Poslovni broj: Us I-1136/2025-7

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Sandri Ćoraš Gega, uz sudjelovanje sudske zapisničarke Katije Stermšek, u upravnom sporu tužitelja: SR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Tonći Milić, odvjetnik u Metkoviću, Kneza Domagoja 2/II, protiv tuženika: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Direkcija, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670, kojeg zastupa opunomoćenik BR, diplomirani pravnik i zaposlenik, temeljem generalne punomoći pohranjene u Uredu predsjednice ovog Suda, radi priznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnova ozljede na radu, nakon javne rasprave, zaključene dana 20. veljače 2026. u nazočnosti opunomoćenika tuženika, dana 25. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Poništava se rješenje tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije KLASA: UP/II-502-03/25-01/64, URBROJ: 338-01-06-05-25-04 od dana 11. travnja 2025.

II Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Split, Područne službe Dubrovnik KLASA: UP/l-502-03/24- 02/9979, URBROJ: 338-19-02-24-05 od dana 17. prosinca 2024.

III Tužitelju ZR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zaposlenom kod Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, priznaje se ozljeda nastala dana 27. srpnja 2024. izražena dijagnozom šifre prema MKB-10: S82.5 ozljedom na radu te mu se u vezi iste priznaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnova ozljede na radu. IV Nalaže se tuženiku Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Direkciji, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670, da tužitelju ZR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak upravnog spora u iznosu od 2.500,00€, u roku od 60 dana od dostave pravomoćne odluke o troškovima.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj protiv rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije KLASA: UP/II-502-03/25-01/64, URBROJ: 338-01-06-05-25-04 od dana 11. travnja 2025. kao i podnescima dostavljenim u tijeku upravnog spora, tužitelj je, u bitnom, naveo smatra da mu je prvostupanjsko tijelo trebalo priznati ozljedu na radu, kao i prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj te ozljede. Naime, da je drugostupanjsko tijelo, pozivajući se na odredbe čl. 67. toč. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, u obrazloženju svog rješenja utvrdio da je do tužiteljeva ozljeđivanja došlo pri aktivnostima koje izlaze izvan okvira radnopravnih aktivnosti, odnosno aktivnostima koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.). Takvo pravno poimanje drugostupanjskog tijela da je pogrešno. Tužitelj da je policijski službenik, kojeg da su njegovi nadređeni uputili na memorijalni malonogometni turnir „Josip Jović 2024.“ da na njemu sudjeluje kao član malonogometne ekipe PU dubrovačko-neretvanske. Dakle, da je tužitelj postupao po poslodavčevom obvezujućem nalogu, koji da je bio dužan izvršiti, s obzirom na to da je u opisu radnog mjesta, na koji je raspoređen, navedeno da je dužan obavljati i druge poslove po nalogu svog rukovoditelja, a što da je vidljivo iz pisanog očitovanja kojim je MUP RH, PU dubrovačko-neretvanska, odgovorio na traženje iz dopisa prvostupanjskog tijela od dana 24. rujna 2024. Osim toga, iz tog očitovanja da je vidljivo da se tužitelj dana 27. srpnja 2024. vodio kroz poseban raspored rada ustrojstvene jedinice u kojoj je raspoređen, kao 12 - satno radno vrijeme u vremenu od 7:00 do 19:00. Tužitelj da skreće pozornost i na to da je kao policijski službenik, sukladno odredbama Pravilnika o policijskom obrazovanju („Narodne novine“, br. 113/12., 81/13. i 5/14.), dužan zadovoljiti opću tjelesnu pripremljenost - kako bi uopće mogao obavljati svoj posao (čl. 29.). Ispunjenje tog uvjeta da se postiže i sudjelovanjem na sportskom natjecanju, kao vrsti policijskog treninga, neovisno o tome što se sudjelovanjem na malonogometnom turniru „ ER“ potiče i druženje djelatnika i sportsko nadmetanje, uz čuvanje uspomene na prvog poginulog hrvatskog redarstvenika. Međutim, da se neosnovano drugostupanjsko tijelo poziva na to da predmetni malonogometni turnir ima više sličnosti s teambuildingom, nego sa službenim putovanjem i obvezom rada. Tim više što je tužitelj postupio sukladno obvezujućem nalogu svog rukovoditelja. Dakle, tužiteljevo sudjelovanje na malonogometnom turniru „Josip Jović 2024." u Aržanu da predstavlja policijski (kondicijski) trening, koji da je povezan s održavanjem njegove psihofizičke spremnosti za obavljanje poslova policajca, što da je uostalom obveza svakog policijskog službenika. Tuženik da u obrazloženju pobijanog rješenja posebno naglašava da se u konkretnom slučaju radilo o dobrovoljnom karaktera tužiteljevog odlaska na turnir te da se ne čini životno logičnim ni uvjerljivim da bi „radniku - u ovom slučaju policijskom službeniku čija su osnovna zadaća poslovi vezani uz nadzor granice - poslodavac pod prijetnjom sankcija mogao narediti igranje nogometa, dakle zahtijevati sudjelovanje na sportskom turnira bez radnikova pristanka, sve pod prijetnjom kršenja obveza iz radnog odnosa.“. Takvim zaključkom da tuženik ispušta iz vida da je prema opisu radnog mjesta na koje je raspoređen, između ostalog, tužitelj dužan obavljati i drage poslove po nalogu rukovoditelja, o čemu da se u konkretnom slučaju upravo i radi. S obzirom na to da je tužitelj iskusan, posebno nagrađivan i talentiran nogometaš, član malonogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine, najbolji strijelac malonogometne lige u [adresa] dvije sezone, koji je, između ostalog, osvojio i svjetsko malonogometno prvenstvo policije u Nizozemskoj, da nema ništa nelogično i neživotno u tome da on bude izabran za sudjelovanje u Memorijalnom malonogometnom turniru „Josip Jović 2024.“ te da postupi po nalogu svog rukovoditelja, koji da ima legitimno očekivanje da njegova momčad ostvari što bolji rezultat na natjecanju. Istovjetno da je i stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje je izneseno u presudi broj: U-zpz-22/2024-5 od dana 8. listopada 2024. Prvostupanjska tijela Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje da su u istovjetnim slučajevima policijskim službenicima priznavala ozljedu na radu, a što da je tužitelju osobno poznato. Iz svega naprijed navedenog, da je razvidno da je tuženik u nezakonito provedenom postupku, na temelju pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, donijevši pobijano rješenje, pogrešno primijenio materijalno pravo, na tužiteljevu štetu. Da se u konkretnom slučaju radi o ozljedi koja se može dovesti u vezu s tužiteljevim radno pravnim aktivnostima, da govori činjenica da je upravo tužiteljev poslodavac, Ministarstvo unutarnjih poslova, bio službeni organizator Memorijalnog nogometnog turnira „Josip Jović 2024.“ te da se tužitelj vodio kroz poseban raspored rada ustrojstvene jedinice u kojoj je raspoređen, kao 12

