Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Stalna služba u Prelogu

U, [adresa]

Poslovni broj: Pn-17/2021-69

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu, po sutkinji toga suda Nini Markuliji, u pravnoj stvari tužitelja UČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Darku Kožiću, odvjetniku u Ivancu, protiv tuženika ŽČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Božidaru Klepaču, odvjetniku u Varaždinu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 12. veljače 2026. u nazočnosti tužitelja UČ, punomoćnika tužitelja Darka Kožića, odvjetnika u [adresa], te zamjenice punomoćnika tuženika CČ, odvjetničke vježbenice kod Božidara Klepača, odvjetnika u Varaždinu, 25. ožujka 2026. objavio i

p r e s u d i o j e:

I. Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja te se nalaže tuženiku ŽČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tužitelju UČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti s osnove neimovinske štete iznos od 5.993,34 eura (pet tisuća devetsto devedeset i tri eura i trideset i četiri centa ) i s osnove imovinske štete iznos od 55,74 eura (pedeset i pet eura i sedamdeset i četiri centa) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od 5.993,34 eura od 12. veljače 2019. do isplate, a na iznos od 55,74 eura od donošenja presude do isplate, sve po kamatnoj stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita, odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine pa do 31. prosinca 2023. godine, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku ŽČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tužitelju UČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati ti iznos od 15.680,00 eur (petnaest tisuća šesto osamdeset eura) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od:

2.480,00 eura od 19.04.2016.g. pa do isplate

2.400,00 eura od 19.05.2016.g. pa do isplate

2.480,00 eura od 16.06.2016.g. pa do isplate

2.400,00 eura od 14.07.2016.g. pa do isplate

2.480,00 eura od 18.08.2016.g. pa do isplate

2.480,00 eura od 21.09.2016.g. pa do isplate

960,00 eura od 20.10.2016.g. pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita, odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine pa do 31. prosinca 2023. godine, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Djelomično se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja UČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] radi isplate zateznih kamata na iznos od 55,74 eura od 12. veljače 2019. do donošenja presude.

IV. Nalaže se tuženiku ŽČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tužitelju UČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi troškove postupka u iznosu od 12.709,76 eura (dvanaest tisuća sedamsto devet eura i sedamdeset i šest centi) sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude pa sve do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

V. Odbija se zahtjev tužitelja UČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za naknadu troškova postupka za iznos od 937,50 eura kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Dana 11. veljače 2019. podnesena je tužba tužitelja protiv tuženika radi naknade štete u kojoj tužitelj navodi da je 11. veljače 2016. tuženik ničim izazvan od strane tužitelja istog napao, a što tužitelj uopće nije očekivao te ga je doslovno pretukao tako da se tužitelj nije stigao uopće obraniti te je gubio svijest i zadobio teške tjelesne ozljede u vidu potresa mozga, višedijelni prijelom nosnih kostiju s pomakom, prijelom donjeg zida lijeve očne duplje, obostrani prijelom unutarnjih koštanih pregrada tzv. papirnate ploče obje očne duplje, razdorno-gnječne rane korijena nosa i 2 rane iznad desnog oka, krvni podljev i otekline oko oba oka, natučenje i oteklina gornje usne i krvarenje unutar sinusa čeljusnih kostiju i saćaste kosti. Protiv tuženika se vodio kazneni postupak zbog teške tjelesne ozljede pod brojem K-35/17 te je tuženik pravomoćno proglašen krivim. Tužitelj nadalje navodi kako je pripadnik oružanih snaga Republike Hrvatske te je 1. ožujka 2016. trebao poći u mirovnu misiju u Afganistan koja je trebala trajati do 12. rujna 2016., ali zbog navedenog štetnog događaja tužitelj je propustio odlazak u Afganistan u mirovnu misiju i time je pretrpio štetu u vidu izgubljene zarade. Tužitelj je primio akontaciju za mirovinu misiju u iznosu od 2.500,00 eura koju je morao vratiti. Navodi da je trpio jake bolove 2 dana, srednje bolove 5 dana i lake bolove 20 dana. Bolove povremenog karaktera, a slabijeg intenziteta trpi i dalje što ulazi u duševne boli zbog smanjenja povremenog karaktera , a slabijeg intenziteta trpi i dalje što ulazi u duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, koju tužitelj cijeni u opsegu od 7,5 % trajno. Tužitelj zbog ožiljaka na glavi ima blagi stupanj naruženosti, a trpio je primarni strah jakog intenziteta u trajanju od pola sata sve do momenta racionalizacije ukupne situacije. Sekundarni strh srednjeg stupnja trpio je tijekom 7 dana nakon napada, a slabijeg stupnja tijekom mjesec dana. Tuđa pomoć i njega tuženiku je trebala 2 sata dnevno u trajanju od 7 dana. Zbog navedenog štetnog događaja nalazio se na bolovanju te je primao naknadu plaće umjesto cijele plaće, te da nije bio na bolovanju već u misiji u Afganistanu pored plaće u Republici Hrvatskoj primao bi i plaću za mirovnu misiju, a gdje bi mogao zaraditi iznos od oko 120.000,00 kuna.

2. Tijekom postupka tužitelj je, nakon provedenog medicinskog vještačenje, precizirao tužbeni zahtjev, sukladno nalazu i mišljenju, podneskom od 9. siječnja 2026. te istim potražuje sveukupno isplatu iznosa od 6.049,48 eura i to s osnove pravične novčane naknade zbog fizičkih bolova u iznosu od 670,55 eura, zbog pretrpljenog straha u iznosu od 3.000,00 eura, zbog smanjenja životne aktivnosti u iznosu od 1.327,31 eura, zbog naruženosti u iznosu od 995,48 eura te zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom u iznosu od 55,74 eura, kao i iznos od 15.680,00 eura na ime izmakle koristi, sve sa zateznim kamatama.

3. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti navodeći da je točno da je 11.02.2016. došlo do verbalnog i fizičkog sukoba između tužitelja i tuženika prilikom čega su obojica zadobili tjelesne ozljede te da je protiv tuženika bio pokrenut kazneni postupak u kojem je pravomoćno proglašen krivim. Tuženik nema saznanja da bi tužitelj kao pripadnik oružanih snaga Republike Hrvatske trebao ići u mirovinu misiju u Afganistan, te osporava pravni osnov s osnova zatražene naknade štete koja se potražuje zbog izgubljene zarade. Također , osporava pravo tužitelja na naknadu štete s osnova pretrpljenih bolova, s osnova smanjenja životne aktivnosti u visini od 7,5% trajno, s osnova naruženosti i straha te materijalne štete s osnova potrebe za tuđom pomoći i njegom.

