Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-147/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Melite Novoselac, kao predsjednika vijeća, Svjetlane Tolj suca izvjestitelja i člana vijeća i suca Jelene Bušić, kao člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja LĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. tužitelja IĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 3. tužitelja DĆ iz [adresa], (dalje: tužitelji), koje zastupa punomoćnik Ante Bogdanić, odvjetnik u Biogradu na Moru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu poslovni broj P-1153/2024-20 od 16. prosinca 2025., u sjednici vijeća održanoj 25. ožujka 2026.

p r e s u d i o j e  i  r i j e š i o  j e

Žalba tužitelja odbija se kao neosnovana i potvrđuje presuda i rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu poslovni broj P-1153/2024-20 od 16. prosinca 2025.

Obrazloženje

1.1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„1. Utvrđuje se prema tuženiku ove tužbe da su tužitelji: 1. GĆ, OlB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. IĆ, OlB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].DĆ, ..., 16 [obrt] [adresa] stekli pravo suvlasništva na nekretnini položenoj u k. o. [katastarska općina], svaki za 1/3 dijela, i to na točno određenom dijelu nekretnine č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio je na skici sudskog očevida od dana 12.09.2025.g. označen točkama A -B- C-D-A , površine 116 m2, koju je izradio stalni sudski vještak za geodeziju Frane Vlatković, dipl.ing.geod.,a koja skica sudskog očevida od dana 12.09.2025.g. je sastavni dio ove presude, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelji temeljem ove presude po provedenoj parcelaciji u zemljišnoj knjizi izvrše uknjižbu prava suvlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, sve u roku od 15 dana.

2. Utvrđuje se prema tuženiku ove tužbe da su tužitelji: 1. GĆ, OlB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. IĆ, OlB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].DĆ, [matični broj], 16 ... [adresa] stekli pravo suvlasništva na nekretnini položenoj u k. o. [katastarska općina], svaki za 1/3 dijela, i to na točno određenom dijelu nekretnine č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio je na skici sudskog očevida od dana 12.09.2025.g. označen točkama B -C- D-E-FG-H-B, površine 3558 m2, koju je izradio stalni sudski vještak za geodeziju Frane Vlatković, dipl.ing.geod. a koja skica sudskog očevida od dana 12.09.2025.g. je sastavni dio ove presude,što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelji temeljem ove presude po provedenoj parcelaciji u zemljišnoj knjizi izvrše uknjižbu prava suvlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, sve u roku od 15 dana.

3. Utvrđuje se prema tuženiku ove tužbe da su tužitelji: 1. GĆ, OlB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. IĆ, OlB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].DĆ, ..., 16 [obrt] [adresa] stekli pravo suvlasništva na nekretnini položenoj u k. o. [katastarska općina], svaki za 1/3 dijela, i to na točno određenom dijelu nekretnine č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio je skici sudskog očevida od dana 12.09.2025.g. označen točkama I -J-K-L-I površine 2958 m2, koju je izradio stalni sudski vještak za geodeziju Frane Vlatković, dipl.ing.geod., a koja skica sudskog očevida od dana 12.09.2025.g. je sastavni dio ove presude,što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelji temeljem ove presude po provedenoj parcelaciji u zemljišnoj knjizi izvrše uknjižbu prava suvlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, sve u roku od 15 dana.

4. Utvrđuje se prema tuženiku ove tužbe da su tužitelji: 1. GĆ, OlB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. IĆ, OlB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].DĆ, ..., 16 ... [adresa] stekli pravo suvlasništva na nekretnini položenoj u k. o. [katastarska općina], svaki za 1/3 dijela, i to na točno određenom dijelu nekretnine č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio je skici sudskog očevida od dana 12.09.2025.g. označen točkama M -N-O- P-M, površine 6257 m2, koju je izradio stalni sudski vještak za geodeziju Frane Vlatković, dipl.ing.geod., a koja skica sudskog očevida od 12.09.2025.g. je sastavni dio ove presude,što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelji temeljem ove presude po provedenoj parcelaciji u zemljišnoj knjizi izvrše uknjižbu prava suvlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, sve u roku od 15 dana."

1.2. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"I. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška. II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 400,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku prema čl.29 Zakona o obveznim odnosima od dana donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate, u roku od 15 dana.“

2.Ovu presudu i rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobijaju tužitelji zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 142/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) s prijedlogom da sud drugog stupnja uvaži žalbu, preinači pobijanu odluku na način da prihvati tužbeni zahtjev u cijelosti, podredno ukine i vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. U žalbi ukazuju na povredu prava iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14 - dalje: Ustav) i na postojanje bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. i čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu i rješenje suda prvog stupnja, postupak koji je prethodio i žalbene navode tužitelja, ovaj je sud utvrdio da sud prvog stupnja prilikom donošenja presude i rješenja nije počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Suprotno žalbenim navodima, pobijana presuda i rješenje suda prvog stupnja su jasni i razumljivi, sadrži razloge o odlučnim činjenicama, nema proturječnosti i nejasnoća, pa se može ispitati, tako da donošenjem pobijane presude i rješenja sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

7. U postupku nije počinjena niti bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 7. i 8. ZPP-a na koju žalbenim navodima ukazuju tužitelji jer je procesno ovlaštenje suda prvog stupnja da osnovom predloženih dokaza odlučuje o tome koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a što je sud prvog stupnja, pravilnom primjenom ovih zakonskih odredbi i učinio.

