REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

R1-369/2022-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Vesni Šprljan Prelević, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagatelja: 1. IKE ČULE ud. E, OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. EG pok. EG, OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. JG pok EG, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Mandi Banović, odvjetniku u Splitu, protiv predloženika MG pok. E iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuće suvlasničke zajednice, 25. ožujka 2026.

r i j e š i o j e :

I. Razvrgava se suvlasnička zajednica na nekretnini označenoj kao zgrada u [adresa], anagrafske oznake [adresa], izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] ZU 14732 koji je u zemljišnim knjigama precizno opisan kao 47. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-47), Stan na II. (drugom) katu, označen br. 13., u površini od 78,91 m2 koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika, degažmana i lođe, zajedno sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade, pravima i pripatcima, zemljištem ispod zgrade, kao i zemljištem koji služi redovitoj uporabi zgrade, civilnom diobom na način da se predmetna nekretnina proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima na način da predlagateljima NG, OIB: [osobni identifikacijski broj], EG, OIB: [osobni identifikacijski broj], JG, OIB: [osobni identifikacijski broj], pripadne 3/4 dijela postignute vrijednosti, a predloženici MG, OIB: [osobni identifikacijski broj], pripadne 1/4 dijela postignute vrijednosti.

II. Dužna je predloženica u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi predlagateljima ad 1)-3) troškove postupka u iznosu od 334,81 €.

Obrazloženje

1.Dana 28. srpnja 2022. zaprimljen je prijedlog predlagatelja ad 1)-3) u kojem se navodi kako su predlagatelji i protustranka suvlasnici stana sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade koji se nalaze u Splitu, oznake [adresa], izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] ZU 14732 koji je u zemljišnim knjigama precizno opisan kao; 47. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-47), Stan na II. (drugom) katu, označen br. 13., u površini od 78,91 m2 koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika, degažmana i lođe, zajedno sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade, pravima i pripatcima, zemljištem ispod zgrade, kao i zemljištem koji služi redovitoj uporabi zgrade. Stranke su upisane u jednakim omjerima, odnosno svaki ponaosob za po ¼ idealna dijela. Predlagateljima, zbog nesuglasja i netrpeljivih odnosa sa predloženicom, ne odgovara opisana zajednica imovine radi čega i ustaju ovim prijedlogom kojim traže razvrgnuti zajednicu imovine stranaka. U ovom postupku predlagatelji traže da njih svih troje ima smatrati kao jednu osobu, jer i dalje žele ostati u zajednici imovine naspram predloženice sa vlasničkim omjerom od ¾ idealna dijela. Predlagatelji drže da bez obzira na činjenicu da se radi o većem trosobnom stanu, čija ukupna površina iznosi 78,91 m2, drže da tehnički nije izvedivo da se geometrijskom diobom odvoji ¼ idealnog dijela koji pripada predloženici i time uspostave dvije odvojene samostalne uporabne cjeline. Poglavito drže da se to ne bi moglo učiniti bez velikih novčanih ulaganja. Predlagatelji predlažu da pozove sudskog vještaka da najprije dade svoje mišljenje i ocjenu o mogućnostima geometrijske diobe predmetnog stana odvajanjem ¼ dijela koji bi imala pripasti predloženici, na ime namire njezinog vlasničkog dijela. Za slučaj potvrdnog odgovora bilo bi nužno da se izjasni bi li takav način diobe, u građevinskom smislu, zahtijevao značajnija ulaganja. Nadalje, u pomanjkanju mogućnosti razvrgnuća suvlasničke zajednice geometrijskom diobom, predlaže se da sud sudskom vještaku naloži da procijeni tržišnu vrijednost predmetnog stana na dan procjene radi razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom, koja procjena bi, također, mogla biti podloga kod možebitne diobe opisane zajednice imovine međusobnom isplatom bilo koje od stranaka u postupku.

2. Predloženica se protivi prijedlogu, suglasna je kako nije moguće provesti geometrijsku diobu, protivi se prodaji stana.