4. U podnesku od 26. siječnja 2026. tuženik se protivio preinaci tužbenog zahtjeva, navodeći kako je u trenutku podnošenja tužbe tužitelj znao koliko iznosi izmakla korist.

5. Na ročištu održanom 12. veljače 2026. sud je dopustio preinaku tužbe, sukladno odredbi čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP), jer je tužitelj preinačio tužbeni zahtjev nakon provedenog medicinskog vještačenja, a u odnosu na potraživanje s osnove izmakle koristi ne radi se o preinaci tužbe, jer je prvotno postavljenim tužbenim zahtjevom s te osnove tužitelj potraživao iznos od 120.000,00 tadašnjih kuna, a što iznosi 15.926,74 eura, dok konačno postavljenim tužbenim zahtjevom s te osnove potražuje ukupno iznos od 15.680,00 eura. U tom dijelu tužbeni zahtjev je specificiran u pogledu tijeka zateznih kamata, a koji podatak je sudu dostavljen nakon zaključenja prethodnog postupka od strane Ministarstva obrane podneskom od 28. srpnja 2022.

6. Tijekom postupka tužitelj je ostao u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva, a tuženik se istom protivio u cijelosti.

7. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u spis Općinskog suda u Čakovcu broj K-35/2017 putem aplikacije e-spis, pročitao je Nalaz i mišljenje dr. ĆČ (listovi 5-8), Dopis Ministarstva obrane (list 9), List osobnog zaduženja djelatne vojne osobe (list 10), nalog klijenta (list 11 i 12), Odluku Ministarstva obrane oružanih snaga Republike Hrvatske (list 13), izvršio uvid u preslike fotografija (list 14), pročitao Presudu Općinskog suda u Čakovcu broj K-35/2017 (listovi 32-35), Presudu Prekršajnog suda u Čakovcu broj Pp J-86/2016 (listovi 36-43), preslike fotografija (list 44), zapisnik o glavnoj raspravi (listovi 45-61), Rješenje Ministarstva obrane vojno stegovnog suda od 17.3.2017. (listovi 62-64), očitovanje Ministarstva obrane uprave za ljudske potencijale (list 101), Odluku o visini terenskog dodatka i dnevnice u misiji potpore miru "resolute support" u Afganistanu (listovi 102-103), Prvi preliminarni popis kandidata (listovi 104- 107), Popis kandidata (listovi 108-110), Dopis Ministarstva obrane oružanih snaga Republike Hrvatske od 15.2.2016. (listu 111), Popis kandidata za 4 HRVCON RS (listovima 112-114), mjesečne evidencije radnog vremena djelatno vojnih osoba za mjesec rujan i ožujak 2016. (listovi 115 i 116), očitovanje Ministarstva obrane od 25. srpnja 2022. (list 132), dopis Ministarstva obrane (listovi 133-135), Odluku o izmjeni Odluke o visini terenskog dodatka i dnevnice u misiji potpore miru "resolute support" u Afganistanu (list 136), Izvješće i privremenoj nesposobnosti za rad (list 137), pročitan je spis Prekršajnog suda u Čakovcu broj Ppu-J-495/2019, saslušani su svjedoci JČ, VČ, OČ, NČ i DČ, pročitani su Nalaz i mišljenje vještaka dr. Roberta Grudića od 9.6.2025. i vještaka Josipa Podobnika od 7.9.2025. te su u svrhu dokazivanja saslušane parnične stranke.

8. Tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan.

9. U čl. 2. st. 1. ZPP-a određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. ZPP -a, određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog zakona da je u parnici svaka strana dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

10. Nesporno je 11. veljače 2016. došlo do štetnog događaja između tužitelja i tuženika te je nesporno protiv tuženika pokrenut kazneni postupak u kojem je isti pravomoćno proglašen krivim zbog nanošenja teške tjelesne ozljede tužitelju presudom Općinskog suda u Čakovcu broj: K-35/17-18 od 6. prosinca 2018.

11. Nesporno je tom prigodom tužitelj zadobio teške tjelesne ozljede u vidu potresa mozga, prijeloma nosnih kostiju s pomakom, natučenje glave okcipitalne regije, obostrani hematom oko očiju, edem u području jagodične kosti i krvarenje iz nosa.

12. Sporno jest postoji li doprinos tužitelja nastaloj šteti odnosno postoji li podijeljena odgovornost za nastalu štetu, sporno jest je li tužitelj kao pripadnik oružanih snaga Republike Hrvatske trebao ići u mirovnu misiju u Afganistan te postoji li šteta u vidu izgubljene zarade s te osnove i u cijelosti je sporna osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

13. Sukladno čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine"

35/05, 41/08, 125/11, 78/15 -koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme nastanka štete dalje: ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, a odredbom čl. 1046. ZOO-a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

14. Iz iskaza svjedokinje JČ u bitnom proizlazi kako je 11. veljače 2016. prijateljima GČ i IČ bila u klubu Pikač u [adresa]. Sjedili su za šankom, tamo je vidjela tužitelja, poznaje ga od prije, pa ga je pozdravila, jer je taman došao s terena. Za šankom se nalazio i tuženik, ona ga od ranije nije poznavala, možda iz viđenja i u jednom trenutku tuženik se sukobio sa OČ, počeo ga je naguravati, a tužitelj je pokušavao smiriti situaciju odnosno tuženika, govorio mu je neka pusti OČ na miru i slično, kako bi izbjegli daljnji sukob OČ, ZČ i ona otišli su do grada i u kafić Paladin. Kasnije su se vratili u Pikač, ali tada je tužitelj već bio na hitnoj i policija se nalazila na mjestu događaja. Na poseban upit suda je li u kafiću kad su se oni nalazili tamo, došlo do kakvog fizičkog sukoba između tužitelja i tuženika, iskazala je da nije, također, iskazala je i kako nije ni bilo verbalnog sukoba ili pogrdnih riječi između tužitelja i tuženika. Svjedokinja je iskazala i kako je tuženik bio vidno alkoholiziran. Na poseban upit punomoćnice tuženika na koji je način tužitelj smirivao tuženika, iskazala je da se točno ne sjeća je li prišao tuženiku, zna da mu je govorio " Ž smiri se".

