Republika Hrvatska
Općinski radni sud u Zagrebu
Ulica grada Vukovara 84
10000 Zagreb
Pr-1024/2023-28
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jelici Pandurić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I-tužitelja DTA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i II-tužitelja DT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Ivi Đakulović, odvjetnici iz Zagreba, Petrinjska 11, protiv tuženika SINDIKAT RADNIKA PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d., OIB: 10977533566, Zagreb, Radnička cesta 43, zastupanog po punomoćnici Mateji Petrišić Geltzenlichter, iz Zagreba, Klanjčić 8a, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 19. ožujka 2026. godine, u prisutnosti pun. oba tužitelja i pun. tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. ZPP-a, dana 25. ožujka 2026. godine,
presudio je
I. Nalaže se tuženiku SINDIKAT RADNIKA PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d., Zagreb, Radnička cesta 43, isplatiti I-tužitelju LTA, iz [adresa], iznos od neto 2.834,79 eura (slovima: dvijetisućeosamstotridesetčetiri eura i sedamdesetdevet centi) sa zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućim:
- na iznos 945,65 € od 02.06.2022. do isplate,
- na iznos 1.174,11 € od 16.06.2022. do isplate,
- na iznos 59,10 € od 16.07.2022. do isplate
- na iznos 655,93 € od 01.01.2023. do isplate, u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku SINDIKAT RADNIKA PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d., Zagreb, Radnička cesta 43, isplatiti II-tužitelju DT, iz [adresa], iznos od neto 2.834,79 eura (slovima: dvijetisućeosamstotridesetčetiri eura i sedamdesetdevet centi) sa zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućim:
- na iznos 945,65 € od 02.06.2022. do isplate,
- na iznos 1.174,11 € od 16.06.2022. do isplate,
- na iznos 59,10 € od 16.07.2022. do isplate
- na iznos 655,93 € od 01.01.2023. do isplate, u roku od 15 dana.
III. Nalaže se tuženiku naknaditi solidarno tužiteljima parnični trošak u iznosu od 400,00 € sa zateznim kamatama tekućim od 25.03.2026.g., pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
IV. Nalaže se tužiteljima solidarno naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 50,00 €, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelji u tužbi od 19.07.2023. navode da su zakonski nasljednici iza pokojne LT koja je bila zaposlena kod tuženika, te je obnašala funkciju predsjednice tuženika od trenutka njegovog osnivanja, dakle, preko 20 godina, sve do svoje smrti dana 01.06.2022. Pod pokretninama, točka 9. rješenja o nasljeđivanju iza pok. LT utvrđeno je kako ostavinsku imovinu iza pokojne LT sačinjava potraživanje prema tuženiku po osnovi neisplaćene plaće za mjesec svibanj 2022., kao i potraživanje po osnovi naknade za neiskorišteni dio godišnjeg odmora i drugih prava iz radnog odnosa u neutvrđenom iznosu. Tužitelji nisu u mogućnosti precizirati tužbu i tužbeni zahtjev iz razloga što ne raspolažu točnim izračunom iznosa plaće i drugih potraživanja iza pokojne LT po osnovi predmetnog radnog odnosa, uslijed čega tužbeni zahtjev postavljaju paušalno, a isti će urediti nakon pribave podataka od strane tuženika, te nakon provođenja vještačenja po vještaku knjigovodstveno-financijske struke. Stoga, sukladno čl. 186b ZPP-a predlažu sudu da naloži tuženiku da dostavi za pokojnu LT podatke o nalogu za isplatu plaća odnosno platne liste za utuženo razdoblje, a po potrebi i drugu dokumentaciju, iz koje će biti vidljiv iznos plaće i drugih materijalnih prava iz radnog odnosa pokojne LT.
2. Podneskom od 16.03.2026. (str. 82-84 spisa), tužitelji su postavili konačan tužbeni zahtjev koji glasi kao u izreci ove presude, pod I – III.
