Poslovni broj: Us I-550/2026-9

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6, Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Tamari Bogdanović, sucu pojedincu, uz sudjelovanje Valentine Pergar, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja GR, državljanin Ruske Federacije, smješten u Prihvatnom centru za strance Ministarstva unutarnjih poslova, Dugo Selo, Obedišće Ježevsko, Slavka Kolara 82, kojeg zastupa opunomoćenica ĆR, pravnica u udruzi „Bez granica“, Zagreb, Milana Šenoe 8C, OIB: 36703431428, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za međunarodnu zaštitu, Službe za prihvat i smještaj tražitelja međunarodne zaštite, Prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu, Zagreb, Ilica 335, OIB: 36162371878, radi ograničenja slobode kretanja, nakon održane usmene rasprave, 25. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za međunarodnu zaštitu, Službe za prihvat i smještaj tražitelja međunarodne zaštite, Prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu, KLASA: UP/I-216- 03/25-06/80566, URBROJ: 511-01-213-26-19 od 22. siječnja 2026.

II Odobrava se besplatna pravna pomoć tužitelju u predmetnom upravnom sporu.

III Nalaže se tuženiku da isplati VR, pružateljici pravne pomoći iznos od 1.250,00 eura (tisućudvjestopedeset eura) u roku od 15 dana od dostave računa za pruženu pravnu pomoć.

i

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za određivanjem odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-216-03/25-06/80566, URBROJ: 511-01-213-26-19 od 22. siječnja 2026. pod točkom I. izreke, tužitelju GR, tražitelju međunarodne zaštite, rođen **.**.1996. u [adresa], Ruska federacija, državljaninu Ruske Federacije, izrečena je mjera produljenja ograničenja slobode kretanja smještajem u Prihvatni centar za strance, dok je točkom II. izreke određeno da se produljenje ograničenja slobode kretanja iz točke I. ovog rješenja određuje u trajanju do 3 (tri) mjeseca.

2. U tužbi i tijekom spora tužitelj osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi da je osporavanim rješenjem povrijeđeno načelo zakonitosti, načelo utvrđivanja materijalne istine i načelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza, te da rješenje ne sadrži valjano obrazloženje u pogledu razloga za izricanje najstrože mjere, koja se može primijeniti samo u strogo ograničenim slučajevima, kada je to nužno i proporcionalno legitimnom cilju, a tuženik je imao na raspolaganju blaže mjere, te nije proveo individualnu procjenu i uzeo u obzir okolnosti konkretnog slučaja i osobne okolnosti tužitelja, a čime je povrijedio članak 24. Povelje Europske unije o temeljnim pravima i članak 3. Konvencije o pravima djeteta, te članak 6. stavak 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

3. Naime, tužitelj je po narodnosti dargin, te je otvoreno kritizirao odnose Rusije prema manjinskim narodima s Kavkaza, zbog čega je imao problema s ruskim vlastima, a što su sve razlozi zbog kojih je bio prisiljen napustiti zemlju, te je opće poznato da se činjenica da je tužitelj uvršten na ruski popis „terorista i ekstremista“ zloupotrebljava kao politički instrument represije, a ne kao sredstvo borbe protiv stvarnog ekstremizma ili terorizma, jer se popis temelji na proizvoljnim administrativnim odlukama kojima se nastoji stigmatizirati i ušutkati političke neistomišljenike, novinare, aktiviste i druge osobe koje izražavaju kritički stav prema vlasti, a tužitelj je upravo na temelju iznuđenog priznanja odslužio višegodišnju kaznu zbog sudjelovanja u oružanoj formaciji koja djeluje na teritoriju Sirijske Arapske Republike i to u razdoblju od 2016. do 2021, od čega je tri i pol godine proveo u samici gdje je bio podvrgnut mučenju.

4. Stoga se sama činjenica da se tužitelj nalazi na tom popisu ne može smatrati pokazateljem prijetnje nacionalnoj sigurnosti, nego upravo dokazom da je žrtva politički motiviranog progona i da u zemlji podrijetla doista prijeti progon, a na koju okolnost predlaže svoje saslušanje i da se izvrši službeni uvid Suda u klasificirane podatke SOA-e u vezi službenog ruskog popisa ekstremista i terorista na kojem se navodi ime tužitelja, a koji popis se navodi u dopisu SOA-e od 21. siječnja 2026. koji tuženik citira u obrazloženju osporavanog rješenja.

5. U tužbi se navode relevantni međunarodni izvori – izvješća međunarodnih organizacija koji ukuzuju na razmjere zloupotrebe antiterorističkog zakonodavstva u Ruskoj federaciji, kap što su izvješće Amnesty Internationala od 19. veljače 2024. i izvješće Novaya Gazeta Europe od 2. travnja 2024.

