REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2751/2019-61

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivanki Brletić, na temelju prijedloga više sudske savjetnice Vildane Jarak, u pravnoj stvari tužitelja Osnovne škole Vjenceslava Novaka, Zagreb, Vile Velebita 15a, OIB: 34020671941, zastupane po punomoćniku Trpimiru Jonjiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženice EV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Barbari Glavaš Štefanac, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4.veljače 2026. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 25. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženici isplatiti tužitelju iznos od 1.000,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od 8.studenog 2019. do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke sve to u roku od 15 dana.

II Odbija se tužitelj sa zahtjevom za isplatu iznosa od 2.981,68 eur sa pripadajućim zateznim kamatama.

III Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici parnične troškove u iznosu od 660,78 eur u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je tužena nezadovoljna radom tužitelja više puta javno istupala na način da je svjesno i zlonamjerno s nakanom da nanese štetu časti u ugledu tužitelja iznosila lažne i klevetničke izjave o tužitelju pa je tako:

- na roditeljskom sastanku koji je 18. rujna 2019. održan u prostorijama tužitelja pred većim brojem roditelja učenika 7b razreda izjavila da „škola radi nezakonito“ i da je njezin ravnatelj „izabran nezakonito“,

- tijekom više dana u listopadu 2019.pred glavnim ulazom u zgradu Ministarstva znanosti i obrazovanja u Zagrebu, Donje Svetice 39 isticala natpis na kome je pisalo"O.Š. Vjenceslava Novaka Zagreb = "Škola za život" =Nepravilnosti - Nezakonitosti - Klijentelizam - Podmetanja Laži", te svoju fotografiju sa spomenutim natpisom distribuirala na društvenim mrežama i putem aplikacije WhatsApp. Navodi da navodi tužene nisu istiniti te su nanijeli štetu tužitelju u vidu povrede tužiteljevih prava osobnosti: prava na ugled i dobar glas, te čast tužitelja. Potražuje isplatu iznosa od 3.981,68 eur sa pripadajućim zateznom kamatama i troškovima postupka.

