REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Zagreb, Turinina 3
Poslovni broj: P-831/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Berislavu Zaninoviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I. tužitelja VG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], II. tužitelja RG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], III. tužitelja DG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. tužiteljice EG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], sve zastupa punomoćnik Ivo Pletikosa, odvjetnik u Zagrebu, protiv tužene FG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Vesna Škare Ožbolt, odvjetnica u Zagrebu, radi utvrđenja prava služnosti, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika I. – IV. tužitelja i punomoćnice tužene, 25. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"I. Utvrđuje se da u korist nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška]; kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška]; kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], upisane u Zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb kao povlasnih nekretnina, a na teret nekretnine upisane u Zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina], u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], [adresa], od čega POMOĆNA ZGRADA površine 55 m2, DVORIŠTE dvorište površine 1243 m2, KUĆA, [adresa] površine 48 m2, KUĆA, [adresa] površine 124m2, kao poslužne nekretnine, postoji stvarna služnost prolaza i provoza preko dijela nekretnine koji je označen žutom šrafurom na Skici lica mjesta od 26.08.2024.g. izrađenoj po vještaku ing. geod. ĆG, što je Tuženica dužna priznati i trpjeti da Tužitelji to stvarno pravo, a temeljem ovo Presude, upišu u zemljišnoj knjizi.
II. Zabranjuje se Tuženici i svakoj trećoj osobi da Tužitelje ometa u vršenju prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko dijela nekretnine koji je označen žutom šrafurom na Skici lica mjesta od 26.08.2024.g. izrađenoj po vještaku ing. geod. ĆG, koja nekretnina je upisana u Zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina], u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], [adresa], od čega POMOĆNA ZGRADA površine 55 m2, DVORIŠTE dvorište površine 1243 m2, KUĆA, [adresa] površine 48 m2, KUĆA, [adresa] površine 124 m2 kao poslužne, a u korist nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška]; kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška]; kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], upisane u Zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb kao povlasnih nekretnina.
III. Nalaže se Tuženici Tužiteljima naknaditi troškove ovog parničnog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženiku trošak parničnog postupka uz iznosu od 1.250,00 EUR (tisućudvjestopedeset eura) sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelji u tužbi navode da su vlasnici nekretnina upisanih u Zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb, sve k. o. [katastarska općina] i to kako dalje slijedi:
- kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] – 1. Vlasnički dio: 1/1 LUKA
UG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa];
- kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] - 1. Vlasnički dio: 1/1 ZORAN
SOKOLOVIĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa];
- kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] - 1. Vlasnički dio: 1/1 MG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa];
- kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] - 1. Vlasnički dio: 1/1 IG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa];
- kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] – 2. vlasnički dio: 1/1 HG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (u zemljišnu knjigu upisana kao SG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]);
- kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] - 1. Vlasnički dio: 1/1 KG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa];
- kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] – 1. suvlasnički dio: 1/2 - JELA
ĐG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa];
- kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] - 2. Suvlasnički dio: 1/2 JG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. Suvlasnički dio: ½ TG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa];
- kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] - 1. Vlasnički dio: 1/1 ŠG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa];
- kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] - 1. Vlasnički dio: 1/1 NG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa];
- kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] - 1. Vlasnički dio: 1/1 OG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] LESKOVAC
- kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] - 1. Vlasnički dio: 1/1 ČG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa];
- kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] - 1. Suvlasnički dio: 1/2 DG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 2. Suvlasnički dio: 1/2 EG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. Tuženica je vlasnica nekretnine upisane Zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina], u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], [adresa], od čega POMOĆNA ZGRADA površine 55 m2, DVORIŠTE površine 1243 m2, KUĆA, [adresa] površine 48 m2, KUĆA, [adresa] površine 124 m2. Na gore opisanoj nekretnini označenoj kao kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja nekretnina je u vlasništvu ovdje Tuženice, nalazi se pristupni put koji Tužitelji koriste radi prolaza i provoza do svojih nekretnina opisanih u točki II. ove Tužbe. Dakle, u korist nekretnina Tužitelja opisanih u točki II. ove Tužbe, postoji u naravi pravo stvarne služnosti prolaza i provoza preko nekretnine Tuženice oznake kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Nastavno, Tužitelji u prilog gore navedenom ističu da je nekretnina upisana u Zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina] u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] ROŽMANKA ukupne površine 1478 m2 od čega PUT 1478 m2, a koja se nastavlja na sporni put te graniči s istim, vlasništvo Grada Zagreba – Javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu. Uz navedeno, Tužitelji ističu kako je u vrijeme kada su Tužitelji 90. -ih godina stjecali predmetne nekretnine, sporni put bio ucrtan u katastru (tada k. o. [katastarska općina]) jer je to bio uvjet za izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola za gradnju kuća, koje su Tužitelji gradili na svojim nekretninama. U prilog gornjoj tvrdnji, Tužitelji dostavljaju Kopiju katastarskog plana od 10. svibnja 1996. godine iz kojeg je razvidno da je sporni dio puta, kao takav bio ucrtan u katastru, a za kojeg je Grad Zagreb, Gradski zavod za katastar i geodetske poslove izdao Lokacijsku dozvolu KLASA: UP/I-350-05/95-01/471. Isto tako, Tužitelji dostavljaju Lokacijsku dozvolu koju je Grad Zagreb, Gradski ured za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze, Područni ured Novi Zagreb, Odjel za prostorno uređenje, zaštitu čovjekova okoliša i graditeljstvo, KLASA: UP/I-350-05/96-01/279; URBROJ: 251-05-14-96-6 od 04. listopada 1996.g. izdao za gradnju stambenog objekta na dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. (sada kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]). U gore citiranoj odluci u točki 7. jasno se navodi da je pristup na parcelu sa puta koji je u naravi izveden, a za kojeg je izdana lokacijska dozvola KLASA: UP/I-350-05/95-01/471; URBROJ: 251-05-14-96-9 od 26. siječnja 1996.g., a koji put je prikazan u gore priloženoj Kopiji katastarskog p lana od 10. svibnja 1996.g., u koji ulazi i sporni dio puta koji je predmet ove Tužbe. Sukladno svemu gore iznesenom, razvidno je kako se Tužitelji spornim dijelom puta koriste već više od 20 godina, točnije konzumiraju svoje pravo služnosti, analogno čemu je za zaključiti da su isti svoje pravo služnosti prolaza i provoza preko nekretnine Tuženice oznake kč.br . 4533, k. o. [katastarska općina] stekli i dosjelošću, iako to isto pravo nije upisano u zemljišne knjige. Tužitelji ističu, kako je obzirom na položaj njihovih nekretnina u prostoru, orijentiranost prema drugim dijelovima [adresa] i Grada Zagreba, predmetni put, jedini pr ikladni put kojim isti mogu pristupiti do svojih nekretnina. Isto tako, Tužitelji navode kako se u zadnje vrijeme Tuženica buni i negoduje zbog toga što Tužitelji konzumiraju svoje pravo služnosti, odnosno, negira Tužiteljima njihovo pravo služnosti prolaza i provoza. Sukladno odredbi čl. 233. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje u tekstu: ZV) ovlaštenik prava služnosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužne stvari da prizna i trpi njegovo pravo služnosti kao teret na poslužnoj stvari te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, odnosno da propušta činiti na njoj ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati te isto to ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava. Temeljem gore citirane odredbe imenovanog Zakona, Tužitelji postavljaju zahtjev za utvrđenje prava služnosti, s time da napominju kako će tužbeni zahtjev urediti nakon provedenog geodetskog vještačenja.