3. Tijekom postupka pregledana je dokumentacija koja prileži spisu, pročitan je nalaz i mišljenje sudskog vještaka za građevinu Darka Smodlake od 14. siječnja 2025., proveden je očevid lica mjesta, saslušane su stranke.

4. Prema izvadatku iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] ZU 14732 upisana je čest. zem. [katastarska čestica], zgrada, [adresa], 430 m2, na kojoj su na 47. Suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-47) na stanu na II. katu, označen br. 13, u površini od 78,91 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika, degažmana i lođe, upisane stranke za po ¼ dijela.

5. Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Darka Smodlake od 17. siječnja 2025. vidljivo je kako je predmet vještačenja stan lociran na drugom katu stambene zgrade u [adresa], izgrađen na čest. zem. [katastarska čestica], površine od 78,91 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika, degažmana i lođe, zajedno sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade, pravima i pripatcima, zemljištem ispod zgrade, kao i zemljištem koji služi redovitoj uporabi zgrade. Prema mišljenju vještaka geometrijska dioba nije moguća sukladno veličini suvlasničkih udjela (1/4 : 3/4 dijela) zbog nemogućnosti prerasporeda stambenog prostora u odnosu na: - nosive i pregradne zidove, - orijentaciju stana i vanjske otvore,

- položaj ulaznih vrata i nemogućnost formiranja zasebnih ulaza izravno iz zajedničkog stubišnog hodnika, - položaj spavaćeg i dnevnog dijela stana, - mjesta izljeva i spoja na vertikalne odvode otpadno-fekalnih voda, - nemogućnost formiranja stambenog prostora kao zasebno građevinski povezanu stambenu cjelinu koja se sastoji od jedne soba s odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kupaonica sa WC-om). Predlaže se civilna dioba trosobnog stana označeno kao etažno vlasništvo (E-47) Z. K. čest. zem. br. [katastarska čestica]; K. O. [katastarska općina], koji je suvlasnički dio povezan s cjelinom stana na II. (drugom) katu, označen br. 13, površine 78,91 m2, na način da se procijenjena prometna vrijednost, odnosno vrijednost ostvarena slobodnom prodajom na tržištu nekretnina, podijeli na dva suvlasnička dijela sukladno veličini suvlasničkih udjela. Za slučaj da se civilnom diobom prihvati procijenjena tržišna vrijednost nekretnine, procijenjena vrijednost suvlasničkog dijela od: - 1/4 dijela trosobnog stana iznosi = 56.500,00 € (slovima: pedesetšesttisućapetsto €), - 3/4 dijela trosobnog stana iznosi = 169.500,00 € (slovima: stošezdesetdevettisućapetsto €). Tržišna vrijednost stana je procijenjena na 226.000,00 €, odnosno 2.864,02 €/m2.

6. Na pisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka građevinske struke pun. predlagatelja i predloženica nisu imali primjedbi.

7. U iskazu predlagateljica GG u bitnome navodi kako cijeli život živi u predmetnom stanu već 38 godina, sa njom zajedno živi kćerka MG i njen sin VG. Koliko se može sjetiti sin EG i kćerka JG su iselili iz stana i otišli živjeti u podstanarstvo 2016.g. Inače ima zdravstvenih problema, 2014. g. je operirala srce, a 2021.g. je imala moždani udar. Kćerka JG joj pomaže na način da joj opere robu, donese hranu i druge potrepštine što joj je potrebno, donese hranu za jesti. Pokojni muž je umro prije 17 godina. Njegovu kuću u [adresa] koristi zajedno sa JG i EG. Tu kuću koriste preko vikenda ili ljeti. Nešto je uređivala oko te kuće. Ima rejonskog liječnika na [adresa] i kćerka JG je vodi kod njega. Također ima i nešto zemlje u [adresa], obrađuje se jedan vrt. Prije 38 godina uselili su muž, ona i njihovo troje djece. Stan je od Jugoplastike dobio muž. Kada su uselili, djeca su pohađala školu. Kada se MG udala ona se odselila živjeti kod svekrve u stan na [adresa]. Jedno vrijeme je živjela u podstanarstvu, razvela se, nakon čega je ponovno došla živjeti u ovaj predmetni stan 2011.g. zajedno sa sinom VG. Od kada se kćerka vratila u stan imaju često problema, svađa, naziva je pogrdnim riječima, govori da je za psihijatra, čak je bila intervenirala i policija 5 – 6 puta. Koliko joj je poznato nije doneseno rješenje o nasljeđivanju iza smrti pok. muža. Predlagateljica navodi kako je podizala kaznenu prijavu protiv predloženice zbog obiteljskog nasilja. Ne želi da joj se predloženica obraća riječima "mama". Ne dozvoljava kćerki doći u kuću na selu poslije očeve smrti jer ju je sredila.

