Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-536/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca , Vesne Gašparuš-Horvat predsjednice vijeća, Gorana Škugora suca izvjestitelja i člana vijeća i Adele Turkalj članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ČN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Vedranu Bikiću, odvjetniku iz Vinkovaca, protiv tuženika Dom zdravlja Osječko- baranjske županije, OIB: 17004513580, Park K. P. Krešimira 46, 31000 Osijek, zastupan po punomoćniku Vladimiru Buriću, odvjetniku iz Osijeka, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Đakovu poslovni broj Pn-100/2023-30 od 4. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 25. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice ČN i potvrđuje presuda Općinskog suda u Đakovu poslovni broj Pn-100/2023-30 od 4. travnja 2025.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice ČN za naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 132,72 Eur.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev:

"Nalaže se tuženiku Dom zdravlja Osječko-baranjske županije, Park K. P. Krešimira 46, Osijek, OIB: 17004513580 da isplati tužiteljici ČN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti pravičnu novčanu naknadu u visini od 4.000,00 eura s zakonskim kamatama tekućim od podnošenja pisanog zahtjeva pa do isplate, te na ime imovinske štete novčani iznos u visini od 500,00 eura s zakonskim kamatama tekućim od presuđenja, tj. od 4. travnja 2025. godine, pa do isplate, prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena i sve u roku 15 dana. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju parnični trošak sve zajedno sa pripadajućim zakonskim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate i sve u roku od 15 dana."

II. Naprotiv, nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.500,00 eura, u roku od 15 dana."

2. Tužiteljica navedenu presudu pobija iz svih zakonom predviđenih razloga . Tvrdi da u postupku nije razjašnjeno ključno pitanje tko joj je prouzročio tjelesne ozljede. Ističe da boluje od osteoporoze zbog koje bolesti je bila potrebna manja sila da bi nastupile tjelesne ozljede na način kako to tvrdi u svojoj tužbi. Predlaže preinačiti presudu sukladno žalbenim razlozima i usvojiti tužbeni zahtjev, podredno ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovni postupak. Zahtjeva naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 132,72 eur.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu štete za koju tvrdi da je nastala 24. studenog 2021. na odjelu fizikalne medicine i rehabilitacije tuženika, kada je djelatnik tuženika vršio razgibavanje lakta suprotno pravilima struke na način da je naglo prilikom izvođenja vježbe izvrnuo njezinu desnu šaku zbog čega je uslijed korištenja snažne sile došlo do prijeloma kostiju zapešća, zbog koje ozljede trpi trajne posljedice. Tuženik osporava propust u radu svog zaposlenika i tvrdi da takva ozljeda nije mogla nastati pri provođenju fizikalne terapije od strane zaposlenika tuženika.

5. Ispitujući pobijanu presudu u okviru istaknutog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP), ovaj drugostupanjski sud nalazi da nije ostvarena navedena bitna povreda zakona. Presuda naime, ima jasne razloge o odlučnim činjenicama koje ne proturječe izvedenim dokazima te ne sadrži nejasnoće i proturječnosti zbog kojih se ne može ispitati. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio bilo koju povredu odredaba parničnog postupka na koju ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Neosnovano tužiteljica sadržajno ističe počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u svezi s odredbom čl. 8. ZPP.

6.1. Prema odredbi čl. 354. st. 1. ZPP bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u tijeku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ZPP, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

6.2. Prema odredbi čl. 8. ZPP koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, s time da sukladno odredbi čl. 220. st. 1. ZPP dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke, a u slučaju da se na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja (221.a ZPP).

6.3. Prvostupanjski sud je po prijedlogu tužiteljice izveo sve dokaze u postupku koje je tužiteljica predložila te je svoju odluku u cijelosti utemeljio na pravilnoj primjeni ranije navedenih odredaba ZPP, što njezinim žalbenim navodima nije dovedeno u sumnju.

7. Stoga nisu osnovani niti žalbeni razlozi kojima tužiteljica osporava pravilnost i potpunost utvrđenja svih odlučnih činjenica potrebnih za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovome postupku i posljedično pravilnost primjene materijalnog prava.

