i da je stekao nekretnine koje su predmet postupka. Komunalno nikada nije rješavalo imovinsko-pravno pitanje ovih nekretnina, a poznato mu je i da je posjedovno stanje neuređeno, te da tužitelj nema dokumentacije vezano za stjecanje ovih nekretnina koje se nalaze unutar kao i izvan postavljene ograde koja je prikazana na fotografijama, a za koju ne zna kada je postavljena, osim što zna da je postavljena puno prije nego je on došao na mjesto direktora Podgore čistoća d.o.o. Predmetne nekretnine dvorišni su dio Podgore čistoća, manipulativni prostor na kojeg se parkiraju kamioni i kojim se prolazi. Objekt prikazan na fotografijama u jednom dijelu koristi [adresa] čistoća cijelo prizemlje i cijeli sjeverni dio kata, s tim da Općina Podgora koristio dio istočnog kata ovog objekta. Poznato mu je i da postoji spor između Općine Podgora i [adresa] čistoća, a po pričama je čuo da je ranije Komunalno poduzeće za mjesnu zajednicu gradilo dio doma. Taj objekt koji je prikazan na fotografijama, prije je bila Poljoprivredna zadruga, pa Zadružni dom, a jedno vrijeme kino i to u periodu do 1962. godine, a nakon toga u jednom dijelu je bio svinjac, skladište, a kasnije je tu napravljen i spavaći dio za radnike Komunalnog. Koliko mu je poznato, na ovim dijelovima nekretnina koje su predmet spora, ništa nije izgrađeno. Za vrijeme dok je bio direktor Podgore čistoća, nitko se nije protivio korištenju predmetnih nekretnina, ali mu je poznato da su se obitelj BO nakon pokretanja postupaka, protivili. Komunalno poduzeće je puno prije nego što je on postao direktor Podgore čistoća, koristio ove objekte i nekretnine. Prema podacima iz vlasničkih knjiga, predmetne nekretnine su bile vlasništvo obitelji BO, što je on saznao nakon što su pokrenuti postupci, a kao direktor Podgore čistoća, od prvog dana nije imao nikakvih saznanja vezano za pitanje vlasništva i povijest stjecanja nekretnina koje su korištene, pa mu tako nije poznato kako su stečene nekretnine koje su predmet postupka. U odnosu na obitelj BO nije čuo, a niti ima kakvih podataka da je Komunalno poduzeće Podgora, kao i tužitelj, na nekakav način obeštetio obitelj BO na ime zemljišta koje tužitelj koristi.

35. Svjedok NO navodi da je 1958. godine, došao raditi u računovodstvo Poljoprivredne zadruge koja je bila u objektima prikazanim na fotografijama, prije Uljara a kasnije Zadruga, da u to vrijeme, na ovim nekretninama koje su predmet postupka, nije ništa bilo. Ranije su na njima bili objekti koji su srušeni, ali mu nije poznato točno kada ni tko je to radio. To su bile kuće EP, ČO i njegovog brata, te obitelji Ć. Radilo se o spojenim kućama u nizu. Do potresa 1962. godine, radio je u računovodstvu Poljoprivredne zadruge, a nakon potresa pa do 1990. godine bio je direktor komunalnog poduzeća koje je u više navrata mijenjalo nazive i strukturu, od Komunalnog poduzeća do Komunalno-građevinskog poduzeća. Za to vrijeme dok je on bio direktor, radio je zid prema ovoj cesti 11201, jer je na tom dijelu bila padina prema cesti. Navodi da u to vrijeme, kao ni kasnije, on nije raspolagao s nikakvom dokumentacijom iz koje bi bilo razvidno kako komunalno poduzeće koristi ove nekretnine, tko je vlasnik nekretnina, a niti je raspolagao dokumentacijom po kojem osnovu to oni koriste. Nije mu poznato ni da se 1959. godine vodio spor između obitelji EP i tadašnje Poljoprivredne zadruge.

36. Svjedok JO navodi da se još iz perioda svog djetinjstva od 1955. godine sjeća da je objekt prikazan na fotografiji list 125 spisa, ranije bila poljoprivredna zadruga koja je koristila taj prostor kao i okolno zemljište oko objekta, a prostor oko objekta koristili su i svi sumještani. U samom objektu poljoprivredne zadruge bila je prodavaonica mješovite robe, mesnica, čak u jednom dijelu i kino sala. Okolni prostor koristio se za poljoprivrednu zadrugu sve do potresa 1962. godine, nakon kojeg je odlukom Kotara Makarska, sva sredstva poljoprivredne zadruge pa tako i imovina, nekretnine, pokretnine, kao i ljudstvo, prenijeto u Komunalno poduzeće Podgora koje je osnovano 1963. godine. Svjedok navodi da je od kolovoza 1970. godine, bio zaposlen u komunalnom poduzeću Podgora kao šef računovodstva, sve do odlaska u mirovinu 13. lipnja 2013. godine. Sjeća se da su u knjigama komunalnog poduzeća bila upisana sva zemljišta i zgrade koje su ranijom odlukom prenijeta na komunalno poduzeće Podgora. Navodi da je imao prilike vidjeti tu odluku, te da u njoj nisu sadržane pojedinačne oznake nekretnina koje su prenijete na komunalno poduzeće Podgora, ta je odluka bila uopćena. Kad je započeo s radom u Komunalnom poduzeću Podgora, već su se nekretnine vodile u knjigama poduzeća kao u knjizi osnovnih sredstava, s tim da mu nije poznato da je postojala dokumentacija po kojem je osnovu ranija Poljoprivredna zadruga, kasnije komunalno poduzeće, te nekretnine stekla, niti mu je bilo poznato tko je upisani vlasnik tih nekretnina. U tom pravcu te podatke nitko nije tražio, niti se provjeravalo. Problemi su počeli unatrag 2 godine, kad se počelo sređivati to zk stanje. Poznato mu je samo da su nekretnine bile u knjizi osnovnih sredstava komunalnog poduzeća, a sada tužitelja Podgora d.o.o., obzirom da su se u tom razdoblju u više navrata mijenjali nazivi firmi. Navodi da je ova ograda koja je vidljiva na fotografijama, postavljena 1965. -1966. godine nakon potresa, te da je u tom dijelu, prema cesti postojala kosina kad je komunalno poduzeće osnovano, napravio se zid i posadili su se borovi. Na ovim nekretninama koje su predmet spora, postojao je prilaz domu preko ovog zemljišta. Dok je bio dijete, ne sjeća se da su na predmetnim nekretninama postojali nekakvi objekti, iako mu je po priči sumještana poznato da su na nekim dijelovima postojali objekti ali ne zna tko su bili vlasnici tih objekata. Nije mu poznato da je postojala nekakva korespondencija ili dokumentacija vezano za pitanje vlasništva između tadašnjeg odvjetnika Franića sa Komunalnim poduzećem Podgora.