15. Svjedokinja VČ je iskazala kako radi u caffe baru Pikač u [adresa] te je radila i predmetnog dana 11. veljače 2016. godine. Poznaje tužitelja i tuženika, time da tužitelja poznaje malo bolje, dok tuženika zna više iz viđenja. Sjeća se da je tog dana došla na popodnevnu smjenu na posao, dakle u 15 sati i kad je došla, tamo je već bio tuženik. Tuženik je tamo bio sa svojom djevojkom HČ, GČ i IČ, dok je tužitelj došao kasnije. Tužitelj je naime došao kako bi se pozdravio, jer je odlazio na misiju u Afganistan. Vidjela je da su tužitelj i tuženik zajedno sjedili za šankom, plaćali si runde i potom je došlo do konflikta između IČ i tuženika, misli da je bilo naguravanja, a tužitelj je pokušavao smiriti situaciju i to na način da im je govorio da se smire. OČ je potom otišao s JČ i GČ, kako situacija ne bi dalje eskalirala, na što je tuženik govorio da ide za OČ, a tužitelj ga je smirivao i potom su oboje izašli van. Ona nije izlazila iz kafića jer je radila, zna samo da je potom došla policija i hitna pomoć. Misli da je ona zvala šefa, a onda on policiju, ali nije sigurna. Ona nije vidjela što se vani događalo i nije izlazila van prostora kafića, nakon što je izašao s tuženikom, ona tužitelja tu večer više nije vidjela. Na poseban upit zamjenice pun. tuženika svjedokinja je iskazala da joj tužitelj nije izgledao alkoholizirano, a na poseban upit suda je li tuženik bio alkoholiziran, iskazala je da ne zna, da joj je teško reći i da je on pio cijelo popodne. Na poseban upit suda iskazala je da su i tužitelj i tuženik konzumirali alkohol, ali ne bi rekla da je tužitelj bio pijan. Svjedokinja je iskazala kako je tužitelj kad je smirivao situaciju između tuženika i IČ govorio im da se smire, da im ne treba praviti probleme u kafiću, a nakon što je OČ otišao, tužitelj je smirivao tuženika i dalje riječima da se smiri, da mu ne treba to i sl. Na poseban upit zamjenice pun. tužitelja je li stav tužitelja prema tuženiku bio blagonaklon ili agresivan, iskazala je da nije bio agresivan, da je smirivao situaciju i kad su izašli oboje van, ona je mislila da je situacija riješena, nije mislila da bi do toga moglo doći.

16. Svjedok OČ je iskazao kako je tuženika prvi put sreo 11. veljače 2016. godine u caffe baru Pikač, naime, tamo je bio sa svojom tadašnjom djevojkom GČ,a s njima je bila i JČ. Tamo je neko vrijeme s njima bila i HČ, čini mu se da je ona u to vrijeme bila djevojka tuženika, svi su sjedili za šankom i družili se. U jednom trenutku tuženik je promijenio priču, postao je agresivan, na što su se ZČ, JČ i on pokupili i otišli negdje u grad. Kad kaže da je tuženik postao agresivan, misli na to da je počeo govoriti nešto u smislu da se njega ne može "zajebavati", pa je počelo neko naguravanje, na što su se oni u par sekundi pokupili i otišli, naime, on je bio stranac u gradu i nije želio probleme. Na poseban upit suda je li netko pokušavao smiriti situaciju, iskazao je da su mu govorili ljudi da se smiri, ali ne zna tko, nije na to obraćao previše pažnju, jer su se pokupili u par sekundi. Na upit suda je li vidio da bi tužitelj na neki način smirivao situaciju, iskazao je da nije na to obraćao pažnju, bilo je tamo i drugih ljudi koji su sjedili za stolovima, ali to je mali kafić pa su svi bili tu negdje. Nakon što su otišli u grad, on više ne zna što se dalje događalo u tom kafiću, njemu je tek dva dana nakon toga ZČ ispričala što se dogodilo. Na poseban upit punomoćnika tužitelja, nakon što mu isti predočava iskaz dan u prekršajnom postupku od 14.12.2016. godine, iskazao je da ostaje kod iskaza koji je dao u tom prekršajnom postupku, a na poseban upit suda iskazao je da je moguće da je tužitelj rekao isto tuženiku da se smiri, zbog proteka vremena se točno ne sjeća. Na poseban upit zamjenice pun. tuženika, iskazao je da je vjerojatno da je tužitelj ustao i pokušavao ih i fizički razdvojiti.

17. Svjedokinja DČ je iskazala kako je u vrijeme kad je došlo do štetnog događaja bila djevojka tuženika i zna da su predmetnog dana u popodnevnim satima došli u caffe bar Pikač u [adresa]. Zbog proteka vremena ne sjeća se više je li u kafić došla sama ili zajedno s tuženikom, ali zna da tada tužitelja još uvijek nije bilo u kafiću, on je došao tek kasnije navečer. U društvu nje i tuženika je bila i njezina prijateljica NČ i još jedan dečko kojeg je tog dana upoznala i više se ne sjeća kako se zvao. Vani su roštiljali i družili se i dosta se popilo. Zna da je navečer došlo do nekog prepucavanja unutar kafića između tužitelja i tuženika, ali se više ne sjeća tko je kome što rekao i tko je prvi započeo to prepucavanje. Ne zna u kom trenutku su tužitelj i tuženik izašli van, samo se sjeća da je u jednom trenutku netko došao unutra i rekao da je vani bitka i da je tuženik na tužitelju i da ga udara. Kad je izašla van vidjela je tuženika da udara tužitelja, nalazili su se na podu, tuženik je sjedio na tužitelju i svojim koljenima pritiskao tužitelja i misli da ga je udarao u glavu. Ne sjeća se više tko ih je razdvojio, samo se sjeća da je kasnije tužitelj sjedio na podu kod automobila i užasno je izgledao, bio je sav krvav, krv mu je išla na sve strane. Ne sjeća se više tko je pozvao hitnu, možda čak i ona, a nakon toga sama je otišla svojoj kući. Ne može točno reći je li NČ bila unutra ili vani kad je došlo do napada tuženika. Na pitanje punomoćnika tužitelja iskazala je da je tuženik taj dan bio u kafiću od popodneva i konzumirao je alkohol te su svi u društvu pili alkohol, ali ne sjeća se je li tužitelj konzumirao alkohol.