Predlagatelj EG u iskazu navodi kako je zajedno sa svojim roditeljima i sestrama u predmetni stan doselio 1986.g kada je pok. otac dobio od Jugoplastike stan. Majka je pogrešno iskazivala da je zajedno sa sestrom JG otišao iz stana u podstanarstvo, sestra je otišla prije njega. Iz stana je iselio prije dvije godine. U stanu su zajedno živjeli majka, sestra MG i nećak VG, inače je neoženjen. Iz stana je otišao zbog obiteljskih nesuglasica između majke i sestre MG. Što se tiče otplate stana i režijskih troškova iste su dijelili majka, on i sestra MG. Još uvijek živi u podstanarstvu u Splitu, Papandopulova 17. Majka i sestra MG se nisu slagale i bilo je čestih svađa, nije bio prisutan da bi eventualno bilo fizičkih sukoba između njih. Što se tiče predmetnog stana on je nakon očeve smrti prebačen na njih četvero. Što se tiče nekretnina na selu - kuće i zemlje, nema saznanja o tome tko se vodi kao vlasnik. Misli da je to neriješeno. Kuću i vrt oko kuće koristi majka, on i sestra JG. Tamo ode preko ljeta ili vikendom. Zaposlen je. Kuća u [adresa] podobna je za stanovanje, prizemnica je od cca 80 m kvadratnih s verandom. Kada je pok. otac preminuo kuća nije bila uređena. Postepeno su je on, majka i JG uređivali. Najveća svađa je bila između majke i predloženice, upravo zbog njihovih poremećenih odnosa on je otišao živjeti iz stana.

Predlagateljica AG u iskazu navodi kako je točno ono što je brat EG govorio kada su doselili u stan. Iz stana je iselila 18. kolovoza 2013. i otišla živjeti u podstanarstvo. Jedno vrijeme je i radila u Njemačkoj kod ujaka, četiri mjeseca. Točno je da je MG oko Božića 2012. zajedno sa sinom VG došla živjeti u predmetni stan. Neudana je i nema djece. Zaposlena je. Ponovno se vratila u stan u veljači 2017. i ponovno iselila u podstanarstvo 2018. g zbog poremećenih odnosa u obitelji a najviše između majke i sestre MG. Više puta je bilo svađa, nesuglasica. Nije prisustvovala eventualnim fizičkim obračunima. Što se tiče vlasništva nekretnina suvlasnica je predmetnog stana. Također između njih četvero je podijeljena zemlja koju su naslijedili iza smrti pok. oca. Kuća o kojoj se govori na selu nije unesena u rješenje o nasljeđivanju iza smrti pok. oca jer tada nije bila legalizirana. Majka i ona su je o njihovom trošku legalizirale 2012/2013. Osim navedenog u vlasništvu nema drugih nekretnina. Za slučaj da se dogovore i da se predloženica od strane predlagatelja isplati za tržišnu vrijednost i za njen suvlasnički dio predmetnog stana, vratila bi se u taj stan. Naravno za slučaj da predloženica predlagatelje isplati za njihov suvlasnički dio pretpostavlja da bi tada predlagateljica izašla iz stana i ona bi se tada brinula o majci. Ima saznanja da je nećak VG suvlasnik ½ stana na [adresa], VG je naslijedio taj stan nakon smrti svog pok. oca TG. Koliko joj je poznato njena svekrva je iselila iz toga stana i taj stan se iznajmljuje.