37. Svjedok UP navodi u odnosu na zgradu koja je prikazana na predočenim fotografijama, ističe da je navedena zgrada građena za Uljarsku zadrugu u selu [adresa] prije II. svjetskog rata, ali ista nije bila privedena svrsi. U jednom dijelu tog objekta te zgrade bio je mjesni odbor 50-tih godina prošlog stoljeća, bila je poljoprivredna zadruga do potresa 1962. godine, a jedan dio zgrade držala je Omladina, također do potresa 1962. godine. U odnosu na sam predmet spora, navodi da se radi o dvorišnom dijelu koji se nalazi sa zapadne strane zgrade između zgrade Uljarske zadruge o kojoj je naprijed govorio, te kuće obitelji G zvane " T". Na tom dijelu bio je prolaz sa zapadne strane za ulaz kamionom na taj dio, dok je u zgradi postojala zadruga. Nakon potresa 1962. godine, ovim je objektima zagospodarilo Komunalno i oni su koristili te nekretnine bez volje naroda. Tu je Komunalno držalo kamione, a što se tiče same zgrade ona je ostala zatvorena i nije se koristila. Čitav ovaj kompleks se ne koristi više od par godina. Poznato mu je da je Komunalno u prizemlju zgrade držalo skladište, cement i sl., ali ne zna je li se sporni dio nekretnina koristio i tko je to koristio. Sve je zapušteno, a Komunalno je bilo u posjedu objekta od potresa 1962. godine, 70-tih godina prošlog stoljeća, možda i do 1980. godine. Nije mu poznato tko je postavljao ogradu koja je vidljiva na fotografijama, a potporni zid kojim je zemljište ograđeno, radila je Poljoprivredna zadruga 60-tih godina prije potresa. Prijašnje komunalno poduzeće je na ovom dvorišnom dijelu zapadno od objekta, držalo kamione koji su radi nesnosnog mirisa, premješteni prije par godina, a komunalno je nakon Domovinskog rata postavilo ovu ogradu. Objekti prikazani na fotografijama 1., 2. i 5., radi se o zgradi koja je građena da bude Uljarska zadruga koja nije završena. U zgradi se nalazio mjesni odbor, kasnije poljoprivredna zadruga a u jednom dijelu bila je i Omladina koja je držala sjeverni dio na katu. Zemljište ispod te zgrade doma prema fontani, bilo je zemljište obitelji EP. Tu su bile njihove kuće i to je sve bila njihova imovina.

38. Svjedok PP, načelnik [adresa] u razdoblju od 2009. godine, navodi da je Dom koji se nalazi uz nekretnine koje su predmet spora, građen početkom 50-tih ili krajem 40-tih godina prošlog stoljeća. Objekt je izgrađen u sadašnjem obliku, nije dograđivan. Okolno zemljište od ceste do samog objekta, cijela ta površina, pa tako i predmetno zemljište, bilo je u sklopu tog zadružnog doma u kojem je bila mesnica, trgovina, poljoprivredna apoteka, a na katu objekta bilo je kino. Zadružni dom po samom sadržaju u sebi je sadržavao sve ono što je bilo potrebno za funkcioniranje mjesta. Objekt je gradila tadašnja Mjesna zajednica Podgora, a gradnja je sufinancirana sredstvima građana. Nije mu poznato tko je bio vlasnik zemljišta na kojem se gradio taj Zadružni dom. O vlasnicima nekretnine je saznao tek nakon što su pokrenuti ovi postupci, tako da mu je poznato da se radi o obiteljima ČO, EP, D, HO i drugi. Što se tiče samog objekta, objekt je knjižen na Općinu Podgora, a kasnije je ustanovljeno da nije uknjiženo na općinu zemljište koje se nalazi uz sam objekt. Poznato mu je da je ranija Mjesna zajednica osnovala Komunalno društvo za čišćenje i uređenje mjesta. To je bila firma koja u svom vlasništvu nije imala nekretnine, a obavljala je poslove uređenja mjesta, dostavu materijala za gradnju u okviru Mjesne zajednice i sl. Za te se poslove nisu sklapali nekakvi ugovori, sve je rađeno reklo bi se "u naturi". Navodi da nije upoznat ni na koji način s pretvorbom poduzeća Komunalno, ali mu je poznato da u jednoj fazi vlasnik poduzeća Komunalno postao gospodin S, a nakon toga vlasnik poduzeća Podgora postao je ŠO. U to vrijeme načelnik općine [adresa] je bio OO. Acinger je firmu kupio 2000. ili 2001. godine, a općina [adresa] formirana je 1993. godine. Prije nego što je formirana Općina Podgora, ranija Mjesna zajednica Podgora, dala je na korištenje za operativu ovaj Zadružni dom Komunalnom poduzeću Podgora, koje je koristilo taj Zadružni dom ali mu nije poznato je li za to korištenje Komunalno poduzeće mjesnoj zajednici plaćalo naknadu, a za mjesnu zajednicu [adresa] odrađivalo je nekakve poslove. Navodi da mu nije poznato kakvu je djelatnost komunalno poduzeće obavljalo u ovom zadružnom domu i na okolnom zemljištu. Točnije, navodi da se nikakva djelatnost komunalnog poduzeća tu nije obavljala, to se koristilo za odlaganja materijala, a u jednoj fazi prije Domovinskog rata, zadružni dom je bio pretvoren u štalu gdje su se hranile i držale svinje. Što se same funkcije zadružnog doma tiče, on je svoju svrhu izgubio otprilike nakon potresa 1962. godine. Što se tiče samog zemljišta koje je predmet postupka, ovo zemljište se može reći da predstavlja put, obzirom da se u objekt Zadružni dom nije moglo ući a da se ne prođe tim putem. Općina Podgora koristi ovaj objekt i zemljište oko objekta, obzirom da općina [adresa] sad ima svoju komunalnu firmu i ovaj se objekt koristi kao skladište, tu se bojaju klupe, u objektu se drže stvari koje se ljeti koriste, koševi za smeće i sl. preko zime, dok je na katu elektromaterijal objekta za javnu rasvjetu. Što se tiče ograđenosti zemljišta, misli da je zemljište oko zadružnog doma ograđivala tadašnja mjesna zajednica. Nitko se nije protivio kada se gradio zid kojim je ograđen dom i koji su i danas na terenu, a kasnije je na te zidove postavljana ograda.

