Poslovni broj: Pn-3319/2022-37

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nevenki Božinović Čupin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice JG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Danijelu Papku, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupan po punomoćniku Denisu Laucu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 10. veljače 2026. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 25. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, isplatiti tužiteljici JG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 1.376,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 31.07.2020. do 31.12.2022. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva za iznos od 18.624,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31.07.2020. do isplate, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, naknaditi tužiteljici JG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], trošak parničnog postupka u iznosu od 1.203,20 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. ožujka 2026. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

i

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe od 22.03.2023.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 22.03.2020., u Zagrebu, na adresi [adresa], došlo do oštećenja stambene kuće u kojoj živi – stambena kuća sa pomoćnim i ostalim pripadajućim građevinama (garaža, spremište, ograda i sl.) površine 420 m2 s prizemljem i dva kata i to prilikom potresa koji se dogodio toga dana, da je tužiteljica prije podnošenja ove tužbe predložila provođenje postupka osiguranja dokaza kako bi građevinski vještak pregledao predmetnu nekretninu radi utvrđenja svih oštećenja, odnosno da se utvrdi visina imovinske štete nastale na nekretnini uslijed predmetnog štetnog događaja, da su navedenim Nalazom utvrđena oštećenja na nekretnini koja su izravna posljedica potresa od dana 22.03.2020., da je tužiteljica kao ugovaratelj osiguranja s tuženikom sklopila Policu osiguranja – Paket Domos, broj: 804164860, za stambenu kuću sa pomoćnim i ostalim pripadajućim građevinama (garaža, spremište, ograda i sl.) površine 420 m2 s prizemljem i dva kata, te za stvari kućanstva u predmetnoj stambenoj kući uključivo i stvari kućanstva u pomoćnim građevinama, sve na adresi [adresa], da je predmetna polica osiguranja ugovorena za razdoblje od 20.07.2018. do 20.07.2024., da se sukladno važećoj polici osiguranja 16.07.2020. odštetnim zahtjevom obratila tuženiku, međutim tuženik je donio odluku da je zahtjev tužiteljice pravno neosnovan s obrazloženjem da u trenutku nastupa osiguranog slučaja na predmetu osiguranja ista nema osigurljiv interes za isplatom osigurnine, obzirom osigurana nekretnina nije u vlasništvu tužiteljice, odnosno da je u vlasništvu drugih osoba, s pozivom na odredbu Q.5.2. Master općih uvjeta za osiguranje požara i druga osiguranja imovine. Tužiteljica nadalje navodi da smatra kako je naprijed navedeno stajalište tuženika neosnovano te ističe kako je u članku 948. Zakona o obveznim odnosima propisano kako slijedi:

„(1) Ugovor o osiguranju imovine može sklopiti svaka osoba ili se može sklopiti u korist svake osobe koja ima opravdani interes na predmetu osiguranja.

(2) Osiguranik može biti samo osoba koja ima ili očekuje da će imati opravdani interes da ne nastane osigurani slučaj, jer bi inače pretrpjela neki materijalni gubitak.