8. Prvostupanjski sud u postupku pravilno utvrđuje odlučene činjenice:

- tužiteljica je 12. rujna 2021. zadobila ozljedu desnog lakta, padom prilikom guranja bicikla nakon koje joj je kliničkim pregledom i radiološkom obradom verificiran prijelom gornjeg dijela desne nadlaktične kosti s iščašenjem nadlaktično-palčanog zgloba te je hospitalizirana na Zavodu za traumatologiju Klinike za ortopediju i traumatologiju KBC Osijek u vremenu od 12. -15. rujna 2021., pri čemu je 13. rujna 2021. učinjen operacijski zahvat koji je protekao uredno, kao i rani poslijeoperacijski tijek te je pacijentica otpuštena na daljnje kućno liječenje s rukom imobil iziranom u nadlaktičnoj longeti;

- iz iskaza dr. AN utvrđeno je kako je bila zaposlenik tuženika kao specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije te je tužiteljici nakon pregleda i uvida u medicinsku dokumentaciju ordinirala fizikalnu terapiju, struju, magnet, razgibavanje lakta i ručnog zgloba i šake te cirkulacijske vježbe. Tužiteljica je počela terapiju 17. studenog 2021. da bi joj se nakon 5 dana terapije javila navodeći da su joj terapije vrlo bolne i ona je vidjela da te terapije ne idu u dobrom smjeru te je istu uputila na kontrolu kirurgu u KBC Osijek. Tužiteljica joj se žalila da ju više boli ruka, odnosno ručni zglob koji je i bio otečen kao i cijela podlaktica. Nakon što je tužiteljica obavila ponovno kontrolu kod kirurga i ponovno se javila njoj 6. prosinca 2021., uvidom u med. dokumentaciju i pregledom tužiteljice utvrdila je da je istoj konstatiran prijelom pete kosti zapešća, tj. napuknuća, a ta kost se nalazi na vanjskom dijelu dlana. Nakon toga kada je tužiteljica obavila kontrolu kod kirurga i kada su joj snimili ruku utvrđen je još i prijelom donjeg dijela palčane kosti na tipičnom mjestu, on se nalazi u donjem dijelu podlaktice blizu ručnog zgloba. Tužiteljici je ponovno stavljen gips do lakta jer je naknadno utvrđen i ovaj prijelom i napuknuće , a budući su kosti lakta uredno srasle preporučena je terapija za lakat;

- iz iskaza FN utvrđeno je da je kao fizioterapeut provodio fizikalnu terapiju koju je ordinirala dr. AN na način da je najprije proveo elektroterapiju zbog bolnosti lakta, nakon toga cirkulacijske vježbe za smanjenje otoka, a potom je prešao na vježbe razgibavanja desnog lakta koje su rađene u ležećem položaju gdje je fiksirana gornja nadlaktica. Nakon toga su prešli u sjedeći položaj gdje su radili razgibavanje ručnog zgloba. Jastuk se stavi ispod podlaktice gdje je podlaktica fiksirana i rade se pokreti gore – dolje – lijevo – desno u ručnom zglobu. Svi se pokreti rade polako, ne naglo i doziraju se po procjeni pacijenta koliko ga boli. Svih pet dana su radili terapiju po naprijed opisanom principu. Naveo je da se pacijentica od prvog dana terapije do petog dana terapije žalila na bolove na isti način. Nadalje je naveo da se na petoj terapiji, 24. studenog 2021. tužiteljica nije posebno žalila nego što je to činila prethodnih dana, nije mu rekla da je pukla kost, a niti je čuo pucanje kosti. Naveo je da toga dana nije primijenio veću silu jer kod tih vježbi rade s istom silom. Navodi da je tužiteljici od prvog dana fizioterapije bio natečen ručni zglob zbog čega se između ostalog i radile vježbe cirkulacije;

- provedenim medicinskim vještačenjem po vještaku specijalisti ortopedije i traumatologije dr. Josipu Kocuru utvrđeno je da je vještak nakon analize cjelokupne medicinske dokumentacije i analize rtg snimki uloženih u omotu sudskog spisa, kao i učinjenog kliničkog pregleda tužiteljice ČN utvrdio da su kod tužiteljice evidentirane naknadne ozljede, 25. studenog 2021. (marginalni prijelom baze pete kosti zapešća) te 3. prosinca 2021. (prijelom donjeg dijela palčane kosti na tipičnom mjestu). Vještak sa sigurnošću nije uočio sigurnih radioloških znakova prijeloma donjeg dijela palčane kosti na tipičnom mjestu učinjenom metodom radiološke detekcije, dok je neupitno prisutan rubni prijelom baze pete kosti zapešća. Prijelom palčane kosti na tipičnom mjestu ozljeda je koja najčešće nastaje pri padu na ispruženu ruku kod osoba starije životne dobi. Čak i u slučaju postojanja eventualnog prijeloma donjeg dijela palčane kosti, biomehaničke sile koje nastaju pri, prema tužiteljici prvotno opisanom mehanizmu ozljede (“uvrtanje” ruke), ne dovode do ovakvog tipa prijeloma palčane kosti i baze pete kosti zapešća. Opisan mehanizam razgibavanja ručnog zgloba iskazan tijekom kliničkog pregleda tužiteljice (forsirana ulnarna i radijalna devijacija, odnosno gibanje šake u smjeru prema malom prstu i palcu) može teoretski dovesti do rubnog avulzijskog prijeloma baze pete metarkarpalne kosti zbog hvatišta mišića, no za isto je potrebna snažna kontrakcija, odnosno trauma znatno veće energije. Stoga vještak zaključuje da je cjelokupno liječenje provedeno prema pravilima struke te da naknadna ozljeda nije nastala kao posljedica nestručnog i neodgovarajućeg razgibavanja.