39. Dopunski saslušan svjedok PP, istakao je da u cijelosti ostaje kod svojih navoda koje je prethodno kao svjedok iznio u postupku na ročištu dana 5. svibnja 2021., te dodaje da je predmetno zemljište služilo kao pristup i dvorište ranijeg Zadružnog doma.

40. Svjedok ĆO navodi da u vrijeme kad se gradio zadružni dom i zemljište uz dom, za vrijeme Jugoslavije, nitko nije postavljao pitanje o vlasništvu zemljišta, pitanje vlasništva se nije sređivalo, a to mu je poznato jer je ovo zemljište na kojem je izgrađen dom, u zemljišnim knjigama još ostalo upisano na imenu ranijih vlasnika. Ne može se sjetiti kad je dom građen, a što se tiče samog zadružnog doma i cijelog zemljišta oko doma, to je koristila ranija općina [adresa] za vrijeme bivše Jugoslavije, a kasnije Komunalno poduzeće Podgora. U okviru tog objekta bila je trgovina, poljoprivredna apoteka, dvorana, a kasnije je Komunalno poduzeće Podgora, kat tog objekta pretvorila u spavaonicu za svoje radnike. To je bilo 70-80-tih godina prošlog stoljeća. Nije mu poznato je li Komunalno poduzeće Podgora plaćalo nekakvu naknadu Općini Podgora za korištenje tog doma. Poznato mu je i da je Komunalno poduzeće Podgora prodano vlasniku, gospodinu ŠO, a koliko se može sjetiti, čuo je da je u ugovoru koji je zaključen između države i ŠO, stajalo da ŠO mora platiti vlasnicima naknadu za zemljište koje je on dobio od države u okviru komunalnog poduzeća, za to su trebala biti osigurana sredstva ali do toga nije došlo, pa je tako ovo zemljište ostalo uknjiženo na ranijim vlasnicima, a na ovom području su to bile obitelji ČO, EP, D i dr. Nije nikad čuo da bi njima bila isplaćena naknada za zemljište koje im je oduzeto za gradnju Zadružnog doma i zemljišta uz dom. Ništa mu nije poznato ni vezano za vlasničku strukturu Komunalnog poduzeća Podgora za vrijeme Jugoslavije, a ni kasnije, a zna da je sada vlasnik Acinger. Navodi da sada nitko ne koristi ovo zemljište, kao ni ovaj objekt, otkako je prodan ŠO. Ovo zemljište služi samo za parkiranje automobila Komunalnog poduzeća u vlasništvu Acingera, kamioni za odvoz smeća i kontejneri. Ograda vidljiva na fotografijama uz predmet spora, postavljena je još onda kada je izgrađen Zadružni dom koji je sad zapušten i nema aktivnog korištenja tog objekta. Navodi da se na ovim dvjema nekretninama koje su predmet spora a prikazane na fotografijama list 125 spisa, ništa ne odlaže. Preko tih nekretnina samo je prolaz i na tom dijelu nema odloženih kontejnera i parkiranih vozila a jedini kolni prolaz je preko ovih dviju nekretnina do ulaza u sam Zadružni dom koji je građen od strane ranije općine [adresa]. Nije mu poznato ništa vezano za zakupni odnos između općine [adresa] i Komunalnog poduzeća Podgora, a koji se odnosi na ovaj zadružni objekt. 80-tih godina Zadružni dom se koristio za skladište i radnici Komunalnog poduzeća koji su došli sa strane, spavali su u tom objektu, a kad je počeo turizam i Komunalno poduzeće preselilo u [adresa], Zadružni dom se prestao koristiti.

41. Svjedok GO u svom iskazu navodi da je u vrijeme 1941. godine izgrađen objekt stare Uljarske zadruge, kojeg su radili mještani [adresa] i koji nikada nije bio u funkciji, a kasnije je za vrijeme bivše Jugoslavije, objekt dograđen i napravljen je seoski dom koji je prikazan na fotografijama. Ispred ovog objekta stare uljarske zadruge, nalazila su se 3 objekta koja su služila za domaćinstvo i to je bilo vlasništvo ČO i braće EP, te su kuće bile uz cestu koja je vodila prema Tučepima i Vrgorcu, a od objekta stare uljarske zadruge su bile udaljene negdje možda 2 m. Nekretninom u vlasništvu NO prolazio je put. Kuće EP i ČO su uklonjene i taj dio je zasut zemljištem i to sad koristi komunalno, tu je smeće. Dom su sagradili podgorani i taj je objekt uvijek držala vlast. Objekt se je prestao koristiti kad su prestani funkcionirati Odbori. Ovo zemljište koje je na fotografijama označeno, to je privraće ovih objekata koji su izgrađeni, dvorište pred domom koje koristi Komunalno poduzeće sada u vlasništvu Acingera i tu se drže automobili tog poduzeća. Dvorište je zatvoreno katancem i to dvorište drži ŠO i koristi jer je dobio koncesiju za koju pretpostavlja da mu je koncesiju dala mjesna zajednica [adresa]. Ovo koristi Komunalno poduzeće jer samo oni imaju ključeve. Ograda vidljiva na fotografijama uz nekretnine, postavilo je bivše komunalno poduzeće, a kada su se oduzimale nekretnine za gradnju Doma, kao i ovo zemljište, tome se nitko nije smio protiviti. Predmetno zemljište je prije bilo vlasništvo EP i ČO.

