Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-2854/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Janji Topol, uz sudjelovanje zapisničarke Spomenke Đurđević, u upravnom sporu tužitelja: Suvlasnici stambeno-poslovne zgrade u [adresa], zastupani po prinudnom upravitelju KOMUNALAC PETRINJA d.o.o., Petrinja, Ivana Gundulića 14, OIB 5369618845, kojeg zastupa Ivana Marković Palaić, odvjetnica iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Ana Smolčić i Ivana Marković Palaić u [adresa], protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB 95093210687, radi odbačaja zahtjeva za popravak konstrukcije zgrade, 25. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Poništava se Rješenja tuženika KLASA: UP/I-000-06/24-177185, URBROJ: 531-11- 2-25-12 od 04. srpnja 2025. godine.

Nalaže se tuženiku ponovno odlučiti o zahtjevu za popravak konstrukcije zgrade, odnosno cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra-organizirana obnova za stambeno-poslovnu zgradu u [adresa] izgrađenoj na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-po katastarskom operatu), u roku od 30 dana od dana donošenja ove presude.“

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika klasa: UP/I-000-06/24-17/185, ur. broj: 531- 11-2-25-12 od 4. srpnja 2025. odbačen je zahtjev tužitelja, kao upravitelja zgrade, za popravak konstrukcije stambeno-poslovne zgrade u [adresa], izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , u bitnom uz argumentaciju da tužitelj, i nakon poziva da dopuni zahtjev i dostavi sve potrebne isprave, iste nije dostavio. Utvrđeno je da tužitelj nije dostavio: Odluku kojom većina suvlasnika ovlašćuje upravitelja na podnošenja zahtjeva i zastupanje te Međuvlasnički ugovor ili odluku suvlasnika iz kojih bi bili vidljivi točni suvlasnički omjeri u predmetnoj zgradi.

2. Tužitelj je u tužbi i tijekom spora osporio zakonitost rješenja tuženika u bitnom uz argumentaciju da je u spis dostavio sve potrebne isprave, odnosno da su iz istih razvidni svi podaci koji su potrebni za rješavanje ove upravne stvari. Tužitelji su po upravitelju dostavili Odluku suvlasnika na kojoj nedvojbeno piše da su suvlasnici suglasni da se pokrene postupak obnove stambene zgrade na adresi [adresa], te da svojim potpisima ovlašćuju upravitelja Komunalac Petrinja d.o.o. da podnese zahtjev i da zastupa suvlasnike u postupku obnove. Uz navedenu Odluku suvlasnika dostavljene su valjane punomoći kojom četvero suvlasnika ovlašćuje HP kao petog suvlasnika da može poduzimati sve potrebne radnje vezane uz obnovu upravo te zgrade (punomoći TP, Sehare Karemani Alajdina ĆP i ĆP). U odnosu na nedostavljanje međuvlasničkog ugovora navode da isti nije dostavljen jer nije niti zaključen, a zbog čega je zgradi i dodijeljen prinudni upravitelj.

Što se tiče utvrđenja suvlasničkih omjera, tužitelji osporavaju navode tuženika da isti nisu točno određeni, odnosno da isti nisu vidljiv i iz izvatka iz zemljišnih knjiga i dostavljene dokumentacije. Naime, iz uporabne dozvole proizlazi da se radi o zgradi mješovite namjene s dva ulaza, ulaz broj 4 i ulaz broj 5. Na ulazu broj 4 nalaze se dva poslovna prostora u prizemlju i jedan stambeni prostor na katu. Na ulazu broj 5 nalazi se jedan stambeni prostor u prizemlju i jedan stambeni prostor na katu. Cijela zgrada ima i tavanski prostor, podrumski prostor pod sjevernim dijelom zgrade, te dvorišne prostorije, hodnik u ulazu broj 4, te kolnu vežu. Iz izvatka iz zemljišnih knjiga jasno je vidljivo da je nekretnina podijeljena na jedanaest zemljišnoknjižnih tijela označenih od broja IV do XIV. U vlastovnici je jasno navedeno tko je vlasnik/suvlasnik kojeg zemljišnoknjižnog tijela i koliko iznosi površina svakog tijela. U daljnjim tužbenim navodima tužitelj navodi podatke iz zemljišnih knjiga, odnosno od koliko se z. k. tijela sastoji pojedini ulaz, tko su suvlasnici svakog pojedinog z. k. tijela, od čega se z. k. tijelo sastoji i kolika mu je površina. Tužitelj ističe da je jednostavnom matematikom moguće utvrditi da DP, PP i BP imaju u cijeloj predmetnoj zgradi za koju je podnesen zahtjev za obnovu suvlasničke omjere tolike da svakom od njih pripada ukupno 20,57 m2 u ZK tijelu XII, 5,58 m2 u ZK tijelu XIII, te 2,97 m2 u ZK tijelu XIV.