2. Tužitelji su podneskom od 2. listopada 2024. uredili tužbeni zahtjev.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je tužba nepotpuna i nepodobna za raspravljanje, a potom i neosnovana u cijelosti. Točan je navod tužitelja da je tužena vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao zkč. br. [katastarska čestica], Hrvatoselska ulica ukupne površine 1470 m2, od čega pomoćna zgrada površine 55 m2, dvorište površine 1243 m2, kuća, [adresa] površine 48 m2, kuća,, [adresa] površine 124 m2. Međutim, netočan je navod tužitelja da se na opisanoj nekretnini u vlasništvu tuženice nalazi pristupni put, kao i da u korist tužitelja na navedenoj nekretnini postoji pravo stvarne služnosti prolaza i provoza na teret nekretnine u vlasništvu tuženice. Nadalje, tužena ukazuje da je zbog njihovog uznemiravanja bila primorana zvati policiju te su policijski djelatnici više puta izlazili na lice mjesta. Protivno navodima tužitelja, činjenica da nekretnina označena kao zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je susjedna nekretninama parničnih stranaka, a koja je vlasništvo Grada Zagreba- Javno dobro u općoj uporabi, nikako ne dokazuje da bi postojalo pravo stvarne služnosti na teret nekretnine tuženice. Tužena ističe da je potpuno nejasno temeljem čega tužitelji smatraju da je relevantno da susjedna nekretnina predstavlja javno dobro u općoj uporabi i na koji način to dokazuje da postoji pristupni put na nekretnini tuženice. Ukoliko tužitelji ne pojasne navedeno, isto se ima smatrati potpuno paušalnim navodom. Ističe se da iz cjelokupne tužbe uopće nije jasno temeljem čega tužitelji smatraju da im pripada pravo stvarne služnosti kao ni na kojoj pravnoj osnovi je navodno pravo stečeno. Tužena ističe da tužitelji nemaju, niti su ikada imali, kvalificirani posjed prava stvarne služnosti na teret nekretnine tužene. Navod tužitelja da „obzirom na položaj njihovih nekretnina u prostoru, orijentiranost prema drugim dijelovima [adresa] i Grada Zagreba, predmetni put jedini prikladni put kojim isti mogu pristupiti do svojih nekretnina“ u cijelosti neistinit i neosnovan. Naime, nekretnina označena kao zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na koju se pozivaju upravo tužitelji, predstavlja put, a na koji izlaz imaju svi tužitelji sa svojih nekretnina. Ono što tužitelji pokušavaju predstaviti kao put na kojem imaju pravo stvarno služnosti ustvari je dvorište ispred kuće tužene, a pokretanje predmetnog parničnog postupka radi utvrđenja postojanja prava služnosti predstavlja obijesno parničenje. Glede priloga dostavljenih uz predmetnu tužbu, posebice Lokacijske dozvole od 4.10.1996. godine, ističe se da tužitelji nisu ničim dokazali na koju se točno nekretninu ista odnosi. Također, nejasno je temeljem čega tužitelji smatraju da dostavljena Lokacijska dozvola predstavlja dokaz tužbenih navoda. No, neovisno o navedenom, tuženica dostavlja tri kopije katastarskog plana, i to od 2009. godine, 2020. godine i danas, i na svim je izvatcima vidljiv isti položaj i oblik nekretnine tužene, odnosno da na istoj ne postoji nikakav pristupni put. Tužena ističe da je u tijeku parnični postupak povodom tužbe ovdje tužene, a protiv ovdje tužitelja, i to radi prestanka uznemiravanja prava vlasništva tužene FG, a koji se postupak vodi pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu pod posl. brojem: Psp-69/2023. Slijedom svega navedenog, predlaže se naslovljenom sudu odbaciti tužbu tužitelja, a podredno odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan te obvezati tužitelje na naknadu troškova parničnog postupka.
4. Među strankama su sporne sljedeće činjenice: da su tužitelji vlasnici nekretnina za koje se tvrdi da su povlasne nekretnine.
5. Među strankama su sporna sljedeća pravna pitanja: postoji li služnost nekretnina u korist tužitelja, a na teret tuženika, te postoji li uopće posjed prava služnosti prolaza nekretnine.
6. Tijekom postupka sud je proveo dokaz čitanjem i uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (list 32-47 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 48 spisa), kopiju katastarskog plana (list 49 spisa), lokacijsku dozvolu (list 50-54 spisa), fotografije (list 55-61 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 145-147 spisa), potvrde o policijskog intervenciji (list 148 i 152 spisa), tužbu (list 149-151 spisa), dokaz očevidom (list 166- 170 spisa), nalaz i mišljenje vještaka geodeta ĆG (list 173 -205, 220- 222, 233-235 spisa), skicu lica mjesta (list 245 spisa), fotografije (list 246-248), kopiju katastarskog plana (list 249 spisa), lokacijsku dozvolu (list 250-254 spisa), ispis s Geoportala (list 255-257 spisa), službene zabilješke o dojavi (list 261-274 spisa), saslušao svjedokinju CG (list 276 spisa) i svjedoka BG (list 277 spisa).
