Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1
Karlovac
Kž-422/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Klapšića predsjednika vijeća, Jasmine Štrucelj i Michala Danečeka, članova vijeća, uz sudjelovanje Paule Vlašić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv 1. optuženog NČ i 2. optuženog LČ, zbog kaznenog djela iz članka 154. stavak 1. točka 5. u vezi s člankom 152. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/2011 i 144/2012 – dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću, protiv presude Općinskog suda u Gospiću, broj K-322/2024-43 od 11. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 25. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana i potvrđuje pobijana presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Gospiću broj K-322/2024-43 od 11. ožujka 2025. na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012 - Odluka Ustavnog suda RH, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 80/2022, 36/2024, 72/2025 i 13/2026 - dalje: ZKP/08) 1.optuženi NČ i 2. optuženi LČ oslobađaju se optužbe da bi počinili kazneno djelo protiv spolne slobode – teško kazneno djelo protiv spolne slobode, opisano u članku 154. stavku 1. točki 5. u vezi s člankom 152. stavkom 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 154. stavku 1. KZ/11. Na temelju članka 158. stavka 3. ZKP/08 oštećena SČ upućuje se da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada njihovih branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv ove presude žalbu je uložilo Općinsko državno odvjetništvo u Gospiću, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Karlovcu na razmatranje.
5. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.
6. Državni odvjetnik u žalbi navodi da je prvostupanjska presuda rezultat pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Ukazuje da je u povijesti bolesti za žrtvu koja je izdana od strane Zavoda za hitnu medicinu Ličko-senjske županije, Ispostava Otočac od **.**.2013. navedeno da je žrtva seksualno zlostavljanja prije pet dana te da je vidno uzrujana dok iz nalaza i mišljenja liječnika ginekologa od **.**.2013. Opće bolnice Gospić proizlazi da je žrtvi postavljena dijagnoza "Y05 seksualni napad tjelesnom silom". Ističe da je žrtva SČ u svom iskazu koji je dala u Općinskom državnom odvjetništvu u Gospiću **.**.2013. iskazivala vjerodostojno i uvjerljivo, te da nije imala nikakvih motiva optuženike lažno teretiti za ovako teško kazneno djelo. Pored toga, iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra proizlazi da žrtva ima kapacitet za davanje vjerodostojnog iskaza. Stoga smatra da je dokazano da su optuženici počinili kazneno djelo koje im se optužnicom stavlja na teret.
7. Suprotno žalbenim navodima iskaz oštećene SČ nije potvrđen niti jednim drugim dokazom koji je izveden tijekom dokaznog postupka. Naime, povijest bolesti Zavoda za hitnu medicinsku Ličko-senjske županije, Ispostave Otočac od **.**.2013. sadrži izjavu žrtve da je bila seksualno zlostavljana prije pet dana, a iz nalaza Opće bolnice Gospić na koje ukazuje žalitelj, proizlazi da je pregledom utvrđeno da nema znakova traume. Svi svjedoci koji su saslušani tijekom dokaznog postupka nisu poduprijeli iskaz žrtve SČ da bi 1. optuženi NČ i 2. optuženi LČ s njom izvršili više spolnih odnošaja bez pristanka na brdu [adresa] kod [adresa]. Optuženike tereti samo oštećena SČ koja je tijekom ispitivanja na raspravi pred sudom u dva navrata svjedočila konfuzno i kontradiktorno. Tako njezin iskaz dan na raspravi **.**.2021. kada je žrtva ispitana izvanraspravno je u bitnome suprotan od iskaza koji je žrtva dala prilikom ispitivanja u Općinskom državnom odvjetništvu. Žrtva je zatim svjedočila i na raspravi **.**.2024. kada je također u bitnome odstupila od iskaza koji je dala u državnom odvjetništvu. Prilikom prvog ispitivanja na državnom odvjetništvu žrtva navodi da je nakon dolaska sa UČ u kuću u [adresa], s njim imala dobrovoljne spolne odnose, da bi zatim pred sudom **.**.2021. rekla da je u toj kući bila silovana tri dana, a da je onda uspjela pobjeći, dok je na raspravi **.