3. U odgovoru na tužbu tuženik je istaknuo prigovor stvarne nenadležnosti navodeći da se u konkretnom slučaju ne radi o radnom sporu, niti o potraživanju radnika od poslodavca, budući da je pravna prednica tužitelja preminula **.**.2022., te shodno tome, ne postoji mogućnost radnika da potražuje ikakva materijalna prava od tuženika, kao poslodavca. Nasljednici radnice potražuju od tuženika određena materijalna prava koja su joj pripadala, no ista sada nasljednicima pripadaju temeljem rješenja o nasljeđivanju, a ne temeljem radnog odnosa. Stoga ovaj predmet valja ustupiti redovnom općinskom sudu. Tuženik ističe da je protiv istih stranaka u tijeku postupak koji se vodi kod Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba Samobor pod posl. brojem P- 7/2023, u kojem postupku ovdje tuženik, tamo tužitelj, potražuje od tužitelja, tamo tuženika, ukupan iznos od 215.816,68 € i to na ime potraživanja neplaćene sindikalne članarine, predujmova za službena putovanja u RH, akontacija i drugih sličnih potraživanja, te povratnih potpora (kredita), a koji iznosi su svi bili isplaćivani pravnoj prednici tužitelja upravo iz sredstava tuženika. Kao nasljednici, za dugove njihove pravne prednice, odnosno bivše radnice tuženika, tužitelji odgovaraju solidarno. Tuženik navodi kako upravo iz razloga jer njegovo potraživanje prema tužiteljima uvelike premašuje iznos koji tužitelji potražuju ovom tužbom, iznos naknade plaće i naknade za neiskorišteni godišnji odmor nije bio isplaćen. Naime, već je prije pokretanja kako ovog, tako i postupka P-7/2023 postojala volja da se isto okonča mirnim putem, te su tužitelji i prije pokretanja ovog postupka imali saznanja o potraživanju tuženika iz predmeta P-7/23 jer su vođeni pregovori, no volja za konačnim, mirnim rješenjem je izostala. U vezi s prethodno istaknutim, s obzirom da se ne radi o radnom sporu, te da je očito da tužitelji nisu radnici tuženika i da se njihovo potraživanje temelji na rješenju o nasljeđivanju, a ne na temelju radnog odnosa, naknada koju tužitelji potražuju ne može podlijegati čl. 96. Zakona o radu / 14, odnosno na isto se ne može primijeniti zabrana prijeboja. U konkretnom slučaju, riječ je o običnom, redovnom sporu radi isplate, a kakav je i spor P-7/23, stoga se ta potraživanja mogu prebiti. Nadalje, ističe prigovor neurednosti tužbe koji je u cijelosti postavljen paušalno. Sukladno čl. 186 ZPP-a tužba treba sadržavati određeni zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, činjenice na kojima tužitelj temelji zahtjev i dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Tužitelji se u tužbi trebaju izjasniti i o pravnoj osnovi o kojoj se u ovom postupku raspravlja i na kojoj temelje svoj zahtjev, kako bi se izbjegla nesigurnost i eventualno donošenje presude iznenađenja. U tom smislu, tužbeni zahtjev je u cijelosti nerazumljiv i nepodoban za raspravljanje. Tuženik predlaže da sud pozove tužitelje na ispravak tužbe i tužbenog zahtjeva u kojem će konkretizirati pravnu osnovu i svoje potraživanje, a nakon čega će se tuženik očitovati i postaviti protutužbeni zahtjev radi prijeboja. Podneskom od 17.02.2026. (str. 72-77 spisa) tuženik je istaknuo protutužbeni zahtjev radi prijeboja odnosno predložio je da se ovaj postupak spoji na postupak koji se vodi kod Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, pod posl. brojem P-7/23, a u kojem ovdje tuženik potražuje od ovdje tužitelja isplatu iznosa od 215.816,68 €. Predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, te naloži tužiteljima da naknade parnični trošak tuženiku.
4. Sud je proveo dokaze: izvršen je uvid u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Bore Bubnjića iz Samobora, Ulica Ferka Ivanščaka 3, kao povjerenika Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru posl. broj O-2034/22 (str. 5-8 spisa), u Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između tuženika i pravne prednice tužitelja LT dana 29.03.2000. (str. 9-11 spisa), u Aneks od 29.03.2000. naprijed navedenom Ugovoru o radu pravne prednice tužitelja LT sa ovdje tuženikom (str. 12 spisa), u Zahtjev tužitelja od 21.11.2022. tuženiku za mirno rješenje spora (str. 19 spisa), u očitovanje tuženika od 01.12.2022. na taj zahtjev (str. 20-21 spisa), u isplatnu listu plaće LT za mjesec ožujak 2022. (str. 55 spisa), u isplatne liste za LT za mjesece lipanj 2022., kolovoz 2021. i svibanj 2022. (str. 60-63 spisa), u obavijest tuženika od **.**.2021. LT o trajanju i razdoblju korištenja godišnjeg odmora za LT (str. 64 spisa), u izvadak po transakcijskom računu tuženika vođen od strane Privredne banke Zagreb d.d. s datumom izvatka 08.09.2022. (str. 66 spisa), u ponudu tuženika tužiteljima za sklapanje izvansudske nagodbe (str. 79- 80 spisa).
5. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP-a).
6. U članu 219. st. 1. ZPP-a kaže se da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.
7. U članu 221.a ZPP-a kaže se da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.
8. Predmet spora je zahtjev svakog od tužitelja za isplatom ½ dijela plaće njihove pokojne pravne prednice LT, zaposlenice tuženika za mjesec svibanj 2022. , lipanj 2022., te za isplatom naknade za neiskorištene godišnje odmore u 2021. i u 2022.
9. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo prigovor stvarne nenadležnosti ovoga suda za postupanje u ovom predmetu navodeći da se ne radi o radnom sporu za koji bi bio nadležan radni sud već da se radi o sporu nasljednika radnice koji potražuju od tuženika određena materijalna prava temeljem rješenja o nasljeđivanju, a ne temeljem radnog spora. Tuženik smatra da je za rješavanje ovog spora nadležan redovni općinski sud. Prigovor stvarne nenadležnosti ovoga suda koji je istaknuo tuženik je neosnovan. Plaća i naknada za neiskorišteni godišnji odmor su prava iz radnog odnosa. U konkretnom slučaju, nasljednici ulaze u prava umrle radnice pa je za rješenje ovog spora nadležan radni sud odnosno ovaj sud. Naime, ako nasljednici umrle radnice tuže poslodavca radi isplate neisplaćene plaće ili drugih prava iz radnog odnosa, oni zapravo nastupaju u pravnom položaju radnice, kao njezini pravni sljednici. Predmet spora i dalje proizlazi iz radnog odnosa, a ne iz nasljednog prava. Spor zadržava karakter radnog spora i kad ga vode nasljednici, ako je predmet zahtjeva pravo iz radnog odnosa. Sukladno odredbama Zakona o radu i čl. 34. st. 1. točka 10. ZPP-a, za sporove koji proizlaze iz radnog odnosa stvarno je nadležan općinski sud, u konkretnom slučaju Općinski radni sud u Zagrebu.
10. Među strankama nije sporno da je pravna prednica tužitelja LT bila zaposlenica tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme na profesionalnom radnom mjestu predsjednice Sindikata radnika Privredne banke Zagreb d.d.
11. Među strankama nije sporno da je LT iz [adresa] umrla dana **.**.2022.
12. Među strankama nije sporno da je LT do trenutka smrti bila zaposlenica tuženika.
13. Uvidom u rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Bore Bubnjića iz Samobora, Ulica Ferka Ivanščaka 3, kao povjerenika Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, posl. broj O-2034/22 (str. 5-7 spisa), a koje rješenje je postalo pravomoćno 26.08.2022., sud je utvrdio da ostavinu iza pokojne LT čine nekretnine i pokretnine. Od pokretnina, između ostalog, pod točkom 9. navodi se potraživanje nasljednika pokojne LT prema Sindikatu radnika Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb, Radnička cesta 42, po osnovi neisplaćene plaće za mjesece svibanj 2022., lipanj 2022. kao i potraživanje po osnovi naknade za neiskorišteni dio godišnjeg odmora i drugih prava iz radnog odnosa u neutvrđenom iznosu. Njezinim nasljednicima na temelju zakona proglašeni su njezini sinovi i to svaki u ½ dijela. Radi se o tužiteljima u ovom predmetu. Iz navedenog rješenja vidljivo je da su isti naslijedili i pravnu tražbinu pod točkom 9. rješenja o nasljeđivanju, koja je pravna tražbina naprijed pobliže navedena. Ovo što je naprijed navedeno stranke nisu osporile tijekom ove parnice.