- satno radno vrijeme u vremenu od 7:00 do 19:00. Sve to da jasno upućuje na zaključak da se radilo o službenoj aktivnosti koja je u vezi s radno pravnim aktivnostima policijskog službenika. U prilog navedenom da govori i očitovanje načelnika Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, koji je naveo da je tužitelj na Memorijalni turnir bio upućen sukladno nalogu te da je, prema opisu radnog mjesta na koje je raspoređen, pored navedenih poslova dužan obavljati i druge poslove po nalogu rukovoditelja. Dakle, da je tužiteljev poslodavac tužitelja uputio na navedeni turnir, dao mu nalog za sudjelovanje na turniru, koji da je tužitelj bio dužan izvršiti, s obzirom na to da se radilo o službenom događaju. Neosnovana da je. prema tome, tuženikova tvrdnja da obveza sudjelovanja na turniru ne proizlazi iz materijalnih dokaza u spisu. Neovisno o tome što su svi policijski službenici dužni, kontinuiranim treningom i provođenjem ciljanih vježbi, stjecati kondicijsku spremu, životno da je sasvim logično da će na turnir biti upućeni upravo oni policijski službenici koji su fizički spremniji i koji su talentiraniji za takvu vrstu sporta od drugih policijskih službenika, a upravo s ciljem održavanja kondicije i fizičke spreme. Stoga da je potpuno iskonstruirana tvrdnja da tužitelj na predmetni turnir „nije pristupio radi postizanja OTP-a, već radi sportskog nadmetanja koje da za cilj ima postizanje što boljeg rezultata...“. Naravno da se sudjelovanjem na predmetnom turniru potiče druženje i sportsko nadmetanje, uz čuvanje uspomene na prvog poginulog hrvatskog redarstvenika, ali da je primami cilj tako organiziranog turnira stjecanje, održavanje i unapređenje kondicije i fizičke spreme policijskih službenika te poticanje međusobne suradnje, a koje da je u poslodavčevu interesu, odnosno da nije privatnog karaktera. Osim toga, da je taj turnir bio organiziran za vrijeme radnog vremena, da su se utakmice odvijale na prostoru koji je osigurao poslodavac te da je tužitelj na turniru sudjelovao u svojstvu policijskog službenika, s obzirom na to da je sudjelovanje na turniru namijenjeno samo policijskim službenicima. Dakle, da se ovdje ne radi o proizvoljnoj fizičkoj aktivnosti izvan službe, nego upravo o službenoj aktivnosti vezanoj za policijsku službu. Sve navedeno da govori u prilog tome da je tužiteljeva ozljeda, zadobivena na Memorijalnom turniru „Josip Jović 2024.“, ozljeda na radu jer da je u funkcionalnoj, interesnoj i organizacijskoj vezi s radnim odnosom pri Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Stoga, da se predlaže naslovljenom sudu da donese presudu kojom se poništava osporeno rješenje tuženika i nalaže tuženiku da nadoknadi tužitelju troškove ovog upravnog spora.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu, citirajući relevantne zakonske i podzakonske propise te iznoseći utvrđeno činjenično stanje, u cijelosti ponovio navode osporenog rješenja i predložio da sud donese presudu kojom se odbija tužbeni zahtjev tužitelja. Glede tužbenih navoda o tome da je tužitelj ozlijeđen u izvršavanju radnog naloga odnosno u obavljanju drugih poslova po nalogu rukovoditelja, da se ističe da o niti jednim dokazom koji prileži spisu (a tuženik je tijekom drugostupanjskog postupka na tome inzistirao) nije razvidno da bi tužitelj na predmetom turniru sudjelovao temeljem obvezujućeg radnog