18. Iz iskaza svjedokinje NČ u bitnom proizlazi kako je radila u predmetnom kafiću Pikač. Tog dana prije spornog događaja ona je do 15 sati, a društvo su joj pravili već od jutra njezin tadašnji dečko OČ, ovdje tuženik i prijateljica DČ, oni su tamo već bili od jutra i spontano su radili i roštilj. Nakon smjene poslije 15 sati otišla je kući, jer je morala i pokupiti dijete u vrtiću, ali se vratila navečer, ne može točno reći oko koliko sati. Prije nego je završila smjenu, kad su krenuli roštiljati, tuženik i OČ su išli kupiti meso i tuženik je rekao OČ da može voziti njegov auto i dao mu ključeve, što je OČ shvatio kao svojevrsnu provokaciju i "preseravanje", jer se radilo o skupom vozilu i tada su počele provokacije između OČ i tuženika tj. OČ je više provocirao tuženika. Nakon što se ponovno vratila navečer u njihovom društvu bila je i JČ, njezina prijateljica i one su primijetile da se tu situacija zahuktava između OČ i tuženika, pa su JČ, OČ i ona odlučili otići do grada u neki drugi kafić i kad su izlazili na stražnji izlaz kraj šanka tužitelj se umiješao i rekao im je da maknu OČ od tamo. Oni su otišli do grada i pri povratku iz grada prolazili su pokraj C i vidjeli su da je već sve puno policije, tako da ona sam sporni događaj i ozljeđivanje tužitelja nije vidjela. Na upit suda je li u to vrijeme kad je bila u Pikaču vidjela kakav kontakt između tužitelja i tuženika, iskazala je kako isto nije vidjela. Inače, tužitelj nije bio u Pikaču od jutra kao tuženik i ostatak njezinog društva, on je došao kasnije, a na upit suda s kim je bio u društvu, iskazala je da sa svima, odnosno, on bi obično došao sam, sjedio bi za šankom i komunicirao sa svima. Ona nije tužitelja nakon što je otišla, niti kad su prolazili pokraj C i vidjeli policiju, već je kasnije kontaktirala s prijateljicom VČ koja je radila tu večer i ona joj je rekla da je tuženik pretukao tužitelja, a i šef joj je kasnije pričao da je tužitelj rekao tuženiku da radije izađe van , da ne radi unutra nered. Nadalje, svjedokinja je iskazala i kako kad je ona bila u kafiću tog dana odnosno večeri ,nije vidjela da bi se tužitelj ponašao agresivno, a nikada ni prije kad bi dolazio nije bio agresivan. Kad je tužitelj predložio da odu negdje sa OČ, ona je to shvatila kao upozorenje da bi tuženik mogao nešto napraviti OČ, naime u to vrijeme često se družila s tuženikom, jer je bio u vezi s njezinom prijateljicom i nije bio ranije agresivan, ali tada je smatrala da bi mogao biti i da bi moglo doći do nečega, jer je onda bio prilično agresivan. Kad kaže da je bio prilično agresivan , misli na to da je gestikulirao rukama, obraćao se glasnim tonom, ona ga takvim nije poznavala, a bio je pod vidnim utjecajem alkohola. Tužitelj nije bio pod vidnim utjecajem alkohola.

19. Tužitelj UČ je u svom iskazu naveo kako je predmetnog dana bio na vojnom poligonu u [adresa] i u [adresa] je stigao oko 18 sati. Otišao je u caffe bar Pikač, jer se dogovorio naći s prijateljima, naime odlazio je u mirovnu misiju u Afganistan i taj ponedjeljak trebao je početi s pripremama za misiju u Vinkovcima, pa se želio pozdraviti s prijateljima. Kad je stigao u kafić, na šanku je zatekao tuženika s nekim dečkom i jednom curom, a za šankom je radila VČ. Došao je do šanka, pozdravio se sa svima, čak se rukovao s tuženikom, kratko su popričali, tuženik je znao da odlazi na teren, počastio ga je pićem, a onda je i on njemu uzvratio pićem. To je inače bio njegov četvrti susret s tuženikom. Tada je krenula priča, tuženik je počeo pričati da ga je razljutio neki balavac "bosanac" dečko od GČ. On mu je rekao da je pijan, neka to pusti, da mu ne treba to i dalje se odvijala normalna komunikacija. Nakon otprilike sat vremena pojavile su se JČ, GČ i njezin tadašnji dečko OČ. Oni su se nalazili na kraju šanka, a na samom uglu je sjedio navedeni OČ koji je bio vidno pijan. On se pozdravio s njima i tada je tuženik rekao da će razbiti OČ, bio je nabrijan i u jednom trenutku pogurnuo ih je i uhvatio OČ za vrat. Držao ga je za dušnik, GČ je vikala i govorila "dosta za danas" i ostali su mu govorili da se smiri, on mu je rekao da će doći policija i tada se tuženik vratio na svoje mjesto za šankom. Nadalje, tužitelj je iskazao kako mu je tuženik tada rekao da ga je iznevjerio, jer nije stao na njegovu stranu. Primijetio je da je tuženik i dalje bio nabrijan, a JČ mu je rekla da su GČ, OČ, HČ i tuženik već od jutra tamo. On je govorio tuženiku da se smiri, a JČ je rekao da odu doma i oni su tada izašli na stražnji izlaz. Tuženik je tek kasnije primijetio da ih nema i tek tada se pojavila njegova zaručnica HČ koja je sjela dalje od njih. Tuženik je tada rekao da će naći OČ i krenuo je za njim van. On je krenuo za tuženikom, kad je došao van, vidio je da je tuženik bio na parkiralištu, govorio mu je "ne treba ti to, nemoj" tada je produžio do ograde i vidjeli su da se auto udaljio. Tada je shvatio da su OČ, JČ i GČ otišli autom, a ne pješice i tada su tuženik i on krenuli prema kafiću, čak je i zapalio cigaretu, na što je tuženik odjednom rekao "pun mi je k… takvih frajera koji nemaju jaja da idu do kraja", uhvatio ga je lijevom rukom za majicu i desnom rukom počeo udarati, na što mu je najprije pukla arkada i tada je zapeo za stepenicu i pao na leđa, tuženik mu je sjeo na prsa i udarao ga je u glavu, on je stavio ruke prema glavi da se zaštiti, na što mu je on uhvatio ruku, stavio je dolje i na nju stavio svoje koljeno te ga nastavio tući. On je potom izgubio svijest, a kad je došao k sebi, čuo je da mu ljudi govore "pusti ga", treba zvati hitnu, a što je tuženik rekao "treba ga zgaziti , a ne hitnu zvati". U tim trenucima tuženik više nije sjedio na njegovim prsima. Leđima se povukao do auta, na lijevo oko nije vidio, a desno je jedva otvarao i potom je opet izgubio svijest. Došao je k sebi kad ga je netko zalio vodom, no tada se počeo gušiti krvlju, pa se podigao kako mi se krv ne bi slijevala u grlo. Vidio je tuženika kad je došla policija i čuo je da je policajcu tuženik pričao da je on njega prvi napao i da se tuženik branio, na što je on uspio reći da to nije istina, no tada su ga stavili na nosila i odvezli s hitnom. Tom prigodom zadobio je prijelom jagodičnih koščica, nosne kosti, pukla mu je arkada i šivan je na dva mjesta. Inače tog dana kad je završio u bolnici, oko 23 sata medicinska sestra došla mu je reći da ga je došao posjetiti njegov najbolji prijatelj VČ, ali da ga nije pustila unutra jer je prekasno. On je mislio da se radi o prijatelju vojniku BČ, drugi dan je opet došao i tada je vidio da se radi o ovdje tuženiku, pitao ga je što tu radi i tom prilikom vidio je da su tuženiku svi prsti zdravi. Rekao je med. sestri da ga je on napao i da ga ne puštaju, no ne zna na koji način , uspio je doći i treći dan. Tada mu je došao u sobu s narančama i bananama, sjeo mu je na krevet i tada je primijetio da ima zamotana dva mala prsta, rekao mu je da je pao s ljestava, no on zna da takve ozljede nastaju prilikom udaranja. Nadalje, tužitelj je iskazao kako mu je tuženik tada rekao da mu je žao, prvo mu je rekao da se ne sjeća što se dogodilo, a nakon toga da mu je navodno netko nešto krivo rekao. U bolnici je proveo oko tjedan dana, dalje je bio na kućnoj njezi. Inače zbog predmetnog događaja bio je pod vojnom istragom, vodio se i stegovni postupak, a koji je potom odbačen, no za vrijeme trajanja te istrage nije mogao obavljati nikakve zadaće u vojsci. Sam oporavak je dugo trajao, oko mu je dugo bilo zatvoreno, koristio je razne lijekove protiv bolova, masku, kreme i kapi za oko. Inače u Hrvatskoj vojsci je od 1991. godine, a u aktivnoj službi 28 godina. Tijekom svih tih godina nikada prije nije bio vođen stegovni postupak zbog bilo kakvog nasilja protiv njega, ima preko 30 nagrada u službi, a nedavno je proglašen i najboljim vojnikom. U tom periodu osjećao se zbog svega poniženo. Iskazao je i kako je trebao ići na mirovinu misiju u Afganistan, on je bio u glavnini snaga, a one izričito idu van na teren i nakon što je o događaju obaviješten zapovjednik kopnene vojske, on je zamijenjen pričuvnim kandidatom i sve do 18. ožujka 2017. godine kada je okončan stegovni postupak, on se nije mogao prijavljivati za druge mirovne misije. Protiv njega je zbog navedenog događaja vođen i prekršajni postupak pred Općinskim sudom u Čakovcu a koji je okončan oslobađanjem od odgovornosti. Trpi i trajne posljedice, naime zbog pomaka nosne kosti ima probleme s disanjem, često šmrca, a otežano mu je disanje prilikom trčanja. Također, po zimi osjeća bolove na jagodičnim kostima i one su sad više ispupčane i vidljivije nego ranije. Iskazao je i kako tri tjedna prije predmetnog događaja u kafiću nije pretukao PČ. Na poseban upit punomoćnice tuženika je li preliminarni popis kandidata za odlazak u mirovnu misiju konačan popis, iskazao je kako je cijela procedura propisana pravilnikom Ministarstva obrane i preliminarni popis obuhvaća popis svih kandidata koji zadovoljavaju sve uvjete za odlazak na misiju, to je prvi popis, nakon čega slijedi posebni liječnički pregled za misiju, na kojem je bio u rujnu 2015. te se nalazio na popisu glavnine snaga. Uz popis glavnine snaga postoji i popis pričuvnih snaga, a pričuvne snage čine kandidati koji odlaze na misiju samo u slučaju bolesti, smrti ili stegovnog postupka nekog od kandidata s popisa glavnine snaga. Na poseban upit suda jesu li svi kandidati s predmetnog popisa glavnine snaga otišli tada na mirovnu misiju u Afganistan, iskazao je da svi osim njega i još jednog kolega koji nije mogao otići zbog zdravstvenih razloga. Inače sama priprema za misiju završava završnom vježbom koja je bila u veljači 2016. godine i koju je on uspješno prošao i tada se toga dana već znalo tko odlazi na misiju u Afganistan. Na poseban upit pun. tužitelja pojanio je da Ministarstvo obrane propisuje za sve kandidate termine liječničkih pregleda i tako je on za navedenu misiju imao liječnički pregled 22. rujna 2015. koji je uspješno prošao te je imao važeće uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za tu misiju.