9. Na žalbene navode tužiteljice kojima osporava nalaz i mišljenje vještaka, valja odgovoriti kako se vještak u svom usmenom očitovanju obrazloženo očitovao o svim iznesenim prigovorima (nakon čega tužiteljica nije imala daljnjih prigovora ili dokaznih prijedloga), slijedom čega je prvostupanjski sud pravilno zaključio da je nalaz i mišljenje vještaka izrađen u skladu s pravilima struke te ga kao takvog prihvatio.

10. Na daljnje žalbene navode kojima ističe kako tužiteljica boluje od osteoporoze te je stoga moglo doći do ozljeđivanja na način kako to tvrdi u svojoj tužbi, valja odgovoriti kako je vještak dr. Josip Kocur u svom usmenom obrazloženju jasno naveo kako kod tužiteljice osteoporoza nigdje nije zavedena kao dijagnoza niti je ista vidljiva na učinjenim radiološkim slikama nakon ozljeđivanja tužiteljice.

10.1. Slijedom toga, odgovor na hipotetsko pitanje tužiteljice upućeno vještaku koje sada u žalbi tužiteljica interpretira kao da je kod nje utvrđena osteoporoza , ni na koji način ne dovodi u sumnju jasan zaključak vještaka kako izvođenje vježbi kod tužiteljice nije moglo za posljedicu imati nastanak ozljeda koje su naknadno dijagnosticirane kod tužiteljice.

11. Na žalbeni navod kako je u ovome postupku ostalo nerazjašnjeno ključno pitanje, tko je prouzročio spomenute tjelesne ozljede tužiteljici, valja odgoditi kako je u ovome postupku tužiteljica kao štetnu radnju počinjenu od strane zaposlenika tuženika i uzročno posljedičnu vezu s nastankom štete navela postupanje zaposlenika tuženika prilikom izvođenja vježbe tvrdeći da je ozljeda nastala uslijed korištenja snažne sile zbog čega je došlo do teške tjelesne ozljede, prijeloma kostiju zapešća kod tužiteljice, a za što je u postupku na temelju izvedenih dokaza utvrđeno da naknadna ozljeda utvrđena kod tužiteljice nije nastala kao posljedica nestručnog i neodgovarajućeg razgibavanja zaposlenika tuženika.

12. Slijedom navedenog, suprotno žalbenim navodima tužiteljice prvostupanjski sud nije trebao utvrđivati na koji je način naknadno utvrđena ozljeda kod tužiteljice nastala i to je za nju eventualno odgovoran , nakon što je u postupku utvrdio odlučnu činjenicu kako ne postoji uzročna veza između radnje tuženika (provođenja fizikalne terapije) sa nastankom ozljede kod tužiteljice.

13. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je pravilnom primjenom pravila o teretu dokazivanja u smislu odredbe čl. 221.a ZPP zaključio kako tužiteljica nije dokazala uzročnu vezu između radnje tuženika (provođenja fizikalne terapije) sa nastankom ozljede kod tužiteljice, a time i odgovornost tuženika te je stoga tužbeni zahtjev osnovano odbijen, jer nisu ispunjene pretpostavke tuženikove odgovornosti za štetu.

14. Tužiteljica žalbu u pogledu odluke o trošku posebno ne obrazlaže. Prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP sud drugog stupnja ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima parničnog postupka, pa je stoga kao opravdan iznos troškova postupka dosuđen tuženiku uzet iznos koji je kao opravdan priznao sud prvog stupnja.

15. Ostali žalbeni navodi tužiteljice nisu cijenjeni, jer nisu od odlučnog značenja (čl. 375. st. 1. ZPP).

16. Zbog svega navedenog, jer nisu osnovani žalbeni razlozi koje iznosi tužiteljica, a ne postoje ni oni na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, valjalo je kao neosnovanu odbiti njezinu žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

17. Zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka odbijen je temeljem odredbe čl. 166. st. 1. u svezi s čl. 154. st. 1. ZPP, jer sa žalbom nije uspjela.

U Velikoj Gorici 25. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Vesna Gašparuš-Horvat