naloga. Poslodavac da se propustio decidirano očitovati na koji način je navodno tužitelja izabrao u malonogometnu ekipu, da li je isti morao dati pristanak sudjelovati u tom događaju ili ne, što je važno za utvrđenje da li se radilo o dobrovoljno odlasku na turniru, da li je tužitelj možebitno svojevoljno prijavio i time izrazio želju biti „izabran“ u momčad i sl. Stoga, da je tuženik o tome izveo zaključke koje smatra logičnim i životnima. Samim time, obzirom da u predmetnoj stvari nije dokazana radna obveza tužitelja, da tuženik smatra da nije osnovano pozivanje tužitelja na presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj U-zpz-22/2024-5 od dana 8. listopada 2024. jer je ista donesena u činjenično različitom predmetu gdje je postojao direktan usmeni nalog neposredno nadređene osobe za sudjelovanjem ozlijeđene osobe na revijalnoj sportskoj utakmici što da je nadređena osoba izrijekom i potvrdila. lako nije od odlučujuće važnosti niti je ranije spomenuto u ovom postupku tuženik će ipak na ovom mjestu napomenuti kako je, rješavajući u drugoj upravnoj stvari ozljede policijskog službenika na istom malonogometnom turniru, od poslodavca (druga policijska uprava) pribavio očitovanje koje se dostavlja u prilogu, a u kojem se poslodavac izrijekom izjašnjava kako se sudjelovanje u malonogometnom turniru ne može ubrajati u (obvezni policijski trening), već da je takvo športsko natjecanje regulirano čl. 35. gore navedenog Pravilnika, kao i točke IV navedenog Plana, a članovi malonogomentne ekipe da su odabrani procjenom rukovoditelja njihovih ustrojstvenih jedinica na temelju procjene njihove opće tjelesne pripremljenosti te u dogovoru s istima (čija je suglasnost potrebna). Gledajući kako tužitelj i njegovi nadređeni ne dostavljaju nepobitnog materijalnog dokaza o radnoj obvezi tužitelja, a imajući u vidu i sve prethodno izneseno glede toga što uključuje policijski trening, opća tjelesna sprema, a što sportska natjecanja u kontekstu ovdje relevantnih posebnih propisa, da se opravdanim nalazi zaključiti da je ozljeđivanje nastupilo u obavljanju dobrovoljnih, opcionalnih aktivnosti koje da nisu uzročno vezane uz radnopravne aktivnosti tužitelja. Što se tiče opisa radnog mjesta koji se odnosi na „druge poslove po nalogu rukovoditelja", da tuženik drži da je potrebno, ne bi li se te druge poslove smatralo radnopravnom aktivnošću u smislu odredbe članka 66. Zakona, da se radi o takvim poslovima koji su srodni i povezani s temeljem policijskim zadaćama radi kojih je tužitelj zasnovao radni odnos, što da igranje nogometa zasigurno nije. Uostalom, da i sam tužitelj potvrđuje da su ga nadređeni izabrali u malonogometnu momčad s „legitimnim očekivanjem da ostvari što bolji rezultat na natjecanju“. Dakle, da je cilj cijele manifestacije sportsko nadmetanje i postizanje što boljeg sportskog rezultata odnosno osvajanje pehara, što da ni na koji način nije povezano s ciljem redarstvene službe - čuvanja javnog reda i mira, odnosno konkretno glede tužitelja - poslova vezanih uz nadzor državne granice. Ukoliko su prvostupanjska tijela Zavoda u istovjetnim slučajevima doista priznavala ozljedu na radu, kako to tvrdi tužitelj, navedeno da nije od značaja za rješavanje predmetne stvari niti tuženik kao drugostupanjsko tijelo ima mogućnost intervenirati u takve možebitne nezakonite odluke prvostupanjskih upravnih tijela.