42. Na ročištu dana 14. rujna 2021. godine (list 297-301 spisa), saslušani su tuženici pod 1) i 2) u izočnosti uredno pozvanih zz tužitelja, te tuženika pod 3) do 10). Tuženik pod 1) KP navodi da sama izgradnja Zadružnog doma nije imala nikakve veze s ove dvije zgrade koje su bile vlasništvo njegove obitelji, obzirom da su one bile van temelja Zadružnog doma. U to vrijeme ove 2 čestice koje su predmet spora, bile su dvije kuće. Navodi da su njegovog djeda BP, kao vlasnika, zvali na dogovor vezano za te dvije kuće, što dokazuje činjenicu da je njegov djed bio isključivi vlasnik ta dva objekta, te da vlasnici nisu bili obitelj DP koji su upisani. Mjesni odbor je u to vrijeme pregovarao s njegovim djedom koji nije htio dati te kuće unatoč činjenici što su mu oni zaprijetili. Napravljena je procjena tih kuća i dogovoreno je da će na račun ove dvije zgrade, njegovom djedu biti isplaćen iznos od 48.000 Dinara, iako je procjena tadašnjih stručnjaka bila 108.000 Dinara. Međutim, taj dogovoreni iznos nije isplaćen, zbog čega je njegov djed u to vrijeme uzeo advokata Franića koji se u ime njegova djeda obratio tadašnjem mjesnom odboru dopisom koji je priložen u spis (list 17 spisa). Dogovoreni iznos novca njegovoj obitelji nije isplaćen a unatoč tome ove 2 zgrade su srušene i drugo se ništa na mjestu tih zgrada nije radilo. To je bila jedna kosina, unatoč što su zgrade srušene to zemljište nije dovedeno u neku svrhu. U to vrijeme njegova se obitelj ni na koji način nije mogla protiviti postupcima tadašnje vlasti. Tek kasnije kad se proizvođačko-uljarska zadruga, odnosno komunalno poduzeće proširilo, tada su dijelovi te dvije zgrade zahvaćeni. To je bilo u vrijeme kad je on bio dijete, negdje prije potresa, možda i nešto kasnije. Njegova obitelj se tada nije protivila jer su okolnosti za život njegove obitelji u to vrijeme bile jako teške iz razloga jer njegov otac nije htio ući u zadrugu, ostali su bez stoke, vina, ulja, namještaja i svega ostalog. Tadašnji mjesni odbor čiji su članovi u to vrijeme bili KE, BE i MO, oduzeli su im svu imovinu što su imali. Ne zna kad su se izvodili radovi i kada su ove dvije nekretnine koje su predmet spora dovedene u izgled kako je to danas. Zna kad su se radili zidovi kojima je proširen put kako bi se moglo prići zgradi, ali mu nije poznato kad je rađen zid pokazan na skici označen slovom X koji je izgrađen na dijelu predmetnih zgrada. Kad su ove kuće koje su im oduzete sravnjene, nekretnine se nisu ni na koji način koristile. Nisu ih oni mogli ni koristiti jer tu nisu smjeli ni doći. Prvotno je pristupni put prema ovoj zgradi bio s istočne strane, a kasnije je napravljen pristup preko ovih nekretnina koje su predmet postupka. Navodi da što se tiče nekretnina koje su predmet spora, predlaže da se pokušaju dogovoriti ili da se njih kao tuženike uvede u posjed. Ističe da ne zna s kim bi mogli pregovarati jer je spor između tužitelja i općine okončan i u tom sporu je izgubio tužitelj. Smatra bitnim istaknuti da su predmetne nekretnine ranije bile vlasništvo njegove obitelji koje su im oduzete, srušene i njegovoj obitelji za to nije isplaćena nikakva naknada. Što se tiče inicijative njegove obitelji a vezano za povrat imovine ili protivljenje korištenju od strane drugih, navodi da je on nakon Domovinskog rata kontaktirao nadležne službe u Zagrebu za povrat navedenog, ali je ubrzo nakon toga u roku 2 dana, dobio odgovor da on ne može pokretati nikakav postupak u tom pravcu jer su oni upisani kao suvlasnici nekretnina. Ne priznaje vlasništvo općini [adresa] na ovim nekretninama te ne zna ni za kakvu odluku koja je donesena, a po kojoj bi ove nekretnine bile oduzete njegovoj obitelji, njegovom djedu i ocu. Ostaje u cijelosti kod svog odgovora na tužbu koji je podnio osobno uz svog brata.

43. Tuženik pod 2) BP, brat tuženika pod 1), u svom iskazu ističe da je u cijelosti suglasan s navodima svog brata, ovdje tuženika pod 1), te u spis prilaže avio- snimku RAF iz 1944. godine, na kojoj su vidljivi Zadružni dom i ove 2 kuće koje su predmet ovog postupka, i označene strelicama. Na snimci je vidljiv jedan dio doma, dok drugi dio ne postoji. Prilaže i poziv Kotarskog narodnog odbora Makarska od 6. srpnja 1948. godine, upućen njegovom djedu BP pok. BPĐ od strane Predsjednika Kotarskog odbora ZE i tajnika EE koji su u to vrijeme bili gospodari života i smrti i o kojima je ovisila sudbina ljudi. Oni su naredili njegovom djedu da dođe u Kotarski odbor radi ovih nekretnina, što samo pokazuje okolnosti pod kojima je ova imovina koja je predmet postupka oduzeta njihovoj obitelji i što potvrđuje navode njegovog brata. Dio ovih nekretnina koje su predmet postupka nisu u nikakvoj funkciji, na njima je zasađena borovina. TO koji je bio direktor komunalnog poduzeća u periodu 60-tih, 70-tih godina, izgradio je potporni zid kojim se napravio pristup sa zapadne strane placu Zadružnog doma. Navodi da mu nije poznato je li se u to vrijeme itko protivio toj gradnji jer je on tada bio dijete a djed je umro 1962. godine, a njegova se obitelj nije smjela ničemu ni protiviti. Navodi da se ne može sjetiti tko je uredio ovo zemljište i ogradio na način kako to izgleda danas, niti tko je dao novac za izgradnju zida, kao ni tko je sljedbenik tadašnje Zadruge. Smatra poštenim da im se kao vlasnicima naknadi ono što je njihovoj obitelji oduzeto. Navodi da koliko mu je poznato, njegovom djedu nikad nije doneseno rješenje o eksproprijaciji ovog zemljišta, niti je kakvim rješenjem određena naknada za isplatu tog zemljišta, takvo rješenje nije doneseno.

