REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] G 5

Poslovni broj: Us I-128/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja dr. GFCG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Primorac i partneri d.o.o., u Zagrebu, Kennedyev trg 6b, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske (OIB: 95093210687), Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 25. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-05/24-26/152, URBROJ: 531- 03-4-24-4 od 14. listopada 2024. i rješenje Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Pula-Pola, KLASA: UP/I-361-05/13-06/5795, URBROJ: 2163/1-18-06/1-22-79 od 29. prosinca 2022.

II. Utvrđuje se da su ispunjeni uvjeti iz čl. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 86/2012 i 143/2013) za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za manje zahtjevu zgradu stambene namjene izgrađenu na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], te se nalaže prvostupanjskom tijelu da u ponovnom postupku ispita jesu li ispunjeni ostali uvjeti za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje predmetne zgrade i da potom donese novo rješenje u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

III. Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužitelju trošak ovog upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura (slovima: dvije tisuće i petsto eura), u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti ove odluke zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove odluke kojom je naloženo plaćanje troškova do isplate, ako tuženik ne podmiri trošak u ostavljenom roku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Pula-Pola, KLASA: UP/I- 361-05/13-06/5795, URBROJ: 2163/1-18-06/1-22-79 od 29. prosinca 2022., donesenim u ponovnom postupku nakon ovosudne presude poslovni broj Us I-971/16 od 15. svibnja 2018. i Us I-2549/23 od 9. travnja 2024., odbijen je zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito izgrađene manje zahtjevne zgrade stambene namjene izgrađene na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], iz razloga što je prvostupanjsko tijelo utvrdilo da ta zgrada nije istovjetna zgradi vidljivoj na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave (dalje: DGU) izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (dalje: DOF5/2011), pa da se stoga ne radi o nezakonito izgrađenoj zgradi koju ima u vidu čl. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj 86/12 i 143/13., dalje: ZPNIZ). Prvostupanjsko tijelo zaključuje da je tužitelj nakon 21. lipnja 2011. izvršio rekonstrukciju zgrade koja je vidljiva na DOF5/2011 i da sada u postupku želi ozakoniti tu rekonstruiranu zgradu.

2. Protiv navedenog prvostupanjskog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koja je osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-05/24-26/152, URBROJ: 531-03- 4-24-4 od 14. listopada 2024. odbijena kao neosnovana.

3. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu ovom Sudu. Tužitelj u tužbi i u tijeku spora, kao i u ranijim sporovima, tvrdi da je u upravnom postupku pogrešno utvrđeno da zgrada koja je vidljiva na DOF5/2011 ne odgovara manje zahtjevnoj zgradi za koju traži ozakonjenje i koja postoji na licu mjesta, te tvrdi da se radi o istom objektu koji je vidljiv na DOF5/2011 s time da je objekt na DOF5/2011 djelomično zaklonjen krošnjom stabala. Navodi kako su u ponovnom postupku sukladno pravnom shvaćanju iz navedene presude poslovni broj Us I-971/16 provedeni dokazi te da ti izvedeni dokazi potkrepljuju tvrdnje tužitelja o tome da je zgrada koja je predmetom ozakonjenja vidljiva na DOF5/2011. Navodi da u osporavanom rješenju nije obrazloženo radi čega nije prihvaćen nalaz i mišljenje građevinskog vještaka GF, ovl. ing. građ. iz Pule koje vještačenje je provedeno u ponovnom upravnom postupku. Navodi da je zaključak upravnih tijela da objekt nije vidljiv na DOF5/2011, u suprotnosti s navedenim vještačenjem, ali i u suprotnosti s Uvjerenjem DGU od 25. srpnja 2018. koje je pribavljeno u ponovnom upravnom postupku. Ukazuje da je u obrazloženju tog Uvjerenja navedeno da prilikom izrade prvotnog Uvjerenja od 3. travnja 2018. za potrebe ranijeg upravnog postupka DGU nije raspolagala svim činjenicama bitnima za izradu istoga, pa da je stoga pogrešno identificirano da su na predmetnim katastarskim česticama vidljive dvije zgrade umjesto jedna, međutim nakon toga je DGU na temelju priložene dokumentacije (geodetskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade koji su službenici DGU ishodili od ovlaštenog geodetskog izvoditelja) nedvojbeno utvrdila da je vidljiva jedna jedinstvena i to predmetna zgrada. Predlaže da Sud izvrši uvid u navedeni nalaz i mišljenje i da prema potrebi sasluša navedenog vještaka, a za slučaj da Sud ne prihvati navedeni nalaz i mišljenje tada predlaže da se u sporu provede novi očevid i građevinsko vještačenje i da se ponovno sasluša tužitelj i projektant CF, dipl. ing. arh. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje te da se prihvati predmetni zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Tužitelj je ujedno zatražio naknadu troška ovog spora.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