7. Uvidom u zemljišnoknjižne izvatke za predmetne nekretnine ovaj sud je utvrdio da su nekretnine za koje se tvrdi da su povlasne upisane kao vlasništvo tužitelja, a nekretnina za koju tužitelji tvrda da je povlasna je upisana kao vlasništvo tuženika.
8. Sud je proveo očevid na licu mjesta s vještakom geodetske struke te je vještak sačinio nalaz i mišljenje. Iz navedenog nalaza proizlazi je predmetna z. k. č. [katastarska čestica], [adresa], dvorište površine 1243 m2, kuća, [adresa], površine 124 m2, kuća [adresa], površine 48 m2 i pomoćna zgrada površine 55 m2, ukupne površine 1470 m2, upisana je u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (Mbr. 339326), a vlasnica je tuženica FG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. u dijelu 1/1 (prilog službeni izvadak iz BZP- a i izvod iz katastarskog plana u mjerilu 1:1000). Tužitelji su nositelji prava upisani na sljedećim česticama:
UG – vlasnik na zkč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu
1/1, adresa nekretnine: [adresa]
II. VG - vlasnik na zkč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu 1/1, adresa nekretnine: [adresa],
III. MG - vlasnik na zkč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu 1/1, adresa nekretnine: [adresa],
IV. IG - vlasnik na zkč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu 1/1, adresa nekretnine: [adresa]
HG - vlasnik na zkč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu 1/1,
adresa nekretnine: [adresa]
VI. KG - vlasnik na zkč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu 1/1,
adresa nekretnine: [adresa]
VII. ĐG - suvlasnik na zkč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu 1/2,
adresa nekretnine: [adresa]
VIII. JG - suvlasnik na zkč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu
1/2, adresa nekretnine: [adresa]
IX. TG - suvlasnik na zkč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu
1/2, adresa nekretnine: [adresa]
ŠG - vlasnik na zkč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu 1/1,
adresa nekretnine: [adresa]
XI. NG - vlasnik na zkč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu 1/1,
adresa nekretnine: [adresa]
XII. OG - vlasnik na zkč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu 1/1,
adresa nekretnine: [adresa] (između k. br. 36E i k. br. 36G)
XIII. ZG - vlasnik na zkč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu 1/1,
adresa nekretnine: [adresa]
XIV. DG - vlasnik na zkč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu
1/2, adresa nekretnine: [adresa]
XV. EG - vlasnik na zkč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu 1/2,
adresa nekretnine: [adresa].
Nakon uviđaja na licu mjesta, geodetske izmjere i identifikacije nekretnina donosi sljedeći nalaz i mišljenje. Na nekretnini tuženice zk.č. 4533, na istočnoj strani (desno od kuća tuženice, gledajući s [adresa], zk.č. 9632/1) nalazi se makadamski pristup (vidljiv na priloženim fotografijama lica mjesta), koji je sporan u ovom predmetu. Na skici lica mjesta navedeni pristup je prikazao žutom šrafurom. Pošljunčani makadamski pristup na terenu nije ograđen nikakvom ogradom. Navedeni pristup tužitelji koriste kako bi pristupili sa svojih nekretnina do [adresa] (zk.č. 9632/1), koja je upisana u BZP-u kao [adresa], ulica površine 8595 m2 u vlasništvu Javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu – Grad Zagreb, OIB: 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1 u dijelu 1/1. Na skici lica mjesta rimskim brojevima su označene nekretnine tužitelja, sukladno redoslijedu iz tužbe te je za svaku nekretninu priložio fotografije lica mjesta i fotografije s Google Mapsa . Sa svih svojih nekretnina, tužitelji imaju izravan pristup na javni put, odnosno na zk. č. 4535/10, koja je u BZP-u upisana kao Rožmanka, put površine 1478 m2, a vlasnik je Javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu - Grad Zagreb, OIB: 61817894937 u dijelu 1/1, koja je u naravi slijepa ulica i na svom kraju (jugoistočnom dijelu) ima proširenje, odnosno okretište za komunalna i druga vozila te kao takva nije međašna s [adresa] (zk. č. 9632/1). Nadalje, navedeni javni put zk. č. 4535/10 se u svom sjeverozapadnom dijelu spaja s ulicom Ivičeki (zk. č. 4530) koja je upisana u BZP-u kao Rožmanka, put površine 1063 m2 u vlasništvu Javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu – Grad Zagreb, OIB: 61817894937 u dijelu 1/1 te se dalje ulica Ivičeki spaja na ulicu Dolenica (zk. č. 9631), koja je upisana u BZP -u kao Dolenica, nerazvrstana cesta površine 4163 m2, također u vlasništvu Javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu - Grad Zagreb, OIB: 61817894937 u dijelu 1/1, koja se u svom jugoistočnom dijelu spaja s već ranije spomenutom [adresa] (zk. č. 9632/1).j Prilog nalazu su službeni izvatci iz zemljišne knjige za sve spomenute puteve/cestu/ulicu i skica lica mjesta preklopljena s DOF-om.
9. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, a tuženik je podneskom od 2. listopada 2024. i 4. studenog 2024. predložio nadopuniti nalaz što je vještak i učinio podneskom od 8. listopada 2024. i podneskom od 14. studenog 2024.
10. Sud je saslušao svjedoke CG i BG, te sud cijeni da su iskaz svjedoka neodlučan za rješavanje ove pravne stvari budući da nisu iskazivalo o bilo kakvim stvarnim pravima ovdje tužitelja već su iskazivali o nepoznatim ljudima koji prolaze spornim dijelom nekretnine tuženika.
11.1. Na ročištu 2025. sud je odredio novo ročište za dan 9. rujna 2025. te su pozvane stranke radi saslušanja, a pozivi za ročište su uručeni njihovim punomoćnicima.
11.2. Na ročište dana 9. rujna 2025. nisu pristupili uredno pozvani tužitelji. Pun tužitelja je ispričao nedolazak II. tužitelja VG jer je na putu u Njemačkoj,
XIII. tužitelja ZG, a nema spoznaja zbog čega isti nije pristupio na ročište te
XIV. i XV. tužitelje DG i EG jer su isti na službenom putu u Kanadi te nisu u mogućnosti pristupiti na današnje ročište. Predlaže da se iste naknadno sasluša.
11.3. U odnosu na nepristupjele stranke, pun. tuženika navodi da su konzumirali na taj način svoje pravo na davanje iskaza te predlaže da ih se ne sasluša i više ne poziva, sve u skladu sa stavom ŽS Zagreb iz odluke Gž-569/20.
12. Sud je donio raspravno rješenje da se neće saslušati II. tužitelj VG, XIII. tužitelj ZG te XIV. i XV. tužitelji DG i EG jer se bez opravdanog razloga nisu odazvali pozivu suda. Naime, ročište je zakazano prije gotovo 7 mjeseci te su imali dovoljno vremena uskladiti svoje privatne obaveze s dinamikom i ročištem ovog parničnog postupka.
13. Zbog duljine ročišta isto je prekinuto te je nastavljeno dana 11. rujna 2025.
14. Sud je na istom ročištu utvrdio da i nadalje nisu pristupili II. tužitelj VG, XIII. tužitelj ČG, XIV. tužitelj DG i XV. tužiteljica EG.
15. Na istom ročištu sud je donio raspravno rješenje da se razdvaja postupak u odnosu na II. tužitelja VG, XIII. tužitelja ZG, XIV. tužitelja DG i XV. tužiteljice EG.
16. Ukazuje se da tužitelji do dana zaključenja glavne rasprave u ovoj pravnoj stvari nisu dostavili nikakve isprave kojima bi ispričali svoj nedolazak na ročište zakazano radi njihovog saslušanja, dakle tužitelji su imali četiri mjeseca za dostavu isprava kojima bi ispričali svoj nedolazak te bi po dostavi traženih isprava mogli tražiti ukidanje raspravnog rješenja od 9. rujna 2025. jer se radi o rješenju o upravljanju postupkom, niti su stavili prijedlog za povrat u prijašnje stanje.