20. Tuženik ŽČ u svom iskazu naveo je kako se predmetne zgode nalazio u kafiću Pikač, tamo je bilo cijelo društvo, taj dan su i roštiljali i sjeća se da je u neko doba stigao tužitelj. Ne sjeća se da bi oni zajedno pili piće. On je prvo raspravljao sa OČ, nije bilo fizičkog kontakta sa OČ nego su samo raspravljali i tada je došao tužitelj do njih, ne bi rekao da je smirivao situaciju, nego ih je više došao pozdraviti, jer je poznavao njega i ostatak društva i nakon toga je OČ otišao. Oni su raspravljali o LČ, naime nekoliko tjedana prije toga tužitelj je pretukao LČ zbog jedne cure. U jednom trenutku tužitelj ga je kad su bili u kafiću uhvatio za vrat i rekao mu da je učinio samo jedan potez, da bi on sad bio mrtav. On ga je na to odgurnuo, na što mu je tužitelj rekao da idu van. On je išao za njim van, znao je kako je tužitelj pretukao LČ, bio je u strahu, čim su izašli, nije se ni okrenuo, tužitelj ga je već udario u potiljak. On je prvi izlazio iz kafića i onda ga tužitelj udario u potiljak, na što se on okrenuo i počeo ga udarati, ne toliko zbog obrane, koliko zbog straha, jer je znao da bi ga tužitelj mogao pretući kao što je i LČ. To je sve trajalo vrlo kratko, naime kad su oni krenuli iz kafića, zapravo su svi koji su se nalazili u kafiću krenuli za njima, jer su znali što će se dogoditi i da se idu tući. Nije vidio tužitelja odnosno kakve mu je ozljede nanio tada. Posjetio je tužitelja jednom u bolnici, naime čuo je da je završio u bolnici, zanimalo ga je ljudski kako je. Na pitanje pun. tuženika iskazao je da je te prigode i on zadobio ozljede, naime prilikom pada s tužiteljem pao je na ruku i lakat i tužitelj je njega udarao, ali nije imao vidljivih hematoma po glavi.

21. Sud je prihvatio iskaz tužitelja u cijelosti kao istinit, jer ga u relevantnim okolnostima potvrđuju saslušani svjedoci, kao i dokumentacija u spisu. Naime, svi saslušani svjedoci potvrdili su kako je tijekom sporne večeri došlo do određene napetosti između tuženika i IČ te kako je tuženik bio vidno pod utjecajem alkohola i prema riječima svjedokinje NČ isti je bio agresivnog stava prema IČ. Također, svjedoci su potvrdili kako je tužitelj nastojao smiriti situaciju, u smislu da je tuženiku govorio da se smiri te je svjedokinjama JČ i ZČ savjetovao da odvedu IČ od tamo. Saslušani svjedoci nisu vidjeli da bi unutar caffe bara Pikač došlo do bilo kakvog fizičkog kontakta između tužitelja i tuženika.