**.2024. navela da ju je UČ u kući u [adresa] prisilio na spolni odnos u prisutnosti više osoba. Na toj raspravi je i navela da je 1. optuženog NČ prvi put susrela u toj kući dok iz njezinog iskaza kojeg je dala pred državnim odvjetnikom proizlazi da je 1. optuženika upoznala odnosno srela tek u kafiću. Prilikom prvog ispitivanja je navela da je na liječnički pregled išla osam dana nakon svih tih događaja, dok je pred sudom **.**.2021. izjavila da je bila silovana dan prije nego što je uspjela pobjeći iz čega proizlazi da bi dan, dva prije pregleda ona bila silovana. Žrtva je proturječna i glede toga s kim je sve imala protiv svoje volje spolni odnošaj na brdu [adresa], pa tako pred sudom **.**.2021. navodi da je UČ bio prisutan kada je imala spolne odnošaje s drugim osobama, dok je prilikom prvog ispitivanja navela da je na brdu [adresa] imala spolne odnose sa optuženicima, ali i sa UČ, dok na raspravi **.**.2024. navodi da je tada na brdu [adresa] imala nedobrovoljni spolni odnos sa još nekim muškarcima čijih se imena ne sjeća. Žrtva je proturječna i glede vremenskog smještaja događaja na brdu [adresa] pa tako prilikom prvog ispitivanja govori da je riječ o svibnju, da bi zatim na raspravi govorila da je riječ o travnju ili svibnju 2013. odnosno da se događaj zbio dva dana nakon dolaska odnosno tri dana nakon dolaska. Pored toga, na raspravi **.**.2024. je navela da je prvi spolni odnos protiv svoje volje imala prije brda [adresa] i to drugi dan nakon što je došla iako je na istoj raspravi navela da ju je UČ u kući u [adresa] nakon dolaska prisilio na spolni odnos u prisustvu više osoba. I po ocjeni ovog vijeća riječ je o bitnim odstupanjima u iskazu oštećene SČ, koji takav iskaz onda čine konfuznim i kontradiktornim. Prema tome, ona različito iskazuje o tome kada i gdje su bili ti navodni nedobrovoljni spolni odnosi, odnosno bitno drugačije iskazuje o samim događajima, njihovom rasporedu i samoj dinamici. Iskaz oštećenika u dokaznom postupku se treba cijeniti kao i svaki drugi dokaz odnosno sud ga treba cijeniti pojedinačno i u ukupnosti s ostalim izvedenim dokazima, a kako je to ispravno i učinio prvostupanjski sud. Suprotno žalbenim navodima državnog odvjetnika, iskaz oštećene ne potvrđuje niti jedan materijalni i personalni dokaz, a i po ocjeni ovog vijeća njezin iskaz u cjelini je kontradiktoran i konfuzan. Naime, iskaz oštećene SČ treba cijeniti u ukupnosti pa i u onom dijelu u kojem je iskazivala kod ODO u Gospiću kao i u dijelu u kojem je iskazivala pred sudom. Naime, ne mogu se zanemariti iskazi koje je oštećena davala pred sudom, a koji su u bitnome drugačiji od iskaza koje je dala pred ODO. U takvoj situaciji kada žrtva svjedoči u više navrata i kada se svaki od njezinih iskaza u bitnome razlikuje, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da se takav njezin iskaz ne može prihvatiti. Optuženike tereti u ovom kaznenom postupku jedino iskaz oštećene koji je kontradiktoran i konfuzan i nije potvrđen niti jednim drugim dokazom te ga sud nije prihvatio. Suprotno žalbenim navodima ne može se samo promatrati iskaz oštećene koji je dala prilikom prvog ispitivanja, a zanemariti proturječnosti i kontradiktornosti u njezinim kasnijim svjedočenjima te osuđujuću presudu temeljiti samo na iskazu koji je ona dala ne kontradiktorno prilikom prvog ispitivanja na državnom odvjetništvu.
8. Naime, postojanje kaznenog djela mora biti dokazano potpuno izvjesno i izvan svake razumje sumnje te za osudu optuženika moraju biti izvedeni dokazi koji jasno i nedvojbeno upućuju na jedini mogući zaključak, a to je da su optuženici počinili kazneno djelo koje su počinili, a što u konkretnom slučaju nije ostvareno, a kako je to potpuno ispravno zaključio i prvostupanjski sud. U takvoj situaciji pravilno je prvostupanjski sud primijenio odredbu članka 3. stavak 3. ZKP/08 prema kojoj je dvojbu oko postojanja činjenica koje tvore obilježje kaznenog djela sud dužan riješiti presudom na način koji je povoljniji za optuženike. Stoga državni odvjetnik svojim navodima nije doveo u pitanje zaključke prvostupanjskog suda.
9. Kako državni odvjetnik žalbom nije doveo u pitanje zaključke prvostupanjskog suda te kako nisu utvrđene povrede kaznenog postupka na koje ovo vijeće prema članku 476. stavak 1. ZKP/08 pazi po službenoj dužnosti niti je na štetu optuženika povrijeđen kazneni zakon, to je na temelju članka 482. ZKP/08 presuđeno kao u izreci.
U Karlovcu 25. ožujka 2026.
Predsjednik vijeća:
Ivan Klapšić