(3) Osiguranik može zahtijevati naknadu nastale štete pokrivene osiguranjem samo ako je imao pravno dopušten materijalni interes na osiguranom predmetu u trenutku nastupanja osiguranog slučaja.”, da je, uzimajući u obzir navedeno, razvidno da tužiteljica ima opravdani interes da ne nastane osigurani slučaj, obzirom bi nastupom osiguranog slučaja (konkretno potresa) pretrpjela neki materijalni gubitak i da je kao osiguranik u predmetnoj polici osiguranja navedena upravo tužiteljica, a da ista prilikom ugovaranja predmetne police osiguranja nije imala opravdani interes, ista niti ne bi mogla biti valjani osiguranik predmetnog Ugovora o osiguranju. Tužiteljica posebno ističe kako i iz daljnjeg postupanja tuženika proizlazi da upravo tužiteljica kao ugovaratelj osiguranja i osiguranik predmetne police ima pravo na isplatu predmetne osigurnine, obzirom tuženik redovito tužiteljici dostavlja naloge za plaćanje ugovorne obveze – premije, a što je učinio i za obračunsko razdoblje 20.07.2021. – 20.07.2022., da je čak štoviše 15.07.2021. sklopila novu Policu osiguranja – Paket domos, broj: 804319009, za predmetnu stambenu kuću sa pomoćnim i ostalim pripadajućim građevinama, da je stoga razvidno kako je ponašanje tuženika potpuno proturječno, da s jedne strane tuženik zahtijeva od tužiteljice uplatu premije osiguranja, a s druge strane isti smatra da tužiteljica nema osigurljiv interes za isplatom osigurnine, da takvo postupanje tuženika dovodi tužiteljicu u situaciju da ista plaća premiju osiguranja temeljem koje, prema stajalištu tuženika, u slučaju nastupa bilo kojeg od osiguranog slučaja, ista neće imati pravo na isplatu osigurnine. Nadalje navodi da se, suprotno navedenom stajalištu tuženika, osigurljiv interes tužiteljice za isplatom osigurnine očituje upravo u činjenici da je ista stalno nastanjena u predmetnoj stambenoj kući, da je štoviše predmetna kuća u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo pok. oca tužiteljice, OG, a iza čije se smrti još vodi ostavinski postupak, da je stoga jasno, kako je upravo tužiteljica, kao kći pok. OG, zakonska (a i oporučna) nasljednica vlasnika predmetne nekretnine, da je slijedom svega navedenoga, razvidno kako tužiteljica ima pravno dopušten materijalni interes na osiguranom predmetu – kući u kojoj stalno boravi, te nasljedstvu iza pok. oca, zbog čega ista ima pravo na isplatu osigurnine sukladno sklopljenoj Polici osiguranja – Paket Domos, broj: 804164860, da stoga tužiteljica potražuje naknadu imovinske štete u iznosu od 7.000,00 eur nastalu na predmetnoj stambenoj kući zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana 31.07.2020., odnosno protekom roka od 14 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva, a sukladno članku 943. st. 1. Zakona o obveznim odnosima.

1.1. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 22.3.2023. (list 161-162 spisa) tužiteljica predlaže donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužiteljici, s naslova naknade štete, iznos od 20.000,00 eura, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana 31.7.2020. pa do isplate kao i da joj naknadi parnični trošak zajedno za zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu, ne spori da je s tužiteljicom zaključio ugovor o osiguranju imovine, polica osiguranja – Paket Domos – broj 804319009, a kojom policom je bio ugovoren i dopunski rizik pokrića – potres, da pravilno tužiteljica u činjeničnom opisu tužbe navodi da se na pravni odnos između tužitelja i tuženika imaju primijeniti Master opći uvjeti za Osiguranje od požara i druga osiguranja imovine, broj 2016/89-1 od 16. svibnja 2016. (dalje u tekstu: Uvjeti), a koji čine sastavni dio police kako je to izričito navedeno i na polici osiguranja broj [broj police osiguranja]. Tuženik ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužiteljice i to iz razloga što tužiteljica u trenutku nastupa rizika potresa nije imala osigurljiv interes za isplatom osigurnine, a sve u smislu odredbi Q.5.2. Uvjeta, da iz dokaza koje dostavlja u privitku odgovora na tužbu jasno proizlazi da tužiteljica u trenutku nastupa rizika potresa nije bila vlasnica predmetne nekretnine. Nadalje navodi da s obzirom na nespornu činjenicu da je objekt stariji od 30 godina, ne bi trebalo biti sporno da se na pravni odnos između stranaka imaju primijeniti odredbe iz članka Q.7.2. Uvjeta, da iz nalaza i mišljenja vještaka Kristine Kantoci Ivanišević proizlazi da objekt u građevinsko tehničkom smislu zapušten i neodržavan, pa stoga smatra da nije dužan u svakom slučaju isplatiti tužitelju osigurninu za štetu koja je posljedica zapuštenosti i neodržavanosti objekta, osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, kao i pravo tužiteljice na zakonske zatezne kamate jer zakonske zatezne kamate mogu teći jedino od presuđenja do isplate. Slijedom svega navedenoga, predlaže odbiti tužiteljicu u cijelosti uz naknadu parničnih troškova.

2.2. Podneskom od 31.3.2023. tuženik se usprotivio preinaci tužbe koju je tužitelj učinio podneskom od 22.3.2023., te ističe prigovor zastare u odnosu na preinačeni iznos obzirom je od nastanka štetnog događaja do preinake protekao rok od 3 godine.