6. Prema prvo navedenom izvješću do prosinca 2023. na službenom popisu terorista i ekstremista koji vodi Federalna služba za financijski nadzor (Rosfinmonitoring) bilo 13.647 osoba, od čega je 13% žena, a 106 osoba je bilo mlađe od osamnaest godina, te se uvrštavanje u ovaj registra provodi bez sudskog nadzora, te rezultira zamrzavanjem bankovnih računa i ograničavanjem mjesečne potrošnje na 10.000 rubalja u vrijednosti od 110 američkih dolara, te takvo ograničenje ozbiljno ugrožava održavanje osobnog životnog standarda.

7. Prema drugo navedenom izvješću na popis je samo tijekom 2024. dodan rekordan broj od 669 osoba, uključujući 17 maloljetnika, što premašuje ukupan broj osoba dodanih u bilo kojoj od prethodnih godina, te se npr. na popisu nalaze dvojica upravitelja gay bara, pisac FR i legendarni šahist ER i počinitelj terorističkog napada u dvorani Crocus City Hall, te se sada na popisu nalazi 14.292 osobe, među kojima je 52 maloljetnika, od kojih najmlađi ŠR ima četrnaest godina i poslan je u kazneno popravnu koloniju zbog navodnog paljenja željezničke infrastrukture po nalogu iz Ukrajine, te kada se ime jednom nađe u registru izuzetno je teško biti uklonjen s popisa, čak i nakon što je kaznena evidencija službeno izbrisana.

8. Tužitelj smatra da se činjenica što se popis terorista i ekstremista u Ruskoj federaciji vodi od strane Federalne službe za financijski nadzor, a ne postoji nikakav pravni mehanizam za osporavanje odluke o uvrštenju osobe u taj registar predstavlja flagrantno kršenje temeljnih načela vladavine prava i prava na učinkovitu pravnu zaštitu, a odsutstvo mogućnosti žalbenog postupka i sudskog nadzora pokazuje da se radi o administrativnoj, a ne sudskoj odluci, što omogućava proizvoljnu i politički motiviranu primjenu.

9. Ističe da je okolnost da se tužitelj nalazi na tzv. listi terorista i ekstremista dodatno potvrđuje da je tužitelj žrtva političkog progona i da bi njegov povratak u Rusku Federaciju značio izlaganje stvarnoj i neposrednoj opasnosti od ponovnog lišavanja slobode, nečovječnog postupanja i ugrožavanja života, te da se tužitelj zakonito koristio prezimenima G, Ć i V, koristeći patronimiku, te je promijenio prezime oca u prezime majke, isključivo kako bi mogao napustiti zemlju podrijetla, a da je kazneni postupak protiv njega bio montiran i da je tužitelj otet u razdoblju od 27. srpnja do 2, kolovoza 2016. je detaljno opisano u zahtjevu za međunarodnu zaštitu, o čemu ponovo dostavlja i poveznicu na film koji je javno objavila tužiteljeva majka.

10. Navodi da se u Hrvatskoj nalazi sa suprugom i troje maloljetne djece, sinom koji je rođen 2023. i kćerkama blizankama koje su rođene **.**.2025., a koji zbog svoje dobi zahtijevaju stalnu podršku oba roditelja, a zbog izricanja mjere obitelj je razdvojena, bez da je tuženik razmotrio alternativne mjere koje bi omogućile očuvanje obiteljskog jedinstva, a što predstavlja ozbiljno i nerazmjerno zadiranje u pravo na obiteljski život zajamčeno člankom 7. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, člankom 8. Europske konvencije o ljudskim pravima i člankom 8. Konvencije o pravima djeteta.

11. Poziva se na presudu Visokog upravnog suda broj Usž-3987/2024 u kojoj je potvrđeno da su uvjeti za zakonitost izrečene mjere nužnost, iznimnost, restriktivnost, opravdanost, svrhovitost i razmjernost, te je naglašeno da prema Direktivi o prihvatu, kada se to na temelju pojedinačne ocjene svakog slučaja pokaže potrebno države članice mogu zadržati podnositelja zahtjeva, ako se ne mogu primijeniti druge manje prisilne mjere, ali tek nakon provjere je li takvo zadržavanje proporcionalno ciljevima koji se žele ostvariti, te se poziva i na brojne presude Suda Europske Unije, 12. Predlaže sudu da poništi osporavano rješenje, te naloži tuženiku da tužitelja odmah pusti na slobodu, da tužitelju odobri besplatnu pravnu pomoć i da naloži tuženiku da isplati VR, pružateljici pravne pomoći troškove zastupanja u ovom postupku u roku od 15 dana od dostave računa za pruženu pravnu pomoć.

