Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-147/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Dijane Hofer predsjednice vijeća, Tanje Novak-Premec članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te sutkinje Ivane Čačić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice RF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mladen Vušković, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika MF pok. Petra, iz Podstrane, Bleiburška 10, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici – odvjetnici u Odvjetničkom društvu Ljubićić & Vrdoljak i partneri d.o.o. iz Splita, radi prestanka uznemiravanja, odlučujući povodom žalbe tuženika izjavljene protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju od 19. ožujka 2024. poslovni broj: P- 2386/2020, u sjednici vijeća održanoj 25. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju poslovni broj: P-2386/2020 od 19. ožujka 2024. u točki I. izreke.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tuženika te se ukida odluka o trošku sadržana u točki II. izreke presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju poslovni broj: P-2386/2020 od 19. ožujka 2024. te se u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke suđeno je:

" Time što je na sjevernom dijelu nekretnine označene kao kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] porušio stari kameni suhozid položen u smjeru zapad – istok s postojećim formiranim prolazom širine cca 1,20 m sa stepenicama za pristup dalje prema jugu i na mjestu ranijeg starog kamenog suhozida izgradio betonske temelje i na njima novi kameni zid visine cca 1,20 m i debljine cca 0,50 m, ali bez ostavljenog prolaza sa stepenicama prema jugu i zemljištu tužiteljice označenom kao kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i još južnije položenoj kući tužiteljice na kat. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tuženik je tužiteljici ograničio obavljanje vlasničkih i suvlasničkih ovlaštenja na predmetnom zemljištu tužiteljice, a posebno ograničio i otežao prolaz preko predmetnog zemljišta i pristup njezinoj kući na kat. č. zgr. [katastarska čestica], s čime je tuženik dužan prestati i u roku od 15 dana te u cijelosti o svom trošku i u svemu prema pravilima građevinske struke uspostaviti prijašnje stanje na način da u novosagrađenom kamenom zidu izgrađenom na sjevernom dijelu kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formira otvor/prolaz u punoj visini i dubini tog zida, a u Vještvu sudskog vještaka Petra Garmaza „U Solinu, svibanj 2023.g.“ označeno dužinom između točaka B-C, time da promatrano od sjevera prema jugu istočna okomica tog prolaza započne na udaljenosti od 2 m (dva metra) od krajnjeg istočnog ruba novoizgrađenog zida pa prema zapadu do zapadne okomice na udaljenosti od 3,20 m (tri metra i dvadeset centimetara) te da u tako formiranom otvoru/prolazu i u njegovoj punoj širini formira i izgradi 2 (dvije) stepenice visine po 0,20 m (dvadeset centimetara) radi premošćivanja postojeće visinske razlike između zemljišta s južne i sjeverne strane novosagrađenog zida, a otpadni materijal ukrca i odnese/odveze na građevinski deponij, kao i da se ubuduće kloni svakog takvog ili sličnog uznemiravanja vlasničkih ovlašenja tužiteljice.".

1.1. Pod točkom II. izreke tuženik je dužan naknaditi tužiteljici parnične troškove u iznosu od 5.780,75 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od prvostupanjskog presuđenja pa do isplate.

2. Navedenu presudu pravodobno podnesenom žalbom pobija tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, dakle zbog svih žalbenih osnova propisnih člankom 353. stavkom 1. točkom 1. – 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH i 70/19 koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju članka 107. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku – „Narodne novine“ broj: 80/22 uz izuzetke propisane stavkom 2., 3., 4. i 5. tog članka - dalje u tekstu: ZPP). Predlaže usvojiti žalbu, preinačiti pobijanu presudu, a podredno istu ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tuženika djelomično je osnovana.