5. U tijeku spora održana je rasprava 10. ožujka 2026. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupio je opunomoćenik tužitelja, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan. Rasprava je na temelju odredbe čl. 89. st. 4. ZUS u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

6. U sporu je sporno, da li se na DOF5/2011 vidi zgrada koja je predmetnom ozakonjenja, a koja je djelomično prekrivena krošnjom drveća, ili se na DOF5/2011 vide dvije zgrade (jednostavna i pomoćna zgrada) između kojih se nalazi drveće, a koje je tužitelj naknadno nakon 2011. rekonstruirao na način da ih je međusobno povezao u jednu jedinstvenu zgradu koju sada želi ozakoniti.

7. U cilju ocjene zakonitosti osporavanoga rješenja tuženika Sud je u tijeku spora izvršio uvid u ovosudne spise i presude poslovni broj Us I-971/16 od 15. svibnja 2018. i Us I-2549/23 od 9. travnja 2024., te u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta ovog upravnog postupka i ovog spora.

8. Sud je temeljio svoju odluku na dokazima koji su provedeni u sporu poslovni broj Us I-971/16, i to na iskazu projektanata CF, dipl. ing. arh., te na dokazima koji su provedeni u ovom upravnom postupku nakon navedene presude i to na Uvjerenju DGU od 25. srpnja 2018. i na nalazu i mišljenju građevinskog vještaka GF, ovl. ing. građ.

9. Sud je odbio u sporu provesti ostale dokaze koje je predložio tužitelj u tužbi iz razloga što je Sud na temelju navedenih dokaza mogao utvrditi odlučne činjenice potrebne za donošenje odluke u ovom sporu, pa provođenje dodatnih dokaza u sporu nije bilo potrebno, kako će se to obrazložiti u nastavku.

10. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

11. Prema čl. 2. st. 1. ZPNIZ nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na DOF5/2011, na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže. St. 2. istoga članka propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti DGU izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

12. Čl. 16. st. 1. ZPNIZ propisano je da je nadležno upravno tijelo u svrhu utvrđivanja činjenica bitnih za donošenje rješenja o izvedenom stanju, dužno izvršiti uvid u DOF5/2011, odnosno u uvjerenje iz čl. 15. podst. 3. tog Zakona te provesti očevid na licu mjesta. O izvršenom uvidu u DOF5/2011 sastavlja se službena bilješka i radi se njegov ispis koji se prilaže u spis. U st. 2. istoga članka propisano je da se veličina, stupanj završenosti i namjena zgrade za koju se donosi rješenje o izvedenom stanju utvrđuju prema stanju prikazanom u arhitektonskoj snimci, odnosno snimci izvedenog stanja i stanju utvrđenom na očevidu.

13. Čl. 34. st. 1. ZPNIZ propisano je da se nezavršena zgrada za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može bez lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja završiti u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida.

14. Iz spisa predmeta upravnog postupka slijedi da je u ponovnom upravnom postupku u kojem su donesena osporavana rješenja, prvostupanjsko tijelo zaključkom od 10. srpnja 2018. pozvalo tužitelja da dostavi u spis novo uvjerenje o vidljivosti zgrade koja je predmetom ozakonjenja na DOF5/2011, s obzirom da je tijekom upravnog postupka izmijenjen prvotno podnesen zahtjev za ozakonjenje dvije zgrade (jednostavne i pomoćne) u jednu manje zahtjevu zgradu.