Tužitelj zahtijeva poništavanje rješenja tuženika i vraćanje predmeta na ponovi postupak tuženiku.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev te je u cijelosti ostao kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.

4. Sud je održao usmenu i javnu raspravu, čime je strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24., dalje ZUS).

5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja sud je pročitao u sudski spis i spis tuženika.

6. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

7. Između stranaka je sporno da li su isprave koje je dostavio tužitelj dostatne za meritorno odlučivanje o zahtjev tužitelja za konstrukcijsku obnovu zgrade, ili je zahtjev tužitelja pravilno odbačen.

8. Iz osporavanog rješenja te iz spisa tuženika proizlazi da je tužitelj podnio zahtjev za organiziranu obnovu predmetne zgrade na adresi [adresa].

Tužitelj je zaključcima u dva navrata (Zaključkom, KLASA: UP/I-000-06/24- 17/185, URBROJ: 531-06-3-24-3 od 9. travnja 2024. i Zaključkom, KLASA: UP/1- OOO-06/24-17/185 URBROJ: 531-11-2-25-10 od 26. svibnja 2025.) pozvan da dopuni dokumentaciju, jer nije dostavio valjanu dokumentaciju određenu Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko -zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije („Narodne novine”, broj: 21/23, dalje u tekstu: Zakon o obnovi) i Programom mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinskozagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije („Narodne novine”, broj: 28/23, dalje u tekstu: Program mjera), odnosno dokumentaciju iz koje bi bilo vidljivo da je ovlašten na podnošenje zahtjeva i iz koje bi bili vidljivi suvlasnički omjeri suvlasnika, uz upozorenja da će u protivnom zahtjev biti odbačen.

Tijekom postupka podnositelj je dostavio: preslik zk. izvatka 427 k. o. [katastarska općina], Odluku o odredivanju prinudnog upravitelja od 27. prosinca 2023., Odluku suvlasnika za podnošenje zahtijeva i za zastupanje sa upisanih osam suvlasnika, bez navedenih posebnih dijelova zgrade i njihove namjene, od kojih je pet suvlasnika potpisano od strane HP, te punomoći kojima UP, RP, NP i MP ovlašćuju HP za podnošenje zahtjeva i za zastupanje u upravnom postupku pred ovim Ministarstvom.

Uvidom u zk. izvadak razvidno je da su kao suvlasnici predmetne zgrade uknjiženi HP, MP, FP, UP, OP, DP, CP i BP, a uvidom u uporabnu dozvolu utvrđeno je da se radi o zgradi mješovite uporabe koja se sastoji od 5 posebnih dijelova: 2 poslovna prostora i 3 stana.

Obrazloženo je da, s obzirom na činjenicu da je upravitelj zgrade u ime suvlasnika podnio zahtjev, potrebno je bilo dostaviti odluku potpisanu od većine suvlasnika zgrade, a ne punomoći koje je dostavio upravitelj zgrade , budući da je dostava punomoći propisana isključivo u slučaju kada je podnositelj zahtjeva predstavnik suvlasnika zgrade. Također, utvrđeno je da iz dostavljene dokumentacije (izvadak iz zemljišne knjige) nisu vidljivi točno određeni suvlasnički omjeri predmetne zgrade.

Budući da je tužitelj više puta pozvan na dopunu zahtjeva te da nije dostavio odgovarajuće i propisane dokaze, tuženik je zahtjev odbacio.

9. Odredbom članka 16. stavaka 7. i 8. Zakona o obnovi propisano je: (7) Popravak nekonstrukcijskih elemenata, uklanjanja zgrade, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije, cjelovita obnova konstrukcije i cjelovita obnova zgrade na temelju ovoga Zakona u smislu propisa o vlasništvu i drugim stvarnim pravima smatra se poslom redovite uprave.

(8) Poslovima redovite uprave iz stavka 7. ovoga članka smatraju se i odluka suvlasnika o obnovi, uklanjanju, gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i isplata novčane pomoći.

Odredbom članka 22. stavka 3. Zakona o obnovi propisano je da o poslovima redovite uprave odlučuju suvlasnici većinom glasova, koji se računaju po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika.

Odredbama točke 7.1.3. stavka 1. Programa mjera (Prilozi uz zahtjev za obnovu zgrade) propisano je:

Uz zahtjev za obnovu potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno -poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće prilaže se: dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva:

1.1. za upravitelja: ugovor o upravljanju zgradom i odluka većine suvlasnika zgrade za podnošenje zahtjeva za obnovu i za zastupanje.