8. Sud prvog stupnja nije povrijedio odredbu iz čl. 29. st. 1. Ustava, jer je valjano obrazložio sve provedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, poštovao je pravo na dokaz, pravo na ravnopravnost stranaka i na temelju provedenog kontradiktornog postupka donio odluku.

9. Sud prvog stupnja je pravilno utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva svakog u 1/3 dijela nekretnine i to kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označenih na skici sudskog očevida točkama A-B-C-D-A površine 116 m2, točkama B-C-D-E-F-G-H-B, površine 3558 m2, točkama I-J-K-L-I površine 2958 m2 i točkama M-N-O-P-M površine 6257 m2, koju je izradio stalni sudski vještak za geodeziju Frane Vlatković 12. rujna 2025., što je tuženica dužna priznati i trpjeti uknjižbu prava suvlasništva u zemljišnim knjigama, a koju će u suprotnom zamijeniti presuda, a koje vlasništvo navedenog dijela nekretnine su tužitelji stekli dosjelošću po prednicima, nasljeđivanjem i usmenim darovanjem.

11. Sud prvog stupnja izvedenim dokazima utvrdio je:

-da je tuženica upisana kao vlasnica predmetne nekretnine,

-da iz povijesti promjena na katastarskim česticama slijedi da je dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisan u korist više fizičkih osoba, a za što tužitelji nisu dostavili dokaz da se radi o njihovim, prednicima, dok je dio upisan za korist Društvenog vlasništva od revizije posjedovnog stanja i kultura 1956.,

-da je na temelju rješenja o nasljeđivanju vršiteljice dužnosti javnog bilježnika Zorane Brčić iz Biograda na Moru poslovni broj O-1343/18, UPP/OS-167/18 od 23. veljače 2021. iza smrti AĆ istu između ostalih naslijedio i njezin brat TĆ, otac tužitelja, te da kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije bila u ostavinskoj masi,

-da je u posjedovnom listu broj 260 Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Benkovac posjed predmetne kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisan u korist Društvenog vlasništva pod upravom S.O. Benkovac, Jagodnja Gornja,

-da je na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj O-178/71 od 28. prosinca 1971. iz smrti HĆ, djeda tužitelja, naslijedilo jedanaest osoba među kojima i otac tužitelja TĆ, te da kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije bila u ostavinskoj masi,

-da je na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj O-272/84 nečitkog datuma i rješenja Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj O- 272/84 od 28.02.1990. iza smrti MĆ bake tužitelja, između ostalih naslijedio i otac tužitelja TĆ, te da kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije bila u ostavinskoj masi,

-da iz povijesnog zk. izvatka Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižnog odjela Benkovac proizlazi da se predmetna nekretnina vodila kao Općenarodna imovina s organom upravljanja Mjesnim narodnim odborom Jagodnja Gornja,

-da su na temelju rješenja o nasljeđivanju i rješenja o ispravku tog rješenja Javnog bilježnika Zorane Brčić iz Benkovca poslovni broj O-1101/23, UPP/OS-24/23 iza smrti TĆ, istog naslijedili supruga ČĆ i sinovi IĆ, GĆ i DĆ, te da kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije bila u ostavinskoj masi,

-da je svjedokinja EĆ iskazivala o korištenju predmeta spora od strane oca i djeda tužitelja prema neposrednim saznanjima od 1977. a po posrednim saznanjima i prije tog razdoblja ali ne navodeći koliko prije tog razdoblja.

12. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja sud prvog stupnja je odbio tužbeni zahtjev uz zaključak da tužitelji nisu dokazali da su vlasništvo predmetne nekretnine, odnosno suvlasništvo svaki u 1/3 dijela, stekli na temelju odredbe čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 - dalje ZVDSP) kojom je propisano da se vlasništvo može steći na temelju valjanog pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

13. Sud prvog stupnja je pravilno zaključio da navedenim rješenjima o nasljeđivanju tužitelji nisu stekli vlasništvo predmetne nekretnine s obzirom da ista nije bila predmetom nasljeđivanja jer nije činila ostavinsku masu niti u jednom ostavinskom postupku, odnosno iza smrti AĆ koju je između ostalih naslijedio i njezin brat TĆ, otac tužitelja, iz smrti HĆ, djeda tužitelja, kojeg je naslijedilo jedanaest osoba među kojima i otac tužitelja TĆ, iza smrti MĆ bake tužitelja, koju je između ostalih naslijedio i otac tužitelja TĆ, te iza smrti TĆ, kojeg su između ostalih naslijedili i tužitelji.