5. Polazeći od predmeta spora određenim tužbenim zahtjevom kako je isti preciziran nakon provedenog dokaza vještačenjem po sudskom vještaku geodeti, činjeničnih navoda tužbe i odgovora na tužbu, prvostupanjski sud je na temelju ocjene provedenih dokaza čitanjem pisanih isprava, uvidom u fotografije, provedenim geodetskim vještačenjem, saslušanjem svjedoka RFO, MFO, ĆFO, ĆF te saslušanjem stranaka u svrhu dokazivanja, osnovanost tužbenog zahtjeva utemeljio na sljedećem utvrđenom činjeničnom stanju:

- da za k. o. [katastarska općina] nisu osnovane zemljišne knjige već postoje samo posjedovni listovi prema kojima je za kat. č. zgr. [katastarska čestica] te kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužiteljica upisana kao suvlasnica dok tuženik nije upisan kao suvlasnik

- da je na ranijem kamenom suhozidu postojao otvor sa stepenicama koji suhozid je porušio tuženik i na novim betonskim temeljima izgradio novi kameni zid u kojem nije uspostavljen raniji postojeći otvor

- da je sporni zid izgrađen na kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je na skici geodetskog vještaka označen položaj zazidanog otvora točkama A-B-C

- da je sjeverni objekt tužiteljice položen na kat. č. zgr. [katastarska čestica], a južniji na kat. č. zgr. [katastarska čestica] i kat. č. zem. [katastarska čestica] dok se gustirna tužiteljice nalazi na kat. č. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] što je geodetski vještak sve prikazao na svojoj skici u skladu s kojom skicom je tužiteljica odredila tužbeni zahtjev

- da se u predmetu P-696/2007 prvostupanjskog suda postupak vodio između tužiteljice RF protiv tuženika CF i KF radi smetanja posjeda ne čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u kojem predmetu je tužiteljica pravomoćno odbijena sa zahtjevom za zaštitu od smetanja posjeda postavljanjem prepreke u obliku metalnih stepenica na sporni otvor u zidu zbog čega se ne radi o identitetu spora

- da se u predmetu prvostupanjskog suda posl.br. PuP-5355/2015 spor vodio između tužiteljice RF i tuženika CF i KF radi zaštite od uznemiravanja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u kojem je tužiteljica pravomoćno uspjela sa tužbenim zahtjevom te da ni taj predmet nije identičan predmetnom sporu

- da je prema iskazu tužiteljice sporni zid star koliko i njezine kuće koje su udaljene jedna od druge 30-tak metara koje su funkcionalno povezane trasom koja je vodila kroz otvor na tom zidu preko stepenica do druge njezine kuće, gustirne, gumna i vrta što danas ne može učiniti jer je još 2020. tuženik gradeći novi zid na mjestu starog zatvorio ulaz zbog čega ne može prići svojoj kući

- da su se prema iskazu tuženika preci stranaka odavno podijelili na način da tužiteljica nema nikakvih prava na njegovom zemljištu, da je zid njegov pa tako i prolaz kroz zid i da ga je on obnovio i zazidao otvor još 2020. zato što je njegov, a isto tako da je njegov otac dao ocu tužiteljice pravo prolaza kroz taj zid, ali da je to pravo osporeno u ranije vođenom postupku

- da je tužiteljica dokazala da je upisana kao suvlasnica predmetne nekretnine dok tuženik to nije iz čega proizlazi aktivna legitimacija tužiteljice kao i pasivna legitimacija tuženika budući je upravo tuženik zatvorio/zazidao otvor u zidu

- da iz skice mjesta spora jasno proizlazi da je otvor u zidu ranije spajao kat. č. zgr. [katastarska čestica] s kat. č. zem. [katastarska čestica] te na koncu s kat. č. zgr. [katastarska čestica] kojih je čestica tužiteljica suvlasnica pa da je zatvaranjem komunikacije između nekretnina tužiteljice koje predstavljaju funkcionalnu cjelinu tuženik uznemirio tužiteljicu u njezinom vlasništvu pri tome ne dokazujući da bi i sam na predmetnim nekretninama imao vlasnička prava, a sve da ih je i imao na te okolnosti nije dostavio niti jedan dokaz,

pa na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja nastavno utvrđuje da su ostvarene pretpostavke propisane člankom 167. stavkom 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17

– Ispravak pročišćenog teksta – dalje u tekstu: ZV) za zahtijevanu zaštitu od uznemiravanja tužiteljice u njezinom pravu vlasništva nekretnina kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kat. č. zgr. [katastarska čestica], a na način pobliže opisan u izreci presude.