14. Među strankama je sporna pravna osnovanost tužbe.
15. U odgovoru na tužbu, a i tijekom postupka, tuženik je obavijestio sud da se pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, pod posl. brojem P- 7/23 vodi parnica po tužbi ovdje tuženika protiv ovdje tužitelja, radi isplate iznosa od 215.816,68 € i to na ime potraživanja temeljem neosnovanih isplata pravnoj prednici tužitelja iz sredstava tuženika, a temeljem istovrsne tražbine. S tim u vezi, tuženik je istaknuo i zahtjev (protutužbeni) radi prijeboja tražbina iz ovog predmeta sa tražbinama iz predmeta Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru koji se vodi pod posl. brojem P-7/23 i u kojem još nije donesena prvostupanjska presuda. Prijeboj ili kompenzacija u pravu označava prestanak obveze obračunavanja protutražbine s tražbinom. Dužnik može prebiti tražbinu s protutražbinom vjerovnika, ako obje tražbine glase na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i iste kakvoće i ako su dospjele. Tužitelji su se protivili zahtjevu tuženika za prijebojem tražbina iz ovog predmeta i naprijed navedenog predmeta posl. broj P-7/23. U čl. 96. st. 1. Zakona o radu / 14 propisano je da poslodavac ne smije, bez suglasnosti radnika, svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom plaće ili nekog njezinog dijela odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće. Navedeno se može primijeniti i u konkretnom slučaju, pa je sud odbio prijedlog tuženika da se izvrši prijeboj tražbina. Osim toga, potraživanje tuženika u predmetu naprijed navedenog suda pod posl. brojem P-7/23 nije dospjelo odnosno ne postoji pravomoćna presuda temeljem koje bi bilo utvrđeno da su pravni sljednici LT obvezni isplatiti ovdje tuženiku iznos koji je predmet tužbenog zahtjeva u spisu posl. broja P-7/23. Osim toga, tuženik je u podnesku od 17.02.2026. naveo da ističe protutužbeni zahtjev radi prijeboja u visini od 215.816,68 €. Tužitelji su se u podnesku od 16.03.2026. protivili protutužbenom zahtjevu radi prijeboja te su istakli prigovor prekluzije navodeći da je čl. 189. ZPP-a propisano kako tuženik može do zaključenja prethodnog postupka pred sudom podnijeti kod istog suda protutužbu, ako je zahtjev protutužbe u svezi s tužbenim zahtjevom ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti ili ako se protutužbom traži utvrđenje kakva prava ili pravnog odnosa, o čijem postojanju ili nepostojanju ovisi u cijelosti ili djelomično odluka o tužbenom zahtjevu. Protutužba se ne može podnijeti ako je za zahtjev iz protutužbe stvarno nadležan viši sud ili sud druge vrste. Postupci koje navodi tuženik se vode pred različitim stvarno nadležnim sudovima. Protutužbeni zahtjev tuženika proizlazi iz različitog pravnog osnova i različitog postupka pa nisu ispunjene pretpostavke za primjenu instituta prijeboja propisanog ZPP-om. Sve naprijed navedeno je regulirano čl. 189. ZPP-a. Osim toga, tražbina u postupku pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, posl. broj P-7/23 nije utvrđena niti u osnovi, niti u visini, odnosno potraživanje tužitelja u tom predmetu, a ovdje tuženika nije dospjelo. Postupci se vode pred različitim stvarno nadležnim sudovima pa ni spajanje postupaka nije moguće.