14. Kako u trenutku smrti pravnih prednika tužitelja, isti nisu bili vlasnici predmetnih nekretnina, pa iste nisu niti mogle biti predmet ostavinskog postupka. Stoga tužitelji, koje kao nasljednici svoje pravo izvode iz prava svojih prednika, ne mogu biti u povoljnijem položaju i ostvarivati prava koja nemaju pravni prednici.

15. Na temelju utvrđenja iz provedenog dokaznog postupka, pravilno je sud prvog stupnja zaključio da tužitelji nisu stekli pravo vlasništva predmetnih nekretnina usmenim ugovorom, jer isto ne proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka niti provedenih dokaza.

16. U pogledu roka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću valja reći kako je odredbom čl. 159. st. 4. ZVDSP-a propisano da kada se nekretnina nalazi u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, tada je za stjecanje prava vlasništva potreban neprekinuti posjed u dvostrukom trajanju, dakle za zakonit, istinit i pošten posjed 20 godina, a za pošten posjed 40 godina.

17. Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja, pa s obzirom da tužitelji nisu dokazali da imaju i da su njihovi pravni prednici imali valjani pravni temelj posjedovanja da bi isti bio zakonit, za stjecanje prava vlasništva na nekretnini u vlasništvu tuženika je potreban neprekinuti posjed u dvostrukom trajanju, odnosno 40 godina.

18. Nadalje, pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta posjeda, trajanje, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari, sposobnost stvari biti objektom prava vlasništva), moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe, a koje pravno shvaćanje je zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Su-IV-56/19-2 od 14. veljače 2019.

19. S obzirom na odredbu članka 388. stavka 2. ZVDSP-a prema kojoj se primjenjuju pravila koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja prava vlasništva odnosno u trenutku ispunjenja pretpostavki za takvo stjecanje, a s obzirom na činjenicu da tužitelji ističu da su preko svojih pravnih prednika u posjedu preko 150 godina, međutim kako u spisu predmeta suda prvog stupnja nema nikakvog dokaza da su prednici tužitelja bili u posjedu predmetne nekretnine prije 6. travnja 1941. to tužitelji nisu dokazali da su stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine na temelju paragrafa 1460 Austrijskog općeg građanskog zakonika (OGZ).

20. Nadalje, odredbom čl. 3. Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91) stavljen je izvan snage čl. 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/9., 91/96 - dalje: ZOVO) kojim se nije moglo stjecati pravo vlasništva dosjelošću na stvarima u društvenom vlasništvu.

21. Odredbom čl. 388. st. 4. ZVDSP-a bilo je propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.

22. Ustavni sud Republike Hrvatske je 17. studenog 1999. ukinuo odredbu čl. 388. st. 4. ZVDSP-a, pri čemu je u razdoblju od 1991. do 1999. zakonodavac dopustio da se u rok dosjedanja uračunava i vrijeme koje je proteklo prije 8. listopada 1991..

23. Iz naprijed navedenog proizlazi da osnovano tužitelji ističu da se u rok dosjedanja uračunava i vrijeme trajanja posjeda pravnih prednika, međutim tužitelji u postupku nisu dokazali da su zajedno s pravnim prednicima u posjedu 40 godina, računajući od 17. studenog 1999. pa do 17. studenog 1959. jer to ne proizlazi iz spisa predmeta, odnosno nije proteklo vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti u trajanju od 40 godina.

24. Suprotno žalbenim navodima tužitelja da iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da su tužitelji i njihovi pravni prednici u dugotrajnom, samostalnom i istinitom posjedu, pravilno je sud prvog stupnja zaključio da tužitelji nisu dokazali vrijeme trajanja posjedovanja predmetne nekretnine potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

25. Naime, iz iskaza svjedokinje EĆ prema njezinim neposrednim saznanjima proizlazi da su prednici tužitelja bili u posjedu od 1977., a prema posrednim saznanjima i ranije na navodeći točno koliko dugo, dok svjedoci NĆ i FĆ s obzirom na njihovu starosnu dob nemaju i ne mogu imati saznanja o posjedu tužitelja ili njihovih prednika najkasnije od 1959. godine.

26. S obzirom da tužitelji nisu dokazali da su stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine na temelju odredbe čl. 115., čl. 128. i kako nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću propisane čl. 159. ZVDSP -a, paragrafom 1460. OGZ i čl. 28. ZOVO-a, sud prvog stupnja je pravilnom primjenom materijalnog prava odlučio kao u izreci pobijane presude.

27. Odluka o troškovima parničnog postupka u toč. I. i II. pobijanog rješenja pravilna je i zakonito donesena u skladu s odredbom čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP -a, koju odluku tužitelji paušalno osporavaju.

28. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u toč. I. izreke na temelju odredbe čl. 368. st. 1. i čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

Osijek, 25. ožujka 2026.

Predsjednik vijeća

Melita Novoselac