6. Prema članku 365. stavak 2. ZPP drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. tog Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

7. Ispitivanjem pobijane presude na taj način utvrđeno je da donošenjem pobijane presude nije ostvarena ni jedna bitna povreda odredaba parničnog postupka na koje u žalbenom postupku drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

8. U žalbi tuženik od bitnih povreda odredaba parničnog postupka ističe onu iz članka 354. stavka 1. u vezi sa člankom 8. ZPP tvrdeći da prvostupanjski sud nije postupio na način propisan člankom 8. ZPP jer je pogrešno ocijenio izvedene dokaze , a osobito je pogrešno ocijenio iskaze svjedoka, no tu bitnu povredu ne potkrepljuje konkretnim navodima u smislu koju bi to činjenicu prvostupanjski sud pogrešno utvrdio ocjenom dokaza protivno obvezi propisanoj člankom 8. ZPP.

9. Nastavno u žalbi tuženik osporava navode prvostupanjskog suda da je tužiteljica na temelju članka 194. stavka 2. ZPP mogla preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave kao i da je postojao opravdani razlog da tužbu preinači budući je tek po obavljanom očevidu imala dostupne podatke za postavljanje određenog tužbenog zahtjeva tvrdeći da u ovom slučaju nema mjesta citiranoj odredbi budući tužiteljica u prvom tužbenom zahtjevu spominje zid na južnom dijelu nekretnine označene kao kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dok u uređenom tužbenom zahtjevu isti zid spominje na sjevernom dijelu nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa da se radi o objektivnoj preinaci tužbenog zahtjeva, a ne o preciziranju tužbenog zahtjeva. S tim u vezi još tvrdi da je tužiteljica bila dužna prije početka postupka barem točno naznačiti nekretninu koja je predmet postupka.

9.1. Protivno navodima žalbe određivanjem tužbenog zahtjeva u skladu sa provedenim dokazom vještačenjem po vještaku geodetu kojim je identificirana nekretnina na kojoj je sagrađen odnosno obnovljen sporni zid, odnosno dio zida na kojem je tuženik zagradio postojeći otvor i to kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pri čemu je geodetski vještak objasnio u svom iskazu na ročištu održanom 26. siječnja 2024. zbog čega je došlo do razlike između njegovog mjerenja i onog učinjenog prije 2019. kada je bilo dozvoljeno primjenjivati metodu uklopa katastarskog plana u stanje terena i prema kojem se sporni zid nalazio na čest. zgr. [katastarska čestica] dok se sada nalazi na kat. čest. zem. [katastarska čestica] ujedno pojašnjavajući da predmetni zid prema viđenom stanju na terenu zbog razlike u visinama terena predstavlja podzid koji drži višu razinu terena, a da je to upravo razina čestice 1515 kao i da je opće poznato da kod takvih situacija , a naročito u Dalmaciji i Primorju taj podzid pripada višoj čestici, a što je u ovom slučaju čestica 1515 k. o. [katastarska općina]. Obzirom na takvo očitovanje geodetskog vještaka i po ocjeni ovog suda ne radi se o preinaci tužbe iz članka 191. stavka 1. ZPP kako to tvrdi tuženik ukazujući na članak 194. stavak 2. ZPP na koji se pogrešno pozvao i prvostupanjski sud citirajući odredbe članka 190. stavak 2. ZPP , već o situaciji određenoj člankom 191. stavkom 3. ZPP prema kojem tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen.

10. Tuženik u žalbi navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi članka 221. ZPP kojom je propisano da ne treba dokazivati činjenice koje je stranka priznala pred sudom u tijeku parnice. Kako ovaj sud na bitnu povredu iz članka 354. stavka 1. ZPP ne pazi po službenoj dužnosti, a da tuženik ne iznosi koje bi to činjenice koje je stranka priznala prvostupanjski sud utvrđivao, to je taj žalbeni razlog ocijenjen neosnovanim.

11. Nastavno tuženik u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP citirajući zakonsko obilježje te bitne povrede tvrdeći da je obrazloženje u potpunoj nesuglasnosti s izvedenim dokazima tijekom postupka. Ispitivanjem pobijane presude i postupak koji je prethodio donošenju iste u pravcu te istaknute bitne povrede utvrđeno je da presuda ne sadrži nedostatke zbog kojih se ne bi mogla ispitati jer izreka presude nije nerazumljiva, ne proturječi samoj sebi ili razlozima presude, prvostupanjski sud iznio je jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama na kojima je temeljio ocjenu o osnovanosti zahtijevane negatorijske zaštite prava vlasništva te ti razlozi nisu proturječni sadržaju isprava ili iskazima danim u postupku.