15. Tužitelj je dostavio Uvjerenje DGU od 25. srpnja 2018. iz kojeg slijedi da je na predmetnim česticama na DOF5/2009 vidljiva jedna zgrada, a u obrazloženju tog Uvjerenja se navodi radi čega je u ranije izdanom Uvjerenju od 3. travnja 2018. bilo navedeno da su na predmetnim česticama vidljive dvije, a ne jedna zgrada, a to je činjenica da u trenutku izdavanja tog Uvjerenja DGU nije raspolagala svim činjenicama bitnim za izradu istog odnosno nedostajao je geodetski snimak nezakonito izvedene zgrade, a k tome se je zahtjev za izdavanje ovog Uvjerenja od 25. srpnja 2018. temeljio na drugoj podlozi – DOF5/2009. Dakle, u Uvjerenje od 25. srpnja 2018. je navedeno da je predmetna zgrada nedvojbeno vidljiva na DOF5/2009 (pa onda posljedično i na DOF5/2011) kao jedna zgrada i to u dimenzijama iz geodetskog snimka izvedenog stanja, odnosno zgrada za koju se izdaje uvjerenja o vidljivosti zgrade identificirana je na temelju navedenog geodetskog snimka ovlaštenog geodetskog izvoditelja.

16. Nadalje slijedi da je potom prvostupanjsko tijelo zaključkom od 18. lipnja 2019. odredilo provođenje vještačenja u cilju potpunog i pravilnog utvrđenja odlučnih činjenica u ponovnom upravom postupku i to po vještacima koje je samo odredilo - ovlaštenom sudskom vještaku graditeljske struke GF, ovl. ing. građ. iz Pule i ovlaštenom sudskom vještaku geodetske struke Veting d.o.o. iz Pule. Zadaća građevinskog vještaka je bila da izradi nalaz i mišljenje da li se radi o zgradi nastaloj u cijelosti prije 21. lipnja 2011. ili ako je zgrada djelomično nastala poslije tog datuma koji dio je nastao prije a koji poslije, dok je zadaća geodetskog vještaka bila da izradi nalaz i mišljenje da li je zgrada u cijelosti vidljiva na DOF5/2011 a ako nije da tada navede tlocrtne i visinske dimenzije zgrade vidljive prije 21. lipnja 2011.

17. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke GF, ovl. ing. građ., iz Pule, od 21. listopada 2020., slijedi da je uvidom u DOF5/2009 koji čini sastavni dio navedenog Uvjerenja DGU od 25. srpnja 2018., vidljivo da zgrada za koju je izdano to Uvjerenje odgovara veličini objekta s očevida i sa stanjem evidentiranim u geodetskom snimku izvedenog stanja, da su uvidom u DOF5/2011 načelno vidljiva dva objekta na način kako je to prikazano u nalazu geodetskog vještaka Veting d.o.o. iz Pule, ali da je iz DOF5/2011 vidljivo da je to područje zaraslo visokim raslinjem i da objekt ima "prekid" u srednjem dijelu visokim raslinjem. Nadalje se navodi da je uvidom u aplikaciju Google Earth od 3. travnja 2007. i 28. kolovoza 2009. vidljivo da objekt egzistira iz tog vremena, te je vidljivo da između "dva objekta" sa sjeverne i južne strane postoji najmanje po jedno stablo, a između kojih je vidljiv spoj "dva objekta", odnosno u naravi jedan objekt. Navodi se da je iz Google Eartha od 28. kolovoza 2009. vidljivo da su na spomenutim stablima nabujale krošnje čime su zaklonile spoj između "dva objekta" budući je istočni dio objekta niži za jednu etažu i deniveliran za četiri stepenika od zapadnog dijela objekta. Navedeni vještak je i usmeno saslušan na raspravi u upravnom postupku od 18. veljače 2021. na kojoj je dodatno pojasnio svoj pisani nalaz i mišljenje.

18. Dakle, građevinski vještak je obrazložio da je istočni dio objekta niži od zapadnog dijela objekta i da ta činjenica zajedno s činjenicom nabujale krošnje stabala u vrijeme aerofotogrametrijskog snimanja započetog 21. lipnja 2011. imaju za posljedicu da je zaklonjen spoj između dva objekta, a koja se spominju u ranije izdanom Uvjerenju DGU od 3. travnja 2018.