3. Opunomoćenik tuženika je na ročištu održanom kod ovog Suda dana 20. veljače 2026. naveo da ostaje pri navodima iz odgovora tužbu i obrazloženju osporenog rješenja.

4. Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije KLASA: UP/II-502-03/25-01/64, URBROJ: 338-01-06-05-25-04 od dana 11. travnja 2025. odbijena je žalba tužitelja izjavljena na rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Split, Područne službe Dubrovnik, KLASA: UP/l-502-03/24-02/9979, URBROJ 338-19-02-24-05 od dana 17. prosinca 2024., a kojim rješenjem se osiguraniku ZR, zaposlenom kod poslodavca Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, ovdje tužitelju, ozljeda nastala dana 27. srpnja 2024. izražena dijagnozom šifre prema MKB-10: S82.5 ne priznaje ozljedom na radu te mu se ne priznaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu osnovom iste.

5. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem cjelokupne dokumentacije koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo upravno tijelo, u kojem je doneseno osporeno rješenje, te u spisu upravnog spora.

6. U sporu je održana rasprava koja je bila zakazana da bi se strankama dala mogućnost, sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24, dalje: ZUS-a), očitovanja o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješenje ove upravne stvari.

7. Temeljem provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, nakon održane usmene i javne rasprave, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, kao i savjesnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, Sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

8. Predmet spora je, sukladno odredbi čl. 3. ZUS-a, ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika.

9. Shodno odredbi čl. 17. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", br. 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23, dalje: Zakon) prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, uključujući i prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, obuhvaćaju: pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane naknade.

10. Odredbom čl. 66. Zakona propisano je da se ozljedom na radu prema ovome Zakonu smatra: 1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima, 2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, 3. ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju i 4. ozljeda, odnosno bolest iz točaka 1. i 2. ovoga članka koja nastane kod osigurane osobe u okolnostima iz članka 16. ovoga Zakona.

11. Člankom 67. Zakona propisano je da se ozljedom na radu, u smislu ovoga Zakona, ne smatra ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog: 1. skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.), 2. aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.), 3. namjernog nanošenja ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom s osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno- pravne aktivnosti, 4. atake kronične bolesti i 5. urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest.

12. Sukladno odredbi čl. 36. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti („Narodne novine“ broj 75/14, 154/14, 79/15, 139/15, 105/16, 40/17, 66/17, 109/17, 132/17,19/18, 41/19,22/20, 39/20 i 2/22, dalje: Pravilnik) ozljeda na radu može se priznati osiguraniku iz članka 7. stavka 4. Zakona te osiguranoj osobi iz članka 16. Zakona kod kojih je došlo do ozljeđivanja, odnosno bolesti u smislu članka 66. Zakona.

13. Prema odredbi članka 37. Pravilnika ozljeda na radu neće se priznati osiguranoj osobi iz članka 36. ovog Pravilnika u slučajevima iz članka 67. Zakona.

14. Shodno odredbi članka 39. Pravilnika u postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest, nadležni regionalni ured Zavoda odnosno nadležna područna služba Zavoda postupat će u skladu s propisima o zaštiti na radu, drugim propisima, te odredbama Zakona i ovog Pravilnika.