3. Tijekom postupka izvođenja dokaza, sud je izvršio uvid u presliku nalaza i mišljenja vještaka Kristine Kantoci Ivanišević u predmetu R1-274/2022 (list 6-18 spisa), presliku police osiguranja br. [broj police osiguranja] (list 19-20, 153-154 spisa), obavijest o primitku odštetnog zahtjeva od 16.7.2020. (list 21 spisa), odluku o odštetnom zahtjevu od 23.9.2020. (list 22 spisa), obavijest o dospijeću ugovorne obveze-premije (list 23 spisa), presliku police osiguranja br. [broj police osiguranja] (list 24-25 spisa), zapisnik Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. O-2850/20-4 od 14.7.2020. (list 26-27 spisa), presliku oporuke od 4.5.1995. (list 28-29, 193-194 spisa), izvadak iz zemljišne knjige br. zk. ul. [broj ZK uloška] k.o. 999901, Grad Zagreb (list 30-31, 57-60 spisa), odštetni zahtjev broj: 2005 0832 1150 – fotografije (list 48-56 spisa), prijepis posjedovnog lista (list 61 spisa), obračun štete (list 62 spisa), Opće uvjete za osiguranje od požara i druga osiguranja imovine (list 64-152 spisa), dopis Grada Zagreba, Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje (list 190 spisa), dopis Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine od 26.4.2024. (list 188 spisa), fotografije Google Street View (list 203-222, 225- 231 spisa), saslušana je tužiteljica (list 195-196 spisa), saslušani su svjedoci CG (list 196-197 spisa), KG (list 197 spisa), proveden je očevid na licu mjesta (list 233-237 spisa) te je provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku Kristini Kantoci Ivanišević (list 243-257 spisa).

4. Ocijenivši izvedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst), 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP) te primijenivši materijalno pravo na tako utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan, i to do visine pod točkom I. izreke ove presude, dok je preostali dio tužbenog zahtjeva odbijen za iznos kao pod točkom II. izreke ove presude.

5. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija, činjenica da su stranke zaključile ugovor o osiguranju imovine, polica osiguranja – Paket Domos – broj 804319009, a kojom policom je bio ugovoren i dopunski rizik pokrića – potres, da se na pravni odnos između tužitelja i tuženika imaju primijeniti Master opći uvjeti za Osiguranje od požara i druga osiguranja imovine, broj 2016/89-1 od 16. svibnja 2016., dok je sporna aktivna legitimacija, osnovanost i visina tužbenog zahtjeva, kao i tijek kamate na utuženu štetu.

6. U odnosu na prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužiteljice i to iz razloga što tužiteljica u trenutku nastupa rizika potresa nije imala osigurljiv interes za isplatom osigurnine, a sve u smislu odredbi Q.5.2. Uvjeta, sud je utvrdio da je isti neosnovan.

6.1. Naime, odredbom Q.5.1. Master (opći) uvjeta za osiguranje od požara i druga osiguranja imovine (u daljnjem tekstu: Uvjeti) propisano da će ovlaštena osoba svojstvo osiguranika dokazati policom čiji je zakoniti imalac ili, ako polica nije izdana, na neki drugi pogodan način, da je relevantan moment trenutak nastupa osiguranog slučaja, a ako isplatu osigurnine zahtjeva osoba koja u trenutku nastupa osiguranog slučaja nije bila osiguranik, morat će dokazati da je osoba koja je u tom trenutku bila osiguranik naknadno na nju prenijela svoje pravo, ili da je to pravo od osiguranika stekla na neki drugi zakoniti način, dok je odredbom Q.5.2. Uvjeta propisano je da bi neka osoba imala pravo na osigurninu, nije dovoljno da bude legitimirana kao osiguranik, već je, uz to, potrebno i da u vrijeme nastupa osiguranog slučaja na predmetu osiguranja ima osigurljiv interes, ako je taj interes uopće važan za osigurateljski odnos, da se nakon nastupa osiguranog slučaja pravo na osigurninu može prenijeti i na osobu koja u trenutku kada je taj slučaj nastupio nije imala osigurani interes.