17. Nadalje, tužitelji nisu pristupili niti na ročište dana 11. rujna 2025. niti na ročište dana 12. veljače 2026. a nisu ni predložili svoje saslušanje na okolnosti koje su ih spriječile da pristupe na ročište dana 9. rujna 2025.
18. Ukazuje se da čl. 265. st. 2. . Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08 - ispr., 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje u tekstu: ZPP) određuje da se neće saslušati stranka koja uskrati davanje iskaza ili se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu suda.
19. U konkretnom slučaju, a kao što je naprijed izneseno tužitelji nisu pristupili na ročište, a uredno su pozvani stoga je sud raspravnim rješenjem od 9. rujna 2025. odlučio da se isti neće saslušati.
20. Nadalje sud je temeljem čl. 313. st 3. ZPP razdvojio postupak u odnosu na ovdje tužitelje jer je pravna stvar u odnosu na tužitelje bila dovoljno razjašnjena za odlučivanje a tužitelji nisu niti nužni niti jedinstveni suparničari da bi se morao voditi jedinstven postupak.
21. Ukazuje se da je sud donio odluku u ovom predmetu bez saslušanja ovdje tužitelja pri čemu nije povrijeđeno načelo jednakosti stranaka proklamirano člankom 5. ZPP-a. Naime, sud može odluku temeljiti na stranačkom iskazu samo jedne stranke jedino ako druga stranka nema saznanja o bitnim okolnostima na koje bi ju se trebalo saslušati, odnosno ako nije pristupila na ročište na koje je pozvana radi saslušanja ili ako je odbila dati iskaz (tako Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju posl. br. Rev- 82/2023-2 od 25. lipnja 2024. te prethodnim odlukama posl. br. Rev 805/2017-2 od 30. lipnja 2021., Rev 2029/13-2 od 5. lipnja 2018., Rev 262/07-2 od 17. rujna 2008., Rev- 3277/1999-2 od 27. ožujka 2001., Rev 1496/1997-2 od 19. veljače 1998.), a koji uvjet je ispunjen jer se tužitelji bez opravdanog razloga nisu odazvali pozivu suda kako na ročište za vlastito saslušanje, tako i na kasnija ročišta, a kako je već gore utvrđeno .
22. U konkretnoj pravnoj stvari tužitelji navode da je postojao sporni put temeljem kojeg je izdana Lokacijska dozvola, a da su služnost stekli i dosjelošću.
23.1. Člankom 218. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 98/10., 143/12. i 152/14 – u daljnjem tekstu ZVDSP) propisano je da se na temelju pravnoga posla vlasnika poslužne nekretnine, odluke suda ili druge vlasti, ili samoga zakona, osniva pravo stvarne služnosti kao pripadak povlasne stvari za njezina svagdašnjega vlasnika, a na teret određene stvari kao poslužne.
23.2. Stavkom 3. istog članka propisano je da je pravo služnosti osnovano kad se ispune sve pretpostavke određene zakonom.
24.1. Člankom 223. stavkom 1. ZVDSP-a propisano je da stvarnu služnost može, pod pretpostavkama određenim zakonom, osnovati nadležno tijelo upravne vlasti u postupku izvlaštenja, komasacije, kao i u ostalim slučajevima određenim zakonom.
24.2. Stavkom 3. istog članka propisano je da se pravo služnosti osniva u trenutku pravomoćnosti sudske odluke iz stavka 1., odnosno konačnosti odluke druge vlasti iz stavka 2. ovoga članka, ako što drugo nije određeno zakonom, niti proizlazi iz cilja radi kojega se odluka donosi.