15. Iz spisa tuženog tijela KLASA: UP/II-502-03/25-01/64 proizlazi: da je postupak pokrenut dana 4. rujna 2024. predajom od strane poslodavca i izabranog doktora opće/obiteljske medicine ispunjene Prijave o ozljedi na radu (Tiskanica OR), za tužiteljevu ozljedu nastalu dana 27. srpnja 2024., izraženu dijagnozom šifre prema MKB-10: 82.5/Prijelom medijalnog maleola lijevog gležnja; da je prijavi priložena potpisana tužiteljeva izjava (nedatirana službena bilješka) i relevantna medicinska dokumentacija, očitovanje neposrednog rukovoditelja MR, načelnika Postaje granične policije Metković od dana 29. srpnja 2024., službena bilješka o ozljeđivanju od dana 30. srpnja 2024. koju je sastavio opunomoćnik zapovjednika Interventne jedinice policije PU dubrovačko-neretvanske TR (ujedno svjedok-očevidac) te obavijest KLASA: 210-03/24-08/261, URBROJ: 511-03-100-24- 7 od dana 10. srpnja 2024. o održavanju Memorijalnog malonogometnog turnira „Josip Jović 2024.“, koju načelnik PU dubrovačko-neretvanske ČR upućuje Službi kriminalističke policije, PP Ston, PP Ploče, PGP Gruda, PGP Metković i IJP Dubrovnik: da iz navedene dokumentacije proizlazi da je tužitelj zaposlen kao policijski službenik pri MUP RH, PU dubrovačko-neretvanske PGP Metković te da je predmetnog dana oko 13:00 sati zadobio ozljedu na nogometnoj utakmici u kojoj je sudjelovao kao član momčadi PU dubrovačko-neretvanske kada mu je protivnički igrač stao na lijevi skočni zglob; da je prema točki 30., 31. i 38. prijave do ozljede došlo na povremenom mjestu rada (putovanje po nalogu poslodavca) tijekom izvanrednog radnog vremena, a uslijed uzroka na kojeg tužitelj nije imao utjecaja (viša sila - šifra 891); da neposredni rukovoditelj navodi da je tužitelju omogućeno sudjelovanje na turniru temeljem naloga načelnika PU DN od dana 10. srpnja 2024. te da se vodio kroz poseban raspored rada kao 12-satno radno vrijeme bez prava na dnevnice; da u obavijesti načelnika PU dubrovačko- neretvanske od dana 10. srpnja 2024. stoji da će se predmetni turnir održati 27. srpnja 2024. (kvalifikacije) i 28. srpnja 2024. (polufinale i finale), da će na istome nastupiti ekipa PU DN u sastavu 9 pripadnika raznih organizacijskih jedinica (među kojima i tužitelj) pod vodstvom TR, da se rad ima organizirati tako da se članovima momčadi omogući odlazak na turnir, za što da se ima osigurati prijevoz službenim kombi vozilom i sudionicima voditi te dane kao 12-satno radno vrijeme bez dnevnica, budući da se radi o službenom susretu; da je dopisom od dana 24. rujna 2024. prvostupanjsko tijelo zatražilo od poslodavca da dostavi ugovor o radu za tužitelja s opisom poslova njegovog radnog mjesta i pojašnjenjem o tome spada Ii sudjelovanje na nogometnom turniru u njegove radne obveze; da je načelnik uprave PU DN, kao predstavnik poslodavca, u odgovoru od dana 30. listopada 2024. naveo da je tužitelj bio upućen na turnir sukladno nalogu od dana 10. srpnja 2024. te da mu se taj dan vodio kao 12-satni radni dan (od 07:00 do 19:00 sati). Obzirom da je prema opisu radnog mjesta na koji je raspoređen pored navedenih poslova isti dužan obavljati i druge poslove po nalogu rukovoditelja, to da poslodavac smatra da se u konkretnom slučaju radi o ozljedi na radu; da je temeljem navedenog doneseno prvostupanjsko upravno rješenje; da je u postupku povodom tužiteljeve žalbe zaključkom od dana 27. ožujka 2025. od poslodavca zatražena dodatna dokumentacija vezana za radnopravne obveze tužitelja i njegovo sudjelovanje na predmetnom turniru, u vezi čega da je zaprimljen odgovor načelnika PU DN od dana 4. travnja 2025. u kojem je navedeno da je tužitelj raspoređen u Postaju granične policije Metković na radno mjesto policijskog službenika za graničnu kontrolu kojemu da se staž računa u povećanom trajanju. Opis njegovih poslova da uključuje graničnu kontrolu nad osobama, stvarima i prijevoznim sredstvima, utvrđivanje uvjeta ulaska na državno područje, provođenje postupka odbijanja ulaska, izdavanja viza, odobrenja za unos oružja i dr. propisanih dokumenta, kontrolu kretanja i zadržavanja osoba u zoni graničnog prijelaza te druge poslove po nalogu rukovoditelja; da iz dopisa organizatora PU splitsko-dalmatinske od dana 3. srpnja 2024. proizlazi da se u sklopu obilježavanja godišnjice smrti prvog poginulog redarstvenika ER organizirao i po 28. put i malonogometm turnir; da je PU dubrovačko-neretvanska dostavila podatke o policijskim službenicima koji su kao predstavnici malonogometne momčadi iste PU sudjelovali na turniru, a u vezi čega se dostavlja očitovanje voditelja momčadi TR te da se, zaključno, napominje da se višegodišnjom praksom organizacije ovakvih susreta, kroz druženje djelatnika i sportsko nadmetanje, nastoji zadržati uspomena na prvog poginulog hrvatskog redarstvenika; da je tome priloženo rješenje MUP, KLASA: UP/l-112-02/22-02/48, URBROJ: 511- 01-157-22-455 od dana 30. travnja 2022. o raspoređivanju tužitelja na trenutno radno mjesto, poziv organizatora PIJ splitsko-dalmatinske od dana 3. srpnja 2024 za sudjelovanje na predmetnom turniru, obavijest PU dubrovačko-neretvanske od dana 10. srpnja 2024., očitovanje TR, voditelja malonogometne ekipe PU DN/pomoćnika zapovjednika IJP PU DN od dana 4. travnja 2025. i Izvedbeni plan opće tjelesne pripremljenosti i borilačkih vještina PU DN za 2024.