44. Pri ocjeni iskaza saslušanih svjedoka, sud je prihvatio kao istinite, suglasne i uvjerljive iskaze svjedoka ŽO, LO, NO, JO, UP, HO i GO, na čije iskaze ni sam tužitelj nije imao prigovora. Naime, radi se o svjedocima koji raspolažu neposrednim saznanjima vezano za činjenice odlučne za predmet postupka. Radi se o sumještanima i susjedima, a uz to svjedok ŽE bio je dugogodišnji direktor firme Podgora čistoća - prednika tužitelja, koji je u svom iskazu naveo da prednik tužitelja nije raspolagao dokumentacijom vezanom za stjecanje nekretnina koja su predmet spora, obzirom da Komunalno nije rješavalo imovinsko- pravno pitanje ovih nekretnina, te potvrđuje da je Komunalno poduzeće prije nego je on postao direktor Podgore Čistoća koristilo ove objekte i nekretnine, te da predmetne nekretnine predstavljaju dvorišni dio Podgore čistoća, manipulativni prostor koji se koristio u svrhu poslovanja (prolaz i parkiranje kamiona). Navedeno je potvrdio i svjedok NO koji je od 1958. radio u računovodstvu prednika tužitelja Poljoprivredne zadruge koja je bila u objektima prikazanim na fotografijama, a koji objekt se nalazi u neposrednoj blizini predmeta spora, pa je tako i ovaj svjedok potvrdio da prednik tužitelja nije raspolagao pisanom dokumentacijom o vlasništvu nekretnina, a što je potvrdio i svjedok JO, koji je od 1. kolovoza 1970. bio zaposlen u Komunalnom poduzeću Podgora kao šef računovodstva i tu je radio do svoje mirovine u lipnju 2013. god. Ovaj svjedok je naveo da su u knjigama komunalnog poduzeća bila upisana sva zemljišta i zgrade koje su ranijom odlukom prenijeta na komunalno poduzeće Podgora, te da je imao prilike vidjeti tu odluku, te da u njoj nisu sadržane pojedinačne oznake nekretnina koje su prenijete na komunalno poduzeće Podgora. Navodi da je ta odluka bila uopćena. Nekretnine su se vodile u knjizi osnovnih sredstava, ali mu nije poznato da bi postojala dokumentacija po kojem je ranija poljoprivredna zadruga, kasnije komunalno poduzeće te nekretnine stekla.

45. Dovodeći u svezu iskaze svih saslušanih svjedoka, koji su suglasno i u bitnom iskazivali istovjetno o činjenicama vezanim za predmetno zemljište, te posjed zemljišta, kao i posjed objekta Zadružnog doma, s ostalim dokazima izvedenim tijekom postupka, posebice s iskazima samih tuženika pod 1) i 2), razvidno je da su predmetni dijelovi nekretnina ranije objekti – dvije kuće, bili stvarno vlasništvo i posjed prednika tuženika pod 1) i 2), sad pok. BP, od kojeg su nekretnine oduzete nakon II svjetskog rata koncem 40-tih godina prošlog stoljeća, za potrebe izgradnje tadašnjeg objekta Uljare, odnosno kasnije Zadružnog doma. Objekt Zadružnog doma, nedvojbeno je izgrađen prije osnutka prednika tužitelja, Komunalnog poduzeća Podgora, od strane tadašnje Mjesne zajednice Podgora. Da je tome tako, proizlazi iz činjenice što je namjena objekta koji se nalazi uz predmetno zemljište bila općedruštvena – Zadružni dom u okviru kojeg su djelovali različite organizacije, od Poljoprivredne zadruge, prodavaonice mješovite robe, mesnice, kina, prostor tadašnje omladine, Komunalno Podgora, dok je prostor predmeta spora – služio kao prilaz tom objektu, a ista svrha zemljišta je i danas – služi redovnoj uporabi objekta uz koji se nalazi. Iz navedenog je razvidno da je prednik tužitelja Komunalno poduzeće Podgora u neometanom posjedu predmetnih nekretnina već od konca 50-ih godina prošlog stoljeća.

46. Svjedok PP načelnik [adresa], umješaća na strani tuženika, u svom je iskazu potvrdio da su predmetni dijelovi zemljišta bili u sklopu Zadružnog doma, unutar ograđenog dijela zemljišta koje je služilo kao pristup domu, te da je Mjesna zajednica Podgora koja je osnovala Komunalno poduzeće Podgora, dala na korištenje Zadružni dom Komunalnom poduzeću, ali mu nije poznato je li za korištenje Komunalno poduzeće Mjesnoj zajednici, predniku Općine Podgora plaćala nekakvu naknadu. U tom je dijelu sud prihvatio kao istinit i uvjerljiv iskaz ovog svjedoka, jer je isti u suglasnosti s iskazima ostalih svjedoka kojima je sud u postupku poklonio vjeru. U ostalom dijelu u kojem svjedok navodi da Općina Podgora sada koristi objekt Zadružnog doma i zemljište oko objekta, sud je ocijenio iskaz ovog svjedoka pristran i usmjeren u pravcu interesa samog umješača na strani tuženika, koji ističe svoj poseban interes da je vlasnik nekretnina koje su predmet ovog postupka, a ne ni tužitelj, kao ni tuženici, što je u suprotnosti s njegovom ulogom umješača na strani tuženika.

47. U odnosu na navedeni Zadružni dom, o kojem su iskazivali svjedoci, kao i sami tuženici pod 1) i 2), sud je prilikom izvođenja dokaza očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika Perice Puljića, utvrdio da se predmetne nekretnina nalaze jugozapadno od zgrade Zadružnog doma, što je u svom nalazu i mišljenju vještak Perice Puljića označio i prikazao na skici lica mjesta. Navedeni objekt je prema uvjerenju o vremenu građenja građevine Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostava Makarska klasa: 350-02/11-05/0026 Urbroj: 2181/1-11-03/04-11-0004 od 7. rujna 2011. (list 168-169 spisa), izgrađen na česticama zemlje katastarske i zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz pomoćnu građevinu – septička jama (koja služi isključivo predmetnoj građevini), tlocrtnih dimenzija cca 4,20 x 5,50 m, smještena na čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izgrađen prije 15. veljače 1968. god. 48. Vještak Perica Puljić, u nalazu je utvrdio da se predmetni dijelovi čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nalaze unutar ograđenog prostora, a prema iskazima svih saslušanih svjedoka, kao i samih tuženika pod 1) i 2), razvidno je da se radi od zemljištu na kojem nije izgrađena građevina, veće se radi o dijelu asfaltiranog dvorišta unutar ograđenog prostora, koji služi kao prolaz do ulaza u objekt ranijeg Zadružnog doma i koji kao takav služi redovnoj uporabi zgrade.

49. Tuženici pod 1) i 2), ne spore činjenicu da od trenutka oduzimanja predmetnih nekretnina od njihovih prednika, tuženici, kao ni njihovi prednici, više nisu bili u posjedu nekretnina koje su prešle u režim opće društvene imovine s organom upravljanja tadašnje općine [adresa], niti su u posjedu zemljišta danas.