19. Tome u prilog ide i iskaz projektanta CF, dipl. ing. arh., saslušanog u ranijem upravnom sporu poslovni broj Us I- 971/16. Naime, iz njegovog iskaza slijedi da je on angažiran za zastupanje u ovom postupku, da stranke koje nisu građevinske struke zbog neznanja o kakvoj se zgradi radi u smislu odredbi ZPNIZ podnesu pogrešan zahtjev pa da je tako i ovdje bio krivo podnesen zahtjev za ozakonjenje jednostavne i pomoćne zgrade, umjesto samo za jednu manje zahtjevu zgradu koja se može ozakoniti prema odredbama ZPNIZ, da je moguće da krošnje stabala koja rastu uz kuću prekrivaju jedan dio predmetne zgrade jer da se radi o gustoj šumi, a predmetna zgrada nije jako velika jer se radi o prizemnici i mansardi, da je imao puno takvih situacija gdje bi se od šume vidjela samo točkica te bi se tražilo očitovanje od DGU da potvrdi da li se tu nalazi određeni objekt, a on se je dalje još nalazio dužinom i širinom ispod tih stabala, zatim tvrdi da je predmetna zgrada bila istih dimenzija i na dan 21. lipnja 2011. i da je upravo ta zgrada i vidljiva na DOF5/2011, te da se tu po njegovim saznanjima nisu nalazila dva objekta, već da se je uvijek radilo o jednom objektu, te da je tužitelj pristupio izvođenju radova radi uređenja predmetne zgrade i okoliša za koje radove nije potrebna nikakva dozvola nakon što je platio naknadu za zadržavanje te zgrade u prostoru jer je smatrao da je time predmet riješen, te da koliko mu je poznato tužitelj od kupnje predmetne nekretnine nije ništa nadograđivao.

20. Dakle, iz pisanog nalaza i mišljenja građevinskog vještaka i njegovog usmenog iskaza, kao i iz iskaza projektanta CF, dipl. ing. arh. iz ranijeg upravnog spora poslovni broj Us I- 971/16, u koje iskaze Sud nema razloga sumnjati jer isti nisu zainteresirani za ishod ovog spora, te se radi o stručnim osoba koje obavljaju stručnu djelatnost, te vrlo vjerojatno ne bi lažnim prikazivanjem činjenica narušile svoj ugled, slijedi da je činjenica koja se navodi u Uvjerenju DGU od 25. srpnja 2018. točna, odnosno da je na predmetnim česticama vidljiva jedna, a ne dvije zgrade.

21. U odnosu na pisani nalaz i mišljenje geodetskog vještaka Veting d.o.o. iz Pule kojeg je izradio KF, dipl. ing. geod., od 16. srpnja 2019., a iz kojeg slijedi da su na DOF5/2011 identificirane dvije zgrade, navodi se da je tužitelj u tužbi pravilno obrazložio da je razlika u geodetskom nalazu i mišljenju posljedica različite zadaće koja je dana građevinskom i geodetskom vještaku, kao i činjenice da geodetski vještak nije imao na uvid isprave koje je imao građevinski vještak već samo aerofotogrametrijsku snimku. To potvrđuje činjenica da je na raspravi u prvostupanjskom upravnom postupku od 18. veljače 2022. sam geodetski vještak izjavio da on za razliku od građevinskog vještaka nije izašao na teren i utvrdio specifičnosti terena, da nije izvršio uvid u fotografije Google Earth iz 2007., da nije imao na uvid Uvjerenje DGU od 25. srpnja 2018. te je izjavio da pod pretpostavkom da između zgrada s njegove skice nema praznine da bi dimenzije zgrade bile iste kao i u snimci izvedenog stanja. Također, na navedenoj raspravi je i građevinski vještak iskazao da je razlika između njegovog vještačenja i vještaka geodetske struke posljedica toga što geodetski vještak nije uzeo u obzir okolnosti koje je on istražio, već je sukladno nalogu službene osobe iskazao samo površine nedvojbeno vidljivih dijelova zgrada na DOF5/2011 (vidljive dvije bijele površine, odnosno istočni i zapadni dio zgrade te su grafičkom metodom izračunate tlocrtne dimenzije vidljivih zgrada, dok središnji dio nije vidljiv), a kako to navodi tužitelj nije životno ni logično da se na DOF5/2011 vide dvije zgrade koje je tužitelj naknadno porušio i izgradio jednu zgradu identičnog oblika i tlocrtnih dimenzija kao i dvije ranije porušene zgrade s uračunatim razmakom između njih.

22. Stoga se i po ocjeni Suda, kako to navodi i tužitelj, ne radi o bitno različitim stavovima građevinskog i geodetskog vještaka, a niti postoji osnovana sumnja u točnost mišljenja bilo kojeg vještaka.