16. Naime, suprotno navodima tuženika, ističe se da iz očitovanja TR, voditelja malonogometne ekipe PU DN, koji je ujedno pomoćnik zapovjednika IJP PU DN, jasno i nedvojbeno proizlazi da je sudjelovanje na 28. malonogometnom turniru Josip Jović u spomen prvoj poginulih policijskoj žrtvi Domovinskog rata u Aržanu službeni susret policijskih službenika MUP RH. Takav službeni susret za sudionike istog da se evidentira u Poseban raspored rada, COP, odnosno u sve evidencija rada kao redovan rad. Sudjelovanje na predmetnom turniru kao i sudjelovanje na svim sportskim natjecanjima da služi za podizanje psihofizičke spreme za obavljanje poslova policijskog službenika, a MUP da kroz mnogobrojne obavijesti promiče sport uopće među policijskim službenicima. Predmetni policijski službenik da je višegodišnji član malonogometne ekipe policijske uprave u koju je odabran na osnovu dosadašnjih sportskih uspjeha: 3. mjesto na državnom malonogometnom prvenstvu osnovnih škola, najmlađi igrač turnira DR u [adresa], juniorski prvak BiH sa Gošk Gabelom, pretpoziv za malonogometnu reprezentaciju BiH (juniori), najbolji igrač UMA lige u [adresa] za sezonu 2022./23 godinu, najbolji strijelac UMA lige u [adresa] za sezonu 2022./23. i 2023./24. godinu, više puta osvojio prvenstvo Hrvatske na policijskom turniru sa malonogometnom ekipom svoje PU, osvojeno svjetsko malonogometno prvenstvo policije u Nizozemskoj, a uz sve navedeno da je isti osvajao i mnoge osobne nagrade na mnogobrojnim malonogometnim turnirima. Predmetni policijski službenik da je nalogom, odnosno dopisom određen kao izvršitelj, odnosno sudionik malonogometne ekipe svoje policijske uprave, a navedeni pisani nalog policijski službenik da nije smio odbiti. U opisu poslova policijskog službenika da stoji da je policijski službenik dužan obavljati i druge poslove po nalogu svog rukovoditelja.