16. Na temelju dokumentacije koja je dostavljena u sudski spis od strane tuženika, a radi se o platnim listama pokojne HT za mjesece svibanj 2022. i 01. lipnja 2022. (pravna prednica tužitelja je umrla **.**.2022.), te obračune naknada za neiskorištene dijelove godišnjeg odmora LT u 2021. (20 dana) i 2022. (13 dana), te na temelju podataka iz Izvatka Privredne banke Zagreb d.d. od 08.09.2022. po transakcijskom računu tuženika, sud je utvrdio, a što niti stranke nisu sporile, da je tuženik na plaću LT za mjesec svibanj 2022. uplatio doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te porez i prirez, te da je tuženik uplatio doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te porez i prirez na plaću LT za mjesec lipanj 2022. Nakon tih uplata, ostalo je za isplatiti nasljednicima pokojne LT s osnove neisplaćene plaće za mjesec svibanj 2022. neto 2.348,22 €, odnosno svakome ½ dijela koji iznosi 1.174,11 €; s osnove neisplaćene plaće za 1 dan mjeseca lipnja 2022. ukupno neto 118,20 €, odnosno svakome ½ dijela koji iznosi 59,10 €. Kao i kod plaće, tako i u slučaju naknade za neiskorišteni godišnji odmor za 2021. i 2022. godinu, tužitelji kao nasljednici radnice koja je umrla imaju pravo potraživati samo isplatu neto naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a ona iznosi za 2021. ukupno neto 1.891,30 €, odnosno svakom od tužitelja pripada ½ dijela od tog iznosa, a to je 945,65 €. Isto se odnosi i na neiskorišteni godišnji odmor za 2022. godinu. Tužiteljima s te osnove pripada ukupno neto 1.311,86 €, odnosno svakom od tužitelja pripada ½ dijela koji iznosi 655,93 €. Slijedom navedenog, svakom od tužitelja s utuženih osnova na ime njegovih ½ dijela pravne tražbine pripada ukupan neto iznos od 2.834,79 € koji predstavlja zbroj naprijed navedenih neto iznosa s osnove plaće za mjesec svibanj 2022., plaće za mjesec lipanj 2022., neiskorištenog godišnjeg odmora u 2021. i neiskorištenog godišnjeg odmora u 2022. njihove pravne prednice LT. Na iznose neto neisplaćene plaće (radi se o iznosima od 1.174,11 € i 59,10 €) teku zatezne kamate od 16.06.2022. odnosno 16.07.2022., s obzirom da isplata plaće dospijeva 15. -og u mjesecu za prethodni mjesec. U odnosu na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor u 2021., kamata teče od 02.06.2022. do isplate tj. od prvog idućeg dana nakon kojeg je prestao radni odnos LT kod tuženika smrću. Na dosuđenu naknadu za neiskorišteni godišnji odmor u 2022. zatezne kamate teku od 01.01.2023. do isplate. Visina stope zatezne kamate propisana je čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23). Slijedom naprijed navedenog, sud je prihvatio tužbene zahtjeve oba tužitelja odnosno donio je odluku kao u izreci ove presude pod I i II. Napominje se da doprinosi na plaću (mirovinsko i zdravstveno) nisu pravo radnika u smislu isplate njemu, nego su javnopravna obveza poslodavca prema državi (prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje), pa isti ne mogu biti predmet zahtjeva nasljednika za isplatu. Isti su vezani uz osiguranje radnika, ali se ne isplaćuju radniku, ni njegovim nasljednicima. Dakle, nasljednici ne mogu tražiti da se njima isplate doprinosi već mogu tražiti da im se isplati neisplaćena neto plaća pokojnog radnika. Plaća je predmet nasljeđivanja, no doprinosi, porez i prirez na plaću nisu predmet isplate nasljednicima.
17. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a. Tužiteljima je dosuđen trošak sastava tužbe u visini od 100 bodova i zastupanja na ročištu održanom 19.03.2026. u visini od 100 bodova. To zbrojeno iznosi 200 bodova. Vrijednost jednog boda iznosi 2,00 € (Tbr. 54 važeće OT). Sveukupan broj bodova izražen u novcu iznosi 400,00 €. Punomoćnica tužitelja nije obveznica plaćanja PDV-a, pa je tužiteljima na ime parničnog troška dosuđen iznos od ukupno 400,00 EUR.
18. Tuženiku je temeljem čl. 156. st. 1. ZPP-a dosuđen trošak pristupa na ročište od 03.02.2026. u visini od 50,00 €, a koje je odgođeno krivnjom tužitelja. Naime, stranka je dužna neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci troškove koje je uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio.
19. Tužitelji su zatražili i zatezne kamate na trošak. Temeljem čl. 30. Ovršnog zakona (NN 112/12,25/13,93/14 i 55/16). Takav njihov zahtjev je osnovan, pa je sud na dosuđeni trošak postupka dosudio i zatezne kamate tekuće od dana donošenja prvostupanjske presude tj. od 25. ožujka 2026., pa do isplate. Visina stope zatezne kamate propisana je čl 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23), a pobliže je označena u izreci.
U Zagrebu, 25. ožujka 2026.
Sutkinja:
Jelica Pandurić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove odluke.
Dostaviti:
- Punomoćnici oba tužitelja – odvj. Iva Đakulović iz Zagreba
- Punomoćnici tuženika – odvj. Mateji Petrišić Geltzenlichter iz Zagreba