22. S obzirom na navedeno, sud nije prihvatio kao istinit iskaz tuženika u dijelu u kojem isti navodi da je već unutar samog caffe bara došlo do fizičkog nasrtaja tužitelja na njega odnosno da bi ga tužitelj uhvatio za vrat, kao ni u dijelu u kojem tuženik navodi kako je tužitelj prvi njega udario nakon što su izašli iz caffe bara. Naime, nitko od saslušanih svjedoka nije u tom dijelu potvrdio iskaz tuženika. Iako se nitko od saslušanih svjedoka nije nalazio izvan caffe bara u kojem je došlo do štetnog događaja u kojem je tužitelj zadobio teške tjelesne ozljede, nitko od svjedoka nije potvrdio iskaz da bi već unutar caffe bara tužitelj nasrnuo na tuženika. Štoviše, isti su suglasno iskazivali kako je došlo do verbalnog prepucavanja između tužitelja i svjedoka IČ te kako je tužitelj samo smirivao situaciju, nije bio pod vidnim utjecajem alkohola kao tuženik niti je imao agresivan stav. Stoga, sud smatra kako nije životno uvjerljivo da bi potom tužitelj prvi započeo fizički obračun izvan caffe bara, pa u tom dijelu prihvaća iskaz tužitelja kao istinit. Također, svjedoci su, a i sam tuženik, potvrdili kako je tužitelj pao te ga je tuženik nastavio udarati u predjelu glave, pritom sjedeći na njemu. U prilog agresivnosti tuženika svakako govori težina ozljeda koje je tom prigodom nedvojbeno zadobio tužitelj, kao i činjenica da tuženik nije prestao s udaranjem ni nakon što je tužitelj pao.

23. Sud smatra kako svojim iskazom tuženik nastoji umanjiti svoju odgovornost za navedeni štetni događaj te kako nije životno niti uvjerljivo da je tuženik udarao tužitelja iz straha kako tužitelj ne bi njega pretukao.

24. Kako je nesporno tuženik u kaznenom postupku pravomoćno proglašen krivim za kazneno djelo protiv života i tijela-teškom tjelesnom ozljedom na štetu ovdje tužitelja u predmetnom štetnom događaju, a u ovom postupku nije utvrđeno da bi postojao bilo kakav doprinos tužitelja navedenom štetnom događaju ili šteti, dakle, sud je utvrdio kako prigovor podijeljene odgovornosti koji je istaknuo tuženik, nije osnovan, sukladno odredbi čl. 1045.st.1. ZOO-a, tuženik je odgovoran za štetu koja je time nastala tužitelju.

25. Tijekom postupka provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku kirurgu Robertu Grudiću dr. med. i vještaku psihijatru Josipu Podobniku, dr.med. radi utvrđenja duljine i intenziteta trajanja fizičkih bolova, straha, duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti, naruženosti te potrebe za tuđom pomoći i njegom.

26. Iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr.med. Roberta Grudića, specijaliste kirurga od 9. lipnja 2025. proizlazi kako je tužitelj prilikom samog štetnog događaja do završetka liječenja trpio fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 2 dana (bolovi nakon ozljede), srednjeg intenziteta u trajanju od 4 dana, slabog intenziteta u trajanju od 25 dana te se fizički bolovi slabog intenziteta i povremenog karaktera ocjenjuju u sklopu umanjenja životne aktivnosti. Nadalje, vještak zaključuje kako je tužitelju tuđa pomoć i njega bila potrebna kroz 7 dana po dva sata dnevno, a ta je pomoć bila potrebna zbog tegoba koje su postojale vezane uz potres mozga - mučnina, glavobolja, slabost, bolovi. Također, pomoć mu je bila potrebna i prilikom pripreme obroka, odlaska na kontrolne preglede, obavljanja svakodnevnih aktivnosti u kući. Stalni sudski vještak navodi i kako su posljedice ozljeda koje je u navedenom štetnom događaju zadobio tužitelj otežano disanje na nos, koje tegobe da su osobito izražene prilikom fizičkog napora te ožiljci u području lica, a koje da tegobe kod tužitelja, s obzirom na dob, zanimanje, ocjenjuju kao umanjenje životne aktivnosti u visini od 5%. U tom obimu da će tužitelj morati ulagati pojačane napore u svakodnevnim aktivnostima. U odnosu na naruženje, vještak zaključuje kako je isto blagog stupnja, u području lica, uz blagu deformaciju nosa, a da se isto ocjenjuje kao naruženje blagog stupnja, vidljivo svakodnevno.

27. Iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prim.dr.sc. Josipa Podobnika dr.med., specijaliste psihijatra od 7. rujna 2025. proizlazi kako je tužitelj primarni strah (za svoj život) jakog intenziteta trpio sat vremena-vrijeme napada i neposredno nakon toga s promjenom svijesti-vezano uz potres mozga. Sekundarni strah trpio jakog intenziteta trpio je dva dana (od mogućih komplikacija ozljeda za njegov život i vojnu karijeru) te potom srednjeg intenziteta 4 dana i blagog intenziteta 25 dana-do povratka na posao, što uključuje i nekoliko dana povratka na posao. Nadalje, stalni sudski vještak navodi kako je u razdoblju od godine dana-od polovice ožujka 2016. do vojne rehabilitacije u 18. ožujka 2017. -na temelju opisanog poremećaja prilagodbe (posttraumatski stresni poremećaj ogorčenosti) tužitelj trpi duševne bolove klinički blagog intenziteta-kvantificirane kao smanjenje životne aktivnosti od 5%, što se preklapa dijelom s kirurškom procjenom smanjenja životne aktivnosti od 5% i kumulativno se procjenjuje u tom razdoblju na smanjenje životne aktivnosti 7,5% (zajedno kirurška i psihijatrijska procjena redukcije životnih aktivnosti). Nakon ožujka 2017. poremećaj prilagodbe kod tužitelja se ublažava, iako se i dalje zapaža, ali na subkliničkoj razini te tužitelja nije bitno ometao u obavljanju vojnih zadaća. U skladu s tim, vještak zaključno navodi kako je psihička traumatiziranost nakon ožujka 2017. na subkliničkoj razini niža od 5% te kumulativno uzevši može se uključiti (zbog preklapanja vezano uz duševnu bol) u kiruršku ocjenu smanjenja životne sposobnosti od 5% trajno.