25. Ukazuje se da tužitelji tvrde da je sporno pravo služnosti preko nekretnine tuženice osnovano aktom upravne vlasti i to lokacijskom dozvolom Klasa: UP/I -350- 05/96-01/279, Urbroj: 251-05-14-96-6 od 4. listopada 1996. izdane od Grada Zagreba, Gradskog ureda za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze, Područni ured Novi Zagreb, Odjel za prostorno uređenje, zaštitu čovjekova okoliša i graditeljstvo, no samim činom izdavanja lokacijske dozvole ne može se steći služnost kako to pogrešno zaključuju tužitelji. Naime, takav stav nema uporište u čl. 218. st. 1. ZVDSP, a niti u činjeničnom supstratu koji je utvrđen proukom Lokacijske dozvole. Naime, iz čl. 7. predmetne Lokacijske dozvole ne proizlazi da se istom osniva pravo služnosti. Naime, predmetna Lokacijska dozvola ne sadrži riječi '' osniva se pravo stvarne služnosti'' u smislu čl. 218. st. 1. ZVDSP niti bilo koju drugu stipulaciju iz koje bi se moglo zaključiti o osnivanju prava služnosti. Ukazuje se da se u predmetnoj lokacijskog dozvoli niti ne navodi riječ služnost već se navodi da je pristup na parcelu s puta koji je u naravi izveden, a za kojeg je izdana Lokacijska dozvola Klasa: UP/I- 350-05/96-01/471, Urbroj: 251-05-14-96-9 od 26. siječnja 1996. Iz kopije katastarskog plana koje je priložio tužitelj (list 49 spisa) proizlazi da se predmetni objekt nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da ostvaruje pristup na navedeni put koji se nalazi unutar iste čestice, dok je u ovom predmetu sporan dio navedenog puta označen kao dio druge čestice i to kčbr. [katastarska čestica]. Slijedom navedenog, iako tužitelji tvrde da je predmetna lokacijska dozvola pravni temelj stjecanja spornog prava služnosti na nekretnini tuženice, ista ne sadrži stipulacije ili izričaj iz kojeg bi proizlazilo da je njome osnovano takvo pravo u korist nekretnina tužitelja, a iz priloženog katastarskog plana proizlazi da je je sporan dio puta i u vrijeme izdavanja predmetne lokacijske dozvole bio označen kao dio druge čestice, a ne one na kojoj se nalazi objekt za kojeg je izdana lokacijska dozvola i na kojoj je u naravi izveden put sa kojeg se ostvaruje pristup na navedeni objekt prema spomenutoj lokacijskoj dozvoli.
26. Slijedom navedenog ovaj sud zaključuje da temeljem navedene Lokacijske dozvole nije stečeno pravo služnosti tužitelja na nekretninu tuženika kao poslužnoj nekretnini.
27. Nadalje je valjalo ispitati je li pravo služnosti stečeno dosjelošću kako to navode tužitelji.
28. Člankom 228. stavkom 1. ZVDSP-a propisano je da će se neposredno na temelju zakona pravo služnosti osnovati kad se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti; inače samo kad tako odredi posebni zakon.
29.1. Člankom 229. stavkom 1. ZVDSP-a propisano je da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.
29.2. Stavkom 2. istog članka propisano je da se ne može dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.
30. U tom smislu valjalo je utvrditi jesu li ispunjene pretpostavke iz čl. 229. st. 1. ZVDSP pri čemu je valjalo utvrditi neprekidno trajanje posjeda kroz propisano razdoblje te kvalitetu navedenog posjeda, odnosno da je isti barem bio pošten i da nije bio neistinit. Ukazuje se da čl. 18. ZVDSP određuje u st. 1. da je posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed), u st. 2. da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet, u st. 3. da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada, u st. 4. da ako je u sporu o pravu na posjed pravomoćno odlučeno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov je posjed nepošten od časa kad je primio tužbu; to na odgovarajući način vrijedi i kad je o pravu na posjed konačno odlučilo drugo nadležno tijelo ili sud u nekom drugom postupku, u st. 5. da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.
31. U konkretnom slučaju sud bez iskaza tužitelja nije mogao utvrditi jesu li oni uopće pošteno posjedovali služnost izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina. Saslušanje stranaka, odnosno prvenstveno saslušanje tužitelja, je stoga odlučan dokaz za utvrđivanje navedenih pretpostavki, a koje je u ovoj pravnoj stvari izostalo budući da tužitelji nisu pristupili na ročište radi saslušanja, a svoj izostanak nisu opravdali.
32.1. Odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a propisana je dužnost svake stranke da iznese činjenice i predloži dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.
32.2. Članak 221a. ZPP-a određuje da ako na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću tvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.