6.2. Nadalje, među strankama nije sporno da je upravo tužiteljica sa tuženikom zaključila ugovor o osiguranju imovine, polica osiguranja – Paket Domos – broj 804319009, a kojom policom je bio ugovoren i dopunski rizik pokrića – potres za predmetnu nekretninu u utuženom periodu (preslika police list 24-25 spisa), da je tužiteljica stalno nastanjena u predmetnoj nekretnini koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo pok. oca tužiteljice, OG (zk. izvadak list 30-31 spisa, iskazi tužiteljice i svjedoka CG), iza kojeg se vodi ostavinski postupak, a pritom je tužiteljica jedna od zakonskih i oporučnih nasljednica predmetne nekretnine (dokazi list 26-29 spisa) iz čega proizlazi da na strani tužiteljice postoji osigurljiv interes i da je prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužiteljice sukladno odredbi Q.5.2. istaknut od strane tuženika neosnovan u cijelosti.

7. U odnosu na spornu osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva sud je izveo doka saslušanjem tužiteljice, svjedoka CG i KG, obavljen je uviđaj na liscu mjesta, te je provedeno građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Kristini Kantoci Ivanišević.

8. Tužiteljica u svom iskazu navodi da je do sklapanja ugovora o osiguranju s ovdje tuženikom došlo na način da su kod tuženika došli registrirati auto, a gospodin koji je radio policu za auto osiguranje je pitao da li žele osigurati i kuću i oni su mu rekli da žele, naglašava da je po oporuci ona vlasnik u ½ predmetne kuće, a u drugoj polovici je njezina mama, da se ne sjeća je li je predstavnik osiguranja prilikom sklapanja predmetne police osiguranje tražio kakvu dokumentaciju, da je njezin otac umro 1995., da u kući žive ona, njezina mama i njezin suprug, da su nakon potresa morali sanirati nekretninu jer je pao dimnjak koji je razbio crjepove, voda je curila unutra i sve se uništilo, a u početku nisu imali dovoljno novaca za sanaciju, pa su nešto novca posudili, nešto su zaradili i to su na kraju sanirali, da je voda curila i u donju etažu i istu je vlažila. Nadalje navodi da je tuženik i nakon potresa s njom kao osiguranikom za predmetnu nekretninu sklopio policu osiguranja, da su uredno zaprimili policu osiguranja koju uredno plaća i pomalo ironično čak su joj i čestitali i rođendan, da je predmetna nekretnina izgrađena 1976., da se povodom ostavine iza njenog pokojnog oca vodi postupak koji je ona pokrenula protiv jednog od nasljednika, a tužbeni zahtjev je usmjeren na osporavanje jednom od nasljednika prava na nasljedstvo.

9. Svjedok CG, suprug tužiteljice, u svom iskazu navodi da je do sklapanja predmetne police osiguranja došlo na način da su sklapali policu osiguranja za automobil i od agenta su dobili upit jesu li zainteresirani za osiguranje kuće na što su mu odgovorili da jesu i što im je sve potrebno za to, da su tom prilikom obavijestili agenta da se supruga nalazi u postupku ostavinske rasprave, ali da ima oporuku iz koje se vidi da je ona nasljednik, da im je agent tada rekao da donesu tu oporuku što su oni i učinili, pa su i sklopili predmetno osiguranje, da u predmetnoj nekretnini žive on, njegova supruga, ovdje tužiteljica, i njegova punica, da su izvršili sanaciju na predmetnoj nekretnini, pritom napominje da u početku nisu imali novaca za to, pa su tako neko vrijeme i čekali da vide da li će dobiti novce od osiguranja, ali kako se tu ništa nije događalo krenuli su u samostalnu sanaciju od novca kojeg su uštedjeli i kojeg je supruga djelomično posudila, da su predmetnu sanaciju morali obaviti jer je pao dimnjak koji je polomio crjepove i oštetio grede pa su tako obnovili krovište na način da su nešto promijenili, a onaj dio koji je bio upotrebljiv od drvene građe to su ostavili, da su isto tako sanirali i pukotine koje su bile na fasadi, a nastale su od potresa iz razloga da ne bi bilo veće štete jer se kuća nalazi uz samu prometnicu, pa su tako spriječili daljnju štetu sanacije jer je činjenica da tamo žive, da oni na predmetnu nekretninu gledaju kao na vlasništvo njegove supruge, ona je tamo rođena i odrasla i tamo živi cijeli život, da tuženik s njegovom suprugom i dalje za predmetnu nekretninu sklapa policu osiguranja, a on svake godine uredno ode osobno uplatiti navedenu policu, a pri tome napominje da im je isteklo višegodišnje osiguranje po predmetnoj polici, da su ove godine dobili ponudu s duplo većim iznosom osiguranja koju su prihvatili i uredno platili.