50. Navedena činjenica proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka, te samih tuženika pod 1) i 2), iz čijih iskaza, dovedenih u svezu s nalazom i mišljenjem vještaka Perice Puljića, te stanja zatečenog i utvrđenog od strane suda prilikom izlaska na lice mjesta, razvidno je da predmetne nekretnine nepobitno služe redovnoj uporabi navedene zgrade, bivšeg Zadružnog doma.

51. Iz rezultata provedenog dokaznog postupka, nedvojbeno proizlazi da predmetne nekretnine, već koncem 40-ih godina prošlog stoljeća oduzete od prednika tuženika pod 1) i 2), pok. BP i dodijeljene predniku Općine Podgora (ovdje umješaća na strani tuženika), u cilju izgradnje objekta Uljare, odnosno kasnije Zadružnog doma. Iako na navedenu okolnost ne postoje pisani dokumenti u spisu, ta činjenica nedvojbeno proizlazi iz navoda samog tužitelja, kao i svih saslušanih svjedoka, te tuženika pod 1) i 2). Tu činjenicu potvrđuje i sam upis posjeda u katastarskoj evidenciji predmetnih nekretnina na državno vlasništvo RH pod upravom Općine Podgora – Podgora, A. K. Miošića 2., za cijelo. Objekt Zadružnog doma, izgrađen je od strane tadašnja Mjesna zajednica, za potrebe općeg dobra, pa je u tu svrhu objekt prvotno koristila je po izgradnji Poljoprivredna zadruga Podgora, za trgovinu, mesnicu, skladište, nakon čega je objekt dograđen, te se koristio kao Zadružni dom, na način da je dio objekta koristila Poljoprivredna zadruga, dio prostori tadašnje mjesne zajednice, omladine, kino, nakon čega je po osnivanju objekt koristio prednik tužitelja Komunalno poduzeće Podgora, kao skladište, a dio je preuređen za smještaj radnika Komunalnog poduzeća, u čemu prednika tužitelja nitko nje ometao. Samim tim, u funkciji tog objekta, kao sastavni dio dvorište objekta, jasno ograđenog od susjednih nekretnina, korišteno je i predmetno zemljište za prolaz do navedenog objekta, te s istim predstavlja funkcionalnu cjelinu koju je u posjedu držao prednik tužitelja Komunalno poduzeće Podgora.

52. Tužitelj u tužbi ističe da se nalazi u kontinuiranom, savjesnom, mirnom i faktičnom posjedu predmetnih nekretnina 60 godina, u kojem posjedu ga nitko nije ometao, pa da je iste stekao dosjelošću, slijedom čega je u skladu s uputom drugostupanjskog suda sadržanom u rješenju posl. br. Gž-220/2022-2 od 22. travnja 2022. u nastavku postupka valjalo utvrditi je li tužitelj računajući posjed svog pravnog prednika, a budući da je tužba u ovom predmetu podnesena 24. prosinca 2008., unatrag 40. godina, računajući od 17. studenog 1999. u posjedu predmetnih nekretnina.

53. Kao što je drugostupanjski sud u svojoj odluci naveo, u odnosu na stjecanje prava vlasništva dosjelošću, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. godine u članku 388. stavak 4. propisivao je da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja prije tog datuma.

54. Dana 17. studenog 1999. Ustavni sud Republike Hrvatske je ukinuo članak 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. godine („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – u daljnjem tekstu: ZV), (Odluke U-I 58/1997, U 1235/1997, U-I 1237/1997, U-I 1053/1997 i U-I 1054/1997 od 17. studenog 1999. – "Narodne novine", broj 137/99 od 4. prosinca 1999.).

55. Odredbom članka 159. stavak 4. ZV-a određeno je da ako se nekretnina nalazi u vlasništvu Republike Hrvatske, županije i jedinice lokalne samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, tada je za stjecanje prava vlasništva potreban neprekinuti posjed u dvostrukom trajanju, dakle, za zakonit, istinit i pošten posjed 20 godina, a za barem pošten, samostalni posjed koji je neprekidno trajao 40 godina.

56. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odlukama Rev-2776/2016 od 29. siječnja 2019. i Rev-x 974/2017 od 7. svibnja 2019., kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona.

57. Europski sud za ljudska prava u svojoj presudi Trgo protiv Republike Hrvatske broj 35298/04 izrazio je shvaćanje da je tužitelj kao pošteni posjednik posjedovanjem nekretnina u društvenom vlasništvu u razdoblju duljem od 40 godina, ex lege, na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, stupanjem na snagu tog Zakona 1. siječnja 1997. postao vlasnik posjedovane nekretnine, odnosno da posljedicu ukidanja odredbi članka 388. stavak 4. ZV-a ne može snositi osoba koja je stekla neko pravo, tj. da se greške koje su počinila državna tijela mora snositi država, te se greška ne smije ispravljati na trošak pojedinca, posebice kada ne postoje drugi suprotstavljeni interesi.

58. U presudama Europskog suda Radomilja i drugi protiv Hrvatske broj 37685/10 i Jakeljić protiv Hrvatske broj 22768/12/10 izraženo je i daljnje shvaćanje da za ocjenu stjecanja prava vlasništva u smislu odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a nije odlučno vrijeme podnošenja tužbe, odnosno da nije odlučno da li je tužba podnesena nakon 17. studenog 1999., kao dana donošenja navedene odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, kojim je odredba članka 388. stavak 4. ZV-a ukinuta.

59. Sud je na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka utvrdio da je tužitelj kao pravni slijednik bivšeg Komunalnog poduzeća, ispunio sve zakonske pretpostavke za stjecanje prava dosjelošću na predmetnim nekretninama s upisom u društvenom vlasništvu.

60. Naime, tužitelj svoj zahtjev temelji na činjenici što su predmetne nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 381 površine 47 m2 i čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 381 površne 93 m2, sve k. o. [katastarska općina], rješenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju klasa:

943-01/96-01 od 13. siječnja 1997 god. u postupku pretvorbe društvenog poduzeća Podgora s. p. o. Pogora, procijenjene u vrijednost društvenog kapitala, za koje su nekretnine rezervirane dionice u protuvrijednosti nekretnine pri HFP.

