REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Poslovni broj: Us I-2037/2024-11

[adresa] L 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja LK (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Dubravko Margaretić i Zlatica Lippe Margaretić, u Zagrebu, Maksimirska 44, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske (OIB: 95093210687), Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Pule (OIB: 79517841355), Pula, Forum 1, radi utvrđivanja građevne čestice, 25. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-350-05/24-08/33, URBROJ: 531-03-4-24-3 od 3. listopada 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška ovog spora.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Grada Pule-Pola, Upravnog odjela za upravljanje imovinom i imovinsko-pravne poslove, Odsjeka za gradnju, KLASA: UP/I-350-05/17- 05/000131, URBROJ: 2163-7-05-03-0465-23-0049 od 28. studenoga 2023., donesenim u ponovnom postupku, odbijen je zahtjev tužitelja za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice, na način da građevnu česticu postojećih građevina (stambene i pomoćna) izgrađenih na k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. zgr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], čine u cijelosti k. č. [katastarska čestica] (u vlasništvu tužitelja) i k. č. [katastarska čestica] (u vlasništvu Grada Pule) te dio k. č. zgr. [katastarska čestica] (društveno vlasništvo korisnik Općina Pula), sve k. o. [katastarska općina], a kako je to predloženo grafičkim prilogom označenom kao prilog 1. koji prileži spisu predmeta.

2. Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koja je osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-350-05/24-08/33, URBROJ: 531-03-4-24-3 od 3. listopada 2024. odbijena kao neosnovana.

3. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu ovom Sudu. U tužbi i u tijeku spora u bitnome navodi da je on vlasnik obiteljske stambene zgrade izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je za predmetnu zgradu ishodio rješenje o izvedenom stanju od 14. kolovoza 2015., te da je vlasnik još dva pomoćna objekta i suvlasnik trećeg pomoćnog objekta za kojeg je također ishodio rješenja o izvedenom stanju od 13. listopada 2017. i 29. travnja 2016. Pojašnjava da su sve tri pomoćne zgrade izgrađene dijelom na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a dijelom na k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a obje te čestice da su upisane kao društveno vlasništvo. Navodi da ove građevine koje su izgrađene na više katastarskih čestica zajedno čine jednu funkcionalnu cjelinu i da se katastarske čestice na kojima su građevine izgrađene ne mogu smatrati zemljištem nužnim za uporabu građevine, a pored toga on nema mogućnosti dolaska do svoje stambene zgrade na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s javne površine osim preko k. č. [katastarska čestica] i k. č. zgr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]. Stoga je zatražio da se za stambenu i pomoćne zgrade koje su u njegovom vlasništvu utvrdi jedna građevna čestica koju bi činile cijela k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] te dio k. č. zgr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Navodi da bi mu se na taj način omogućila izgradnja nagibne rampe za invalide i pristup do javne površine sukladno odredbi čl. 66. Prostornog plana uređenja Grada [adresa] („Službene novine Grada Pule“, broj 13/19, dalje: PPU Grada Pule), koja odredba propisuje da svaka postojeća građevina mora imati priključak/prilaz na prometnu površinu koju njegova građevna čestica, u ovom trenutku, nema. Navodi da su tuženik i tijelo prvog stupnja našli zapreku za rješavanje u skladu s njegovim prijedlogom jer da to priječi pravomoćno rješenje o utvrđenju građevne čestice za susjednu zgradu na k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Međutim ukazuje kako je građevna čestica k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirana na način da je potpuno zapriječen pristup k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], na javnu prometnu površinu, dakle, formirana je suprotno čl. 66. PPU Grada [adresa]. Navodi da o tome niti tuženik niti prvostupanjsko tijelo nisu vodili računa, te da mu nije ukazana niti jedna mogućnost kako bi se na drugi način, a prema pravilima struke, eventualno mogla formirati njegova građevna čestica, a posebice gdje bi i na koji način ista imala pristup do prometne površine i gdje bi se na istoj smjestila nagibna rampa za invalide. Stoga da je on u toj situaciji morao inzistirati na svom prijedlogu, jer da druge mogućnosti formiranja građevne čestice nema. Slijedom navedenog, tužitelj zaključno predlaže da mu se omogući da formira građevnu česticu na način da ista obuhvati cijele k. č. [katastarska čestica] i odgovarajući dio k. č. zgr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], te da ista ima pristup na prometnu površinu i da se na istoj može izgraditi nagibna rampa za invalide. Stoga u tužbenom zahtjevu traži da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje te je ujedno zatražio naknadu troška ovog spora.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao u cijelosti kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