13. Predlaže sudu da odgodi izvršenje osporavanog rješenja, jer tužitelj ne predstavlja prijetnju za javni red i sigurnost, te je mjera ograničenja kretanja nepotrebna i suprotna javnom interesu, te dovodi do nepovratnih posljedica za mentalno zdravlje tužitelja, niti je u najboljem interesu njegove maloljetne djece, te se mogu s istom svrhom izreći blaže mjere.

14. U odgovoru na tužbu tuženik ističe da je tužitelj 30. rujna 2022. u Policijskoj postaji Pleso izrazio namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj, jer je sukladno Dublinskoj uredbi vraćen iz Republike Island, nadalje 6. listopada 2025. je podnio zahtjev za međunarodnu zaštitu koji je rješenjem od 4. prosinca 2025. odbijen.

15. Dana 23. listopada 2025. zaprimljen je dopis Sigurnosno-obavještajne službe od 22. listopada 2025. kojim je zatraženo ograničenje kretanja iz razloga nacionalne sigurnosti, jer se nalazi na javno objavljenom popisu ekstremista i terorista i izdržavao je višegodišnju kaznu zbog sudjelovanja u oružanoj formaciji na području Sirijske Arapske Republike, te je 24. listopada 2025. doneseno rješenje o ograničenju kretanja, koje je potvrđeno presudom Upravnog suda u Zagrebu broj UsI-4408/2025-7 od 16. siječnja 2026.

16. Dana 22. siječnja 2026. zaprimljen je novi dopis Sigurnosno-obavještajne službe od 21. siječnja 2026. kojim se predlaže produljenje mjere ograničenja slobode kretanja iz razloga nacionalne sigurnosti, u kojem su ponovljeni raniji razlozi i dodano da se tužitelj koristio različitim prezimenima G, Ć i V.

17. Tuženik ističe da razlozi napuštanja zemlje podrijetla nisu predmet ovog postupka, da je tužitelju omogućeno saslušanje uz prevoditelja za ruski jezik i da je provedena individualna procjena, uključujući i obiteljsku situaciju tužitelja, ali je utvrđeno da je mjera nužna radi zaštite nacionalne sigurnosti, a obzirom na dopis Sigurnosno-obavještajne agencije i na odredbu članka 54. stavka 9. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.

18. Mjera zadržavanja predviđena je i Direktivom 2013/33/EU Europskog parlamenta i vijeća od 26. lipnja 2013 o utvrđivanju standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu i to člankom 8. stavkom 2. točkom (e) u kojem se navodi da države članice smiju zadržati podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, ako se ne mogu primijeniti druge, manje prisilne mjere, kada to zahtijeva zaštita nacionalne sigurnosti ili javnog poretka.

19. Postupanje Sigurnosno obavještajne službe provedeno je sukladno Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske i članku 23. stavku 1., kao i članku 41. Zakona o sigurnosnim provjerama, te subjektivno nezadovoljstvo tužitelja osporavanim rješenjem ne znači da je osporavano rješenje i objektivno nezakonito.

20. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

21. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

22. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika, koji sadrži podatke o činjeničnom stanju utvrđenom u upravnom postupku, te je sukladno obvezi iz članka 54. stavka 12. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Narodne novine, broj: 70/15, 127/17, 33/23 i 17/25) održao usmenu raspravu u prisutnosti tužitelja osobno, opunomoćenice tužitelja, opunomoćenika tuženika i sudskog tumača za ruski jezik sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24).

23. Na raspravi tužitelj je saslušan uz sudskog tumača za ruski jezik, te je odgovarao na postavljena pitanja svoje opunomoćenice.

24. Iz podataka spisa predmeta, dostavljenih sudu uz odgovor na tužbu proizlazi da je osporavanim rješenjem tužitelju određeno produljenje ograničenja slobode kretanja smještajem u Prihvatni centar za strance u Ježevu za razdoblje do 3 (tri) mjeseca od dana uručenja rješenja, pozivom na odredbu članka 54. stavka 9. Zakona o međunarodnoj privremenoj zaštiti.

25. Naime, 22. siječnja 2026. zaprimljen je novi dopis Sigurnosno-obavještajne agencije, Uprave za protuobavještajnu službu, unutarnji nadzor i sigurnost od 21. siječnja 2026. kojim se predlaže produljenje mjere ograničenja slobode kretanja zbog razloga nacionalne sigurnosti, jer se tužitelj nalazi na službenom ruskom popisu ekstremista i terorista, da je izdržavao višegodišnju zatvorsku kaznu zbog sudjelovanja u oružanoj formaciji koja djeluje na području Sirijske Arapske Republike te se koristio prezimenima G, Ć i V.