28. Tužitelj nije imao primjedbe na Nalaze i mišljenje stalnih sudskih vještaka te je u podnesku od 8. siječnja 2026. specificirao tužbeni zahtjev na način da istim na ime neimovinske štete te s osnove tuđe pomoći i njege potražuje sveukupno iznos od 6.049,48 eura, a s osnove izgubljene zarade sveukupno iznos od 15.680,00 eura. Nadalje, u navedenom podnesku tužitelj navodi kako je traženi iznos neimovinske štete opravdan, obzirom je tužitelj bio brutalno pretučen u situaciji kada uopće nije očekivao napad od druge osobe, zbog čega se već u startu nije stigao barem ponešto obraniti. U odnosu na potraživanje s osnove smanjene životne aktivnosti, tužitelj ističe kako potražuje navedeni iznos jer je po struci profesionalni vojnik, koji mora biti fizički spreman za situacije koje iziskuje njegov posao, a da bi bio fizički spreman mora se aktivno baviti tjelovježbom, što mu je sada otežano zbog problema s disanjem. Zbog navedenih poteškoća s disanjem za tužitelja postoji mogućnost da ga poslodavac svrsta u tzv. „neperspektivni kadar“.

29. Tuženik nije imao posebnih primjedaba na Nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka, već u podnesku od 26. siječnja 2026. ističe kako se protivi svim navodima tužitelja, osporava visinu tužbenog zahtjeva, ističe i dalje prigovor podijeljene odgovornosti te u odnosu na potraživanje s osnove izgubljene zarade ističe kako se ista treba odrediti s osnova redovnog zaposlenja i primanja koja bi proizašla kroz redovni radni odnos, a ne na osnovu pretpostavljenog i neizvjesnog odlaska na ratom zahvaćenu stranu državu, jer da tužitelj u Republici Hrvatskoj nije bio izlagan ratnim djelovanjima niti opasnosti od terorističkog napada, stoga da mu se ne može dosuditi terenski dodatak, dnevnice, niti troškovi odvojenosti od obitelji i naknada za boravak izvan mjesta stanovanja.

30. Sud je u cijelosti prihvatio Nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka dr. Roberta Grudića i prim.dr.sc. Josipa Podobnika kao objektivne, vjerodostojne i izrađene sukladno svim pravilima struke, a ni parnične stranke na iste nisu imale primjedaba.

31. Sukladno čl. 1100. st. 1. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a st. 2. istog čl. ZOO-a propisano je da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

32. Uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, sud utvrđuje kako u konkretnom slučaju težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti.

33. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je u obzir uzeo jačinu i trajanje fizičkih bolova, težinu straha, stupanj smanjenja životne aktivnosti kod tužitelja od 5% trajno i blagu naruženost svakodnevno vidljivu kao kriterije (mjerila) iz čl. 1100 st. 2. ZOO, odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu uzevši u obzir objektivna utvrđenja iz nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka dr.med. Roberta Grudića i prim.dr.sc. Josipa Podobnika.

34. Prilikom određivanje visine pravične novčane naknade radi povrede prava osobnosti, sud se vodio Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Su-1331-VI/02 i 1372-11/02 te Izmjenama Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade prihvaćenih na sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: SU-IV-47/2020-5 od 05. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020.

35. Dodaje se kako potraživanje s osnove tuđe pomoći i njege predstavlja imovinsku štetu te sud utvrđuje kako je tužitelju bila potrebna pomoć i njega druge osobe i to u duljini trajanja sukladno Nalazu i mišljenju dr. med. ŠČ, stoga je s te osnove, primjenom čl. 223. st. 1. ZPP-a, tužitelju priznata imovinska šteta u traženom iznosu od 55,74 eura.

36. Tužbenim zahtjevom tužitelj potražuje i naknadu štete s osnove izmakle koristi odnosno zarade, navodeći kako je uslijed štetnog događaja propustio odlazak na mirovnu misiju u Afganistan te s te osnove potražuje sveukupno iznos od 15.680,00 eura.

37. Iz Dopisa Ministarstva obrane, Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima od 3. svibnja 2022. proizlazi kako je Odlukom Ministarstva obrane o visini terenskog dodatka i dnevnice u misiji potpore „RESOLUTE SUPPORT“ u Afganistanu, KLASA:023-03/14-03/1, URBRBOJ:512-01-14-1028 od 31. prosinca 2014. propisana visina terenskog dodatka koja iznosi 80,00 eura za svaki dan proveden u toj misiji potpore. Nadalje, iz navedenog Dopisa proizlazi kako je tužitelj bio kandidat za sudjelovanje u misiji potpore miru (MPM) „Resolute Support Mission“ Afganistan u sastavu 4. HRVCON-a (1.3.2016.-12.9.2016.) na dužnosti „ Ć“- puškostrojničar. Glavni nositelj zadaće (GNZ) koji je odgovoran za popunu, pripremu i zamjenu kandidata za ovu poziciju je Hrvatska kopnena vojska (HKoV) sukladno organizacijskoj zapovijedi načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske (GS OS RH). Nadalje, navodi se kako je 16. rujna 2015. HKoV dostavio prvi preliminarni popis kandidata na kojem se nalazio i ovdje tužitelj (nije imao važeće uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti. 14. listopada 2015. HKoV je dostavio drugi preliminarni popis kandidata na kojem se nalazi i tužitelj s važećim uvjerenjem o zdravstvenoj sposobnosti. 15. veljače 2016. došlo je do zamjene ovdje tužitelja poradi izvanrednog događaja i teških tjelesnih ozljeda s pričuvnim kandidatom pozornikom AČ. Nadležna ustrojstvena jedinica ažurirala je tablicu kandidata 4.HRVCON, RSM u kojoj se više ne nalazi tužitelj, a zamjena za istog je pozornik AČ koji je proveo u misiji od 1.3.2016. do 12.9.2016., što iznosi 196 dana odnosno 15.680,00 eura ukupno.

38. Dakle, iz navedenog Dopisa jasno proizlazi kako je tužitelj bio kandidat i na drugom preliminarnom popisu kandidata za mirovnu misiju u Afganistanu, koja se održavala u periodu od 1.3.2016. do 12.9.2016. te da je isti brisan s popisa kandidata 15. veljače 2016. zbog izvanrednog događaja i teških tjelesnih ozljeda te je na mirovnu misiju kao njegova zamjena otišao pozornik AČ.

39. Navode iz Dopisa potvrđuju i priložene tablice Prvog i Drugog preliminarnog popisa kandidata za 4.HRVCON RS, kao i Dopis Ministarstva obrane, Oružanih snaga RH od 15. veljače 2016.

40. Iako je tuženik tijekom postupka osporavao da bi tužitelju nastala šteta s osnove izmakle koristi, iz gore navedenog jasno proizlazi kako bi tužitelj, da nije došlo do predmetnog štetnog događaja i ozljeđivanja istog, po redovnom tijeku stvari, sudjelovao u mirovnoj misiji u Afganistanu u periodu od 1.3.2016. do 12.9.2016.

41. Naime, iz Dopisa Ministarstva obrane od 15. veljače 2016., kojim se tužitelj briše s glavnine snaga s liste kandidata i na njegovo mjesto dolazi AČ, jasno proizlazi kako je do navedene odluke došlo zbog teških tjelesnih ozljeda kandidata.