61. Tužitelj Podgora d.o.o. kao pravni slijednik Komunalnog poduzeća Podgora koje je koncem 50-tih godina prošlog stoljeća preuzeo Poljoprivredni zadružni dom uz predmetne nekretnine, koje se nalaze uz objekt Zadružnog doma i koje su kao obuhvat uokolo samog objekta ograđene 1965.-1966., te time u naravi predstavljanu dvorišni funkcionalni dio koje je neometano koristio prednik tužitelja Komunalno poduzeće Podgora kao prilaz objektu koji se koristio za odlaganje materijala, te u svrhu poslovanja Komunalnog poduzeća, parkiranje kamiona i sl., sve uz suglasnost Mjesne zajednice Podgora, prednika Općine Podgora, umješača na strani tuženika. Nakon čega je tužitelj kao pravni slijednik Komunalnog poduzeća Podgora, nastavio je korištenje predmetnih nekretnina koje su sastavni dio dvorišta – manipulativni prostor koji služi za prolaz i parkiranje vozila tužitelja unutar ograđenog obuhvata u posjedu tužitelja.

62. Iz rezultata provedenog dokaznog postupka, nije utvrđeno da je ikada itko ometao tužitelja i njegovog pravnog prednika Komunalno poduzeće Podgora u posjedu predmetnih nekretnina ili im osporavao pravo na posjed, pri čemu u postupku nisu utvrđeni razlozi koji bi doveli u pitanje poštenje tužitelja i njegova prednika Komunalno poduzeće Podgora, a niti su na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka utvrđene činjenice iz kojih bi proizlazilo da tuženici vrše ikakva vlasnička prava na predmetnim nekretninama. Iako su tuženici pod 1) i 2), te umješač na strani tuženika tijekom postupka osporavali osnovanost zahtjeva tužitelja, nisu izričito istakli prigovor nepoštenog posjeda tužitelja, dok iz dokaza predloženih tijekom postupka, sud nije utvrdio da je posjed tužitelja i njegova prednika Komunalnog poduzeća Podgora nepošten.

63. Ovdje je za navesti da odluka suda u predmetu P-1414/08 u kojem postupku je pravomoćno utvrđeno da objekt Poljoprivrednog Zadružnog doma nije vlasništvo tužitelja Podgora d.o.o. ne utječe na ocjenu zakonitosti ili činjeničnog stanja u novoj tužbi, budući se u tom postupku raspravljala druga nekretnina i druga pravna činjenica (vlasništvo nad objektom, a ne nad dijelom dvorišta), pa stoga činjenica što je tužitelj prethodno odbijen u pogledu vlasništva nad susjednim objektom ne priječi niti ne umanjuje mogućnosti i opravdanost utvrđivanja prava vlasništva tužitelja na predmetnim nekretninama pobliže opisanim u tužbenom zahtjevu.

64. Kao što je prethodno navedeno, sud je na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka utvrdio da su predmetne nekretnine bile u upravljanju i posjedu društvenog Komunalnog poduzeća Podgora, koje se pretvorbom razvilo u tužitelja Podgora d.o.o.

65. Na temelju rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju, predmetne nekretnine su rješenjem HFP klasa: 943-01/96-01/2393 Ur.broj: 563-04-403/97-3 od 13. siječnja 1997. procijenjene u vrijednost društvenog kapitala i time prenesene na tužitelja Podgora d.o.o., koje je nastavio neometano posjedovati predmetne nekretnine. U postupku nisu utvrđena nikakva evidentirana prava denacionalizacije ili bilo kakvi treći upisi koji bi bili u koliziji s pretvorbom.

66. U skladu s odredbom čl. 359. st. 1. ZV-a, pretvorba prava upravljanja, korištenja i raspolaganja nad stvarima u društvenom vlasništvu vrijedi i za pravne slijednike nositelja tih prava. Pravo upravljanja, korištenja i raspolaganja stvarima u društvenom vlasništvu pretvorbom postaje pravo vlasništva onog subjekta koji je postao sveopći pravni slijednik dotadašnjeg nositelja isključivo ako nije u sukobu s pravima drugih osoba na temelju denacionalizacije (čl. 359. st. 2. ZV-a).

67. Kak o je za društveno vlasništvo, dosjelost zakonski riješena, putem pretvorbe i registracije prava upravljanja kao vlasničkog odredbama čl. 359. do 360 i čl. 368. ZV- a, a ne klasičnom dosjelošću po općim odredbama čl. 159. st. 4. ZV-a, sud je utvrdio da su na strani tužitelja Podgora d.o.o. kao pravnog slijednika Komunalnog poduzeća Podgora, ostvarene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću predmetnih nekretnina, budući da je stjecanje prava vlasništva tužitelja Podgora d.o.o provedeno u skladu s izričitim i objektivnim odredbama čl. 359., čl. 360. i čl. 368. ZV- a, bez proizvoljnog oduzimanja i uz poštovanje svih legitimnih prava drugih strana, a koje okolnosti su u potpunosti usklađene s pravnim shvaćanjem Europskog suda iz presude “ P protiv Republike Hrvatske”, koji je u toj presudi sud potvrdio da sustavne i transparentne pretvorbe društvenog (ili državnog) vlasništva u privatno vlasništvo, koje imaju čvrst zakonski temelj i ako se provode na temelju jasnih, ne diskriminatornih i transparentnih zakonskih odredbi, ne predstavlja povredu prava na mirno uživanje imovine iz čl. 1. Protokola br. 1. Europske konvencije o ljudskim pravima. Sud je pri tom naglasio da država ima širok diskrecijski prostor pri teritorijalnoj i ekonomskoj reorganizaciji svoje imovinske strukture, sve dok postoji jasno i ne diskriminatorno uređenje prava svih zainteresiranih osoba.

68. Presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu “ P protiv Republike Hrvatske” jedna je od interpretativnih smjernica o tome kako država smije provoditi reformu imovinskopravnog poretka, pri čemu je ovdje riječ o sporu i između tužitelja Podgora d.o.o. protiv fizičkih osoba, u kojem se utvrđuje vlasništvo na temelju hrvatskog materijalnog prava, pri čemu odluke Europskog suda izravno obvezuju isključivo državu članicu i njene sudove kada je u pitanju zakonitost zakonodavnih akata ili postupanja državnih tijela, pri čemu su sudovi RH pri tumačenju i primjeni domaćih zakona dužni voditi računa o obvezama iz Europske konvencije o ljudskim pravima iz Protokola br. 1.