10. Svjedok KG, zaposlenik tuženika, u svom iskazu navodi da je u konkretnom slučaju radio kontrolu cjelokupnog obračuna visine štete iza kolege ŠG, a iz razloga jer se radilo o mlađem zaposleniku, te da su on i stariji kolege vršili kontrolu obračuna mlađih kolega, da su prilikom vršenja naprijed navedene kontrole ustanovili da je nekretnina bila u jako lošem stanju i da su na istoj s vanjskog dijela postojala oštećenja od ranije, da se temeljem navedenog umanjila i visina štete od prvotne procjene, i tom prilikom su upozorili kolegu da prilikom obračuna visine štete mora voditi računa o fotografijama od prije i fotografijama s Google street wiew-a koje datiraju od 2011., pa ih ima iz 2014., 2015. itd., pa je tako između ostalog s fotografija Google street wiew-a vidljivo da su na predmetnoj nekretnini postojala oštećenja i 2011. kada nije niti bilo potresa, da je nakon prijave predmetne štete bio na terenu kada se izvodilo osiguranje dokaza, da predstavnici tuženika u pravilu izlaze na teren prilikom sklapanja polica osiguranja, a ako navedeno i nije bilo tada se gledaju podaci i slike kojima tuženik raspolaže od nekih drugih prijava štete.

11. Sud je poklonio vjeru iskazima tužiteljice i saslušanih svjedoka jer su iskazivali životno, logično i uvjerljivo. Iz iskaza tužiteljice i svjedoka CG sud je utvrdio da tužiteljica u predmetnoj nekretnini živi sa svojim suprugom i majkom, da predmetnu nekretninu smatraju i uživaju kao svoju, da su nakon predmetnog štetnog događaja izvršili sanaciju predmetne nekretnine. Iz iskaza svjedoka KG sud je utvrdio da je isti zajedno sa kolegama vršio kontrolu cjelokupnog obračuna štete kojom prilikom su ustanovili da je nekretnina bila u jako lošem stanju i da su na istoj s vanjskog dijela postojala oštećenja od ranije, da se temeljem navedenog umanjila i visina štete od prvotne procjene.

12. Sud je, po obavljenom očevidu, izveo dokaz građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Kristini Kantoci Ivanišević, koja je ujedno sudjelovala u svojstvu vještaka i u postupku osiguranja dokaza na predmetnoj nekretnini, a koji postupak se vodio pred ovim sudom pod poslovnim brojem R1-274/2022.

13. Stalni sudski vještak dipl. ing. Kristina Kantoci Ivanišević sukladno zadatku suda da utvrdi visinu štete na predmetnoj nekretnini temeljem cjelokupne dokumentacije koja prileži spisu, te korištenjem izvedenih dokaza u postupku osiguranja posl. br. R1-274/22 i prema uvjetima iz osiguranja toč. Q.6.2., Q.7.2. I Q.9.1., u svom nalazu navodi da na temelju pregleda ukupne dokumentacije spisa te provedenih očevida, vještak smatra:

1. oštećenja glavnih ulaznih stepenica nisu posljedica potresa,

2. oštećenja na fasadi nisu posljedica potresa,

3. oštećenja dvorišnog stubišta, a koje vodi u stanove na katu nisu posljedica potresa,

4. oštećenja ravnog neprohodnog krova, nisu direktna posljedica potresa obzirom da je vidljivo da je cijela površina ravnog krova neujednačena te, da je istom završnom oblogom zatvoren svjetlarnik-prozor dvorišnog objekta. Vidljiva su pojedinačna krpanja membrane. Završna obloga (membrana) nije pošljunčana ili zaštićena od propadanja i izlaganja uv-a zračenja, odnosno nije izrađena u skladu s pravilima struke (npr. slojem šljunka, pločama ili drugim zaštitnim slojem, pa tako i posljedično dolazi do vlaženje u unutarnjem dijelu ispod ravnog neprohodnog krova gdje su vidljiva oštećenja stropne konstrukcije. Obzirom na izneseno ne može se zaključiti da je vlaženje izravna posljedica potresa,