1.2. za predstavnika suvlasnika: međuvlasnički ugovor ili javnobilježnički ovjerena punomoć dana predstavniku suvlasnika od većine suvlasnika zgrade za podnošenje zahtjeva za obnovu zgrade i za zastupanje.

Točkom 7.1.3. stavak 3. Programa mjera propisano je da se većina suvlasnika zgrade koje imaju upravitelja utvrđuje prema suvlasničkim udjelima određenim međuvlasničkim ugovorom odnosno odlukom suvlasnika s utvrđenim suvlasničkim udjelima.

10. Iz citiranih zakonski odredaba proizlazi da je predmetna obnova zgrade posao redovitog upravljanja (članak 40. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), o kojem odlučuju suvlasnici većinom glasova, a većina glasova se računa po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika.

11. Iz citiranih podzakonskih odredaba jasno proizlazi da upravitelj zgrade, kao dokaz da je ovlašten za podnošenje zahtjeva, mora dostaviti ugovor o upravljanju zgradom (koji u konkretnom slučaju ne postoji, ali postoji odluka o imenovanju upravitelja) i odluku većine suvlasnika zgrade za podnošenje zahtjeva za obnovu i za zastupanje. U konkretnom slučaju nedvojbeno nedostaje valjana odluka većine suvlasnika zgrade za podnošenje zahtjeva za obnovu i za zastupanje , jer iz dostavljene odluke nije vidljivo radi li se o odluci većine suvlasnika, budući da nema valjanog dokaza o suvlasničkim omjerima.

Da bi se mogla utvrditi ispravnost odlučivanja i legitimacija za pokretanje postupka potrebno je da je bez ikakve dvojbe moguće utvrditi većinu suvlasnika, koja se određuje prema suvlasničkim udjelima, a koji prema izričitoj odredbi točke 7.1.3. stavka 3. Programa mjera moraju biti određeni međuvlasničkim ugovorom ili odlukom suvlasnika s utvrđenim suvlasničkim udjelima. U konkretnom slučaju izostao je i međuvlasnički ugovor (nesporno), ali i odluka suvlasnika iz koje bi bili vidljivi suvlasnički omjeri/udjeli.

12. Ovaj sud ne prihvaća navodi tužitelja o tome da je u spis dostavio dostatnu dokumentaciju iz koje bi bile jasno vidljive predmetne odlučne činjenice. Naime, prema stavu ovog suda, postupak u kojem se odlučuje o zahtjevu za obnovu predstavlja formalan postupak u kojem je jasno i decidirano propisano točno koje isprave se u tom postupku mogu koristiti kao dokaz, a posebice stoga što je navedenim zakonom već smanjena i pojednostavljena dokumentacija potrebna za obnovu (članak 1. stavak 2. Zakona o obnovi). Budući da provedba zakona predstavlja javni interes i interes Republike Hrvatske (članak 2. Zakona o obnovi) te da se provedba zakona financira sredstvima državnog proračuna, proračuna Grada

Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, te sredstvima iz drugih izvora , ovaj sud smatra da je za provedbu zakona nužno barem minimalno ispunjavanje forme prilikom podnošenja zahtjeva. Uz navedeno, ističe se i pravilo o teretu dokazivanja u smislu kojeg je podnositelj zahtjeva, koji očekuje (pozitivno) odlučivanje o svom zahtjevu i u konačnici financiranje iz navedenih izvora, dužan navode iz svog zahtjeva dokazati propisanim i valjanim ispravama.

Sud je čitanjem z. k. izvatka utvrdio da je u z. k. uložak upisano četrnaest z. k. tijela, da su upisani suvlasnici (njih osam), njih nekoliko za svako pojedino tijelo, u idealnim dijelovima, no i da su idealni dijelovi prikazani u različitim razlomcima s različitim nazivnicima (primjerice 64, 45, 114, 7, 704), slijedom čega sud utvrđuje da je pravilan stav tuženika da u istom nisu jasno navedeni suvlasnički omjeri.

13. Dakle u konkretnom slučaju podnositelj zahtjev nije dostavio propisan i uredan dokaz da je ovlašten za podnošenje zahtjeva, a niti propisan i uredan dokaz za dokazivanje suvlasničkih udjela.

14. Na temelju svega navedenog sud je utvrdio da osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, radi čega je tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan na temelju odredbe članka 57. ZUS-a.

15. Tužitelju je odbijen zahtjev za naknadu troška upravnog spora kao neosnovan na temelju odredbe članka 79. stavka 4. ZUS-a budući da su izgubili spor u cijelosti.

Zagreb, 25. ožujka 2026.

Sutkinja:

Janja Topol

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Tužitelju

2. Tuženiku

3. U spis