Predloženica MG u iskazu navodi kako se udala 1993.g. i otišla živjeti sa suprugom u stan u [adresa], koji je bio na ime njegove majke. Tamo su živjeli nekoliko godina i otišli živjeti u podstanare. Razveli su se 2011.g., nastavila je živjeti u podstanarskom stanu i kada je firma u kojoj je radila otišla u stečaj ostala je bez posla. Zbog toga se u 12. mjesecu 2012.godine vratila živjeti zajedno sa sinom u predmetni stan, u kojem su živjeli, majka, brat i sestra. Od tada živi u tom stanu zajedno sa sinom. Bila je možda pola godine nezaposlena, nakon čega se zaposlila i radi do danas u Arheološkom muzeju. VG je rođen 1995.g. i kada je došla živjeti u predmetni stan imao je 17 godina. On i danas živi u predmetnom stanu. Stan ima tri spavaće sobe. Ona i VG spavaju u jednoj sobi, majka u drugoj a treća soba je prazna i zaključana. Majka je zaključala tu sobu. Što se tiče njihovih odnosa, koliko je god moguće pokušava izbjegavati svađu s majkom. Ne samo svađu nego komunikaciju uopće. Njih dvije ne razgovaraju. Nije samo ona ta koja je imala svađe sa majkom već su u toj situaciji bili brat i sestra koji su se znali žaliti na ponašanje majke koja je izrazito dominantna i manipulativna osoba. Zadnju godinu dana i njen sin VG ne razgovara sa bakom. VG bi trebao diplomirati u 12. mjesecu na Filozofskom fakultetu u Splitu, upisao je u Zadru studij Informacijskih znanosti kao izvanredni student, sad je upisao petu godinu. Inače VG radi preko student servisa i plaća izvanredni studij. Zajedno s ostalim strankama suvlasnica je predmetnog stana i nekretnina koje su svi zajedno naslijedili iza pok oca. Kuća na selu nije ušla u ostavinsku masu i nije bila legalizirana. U svakom slučaju ona nema ključ od te kuće niti u nju može pristupiti niti može koristi vrt. Što se tiče stana u [adresa], može reći da je točno da je njen sin VG suvlasnik ½ tog stana, ali isključivo "na papiru". Njen bivši suprug je darovao tu polovicu stana sinu radi toga što su bila potrošena novčana sredstava od VG pa mu je otac zbog toga upisao polovicu stana. VG nikada nije koristio taj stan. U njemu su živjeli svekrva i bivši muž. Svekrva je svoju polovicu stana prepisala Ugovorom o doživotnom uzdržavanju na drugog sina. Prije dvije godine Bornin stric je promijenio bravu na vratima toga stana i od tada VG nema pristupa istom. Ne može potvrditi da li se stan iznajmljuje, ako je to i točno to isključivo radi Bornov stric i VG nema nikakvih prihoda od toga. Suglasna je s time da predlagatelji isplate njen suvlasnički dio prema trenutačnim tržišnim uvjetima, posebno jer bi uskoro trebala biti ostavinska rasprava iza smrti pok. bivše svekrve i da se nada da će se u tom postupkom dogovoriti sa bivšim djeverom. Moli predlagatelje da se strpe do okončanja tog postupka. Htjela bi se sa predlagateljima dogovoriti i mogla bi prihvatiti da ju se isplati za njen suvlasnički dio po tržišnim cijena na predmetnom stanu.

8. Razvrgnuće suvlasničke zajednice: pravo na razvrgnuće, način razvrgnuća, razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva, troškovi razvrgnuća, pravni učinci razvrgnuća te pitanje tuđih prava propisani su odredbom iz članka 47 – 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV). Ovi propisi govore samo o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice, a ne propisuju sam postupak razvrgnuća kod suda.