5. oštećenja krovišta, a osobito prema iskazu tužiteljice i supruga tužiteljice:“ Izjavljujem da smo morali sanirati nekretninu jer je pao dimnjak koji je razbio crjepove, voda je curila unutra i sve se uništilo.“ „Predmetnu sanaciju smo morali obaviti jer je pao dimnjak koji je polomio crjepove i oštetio grede pa smo tako obnovili krovište na način da smo nešto promijenili, a onaj dio koji je bio upotrebljiv od drvene građe to smo ostavili.“

Oštećenja krovišta i krovnih greda te posljedično prodor vode u stan tužiteljice, nije utvrđeno prilikom osiguranja dokaza R1-274/2022, da je vještak pregledao stan iznad kojeg je krovište te nije utvrđeno da voda prodire sa krovišta, nisu utvrđene vlažne mrlje na spuštenom stropu u stanu, predlagateljica (tužiteljica) i suprug iste nisu tvrdili niti ukazali vještaku na takve činjenice prilikom osiguranja dokaza R1-274/2022, da je iz fotografija snimljenih prilikom osiguranja dokaza R1-274/2022, vidljivo da je konstrukcija dimnjaka (cigla) potpuno cijela, odnosno da dimnjak nije srušen, a vidljivo je i da je došlo do pomaka betonske kape dimnjaka i lomljenja dijelova iste, a dijelovi su se nalazili na krovu stambene zgrade.

13.1. Vještak nadalje navodi da se oštećenje betonske kape dimnjaka može smatrati kao direktna posljedica potresa, da se oštećenje crijepova koji su u neposrednoj blizini dimnjaka mogu smatrati kao direktna posljedica potresa, da se oštećenje na spoju pregradnog zida i vanjskog zida-oštećenja, u vidu pucanja i opadanja žbuke mogu smatrati kao direktna posljedica potresa.

13.2. Na temelju naprijed navedenog nalaza vještak daje mišljenje da u skladu sa zadatkom vještačenja, koji glasi: "...utvrditi visinu štete na predmetnoj nekretnini temeljem cjelokupne dokumentacije koja prileži spisu te korištenjem izvedenih dokaza u postupku osiguranja, poslovni broj R1-274/22, i prema Uvjetima iz osiguranja toč. Q6.2., Q7.2. i Q9.1. Uvjeta", da je pregledom i usporedbom stanja nekretnine u trenutku provođenja osiguranja dokaza (predmet R1-274/2022), kao i tijekom ponovnog očevida sa sudskom komisijom, te uvidom u ukupnu dokumentaciju iz sudskog spisa, utvrđeno da većina oštećenja na objektu tužiteljice, koji se nalazi na adresi [adresa], a kako je detaljno opisano u ovom nalazu, nije izravna posljedica potresa koji se dogodio 22. ožujka 2020., već je posljedica starosti objekta, njegove trošnosti i dugotrajnog neodržavanja, da visina štete koja se može smatrati izravnom posljedicom potresa, uzimajući u obzir Uvjete iz osiguranja toč. Q6.2.,Q7.2. i Q9.1.iznosi: 10.363,00 kn, odnosno 1.376,00 € (prema srednjem tečaju HNB-a za 2020. godinu: 1€ = 7,533 kn).

14. Na ovako dani nalaz i mišljenje stranke nisu isticale nikakve primjedbe niti prigovore, a isto u cijelosti prihvaća i ovaj sud jer se isti zasniva na cjelokupnoj dokumentaciji koja prileži spisu, uviđaju na licu mjesta, zadatku suda te ovaj sud za isti drži da je jasan, dosljedan i stručno obrazložen, te da nema proturječnosti niti nedostataka.

15. Slijedom svega navedenoga, valjalo je obvezati tuženika na isplatu tužiteljici iznosa od 1.376,00 eur (10.363,00 kn), visina kojeg je utvrđena provedenim vještačenjem, temeljem čl. 943. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje u tekstu: ZOO), dok je u preostalom dijelu valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

16. Tužiteljica sukladno odredbi čl. 943 st. 4. ZOO-a, ima pravo na zateznu kamatu od dana kada je osiguratelj zaprimio obavijesti o osiguranom slučaju, pa kako tužiteljica potražuje zateznu kamatu na utuženi iznos od 31.07.2020. ista joj je tako i dosuđena.