32.3. Dužnost je stranaka iznijeti činjenice i predložiti dokazna sredstva prikladna za stjecanje uvjerenja suda u istinitost tvrdnji od kojih zavisi osnovanost zahtjeva stranke. Ako stranka u tome ne uspije, sud će izvesti zaključak o nedokazanosti, odnosno o neistinitosti njene tvrdnje, pa će njen zahtjev odbiti kao neosnovan. Predlaganjem efikasnih dokaza stranka ostvaruje povoljne izglede za svoj uspjeh u parnici. Kad sud ne uspije formirati određeno uvjerenje oslanjajući se na slobodnu ocjenu dokaza, tada dolaze u obzir pravila o teretu dokazivanja (čl. 221a. ZPP-a). Ta pravila u osnovi obvezuju sud uzeti kao nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti dovoljno odgovarajućih dokaznih sredstava.
32.4. Ukazuje se da gore navedeno stranka ne mora dokazati sa stupnjem izvjesnosti, već s dovoljno uvjerljivim stupnjem životne vjerojatnosti, ali s obzirom na izloženi i utvrđeni činjenični supstrat tužitelji nisu dokazali da su u poštenom posjedu prava stvarne služnosti, da je to pravo izvršavano te da se vlasnik poslužne nekretnine istom nije protivio.
33. Slijedom navedenog tužitelji nisu dokazali stjecanje prava služnosti na temelju dosjelosti, odnosno da je njihov posjed spornog prava služnosti bio pošten, niti su dokazali da bi uopće izvršavali služnost te kroz koje vrijeme su je izvršavali te nije utvrđeno je li se vlasnik poslužne nekretnine protivio navedenom postupanju tužitelja, a nije dokazano ni da bi služnost bila stečena na kojem drugom pravnom temelju pa je stoga valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i odlučiti kao pod toč. I. izreke .
34. S obzirom na to da je tužbeni zahtjev već iz gore obrazloženog razloga valjalo odbiti sud se, vođen načelom ekonomičnosti i koncentracije postupka, proklamiranim čl. 10. ZPP nije upuštao u daljnju ocjenu navoda stranaka, jer ne bi doveli do promjene odluke u ovoj pravnoj stvari.
35. U odnosu na trošak valja reći da je tuženik uspio u cijelosti, te je opravdan njegov zahtjev za trošak.
36. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a te na odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 138/23, 107/25; dalje: Tarifa), a tuženiku prema vrijednosti predmeta spora su kao osnovani priznati trošak sastava odgovora na tužbu, zastupanja na ročištu 14. svibnja 2024., zastupanja na uviđaju 17. srpnja 2024. i sastava podneska od 2. listopada 2024. u visini jednokratne nagrade od 500,00 EUR prema Tbr. 7. toč. 2. alineja 1. Tarife te za sastav podneska od 4. studenog 2024. u iznosu od 100,00 EUR prema Tbr. 7. toč. 2. alineja 2. Tarife, zastupanja na ročištu 28. veljače 2025. u iznosu od 100,00 EUR prema Tbr. 7. toč. 2. alineja 2. Tarife, zastupanja na ročištu 9. rujna 2025. u iznosu od 100,00 EUR prema Tbr. 7. toč. 2. alineja 2. Tarife, zastupanja na ročištu 11. rujna 2025. u iznosu od 100,00 EUR prema Tbr. 7. toč. 2. alineja 2. Tarife i zastupanja na ročištu 12. veljače 2026. u iznosu od 100,00 EUR prema Tbr. 7. toč. 2. alineja 2. Tarife, uvećano za PDV u iznosu od 250,00 EUR, a odbija se zahtjev za naknadu troška sudske pristojbe s obzirom na to da tuženica nije određeno naznačila, odnosno specificirala, iznos navedenog troška te je tužitelj dužan naknaditi tuženiku iznos od 1.250,00 EUR, pa je odlučeno kao u toč. II izreke presude.
37. Na dosuđeni trošak parničnog postupka tuženiku pripada i zakonska zatezna kamata tekuća od presuđenja do isplate, temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP.
38. Tuženiku su dosuđene zatezne kamate temeljem čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima - NN 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022 i 156/2022, 145/2023 i 155/2023 dalje u tekstu ZOO), i to po stopi određenoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a.
39. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
U Zagrebu 25. ožujka 2026.
Sudac:
Berislav Zaninović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.
DNA:
- I. - IV. tužiteljima po pun.
- tuženiku po pun.