12. Osporavajući činjenično stanje utvrđeno po prvostupanjskom sudu, a polazeći od sadržaja odredbi članka 167. ZV tuženik tvrdi da protivnu utvrđenju suda prvog stupnja tužiteljica nije ponudila ni jedan dokaz koji ide u prilog njezinim tvrdnja da o pravu vlasništva. Navodi da bi tužiteljica s obzirom na izvedene dokaze eventualno mogla dokazati da je posjednica nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ali da ista ne može biti savjesna posjednica pa ista ne može ostvariti zaštitu od uznemiravanja. Nastavno navodi da bi obzirom na izvedene dokaze u postupku tužiteljica u najboljem slučaju mogla imati pravo stvarne služnosti u kojem slučaju je promašen objekt zaštite uz daljnju tvrdnju da tužiteljica nije dokazala niti da je je predmnijevani vlasnik. Zaključuje da cjelokupna tužba tužiteljice počiva na tome da je ona prolazila preko nekretnine 1515 k. o. [katastarska općina], a da ju je tuženik uznemirio na način opisan u tužbenom zahtjevu na koji način joj je onemogućio „komunikaciju“ između dviju njezinih nekretnina uz tvrdnju da je on dokazao da on polaže pravo koristiti predmetni zid na način koji želi i ostvarivati sve vlasničke čine nad istim te da je jasno da ni na koji način nije uznemirio tužiteljicu u ostvarivanju njezinih vlasničkih prava pri tome još tvrdeći da tužiteljica nikad nije koristila put preko čest.ze. 5151 k. o. [katastarska općina] da bi došla od jedne do druge svoje nekretnine nego je za to koristila javni put sa zapadne strane od predmetnih nekretninama što smatra jedino logičnim obzirom na konfiguraciju terena te izgrađenosti kuće na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

13. Iznesenim žalbenim navodima tuženik nije doveo u sumnju činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda koja ovaj sud prihvaća pravilnim jer su posljedica sveobuhvatne ocjene dokaza na način na koji to nalaže odredba članka 8. ZPP.

14. Protivno navodima žalbe tužiteljica svoje pravo suvlasništva na nekretninama čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] ne dokazuje samo posjedovnim listom kao jedinom službenom ispravom već, to dokazuje i suglasnošću svojeg prednika JF s prijedlogom nagodbe o zamjeni nekretnina s IF, prednikom tuženika iz kolovoza 1977. adresiranom na Savjet Mjesne zajednice Mirovnog vijeća Ježević iz koje proizlazi da JF radi mirnog rješenja spora koji mu je nametnuo VF time što ga ometa u korištenju njegovog puta kojim se služi u komunikaciji s njegovom drugom kućom, guvnom i vrtlom, te u kojoj navodi da prihvaća prijedlog nagodbe prema kojoj on, R JF pok. M ustupa IF dio dvog dvorišta koji se nalazi uza zid (potpornog zida) koji dijeli guvna od dvorišta njihovih starih kuća, koji prostor se nalazi u razini Burilove strane guvna, zove se „bašćica“ na kojoj je imao nekoliko voćaka i koja je velika oko 25 -30 m2, a istodobno zadržava u posjedu, za sebe i svoje nasljednike, put koji vodi od njegove strane dvorišta i njegove stojne kuće na č. zgr. [katastarska čestica] i ide podnožjem guvna po čest. zem. [katastarska čestica] i završava kod ruba betonske ploče njegove gustirne, sagrađene uz stojnu kuću č. zgr. [katastarska čestica] pobliže uz sjevernu stranu kuće i ulaznih vrata . O tom mirovnom sporazumu koji je sklopio njegov otac iskazuje i tuženik u svom stranačkom iskazu na način da je njegov otac dozvolio prolaz u pravcu od otvora na zidu prema gustirni, a također i jedan dio zemlje širine cca 1,5 m koji je bio položen istočno od zida koji je u vještvu prikazan duljinom od točke A do gustirne, pa prema istoku, a isti tako da su njihovi očevi to odavno bili dogovarali te da njegov otac dao ocu tužiteljice pravo prolaza kroz taj zid, ali da je to pravo osporeno u predmetu P-696/2007. Imajući u vidu iskaze saslušanih svjedoka RFO i MFO i , iskaz tužiteljice te fotografiju s lista 32 spisa koja prikazuje zid između čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem [katastarska čestica] prije nego što je tuženik zid obnovio i zatvorio prolaz, a iz koje je razvidno postojanje otvora u zidu sa dvije stepenici radi pristupa na više teren nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], ocjena je ovog suda da je prvostupanjski sud svoju ocjenu provedenih dokaza na kojima temelji činjenicu da je tužiteljica vlasnica dijela nekretnine na kojem se nalazi prolaz u kamenom zidu i dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] kojim je dolazila na svoju drugu čest. zgr. [katastarska čestica] opisanog i označenog u skici sudskog vještaka Petra Garmaza, opravdao uvjerljivim i logičnim razlozima koji otklanjaju svaku razumnu sumnju u istinitost stečenog uvjerenja.