2. Tuženica navodi kako osporava navode tužbe, ali ističe da je točno da je dana 18. rujna 2019. održan roditeljski sastanak u OŠ Vjenceslava Novaka na kojem je prije spomenute izjave bilo govora o narednoj školskoj godini, planu i organizaciji. Roditeljski sastanak je vodila razrednica VV zajedno sa edukacijskim rehabilitatorom KV dok sastanku nije bio prisutan ravnatelj FV. Izjavi tužene u kojoj ona navodi kako je "ravnatelj izabran nezakonito" prethodila rasprava između prisutnih roditelja te razrednice VV i stručne suradnice KV. Tuženica je tom prilikom nastojala pojasniti kako brojne prijave inspekciji, zbog nepravilnosti u radu škole, koje je spomenula i razrednica nisu riješene, iako je razrednica VV istaknula kako se nikakve nepravilnosti nisu našle. Prema saznanjima tužene to nije točno s obzirom da je od strane ravnatelja, odnosno tužitelja utvrđeno kako je radnik tužitelja dobio mjeru za neprimjereno ponašanje prema djetetu. Tom je prilikom tužena između ostalog istaknula kako je kao član Vijeća roditelja bila prisutna izboru za ravnatelja škole, a razlozi zbog kojih je sumnjala u zakonitost procedure je činjenica da u konkretnom slučaju izbora ravnatelja nije poštivana zakonska procedura niti je postupano u skladu sa Statutom tužitelja. Razlog zbog kojeg je tužena smatrala da izbor ravnatelja nije regularan je zbog činjenice da Vijeće roditelja prilikom izbora ravnatelja nije dobilo kandidacijsku listu, niti je ista roditeljima na bilo koji način bila dostupna ili dana na uvid. Navodi da joj nije poznato kada je održana sjednica Učiteljskog vijeća, Vijeća roditelja te Zbora radnika na kojoj je utvrđena kandidacijska lista za izbor ravnatelja. Navodi da je navela isključivo istinite činjenice te da za sve rečeno postoje relevantni dokazi. Nadalje, ističe kako je točno da je stajala ispred Ministarstva prosvjete i obrazovanja sa natpisom, ali nije točno da je spomenutu fotografiju distribuirala putem društvenih mreža jer niti sam tužitelj ne dostavlja dokaz kojim dokazuje sporni navod da je predmetna fotografija učinjena vidljivom i dostupnom na društvenim mrežama. Navodi da se u svrhu upiranja u nepravilnosti u radu tužitelja koje su se događale neposredno prije nastanka fotografije tuženice, tuženica obraćala raznim institucijama prvenstveno radi zaštite prava i interesa maloljetnog djeteta, M.B. koji je učenik tužitelja, a prema kojem je na neprimjeren i verbalno zlostavljajući način postupila nastavnica likovne kulture svojim neprimjerenim izjavama. Ističe da tužitelj u konkretnom slučaju nije u primjerenom roku poduzeo adekvatne korake odmah nakon što se dogodio sporni događaj niti je u tom pogledu poduzeo mjere radi zaštite interesa djeteta pa je postupanje tužene vođeno isključivo brigom za vlastito dijete i štiteći isključivo interes vlastitog djeteta. Navodi da se na nastavi likovne kulture 10.4.2019. učiteljica CV prema sinu tužene postupila neprimjereno, verbalno ga zlostavljajući. O navedenom događaju razrednicu su obavijestila djeca, dok je razrednica o tome obavijestila ravnatelja te je s učiteljicom CV obavijesni razgovor obavljen pet dana kasnije. Nadzorom je utvrđeno da je učiteljici CV izdan akt upozorenja zbog kršenja radne obveze. Tužena ističe da se nastavnica likovnog odgoja 12.4.2019. ponovno neprimjereno ponašala prema sinu tužene, a tjedan dana kasnije nastavnica se nije ispričala zbog svog ponašanja već je tužitelj postupio donošenjem mjere u odnosu na radnika nakon što je tužena reagirala na kršenje djetetovih prava. Navodi da je ravnatelju upućivala razne predstavke zbog činjenice uz zapisnika sa roditeljskog sastanka koji je održan 18. 9.2019. selektivno unesen sadržaj razgovora, a upravo je na određenom sastanku iskazana i objašnjena problematika i razlozi zbog kojih je tužena stajala pred Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Osporava da bi tužitelju nastala ikakva šteta.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u fotografije (list 35-36 spisa), zapisnik sa roditeljskog sastanka od 18.9.2019., zapisnik Prosvjetne inspekcije Klasa: UP/1-600- 04/17-02/00038 od 28. ožujka 2017., zapisnik Prosvjetne inspekcije od 6.6.2019., Statut tužitelja, prigovor tužene na rad škole od 23.6.2019., WhatsApp poruke, saslušani su zakonski zastupnik tužitelja IV, tužena, svjedoci VV, KV, ŠV, ĐV, DV, EVŽ, BV, SV, NV, TV, GV, MV, UV, ĆV, LV, AV, ČV, OV, te je izvršen uvid u presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-1649/19 od 5.3.2019., te presudu Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Kž-660/24 od 18.3.2025., te u drugu dokumentaciju u spisu.