69. U presudi “ P protiv Republike Hrvatske” Sud je potvrdio da pretvorba državne/društvene imovine u privatno vlasništvo, provedena na temelju jasnih, transparentnih i ne diskriminatornih pravnih propisa, nije povreda prava na mirno uživanje imovine (članak 1. Protokola 1). Sud će prvenstveno primijeniti domaće materijalno pravo (pretvorbu društvenog vlasništva u vlasništvo pravnog slijednika), pri čemu stajalište Europskog suda u predmetu “Trgu protiv Republika Hrvatska” može poslužiti kao podrška toj primjeni, potvrđuje široki diskrecijski prostor države pri provođenju privatizacije društvene imovine—ali ne mijenja sam sadržaj i postupak ostvarivanja prava dosjelosti prema odredbama ZV-a.

70. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da je tužitelj stekao pravo vlasništva na predmetnim dijelovima čest. zgr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i dijela čest. zgr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pobliže opisanim u tužbenom zahtjevu, temeljem odredbi čl. 359., čl. 360 i čl. 368. ZV-a, a pravnim pristupom Europskog suda u predmetu „Trgo protiv Republike Hrvatske“ samo se potvrđuje zakonitost i legitimnost takve pretvorbe društvenog vlasništva, slijedom čega je sud zahtjev tužitelja utvrdio osnovanim, te je odlučeno kao pod točkom I/ izreke presude.

71. Odluka o troškovima postupka, donesena je na temelju čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 155. st. 1., a u svezi s čl. 161. ZPP-a, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj 138/2023, dalje u tekstu: Tarifa), obzirom na to da su svi tuženici pod 1) do 11) nastupili kao jedinstveni suparničari i da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti prihvaćen, svi su oni izgubili parnicu, te su obvezni nadoknaditi tužitelju troškova postupka. Pri tome nema izuzeća za one tuženike koji nisu aktivno osporavali tužbi, pa su stoga dužni "protivnoj strani naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka (čl. 154. st. 1. ZPP-a). Budući se radi o jedinstvenim suparničarima, za troškove postupka „odgovaraju solidarno“; suparničari „podmiruju troškove na jednake dijelove“, a ako su solidarno odgovorni u glavnoj stvari, odgovaraju solidarno i za dosuđene troškove (čl. 161. ZPP), dakle unatoč pasivnosti tuženika pod 3) do 9) oni dijele jednak udio u solidarnoj obvezi naknade svih parničnih troškova. Ovdje je za navesti da je na strani tuženika pod 1) do 11) u postupku sudjelovao i umješač na strani tuženika, koji je također u obvezi snositi troškove stranci za radnje koje je sam izazvao. Međutim kako u konkretnom slučaju nije moguće odijelit troškove koje je uzrokovao umješač od onih koje su izazvali sami tužitelji, a nerazlučivost radnji, rizik je onog tko je inicirao ili prihvatio miješanja, na tereti im pada kompletna naknada umješačeva dijela troškova. Što znači da tuženici pod 1) do 9) bez obzira na to što su i sami suparničari, u okviru svoje solidarne obveze snose i trošak umješačevih radnji.

72. Stoga je, prema popisanom trošku tužitelja, u skladu s vrijednosti predmeta spora, tužitelju obistinjen trošak sastava tužbe u visini od 100 bodova (Tbr. 7. točka 1. Tarife), sastav podnesaka od 1. ožujka 2010., 2. ožujka 2010., 8. prosinca 2010., 12. srpnja 2012., od po 100 bodova (Tbr. 8. točka 1. i 6. Tarife), zastupanje na ročištima dana 20. svibnja 2014., 4. prosinca 2014., 7. ožujka 2016., 23. ožujka 2018., 4. svibnja 2018., 11. srpnja 2018., 12. rujna 2018., 13. studenog 2018., 19. prosinca 2018., 1. veljače 2019., 21. svibnja 2019., 13. veljače 2020., 2. listopada 2020., 10. prosinca 2020., 25. veljače 2021., 5. svibnja 2021., 2. srpnja 2021., 14. rujna 2021., 30. kolovoza 2022., 12. prosinca 2022., 16. veljače 2023., 21. ožujka 2023., 12. svibnja 2023., 19. srpnja 2023., 24. listopada 2023., 22. ožujka 2024., 6. rujna 2024., 22. srpnja 2024., 11. prosinca 2024., 17. ožujka 2025., 3. rujna 2025., 12. studenog 2025., 5. veljače 2026. od po 100 bodova (Tbr. 7. točka 1. Tarife), sastav žalbe na presudu od 11. studenog 2021. od 125 bodova, što ukupno iznosi 3925 bodova, uvećano za uvećano za vrijednost boda prema Tarifi (2,00 EUR), iznosi 7.850,00 EUR, uvećano za PDV 25% (1.962,50 EUR), iznosi 9.812,50 EUR. Na navedeni iznos valja dodati trošak sudske pristojbe na tužbu 53,09 EUR, pristojba na presudu 53,09 EUR, trošak očevida na licu mjesta i izrade nalaza i mišljenja u iznosu od 464,53 EUR, te trošak postavljanja pun. za prijem pismena u iznosu od 13,27 EUR, što sveukupno iznosi 10.396,48 EUR, koliko su dužni tuženici pod 1) do 9) solidarno naknaditi tužitelju, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II/ izreke presude.

73. Tužitelju nije obistinjen zatraženi trošak sudske pristojbe na novu presudu u visini od 53,09 EUR, obzirom da tužitelj nije u obvezi plaćanja pristojbe na novu sudsku odluku iz razloga jer je tužitelj podmirio sudsku pristojbu prvotne presude posl. br. P- 155/2019 od 29. listopada 2021., koja je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, posl. br. Gž-220/2022-2 od 22. travnja 2022. Nadalje, tužitelju nije obistinjen ni popisani trošak sastava podnesaka navedenih u popisu troška tužitelja predanog na ročištu 5. veljače 2026., obzirom da se u konkretnom slučaju postupak povodom ukidne odluke smatra novim prvostupanjskim postupkom i odvjetniku u tom postupku pripada nagrada iz Tbr. 8. Tarife (Tbr. 8. točka 6. Tarife), pa su stoga tužitelju priznata četiri obrazložena podneska podnesena u prvostupanjskom postupku u skladu s Tbr. 8. točka 1. Tarife, kako je to prethodno navedeno u odluci o trošku.

U Makarskoj, 25. ožujka 2026.

SUDAC

BARBARA MENDEŠ

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude (članak 348. ZPP-a)

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena

(članak 335. ZPP-a).

DNA:

• Dostava presude u skladu s odredbom čl. 335. st.7., 8.,9. i 10. ZPP-a,