17. Odluka o visini stope zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i. st. 8. ZOO.

18. Slijedom svega navedenog valjalo je odlučiti kao pod točkom I. i

II. izreke ove presude.

19. U odnosu na protivljenje tuženika preinaci tužbe valja navesti da je tužiteljica istu učinila podneskom od 22.03.2023. u skladu sa odredbom iz čl. 190 st. 1 ZPP-a, odnosno prije zaključenja prethodnog postupka u predmetnoj pravnoj stvari. Stoga je sud dopustio navedenu preinaku obzirom je navedeno svrsishodno za rješenje predmetne pravne stvari među strankama, te je stoga odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

20. U odnosu na istaknuti prigovor zastare na preinačeni dio tužbenog zahtjeva valja navesti da je isti neosnovan obzirom se štetni događaj dogodio 22.03.2020., a preinaka tužbe je učinjena podneskom 22.03.2023., iz čega je razvidno da nije protekao trogodišnji zastarni rok iz čl. 230 ZOO-a.

21. U odnosu na odluku o parničnom trošku valja navesti da je odredbom čl. 154. st. 2 ZPP-a propisano da ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva, dok je odredbom stavka 5. istoga članka propisano da sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje su protivna stranka i njezin umješač imali ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi. Shodno izloženom, a imajući u vidu da je tužiteljica uspjela s tužbenim zahtjevom u omjeru od 53,44% (100% u osnovi i 6,88% u visini/2=53,44%), iz čega proizlazi da je tuženik uspio u omjeru od 46,56%. Kad se uspjeh tuženika oduzme od uspjeha tužitelja valjalo je tužiteljici dosuditi naknadu dijela ukupnih troškova u omjeru od 7,88%.

22. Visina troškova tužiteljici je odmjerena u skladu s odredbom 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a. Tužiteljici je obračunat trošak sukladno odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23; dalje u tekstu Tarifa), prema vrijednosti predmeta spora (20.000,00 eur) i zatraženom troškovniku. Tužiteljici je kao potreban priznat trošak sastava tužbe u zatraženom iznosu od 100 bodova (Tbr. 7/1 Tarife), trošak sastava podnesaka od 15.03.2023., 22.03.2023. i 01.10.2025. u iznosu od po 25 bodova svaki (Tbr. 8/4 Tarife), trošak sastava podneska od 05.05.2023. u iznosu od 250 bodova (Tbr. 8/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištima 14.03.2024., 09.10.2024. i 10.02.2026. u iznosu od po 250 bodova svako (Tbr. 9/1 Tarife), trošak zastupanja na očevidu 07.04.2025. u iznosu od 250 bodova (Tbr. 9/7 Tarife), odnosno ukupno 1425 bodova, što uz vrijednost jednog boda od 2,00 eura (Tbr. 54 Tarife) daje iznos od 2.850,00 eur, te sve uvećano za 25% PDV-a (Tbr. 46 Tarife) daje iznos od 3.562,50 eura. Kako tužiteljici pripada naknada dijela ukupnih troškova u omjeru od 7,88%, istoj pripada iznos od 280,73 eura. Navedeni iznos valjalo je uvećati za iznos od 600,00 eura s naslova troška građevinskog vještačenja, za iznos od 49,48 eur s naslova predujma za izlazak sudske komisije na lice mjesta, za iznos od 26,54 eur s naslova plaćene sudske pristojbe na tužbu i iznos od 246,45 eur s naslova sudske pristojbe na presudu, tako da sveukupan trošak tužiteljice iznosi 1.203,20 eur, te je stoga odlučeno kao pod točkom III. izreke ove presude.

23. Tužiteljici nije priznat kao potreban trošak sastava podneska od 03.02.2023. obzirom da istim tužiteljica po pozivu suda ispravlja tužbu, a koji podnesak ne bi bio potreban da je tužiteljica prvotno u skladu ZPP-om postavila tužbeni zahtjev zbog čega navedeni trošak ne može padati na teret tuženika. Nadalje tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 16.10.2023. obzirom da istim samo požuruje postupanje.

24. Na dosuđeni iznos parničnog troška tužitelju je dosuđena i zatezna kamata od presuđenja do isplate u skladu s odredbom 151. st. 3. ZPP- a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. i čl. 8 ZOO-a.

U Zagrebu, dana 25. ožujka 2026.

Sudac:

Nevenka Božinović Čupin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

- pun. tužitelja uz rješenje za platež sudske pristojbe na presudu u iznosu od 246,45 eur

- pun. tuženika