4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

5. Iz presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-1649/19-44 od 5.ožujka 2024. proizlazi da je tužena proglašena krivom što je na roditeljskom sastanku koji je 18. rujna 2019. održan u prostorijama Osnovne škole Vjenceslava Novaka u Zagrebu, Vile Velebita 15 a pred većim brojem roditelja učenika 7 b. razreda, postupajući s namjerom da naškodi časti i ugledu tužitelja, pri čemu je znala da te tvrdnje nisu istinite i da će biti pristupačne većem broju ljudi, izjavila da "škola radi nezakonito" i da je njezin ravnatelj "izabran nezakonito", što ne odgovara istini te je moglo naškoditi i naškodilo je časti i ugledu tužitelja, d a k l e, pred drugima za nekoga iznosila ili podnosila neistinite činjenične tvrdnje koje mogu škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da su te tvrdnje neistinite, a na način da je kleveta postala pristupačna većem broju osoba, - čime je počinila kazneno djelo protiv časti i ugleda - klevetu, opisana po čl. 149. st. 1. i st. 2.Kaznenog zakona, dok je oslobođena optužbe da bi u točno neutvrđenim danima od polovice do kraja listopada 2019. godine pred glavnim ulazom u zgradu Ministarstva znanosti i obrazovanja, u Zagrebu, Donje Svetice 38, postupajući s namjerom da naškodi časti i ugledu tužitelja, pri čemu je znala da tvrdnje s natpisa nisu istinite i da će biti pristupačne većem broju ljudi koji svakodnevno ulaze u tu zgradu, isticala natpis na kojem je pisalo "O.Š. Vjenceslava Novaka Zagreb = "Škola za život" =Nepravilnosti - Nezakonitosti - Klijentelizam - Podmetanja Laži" što ne odgovara istini te je tuženica svoju pritom snimljenu fotografiju sa spomenutim natpisom dalje distribuirala na društvenim mrežama i putem aplikacije WhatsApp čime je ona postala pristupačna još većem broju ljudi, što je sve moglo naškoditi i naškodilo je časti i ugledu tužitelja,

- d a k l e, pred drugima za nekoga iznosila ili podnosila neistinite činjenične tvrdnje koje mogu škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da su te tvrdnje neistinite, a na način da je kleveta postala pristupačna većem broju osoba, - pa da bi time počinila kazneno djelo protiv časti i ugleda - klevetu, opisana po čl. 149. st. 1. i st. 2.Kaznenog zakona. Iz presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Kž-660/24 od 18.3.2025 proizlazi da je gore navedena prvostupanjska presuda u citiranim dijelovima postala pravomoćna.

6. Čl. 12. st.3 Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 59/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 17/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje: ZPP) propisano je da u parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog dijela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim, dok je odredbom čl. 1100 st. 3. Zakona o obveznim odnosima Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 28/18, dalje:ZOO) propisano da za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe, sud će, ako procjeni da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

7. Imajući u vidu da je tuženica pravomoćno osuđena što je na roditeljskom sastanku koji je 18. rujna 2019. održanom u prostorijama Osnovne škole Vjenceslava Novaka u Zagrebu, Vile Velebita 15 a pred većim brojem roditelja učenika 7 b. razreda, postupajući s namjerom da naškodi časti i ugledu tužitelja, pri čemu je znala da te tvrdnje nisu istinite i da će biti pristupačne većem broju ljudi, izjavila da "škola radi nezakonito" i da je njezin ravnatelj "izabran nezakonito", što ne odgovara istini te je moglo naškoditi i naškodilo je časti i ugledu tužitelja, d a k l e, pred drugima za nekoga iznosila ili podnosila neistinite činjenične tvrdnje koje mogu škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da su te tvrdnje neistinite, a na način da je kleveta postala pristupačna većem broju osoba, - čime je počinila kazneno djelo protiv časti i ugleda - klevetu, opisana po čl. 149. st. 1. i st. 2.Kaznenog zakona, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 1100. st.3 ZOO utvrdio da tužitelju pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.000,00 eur. Naime, iz iskaza zakonskog zastupnika FV, kojeg je sud ocijenio logičnim i životnim, proizlazi da je zbog istupa tužene doživljavao neugodnosti kada su ga roditelji, djeca i kolege pitali kako je to nezakonito izabran. Također, iz njegovog iskaza proizlazi da su i drugi zaposlenici doživljavali neugodnosti jer su ih o tome ispitivali roditelji i učitelji drugih škola. Također, i iz iskaza svjedokinje UV, djelatnice tužitelja, proizlazi da su stanovnici [adresa] međusobno pričali o problemima stranaka.