5. Zainteresirana osoba Grad Pula je u svom odgovoru na tužbu navela da se u cijelosti protivi tužbenim navodima tužitelja, jer da prijedlog tužitelja obuhvaća dijelove k. č. zgr. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], a koji dijelovi su obuhvaćeni navedenim pravomoćnim rješenjem o utvrđivanju građevne čestice za susjednu zgradu na k. č. zgr. [katastarska čestica], te da je stoga pravilan stav tuženika i prvostupanjskog tijela da bi se u konkretnom slučaju građevna čestica mogla utvrditi samo na način da istu čine cijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te dijelovi k. č. zgr. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], koji nisu obuhvaćeni kao građevna čestica susjedne zgrade. Ukazao je i da je prvostupanjsko tijelo tijekom postupka više puta pozvalo tužitelja da dostavi novi prijedlog ili da dopusti da tijelo samo na drugi način odredi građevnu česticu prema pravilima struke, što je tužitelj izričito odbio, te je kao dokaz priložio zapisnik prvostupanjskog tijela s očevida od 28. rujna 2023. Stoga predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

6. U tijeku spora održana je rasprava dana 10. ožujka 2025. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupio je opunomoćenik tužitelja, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan te je rasprava na temelju čl. 89. st. 4. ZUS u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

7. Na navedenoj raspravi opunomoćenik tužitelja je naveo da je ovdje odlučna činjenica da je prednost dana drugim pravima, a ne osobi s invaliditetom čije pravo je u konkretnom slučaju ostalo nezaštićeno. Naveo je da se je na bilo koji način morala formirati građevna čestica, a ne odbiti zahtjev stranke. Na upit Suda je naveo da je postupak radi osnivanja nužnog prolaza koji se vodi kod Općinskog suda u Puli prekinut do okončanja ovog postupka te je pojasnio da ako tužitelj ima pravo ostvariti veće pravo, a to je pravo na građevnu česticu, da je tada pravilno prekinut postupak za osnivanje nužnog prolaza. Naveo je i da smatra da nema zapreke da se u ovom postupku formira građevna čestica na teret k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bez obzira što je za tu česticu ranije doneseno rješenje o utvrđivanju građevne čestice, jer da se ovdje radi o upravnom postupku i da je tu puno šira mogućnost djelovanja nego u parnici, te da upravno tijelo može i po službenoj dužnosti izmijeniti ranije pravomoćne odluke.

8. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora. Sud je odbio u sporu provesti dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjerničine i građevinske struke, kao i vještačenje zdravstvenog stanja tužitelja. To stoga što su se odlučne činjenice za donošenje odluke u ovom sporu mogle utvrditi uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora, pa radi toga nije bilo potrebno provoditi bilo kakve daljnje dokaze u ovom sporu, što će se nastavno više obrazložiti.

9. Na temelju razmatranja činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

10. Čl. 3. st. 1. t. 4. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13 i 65/17, dalje: ZPU) propisano je da je građevna čestica u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako tim Zakonom nije propisano drukčije.

11. Čl. 157. st. 1. ZPU propisano je da ako za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, kada je obveza utvrđivanja tog zemljišta, odnosno čestice propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s prostornim planom, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice. St. 2. istoga članka propisuje da se smatra da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine: 1. ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničko- tehnološki nisu cjelina, 2. ako je građevina izgrađena na dvije ili više katastarskih čestica [katastarska čestica]. ako je građevina izgrađena na katastarskoj čestici čija je površina manja ili veća od površine propisane prostornim planom, 4. ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađena građevina, takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine i 5. ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu.

12. Čl. 159. st. 1. ZPU propisano je da se građevna čestica određuje u skladu s prostornim planom, a ako to nije moguće tada u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine. U st. 3. istog članka propisano je da se iznimno od st. 1. tog članka građevna čestica zgrade koja ima više samostalnih uporabnih cjelina (stanova, poslovnih prostora, garaža i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelskih soba, apartmana i sl.), a koja je planirana, projektirana i/ili izgrađena tako da s više svojih strana graniči s površinom javne namjene, određuje kao zemljište koje je ispod te zgrade.

13. Čl. 13. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) propisano je da odluka javnopravnog tijela protiv koje se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor (pravomoćna odluka), a kojom je stranka stekla određeno pravo odnosno kojom su stranci određene neke obveze, može se poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima propisanim zakonom.