17. Dakle, sudjelovanje tužitelja u na 28. malonogometnom turniru Josip Jović u spomen prvoj poginulih policijskoj žrtvi Domovinskog rata u Aržanu na koju je upućen od strane poslodavca sastavni je dio radne obaveze osiguranika te je uzročno vezan uz obavljanje poslova odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba, ovdje tužitelj, osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju. U konkretnom slučaju postoji vremenska, prostorna i poslovna povezanost između dijagnoze šifre prema MKB-10: S82.5 s redovnim radom osiguranika te je sam događaj imao poslovni karakter, sukladno odredbi čl. 66. st. 1. toč. 1. Zakona, obzirom da je predmetna ozljeda u vezi s radnim obvezama tužitelja, radi čega istu treba priznati kao ozljedu na radu.

18. Prema odredbi čl. 66. st. 1. toč. 1. Zakona da bi se ozljeda priznala kao ozljeda na radu ista mora biti uzročno vezana uz obavljanje poslova na osnovi kojih je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju. U dopisu poslodavca tužitelja od dana 4. travnja 2025. taksativno su određeni poslovi koje je tužitelj dužan obavljati, a zaključno je navedeno "i druge poslove po nalogu rukovoditelja“, a što se upravo i ostvarilo u konkretnoj situaciji.

19. Nastavno izloženom nesporno je utvrđeno da je tužitelj po nalogu nadređenog, bio upućen sudjelovati na 28. malonogometnom turniru Josip Jović u spomen prvoj poginulih policijskoj žrtvi Domovinskog rata u Aržanu (na kojoj se ozlijedio). Uz utvrđenje, da je u opisu posla tužitelja i izvršavanje poslova po nalogu rukovoditelja, pogrešan je zaključak upravnih tijela da sudjelovanje na 28. malonogometnom turniru Josip Jović u spomen prvoj poginulih policijskoj žrtvi Domovinskog rata u Aržanu po nalogu nadređenog nije od utjecaja osobito jer je u opisu posla tužitelja obavljati druge poslove po nalogu rukovoditelja iz čega proizlazi da je tužitelj sudjelujući na 28. malonogometnom turniru ER u spomen prvoj poginuloj policijskoj žrtvi Domovinskog rata u Aržanu tužitelj obavljao radni zadatak.

20. Stoga je ovaj sud ocijenio da ozljeda tužitelja koja je nastala prilikom sudjelovanja na 28. malonogometnom turniru Josip Jović u spomen prvoj poginuloj policijskoj žrtvi Domovinskog rata u Aržanu, na koju je tužitelj upućen od strane poslodavca, uzročno vezana uz obavljanje posla tužitelja i smatra se ozljedom na radu prema čl. 66. st. 1. toč. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a o čemu je svoje stajalište zauzeo Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi pod poslovnim brojem: U-zpz-22/2024-5 od dana 8. listopada 2024. usvajajući zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude pri čemu je preinačena presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske pod posl. br Usž-3324/2023-3 od dana 29. studenog 2023.

21. Slijedom navedenog, po ocjeni ovog Suda, u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno, te je osporenim rješenjem povrijeđen zakon na štetu tužitelja, slijedom čega je pozivom na odredbu članka čl. 117. st. 1., vezano uz čl. 151. st. 2. ZUS-a, trebalo poništiti rješenje tuženika kao i prvostupanjsko upravno rješenje (iz istih razloga), te tužitelju priznati traženu dijagnozu ozljede na radu, odnosno presuditi kao pod točkama I, II i III izreke ove presude.

22. Kako je tuženik u cijelosti izgubio spor, te imajući u vidu kako se vrijednost spora u skladu s odredbom čl. 144. st. 3. ZUS-a smatra neprocjenjivom, to je u skladu sa odredbom čl. 144. st. 1. ZUS-a te Tbr. 27. toč. 1. i toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 138/23, dalje: Tarifa) tužitelju priznat trošak na ime sastava tužbe i podneska od dana 17. veljače 2026. od po 500 bodova za svaku radnju, ukupno 1000 bodova, odnosno 2.000,00€, uvećano za 25% PDV-a (500,00€) što sveukupno iznosi 2.500,00€, radi čega je, primjenom odredbe čl. 147. st. 1. ZUS-a, riješeno kao u izreci rješenja.

U Splitu, 25. ožujka 2026.

S U D A C

Sandra Ćoraš Gega

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. ZUS-a).

DN-a:

- opunomoćeniku tužitelja Tonćiju Miliću, odvjetniku u Metkoviću, Kneza Domagoja 2/II,

- tuženiku Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Direkciji, Zagreb, Margaretska 3,

- u spis