23. Dakle, zaključak upravnih tijela da zgrada koja je predmetom ozakonjenja nije vidljiva na DOF5/2011, u suprotnosti je s prethodno navedenim građevinskim vještačenjem i s navedenim uvjerenjem DGU od 25. srpnja 2018. koje nije bilo na raspolaganju u postupku koji je prethodio presudi ovog Suda poslovni broj Us I-971/16 od 15. svibnja 2018.

24. Pri tome se ukazuje da nije sporno da je tužitelj 2015. izveo radove na predmetnoj zgradi i da je pristupio čišćenju i uređenju okoliša te zgrade, što je i dopušteno sukladno citiranom čl. 34. st. 1. ZPNIZ. Stoga zgrada na kasnijem DOF iz 2018 izgleda drugačije. Međutim radovi koje je izveo tužitelj na predmetnoj zgradi nakon 2011. nisu relevantni, jer je za ozakonjenje relevantno stanje na dan 21. lipnja 2011. te je dovoljno da su na taj dan na zgradi bili izvedeni grubi konstruktivni građevinski radovi sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, a cijeneći dokaze provedene u ponovnom upravnom postupku, zajedno s dokazima koji su provedeni u navedenom ranijem upravnom sporu, ocjena je Suda da zgrada koja je vidljiva na DOF5/2011 odgovara zgradi koja je predmetom ozakonjenja.

25. U odnosu na pozivanje tuženika i prvostupanjskog tijela na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž- 3822/19 u kojoj je izražen stav da se činjenica o vremenu gradnje zgrade koja je predmetom ozakonjenja može dokazivati samo dokaznim sredstvima propisanim citiranim čl. 2. ZPNIZ kao posebnim propisom, a ne drugim dokaznim sredstvima, navodi se da se odluka u ovom sporu temelji na navedenom Uvjerenja DGU od 25. srpnja 2018. u kojem se navodi da je zgrada koja je smještena na predmetnim česticama vidljiva na DOF5/2009 (dakle radi se o ispravi iz citiranog čl. 2. st. 2. ZPNIZ), a koje Uvjerenje je dodatno potkrepljeno navedenim građevinskim vještačenjem.

26. Slijedom svega navedenoga, Sud je na temelju čl. 117. st. 1. ZUS usvojio tužbeni zahtjev tužitelja i poništio navedena upravna rješenja bez vraćanja predmeta na ponovni upravni postupak, čime je ovaj predmet meritorno riješen (točka I. i II. izreke presude). Kako je Sud sam riješio ovu upravnu stvar, nadležna javnopravna tijela u izvršenju ove presude nisu ovlaštena ponovno razmatrati meritum stvari, već je prvostupanjsko tijelo, u skladu s odredbom čl. 151. st. 2. ZUS, polazeći od sudske odluke o utvrđenju iz točke II. izreke ove presude dužno, nakon što ispita jesu li ispunjene ostale pretpostavke iz ZPNIZ donijeti rješenje o izvedenom stanju za predmetnu zgradu i to u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne presude.

27. Odluka Suda o troškovima spora iz točke III. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Stoga je tuženik dužan naknaditi tužitelju trošak koji mu je nastao u povodu ovog spora.

28. Budući da se prema čl. 144. st. 3. ZUS vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom to je tužitelju sukladno Tbr. 27. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23) priznat trošak za sastav tužbe i za zastupanje na raspravi putem opunomoćenika u iznosu od 1.000,00 eura po radnji, sve uvećano za PDV, što sveukupno iznosi 2.500,00,00 eura.

29. Sukladno odredbi čl. 144. st. 4. ZUS na dosuđeni iznos troška ovog spora tužitelju pripadaju i zatezne kamate koje teku od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troška do isplate, ako ih stranka kojoj je naloženo plaćanje troška ne podmiri u ostavljenom roku.

30. Kako tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelju nije nastala obveza plaćanja sudskih pristojbi sukladno čl. 22. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).

U Rijeci 25. ožujka 2026.

Sutkinja

Vesna Perić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude (čl. 126. i čl. 127. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćenicima tužitelja, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Primorac i partneri d.o.o., u Zagrebu, Kennedyev trg 6b

- tuženiku Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike

Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14