15. Imajući u vidu da je predmet negatorijske tužbe (actio negatoria) zaštita vlasnika od bespravnog uznemiravanja treće osobe, u žalbi isticana činjenica da je tužiteljica do svoje čest. zgr. [katastarska čestica] mogla dolaziti s javnog puta nije odlučna za ocjenu zahtijevane zaštite.

16. Kako je iz naprijed navedenih razloga prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilnom primjenom materijalnog prava utvrdio da su ispunjene sve člankom 167. stavkom 1. i 2. ZV propisane pretpostavke za zahtijevanu zaštitu tužiteljice od uznemiravanja i usvojio tužbeni zahtjev, to je žalba tuženika ocijenjena neosnovanom te je na temelju članka 368. stavka 1. ZPP odbijena i potvrđena prvostupanjska presuda u točki I. izreke.

17. Osnovano tuženik u žalbi ukazuje da je u odgovoru na tužbu prigovorio u tužbi naznačenoj vrijednosti spora (100.001,00 kuna) kao previsoko naznačenoj tvrdeći da ne opravdava sam predmet postupka ujedno predloživši da se vrijednost predmeta spora odredi u iznosu od 11.000,00 kuna. Prigovor naznačenoj vrijednosti predmeta spora ponovio je na ročištu održanom 21. studenog 2023. o kojem prigovoru prvostupanjski sud nije odlučio.

18. Člankom 40. stavkom 2. ZPP propisano je da je u drugim slučajevima, kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu, mjerodavna vrijednost predmeta spora koju je tužitelj u tužbi naznačio, a stavkom 3. istog članka da ako je u slučaju iz stavka 2. ovoga članka tužitelj vrijednost predmeta spora očito suviše visoko ili suviše nisko naznačio, tako da se postavlja pitanje stvarne nadležnosti, sastava suda, vrste postupka, ovlaštenja na zastupanje ili prava na naknadu troškova postupka, sud će, po službenoj dužnosti ili na prigovor tuženika, najkasnije na pripremnom ročištu, brzo i na prikladan način provjeriti točnost naznačene vrijednosti te rješenjem protiv kojega nije dopuštena posebna žalba odrediti vrijednost predmeta spora.

19. Kako prvostupanjski sud po prigovoru tuženika na pripremnom ročištu, a niti kasnije tijekom postupka nije na prikladan način provjerio točnost naznačene vrijednosti predmeta spora, to je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi članka 40. stavka 2. ZPP. Zbog propusta prvostupanjskog suda ovaj sud nije u mogućnosti ispitati pravilnost priznatih i dosuđenih troškova parničnog postupka tužiteljici primjenom članka 155. stavka 2. ZPP. Stoga osnovano tuženik osporava odluku o troškovima sadržanoj u točki II. izreke kojom je obvezan tužiteljici naknaditi troškove u iznosu od 5.780,75 EUR, pa je iz navedenih razloga u tom dijelu valjalo na temelju članka 380. točke 3. ZPP uvažiti žalbu tuženika i rješenjem ukinutu prvostupanjsku presudu u odluci o troškovima postupka sadržanoj u točki II. izreke i u tom dijelu vratiti predmet na ponovni postupak.

20. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će postupajući po članku 40. stavku 4. ZPP rješenjem odrediti vrijednost predmeta spora nakon što omogući strankama da se o tome izjasne te potom ponovno odlučiti o troškovima postupka tužiteljice na temelju članka 154. stavka 1. ZPP vodeći pri tome računa o odredbi članka 155. istog Zakona.

U Varaždinu 25. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Dijana Hofer