26. Člankom 54. stavkom 2. točkom 3. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti propisano je da se tražitelju može ograničiti sloboda kretanja ako se na temelju svih činjenica i okolnosti konkretnog slučaja procijeni da je to potrebno radi zaštite nacionalne sigurnosti ili javnog poretka Republike Hrvatske

Stavkom 9. navedenog članka Zakona propisano je da se mjere ograničavanja slobode kretanja mogu izreći dok za to postoje razlozi, najdulje do tri mjeseca, a iznimno se, iz opravdanih razloga, mogu produljiti za još najdulje tri mjeseca.

27. Prema ocjeni suda, osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

28. Temeljem prethodno opisanog činjeničnog stanja, sud zaključuje da su u konkretnom slučaju bili ispunjeni uvjeti iz članka 54. stavka 2. točke 3. i stavka 9. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti za izricanje mjere produljenja ograničenja kretanja, jer je na temelju novog dopisa Sigurnosno-obavještajne službe od 21. siječnja 2026. kojim se predlaže produljenje mjere ograničenja slobode kretanja iz razloga nacionalne sigurnosti i u kojem su ponovljeni raniji razlozi i dodano da se tužitelj koristio različitim prezimenima G, Ć i V, u upravnom postupku opravdano zaključeno da postoje okolnosti koje ukazuju na potrebu zaštite nacionalne sigurnosti, te se drugim mjerama iz stavka 5. istog članka Zakona ne bi mogla ostvariti svrha ograničavanja slobode kretanja.

29. Također, zakonski rok produljenja ograničenja slobode kretanja određen je u trajanju do 3 (tri) mjeseca što je zakonski maksimum i sud isti rok ocjenjuje primjerenim, jer tužitelj ne pripada ranjivoj skupini i kao punoljetna osoba upoznat je sa svim pravima i obvezama tražitelja međunarodne zaštite.

30. U obrazloženju osporavanog rješenja navedene su sve bitne činjenice i osobne okolnosti tužitelja te je navedeni propis na temelju kojeg je riješena upravna stvar, a primjenom kojeg propisa je tuženiku dana ovlast za produljenje ograničenje kretanja na određeno vrijeme iz jednog od zakonskih nabrojanih razloga, pa se stoga tužbeni prigovori ocjenjuju neosnovanima i nisu od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari, a obzirom da se izneseni prigovori prije svega odnose na okolnosti odobravanja međunarodne zaštite koju je tužitelj zatražio i o kojoj upravnoj stvari je pokrenut poseban upravni spor broj UsI-215/26.

31. Sukladno članku 60. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, te sukladno članku 8., 9. i 10. Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite (Narodne novine, broj: 140/15.), sud je utvrdio da su ispunjeni uvjeti da sud tužitelju odobri pravo na besplatnu pravnu pomoć u iznosu od 1.250,00 eur. Naime, sukladno članku 9. stavku 2. navedenog Pravilnika, trošak pravne pomoći za sastavljanje tužbe i zastupanje pred Upravnim sudom određuje se sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, a na snazi je Tarifa o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23), umanjen za 50%, stoga je pružatelju pravne pomoći priznat trošak sastava tužbe u neprocjenjivim predmetima i pristupa na ročište, uvećano za PDV sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika umanjenoj za 50% sukladno navedenoj točci Pravilnika.

32. Odredbom članka 42. Zakona o upravnim sporovima propisano je da tužba nema odgodni učinak, osim kada je to zakonom propisano (stavak 1.), a da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu (stavak 2.), sud može na prijedlog stranke izdati privremenu mjeru ako je to nužno kako bi se izbjegla šteta koja bi se teško mogla popraviti, a privremena mjera nije protivna javnom interesu, niti bi se njome nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranki (stavak 3), o odgodnom učinku sud odlučuje rješenjem (stavak 4.), a protiv rješenja o odgodnom učinku može se izjaviti žalba (stavak 5.).

33. Sud je odbio prijedlog tužitelja da sud odredi da tužba ima odgodni učinak, jer prema mišljenju suda, tužitelj nije dokazao da mu zbog izvršenja rješenja tuženika prijeti teško popravljiva šteta, obzirom da to što tužitelj rješenje tuženika smatra nezakonitim ne predstavlja dostatan razlog za odobrenje odgodnog učinka tužbe, jer u konkretnom slučaju javni interes u smislu zaštite nacionalne sigurnosti preteže nad privatnim interesom tužitelja da bude uz svoju obitelj, pa iz navedenog razloga, sud prijedlog nije ocijenio osnovanim sukladno članku 42. stavku 2. Zakona o upravnim sporovima.

34. Stoga je sud na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima presudio kao u izreci.

U Zagrebu 25. ožujka 2026.

Sutkinja:

Tamara Bogdanović, univ.spec.iur.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. ĆR, putem e-kom

2. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprava za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektor za međunarodnu zaštitu, Služba za prihvat i smještaj tražitelja međunarodne zaštite, Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu, [adresa] Zagreb, Ilica 335

3. U spis