42. Također, svjedokinja VČ, koja u tom dijelu potvrđuje iskaz tužitelja, iskazala je kako se tužitelj tu večer kada je došlo do štetnog događaja, došao pozdraviti, jer je odlazio na misiju u Afganistan.

43. Prema tome, uzimajući u obzir dostavljene podatke od strane Ministarstva obrane te okolnost da se tužitelj do 15. veljače 2016. nalazio na preliminarnom popisu kandidata za odlazak na misiju potpore mira u Afganistan, a koja se održavala od 1.3.2016. do 12.9.2016. te da je uslijed zadobivanja teških tjelesnih ozljeda maknut s popisa kandidata i zamijenjen drugim kandidatom, koji je i otišao na navedenu misiju, sud utvrđuje kako je u konkretnom slučaju za tužitelja nastala i šteta u vidu izgubljene koristi koju bi ostvario po redovnom tijeku stvari odlaskom u navedenu mirovnu misiju.

44. Iz Dopisa Ministarstva obrane od 3. svibnja 2022. proizlazi kako je kandidat koji je zamijenio tužitelja u mirovnoj misiji proveo 196 dana i ostvario zaradu od 15.680,00 eura.

45. Također, iz Očitovanja Ministarstva obrane od 28. lipnja 2022. proizlazi kako djelatnici koji se upućuje u mirovne misije i operacije ostvaruju pravo na plaću i terenski dodatak te je prema čl. 1. Odluke o izmjeni Odluke o visini terenskog dodatka i dnevnica u misiji potpore miru „RESOLUTE SUPPORT“ u Afganistanu (oznaka Klasa: 023-03/16-03/1, Urbroj: 512-01-16-79 od 15. veljače 2016.) pripadnicima Oružanih snaga RH isplaćivano 80,00 eura za svaki dan proveden u misiji.

46. S obzirom na sve navedeno, sud utvrđuje kako je tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno da je tužitelju nastala i šteta u vidu izmakle koristi i to zarade koju bi ostvario odlaskom u mirovnu misiju u Afganistan i to u iznosu od 80,00 eura za svaki dan proveden u misiji odnosno za ukupno 196 dana, sveukupno iznos od 15.680,00 eura, a koji iznos je isplaćen i kandidatu koji je stupio kao zamjena za tužitelja, što proizlazi i iz Dopisa Ministarstva obrane od 3. svibnja 2022.

47. Slijedom svega navedenog, sud je u pogledu glavnice potraživanja u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja te je presuđeno kao pod točkama I. i II. izreke ove presude.

48. Odluka o zateznim kamatama temelji se na odredbama čl. 29. st. 1. ZOO-a i čl. 1103. ZOO-a temeljem koje odredbe obveza pravične novčane naknade dospijeva s danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe te u odnosu na imovinsku štetu na odredbi čl. 1086. ZOO-a temeljem koje odredbe obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

49. Slijedom navedenih odredbi ZOO-a, sud je tužitelju dosudio zatezne kamate u odnosu na pravičnu novčanu naknadu tj. neimovinsku štetu od podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari, a u odnosu na imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu od donošenja presude do isplate.

50. Zatezne kamate u odnosu na naknadu štete s osnove izmakle koristi teku od isplate svakog pojedinog mjesečnog iznosa, koji je isplaćen kandidatu koji je stupio kao zamjena za tužitelja, a koji iznos bi po redovnom tijeku stvari bio isplaćivan tužitelju te je presuđeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

51. Odluka o troškovima temelji se na čl. 154. st. 5. ZPP-a te obzirom da tužitelj nije uspio u sporu samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva (u pogledu tijeka zateznih kamata), tuženik mu je dužan naknaditi priznate troškove postupka u cijelosti.

52. Troškovi postupka odmjereni su prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad za rad odvjetnika ("Narodne novine" 142/12, 27/14, 118/14 i 107/15) i Izmjeni Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 126/22, dalje: Tarifa) i obuhvaćaju trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 eura, sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištu 25. travnja 2019. u iznosu od 250,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 2. Tarife, sastava podneska od 28. studenog 2019. u iznosu od 125,00 eura, sukladno Tbr. 8. toč. 4. tarife, sastava podneska od 5. veljače 2020. u iznosu od 500,00 eura, sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištu 6. veljače 2020. u iznosu od 250,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 2. Tarife, sastava podneska od 26. studenog 2020. u iznosu od 500,00 eura, sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife , sastava podneska od 13. siječnja 2021. u iznosu od 500,00 eura, sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife , zastupanja na ročištu 26. listopada 2021. u iznosu od 500,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištu 26. travnja 2022. u iznosu od 500,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištu 27. lipnja 2022. u iznosu od 500,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, sastava podneska od 29. rujna 2022. u iznosu od 500,00 eura, sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife , sastava podneska od 30. rujna 2022. u iznosu od 250,00 eura, sukladno Tbr. 8. toč. 3. Tarife, zastupanja na ročištu 4. listopada 2022. u iznosu od 500,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištu 8. veljače 2023. u iznosu od 500,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištu 28. rujna 2023. u iznosu od 500,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištu 13. listopada 2023. u iznosu od 500,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištu 16. prosinca 2025. u iznosu od 500,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, sastava podneska od 8. siječnja 2026. u iznosu od 500,00 eura sukladno Tbr.8. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištu 16. siječnja 2025. u iznosu od 500,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištu 12. veljače 2026. u iznosu od 500,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, nalaz vještaka prije podnošenja tužbe u iznosu od 132,73 eura, predujam za vještačenje u iznosu od 840,00 eura, doplata predujma u iznosu od 280,00 eura, sudska pristojba na tužbu u iznosu od 99,54 eura, sudska pristojba na presudu u iznosu od 263,74 eura, pripadajući pdv po stopi od 25% odnosno ukupno priznati troškovi tužitelja iznose 12.709,76 eura.

53. Sud je odbio zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka za ročišta 25.travnja 2019. i 6. veljače 2020., iznad dosuđenih 250,00 eura, obzirom se radi o ročištima na kojima se raspravljalo o procesnim pitanjima, zatim za podnesak od 30. rujna 2022. iznad dosuđenih 250,00 eura, jer se radi o podnesku izvan Tbr.8.toč.1. Tarife (više od 4 obrazložena podneska), s PDV-om na te iznose, sveukupno za iznos od 937,50 eura.

54. Slijedom svega navedenog, presuđeno je kao u izreci.

Prelog, 25. ožujka 2026.

Sutkinja:

Nina Markulija

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku presude, nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.

O tome obavijest:

1. Tužitelj po punomoćniku

2. Tuženik po punomoćniku