8. Iako je tuženica dolazila pred glavni ulaz zgrade Ministarstva znanosti i obrazovanja, u Zagrebu, Donje Svetice 38 te ondje isticala natpis na kojem je pisalo "O.Š. Vjenceslava Novaka Zagreb = "Škola za život" =Nepravilnosti - Nezakonitosti - Klijentelizam - Podmetanja Laži" što proizlazi iz njezine fotografije, ali i iskaza svjedoka (EVŽ, FV, BV, HV) koji su tuženicu vidjeli na društvenim mrežama, u ovom konkretnom slučaju, a imajući u vidu motive isticanja navedenog natpisa kada tuženica smatra da se u odnosu na njezinog sina u školi postupa (po njoj) neprihvatljivo i šikanirajuće, i prema stavu ovog suda, radi se o sukobu dva prava, s jedne strane prava majke koja drži da je određenim postupcima u školi došlo do propusta na štetu njenog djeteta, a da od škole nije dobila adekvatne odgovore na svoja traženja i njezinog prava na slobodu javnog izražavanja stavova te s druge strane prava tužitelja na zaštitu časti i ugleda. Naime, sloboda izražavanja je pravo zajamčeno člankom 38. stavkom 1. i 2. Ustava RH i člankom 10. Europske konvencije o ljudskim pravima te u sferi kaznenog prava ima svoje opravdanje ukoliko su iznesene tvrdnje prijeko društveno potrebne i razmjerne su legitimnom cilju. U ovom konkretnom slučaju, ovaj sud smatra da je legitimni cilj ukazati na postojanje mogućih propusta u radu tužitelja prema njenom djetetu, a da ona nije mogla u neposrednom kontaktu sa tužiteljem dobiti odgovore koje bi ju, kao majku, zadovoljili. Pravo javnog izražavanja stavova ne odnosi se samo na one stavove, informacije i ideje koje su prihvaćene i ugodne, nego i na one koje vrijeđaju ili uznemiruju ako su iznesene u zaštiti legitimnog cilja. Stoga ovaj sud smatra kako u konkretnom slučaju tuženica inkriminirane tvrdnje, koje je nesporno iznijela za tužitelja, nije iznijela s namjerom da povrijedi čast i ugled privatnog tužitelja već su iste iznesene u svrhu zaštite legitimnog cilja te da u konkretnom slučaju prevladava pravo tuženice na javno izražavanje stavova i opći interes za zaštitu slobode izražavanja u odnosu na pravo tužitelja na zaštitu njegove časti i ugleda.

9. Odluka o troškovima temelji se na odredbama čl. 151., čl. 154. St 2., čl. 155. I čl. 164. st. 1. ZPP. Tužitelj je uspio u parnici po pitanju osnove 50%, a po pitanju visine 25% što čini uspjeh tužitelja od 75%. Tuženica je po pitanju osnove uspjela 50%, a po pitanju visine 75% što čini uspjeh tužene od 125% . Kada se oduzme 125 od 75 i podijeli sa 2 dobije se uspjeh tuženice u parnici od 25%. Trošak tuženice odnosi se na trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 100 bodova (Tbr. 8. t. 1. Tarife i nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 138/23 – dalje OT), za zastupanje na ročištima 3.6.2020., 12.10.2020., 10.3.2021., 14.6.2021., 9.3.2022., 23.11.2022., 27.4.2023., 19.9.2023., 11.12.2023., 19.9.2024., 4.2.2026. po 100 bodova (Tbr. 9. t. 1. OT), sastav podneska od 25.9.2020. 100 bodova (Tbr.8.1 OT) što uvećano za vrijednost boda od 2,00 eur daje iznos od 2.600,00 eur. Tom valja dodati trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu u iznosu od 43,13 eur što ukupno iznosi 2.643,13 eur te uzimajući u obzir uspjeh u parnici od 25% trošak tuženice iznosi 660,78 eur.

U Zagrebu, 25. ožujka 2026.

Sutkinja:

Ivanka Brletić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu, u roku od 15 dana od dana primitka presude.

DNA:

1. tužitelju po pun. uz rješenje o pristojbi na presudu u iznosu od 86,27 eur

2. tuženiku po pun.