14. Iz stanja spisa upravnog postupka slijedi da je predmetni upravni postupak pokrenut zahtjevom tužitelja dana 15. studenoga 2017. i da je tužitelj uz svoj zahtjev priložio grafički prijedlog formiranja građevne čestice označen kao prilog 1 prema kojem je predložio da građevnu česticu postojećih građevina izgrađenih na k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. zgr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], čine cijela k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] te dio k. č. zgr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

15. Nadalje, slijedi da je tužitelj u tijeku prvostupanjskog upravnog postupka u dva navrata pozvan zaključcima od 15. ožujka 2021. i 10. listopada 2023. da se očituje da li inzistira da se građevna čestica odredi kako je on to predložio s time da je upozoren radi čega se taj njegov prijedlog ne može usvojiti te je pozvan da se očituje da li daje ovlast prvostupanjskom tijelu da građevnu česticu odredi na drugačiji način na koji je to moguće. Međutim tužitelj se je u svom podnesku od 25. listopada 2023. (koji je zaprimljen kod prvostupanjskog tijela dana 30. listopada 2023.) očitovao da inzistira da se građevna čestica odredi kako je on to predložio i da ni na koji način ne daje ovlast prvostupanjskom tijelu da se građevna čestica odredi na drugačiji način.

16. Iz rješenja o utvrđivanju građevne čestice KLASA: UP/I – 350-05/08- 02/990, URBROJ: 2168/01-03-05-0367-20-53 od 30. siječnja 2020., koje je postalo pravomoćno dana 13. kolovoza 2020., slijedi da je tim rješenjem utvrđena građevna čestica za susjednu stambenu zgradu izgrađenu na k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da obuhvaća dio te čestice i dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dakle dijelove koji su obuhvaćeni prijedlogom tužitelja.

17. Iz zapisnika s očevida prvostupanjskog tijela od 28. rujna 2023. slijedi da je tom očevidu prisustvovao predstavnik stanara susjedne zgrade na k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] NK i da se je isti protivio prijedlogu tužitelja da se građevna čestica formira na način da obuhvati dijelove građevne čestice njihove zgrade .

18. Tužitelj smatra da nema zapreke da se u upravnom postupku formira građevna čestica na teret građevne čestice susjedne zgrade bez obzira što je za tu susjednu zgradu ranije doneseno rješenje o utvrđivanju građevne čestice. Međutim, navedenim pravomoćnim rješenjem o utvrđivanju građevne čestice za susjednu zgradu od 30. siječnja 2020. vlasnici stanova u susjednoj zgradi su stekli pravo na određenu građevnu česticu te se stoga sukladno citiranom čl. 13. ZUP ne može ponovo preispitivati ili mijenjati odluka prvostupanjskog tijela kojom su stranke stekle određeno pravo, jer je o tome već pravomoćno odlučeno. Intervencija u pravomoćne odluke samo je iznimno dopuštena pod uvjetima koje propisuje ZUP u postupcima po izvanrednim pravnim lijekovima (obnova postupka, oglašavanje rješenja ništavim i poništavanje i ukidanje rješenja).

19. Osim toga, u čl. 201. st. 5. sada važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 155/25) izričito je propisano da rješenjem o utvrđivanju građevne čestice nije dozvoljeno mijenjati granice utvrđene susjedne građevne čestice.

20. Dakle, građevna čestica može se formirati od dijelova susjedne građevne čestice koja je već formirana pravomoćnim rješenjem, samo ako za to postoji suglasnost vlasnika te susjedne građevne čestice i ako je to u skladu s prostornoplanskom dokumentacijom i pravilima struke.

21. U odnosu na navode tužitelja da građevna čestica za njegovu stambenu građevinu i pomoćne građevine nije u skladu s prostornim planom jer da nema pristup na javnu površinu navodi se da je citiranim čl. 3. st. 1. t. 4. ZPU propisano da je građevna čestica "u načelu" jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu. Dakle, tom odredbom je propisano što "načelno" čini građevnu česticu, a to upravo iz razloga jer postoje situacije u prostoru u kojima nije moguće zadovoljiti sve ove uvjete, kao što je predmetna. Stoga tužitelju ostaje da ostvari pravo na pristup do prometne površine kroz postupak osnivanja nužnog prolaza.

22. U odnosu na navode tužitelja da se na bilo koji način morala formirati građevna čestica, a ne odbiti zahtjev, navodi se da je prvostupanjsko tijelo (kako je to prethodno navedeno) tijekom prvostupanjskog upravnog postupka pozivalo tužitelja da se očituje je li suglasan da to tijelo formira građevnu česticu, ali tužitelj se je izričito izjasnio da s time nije suglasan i da ostaje kod svog prijedloga, pa kako nije bilo moguće usvojiti prijedlog tužitelja, to je valjano prvostupanjsko tijelo odbilo taj prijedlog.

23. Slijedom svega navedenog, osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje ocjenjeni su zakonitima, pa je stoga Sud na temelju čl. 116. st. 1. ZUS odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude.

24. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Rijeci 25. ožujka 2026.

Sutkinja

Vesna Perić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude (čl. 126. i čl. 127. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćenicima tužitelja, odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Dubravko Margaretić i Zlatica Lippe Margaretić, u Zagrebu, Maksimirska 44

- tuženiku Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike

Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14

- zainteresiranoj osobi Gradu Puli, Pula, Forum 1