9. Nakon stupanja na snagu ZV-a, na sam postupak razvrgnuća i dalje se primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (Službene novine od 01. kolovoza 1934. godine, broj 175-XLV) koja se primjenjuju na temelju odredbe iz članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine ("Narodne novine" broj 73/95).

10. Prema odredbi paragrafa 267. stavak 2. pravnih pravila Zakona o izvanparničnom postupku, sud u izvanparničnom postupku odlučuje da li će i kako provesti diobu zajedničkih stvari samo u slučaju ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Ako u postupku postoji spor u pogledu jednog od gore spomenutih pitanja, temeljem odredbe pravnog pravila 268. Zakona o izvanparničnom postupku sud će stranku s njezinim zahtjevom radi raskidanja ili diobe suvlasničke zajednice uputiti na parnicu.

11. Odredbom čl. 50. ZV-a propisan je način sudskog razvrgnuća pri čemu je stavkom 1. navedeno da kad razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona, dok je stavkom 2. propisano da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prema st. 4. navedenog članka ukoliko nije moguća fizička odnosno geometrijska dioba, a da se ne umanji vrijednost stvari, suvlasništvo takvih nedjeljivih stvari se razvrgava civilnom diobom. U tom slučaju sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli srazmjerno suvlasničkim dijelovima.

12. Iz provedenih dokaza, čiju vjerodostojnost stranke tijekom postupka nisu dovele u pitanje, sud je prihvatio predmetno vještvo sudskog vještaka Darka Smodlake kao logično i argumentirano te izrađeno u skladu s pravilima struke. Pošto je vještak decidirano utvrdio da predmetnu nekretninu nije moguće geometrijski podijeliti s obzirom na suvlasničke udjele stranaka, to je sud prihvaćajući predmetno vještvo vještaka za graditeljstvo nedvojbeno utvrdio da je u ovom predmetu moguća jedino civilna dioba predmetne nekretnine. Stoga je odlučeno da se stvar proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli srazmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka koji udijeli nisu sporni. Po pravomoćnosti ovog rješenja kojim je utvrđen način diobe, dioba će se provesti prema pravilima Ovršnog zakona.

13. Među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Svaka stranka može tražiti diobu samo dijela imovine ili cjelokupne imovine.

14. Iz provedenih dokaza proizlazi kako predlagateljica ad 1) i predloženica ističu prigovore o pravu na dom u odnosu na predmetni stan, u smislu da postoji trajni karakter, odnosno trajna veza stranaka i predmetne nekretnine koja se smatra domom u smislu Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i dodatnih protokola uz tu Konvenciju koju je Republika Hrvatska ratificirala te se u Hrvatskoj primjenjuje kao izvor prava. S druge strane, predlagatelji, posebno predlagateljica ad 1) su dokazali da je razvrgnuće suvlasničke zajednice potrebno i opravdano jer se njime štite prava i slobode drugih osoba i to u ovom slučaju predlagatelja, pa je tako s osnova Konvencije omogućeno postupanje javne vlasti, a što bi ovdje predstavljalo donošenje odluke kojom se razvrgava suvlasništvo između predlagatelja i predloženice. Konvencija jamči predlagateljima i zaštitu vlasništva, a što bi značilo i disponiranje s njihovim pravima u vidu zahtjeva za razvrgnućem suvlasničke zajednice. Zahtjev za razvrgnućem suvlasničke zajednice utemeljen je na zakonu i to konkretno na čl. 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te je nacionalnim zakonodavstvom propisano da je pravo svakog suvlasnika zahtijevati razvrgnuće suvlasničke zajednice.

15. Iz provedenih dokaza proizlazi kako predlagateljica ad 1) živi u predmetnom stanu zajedno sa predloženicom i njenim punoljetnim sinom. Predlagatelji ad 2) i 3) žive kao podstanari. Sin predloženice VG je suvlasnik za 1/2 dijela na 74. suvlasničkom dijelu 64/4096 Etažno vlasništvo (E-74) stana na III. trećem katu, označen br. 12, površine 64,03 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice, hodnika i lođe, s pripadajućom drvarnicom, anagrafske oznake [adresa], na čest. zem. [katastarska čestica].

16. Pozivanje predloženice na to da se u konkretnom slučaju radi o njenom domu, ne znači da se predlagatelji mogu staviti u nepovoljniju poziciju te time uskratiti predlagateljima prava koja im pripadaju po istoj toj Konvenciji na koju se predloženica poziva. Predlagatelji tako ističu da im Konvencija isto tako jamči pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života i doma. Osim navedenog prava predlagatelji se pozivaju i na čl. 1. Konvencije koja štiti njihovo pravo vlasništva. Predlagatelji ustraju u prijedlogu za provedbom razvrgnuća suvlasničke zajednice jer prava predloženice ne prevladavaju na pravima predlagatelja.

17. U konkretnom slučaju sud smatra kako je provođenje razvrgnuća suvlasničke zajednice potrebno jer na strani predlagatelja postoje tri punoljetne osobe od koje su dvije podstanari dok predloženica u stanu živi sa punoljetnim sinom, koji je suvlasnik za ½ dijela na drugom stanu u [adresa].

18. Traženje predlagatelja da se razvrgne suvlasnička zajednica civilnom diobom nije korištenje svojim pravima u nevrijeme za predloženicu jer njihova životna situacija očito traje dulje vrijeme i po svemu sudeći će trajati, a odnosi su dugotrajno poremećeni – stranke iako žive u istom stanu, ne komuniciraju, a prije su se i svađali do mjere da je pozivana policija. Odnosi predlagatelja, posebno predlagateljice ad 1) i predloženice su očito trajno poremećeni. Stoga ne postoje zapreke za daljnje razvrgnuće suvlasničke zajednice. Zahtjev predlagatelja predstavlja legitimni cilj koji predlagatelji žele ostvariti, a pritom sa ciljem da ostvare boljitak za sebe. Prodajom predmetne nekretnine stranke će imati priliku riješiti egzistencijska pitanja kupnjom nekretnine, svaki za sebe, predlagatelji s jedne strane i predloženica s druge. Prava predloženice ne mogu ići na uštrb prava predlagatelja. Ista Konvencija čl. 8. štiti pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života stranaka a čl. 1. Konvencije štiti predlagateljevo pravo vlasništva, odnosno pravo na razvrgnuće zajednice civilnom diobom.

19. Suprotstavljeni interesi stranaka regulirani su zakonom kroz pravo jednog suvlasnika na diobu razvrgnućem zajednice i to civilnom diobom, a predloženica svoje pravo ostvaruje primitkom tržišne vrijednosti svog suvlasničkog udjela. U ovom slučaju nema povrede načela razmjernosti i sud smatra da je ovakva dioba pravična. U iskazu i predloženica navodi kako je suglasna na razvrgnuće zajednice civilnom diobom, odnosno da je predlagatelji isplate za njen suvlasnički dio.

20. Zbog svega navedenog valjalo je donijeti rješenje o civilnoj diobi predmetne nekretnine te odlučiti kao u točki I. izreke rješenja, temeljem odredbe čl. 50. st. 4. ZV- a.

21. Što se pak tiče troškova nastalih tijekom ovog postupka, sud je iste obračunao računajući trošak vještačenja 493,43 € i očevida 49,48 €, te sudske pristojbe prijedloga i odluke suda po 398,17 € a koji ukupno iznosi 1.339,25 €, koje su prethodno snosili predlagatelji, a pošto su stranke suvlasnici i to predlagatelji za 3/4 dijela, predloženica za 1/4 dijela, to je valjalo gornji iznos obračunati po istoj kvoti, pa je valjalo odlučiti kao pod toč. II. izreke ovog rješenja, a s obzirom da se u izvanparničnom postupku priznaju samo efektivni troškovi (vještačenje, očevid i sl.), a sukladno pravnom pravilu iz paragrafa 20. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku.

Split, 25. ožujka 2026.

S U T K I NJ A

Vesna Šprljan Prelević

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. predlagatelja, predloženici

- u spis