Poslovni broj: Pn-2235/2023-19

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nevenki Božinović Čupin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], **.**.2009., zastupan po punomoćniku Denisu Meczneru, odvjetniku u Samoboru, protiv I. tuženika Grad Samobor, OIB: 33544271925, Samobor, Trg kralja Tomislava 5, zastupan po punomoćniku Mariu Bogiću, odvjetniku u Zagrebu, i II. tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 9. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika I-tuženika i punomoćnika II-tuženika, dana 24. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se I-Tuženiku Gradu Samoboru, Trg kralja Tomislava 5, Samobor, OIB: 33544271925 i II-Tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, da solidarno s naslova naknade štete isplate Tužitelju PO iz [adresa], Ulica 9. svibnja 5, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 30.124,48 EUR/ 226.972,89 HRK zajedno sa tijekom zakonske zatezne kamate kako slijedi na:

• iznos od 265,45 EUR od dana 13.12.2022.g.

• iznos od 3.023,85 EUR od dana 15.01.2023.g.

• iznos od 2.742,30 EUR od dana 15.02.2023.g.

• iznos od 2.763,95 EUR od dana 15.03.2023.g.

• iznos od 2.828,93 EUR od dana 15.01.2023.g.

• iznos od 18.500,00 EUR od dana 29.07.2023.g.

pa sve do isplate, po stopi koja se do dana 31.12.2022.g. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tnih poena, a od dana 01.01.2023.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5 postotnih poena, kao i naknaditi prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom kamatom s tijekom od dana donošenja presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5 postotnih poena, a sve u roku od 15 dana.“.

II. Nalaže se tužitelju naknaditi I. -tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 3.125,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24. ožujka 2026. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 20.11.2022. oko 15:00 sati, u [adresa] u [adresa], šetao psa, kada je na njega iznenada naletio pas srednje veličine, svijetlo smeđe boje dlake, bez vlasnika i bez ogrlice, odnosno pas lutalica, te je isti pobjegao u nepoznatom smjeru, da je od naleta psa lutalice pao te da je zadobio ozljedu lijeve bedrene kosti, radi koje je pozvana hitna pomoć Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije te je bio podvrgnut i operativnom zahvatu, da je svjedok navedenog događaja bio GO, da odgovornost I-tuženika proizlazi iz činjenice što je nezgodu prouzročio pas lutalica u Gradu Samoboru, pa je Grad Samobor kao jedinica lokalne samouprave odgovoran za nastalu štetu sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja (NN 192/17 i 32/19) i odredbama Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama i divljim životinjama (Službene vijesti Grada Samobora 3/16 i 1/18), da tužitelj solidarno potražuje od I. i II. Tuženika naknadu nastale štete obzirom da Grad Samobor ima policu osiguranja sklopljenu s II-Tuženikom kojom je pokrivena odgovornost za štetu nastalu trećim osobama. Nadalje navodi da je u predmetnoj nezgodi zadobio tjelesne ozljede radi kojih mu je pružena liječnička pomoć u KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu , da je zbog zadobivenih ozljeda trpio fizičke bolove i strah, da je došlo do smanjenja njegove opće životne i radne sposobnosti zbog čega trpi duševne boli, da mu je zaostalo naruženje, te da mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega, da se u cilju mirnog rješenja spora dana 29.07.2023. obratio II-tuženiku kod kojeg je zaključena polica osiguranja od odgovornosti kojom je pokriven štetni događaj, da je II-tuženik zahtjev otklonio uz obrazloženje kako njihov osiguranik, ovdje I -tuženik, nema nikakvih saznanja o štetnom događaju, zbog čega je radi zaštite svojih prava prisiljen ustati tužbom, te potražuje i naknadu za sastav odštetnog zahtjeva u skladu s odvjetničkom tarifom. Sukladno navedenom potražuje od tuženika naknadu štete za povredu prava osobnosti iz čl. 19 ZOO-a, pravičnu novčanu naknadu sukladno čl. 1100 st. 2. ZOO-a, vodeći računa o jačini i trajanju izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, specificirano kako slijedi:

- po kriteriju pretrpljenih fizičkih boli iznos od 1.800,00 EUR

- po kriteriju pretrpljenog straha iznos od 1.800,00 EUR

- po kriteriju pretrpljenih duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 8.000,00 EUR

- po kriteriju naruženja iznos od 4.400,00 EUR

- za tuđu pomoć i njegu iznos od 2.500,00 EUR, odnosno ukupno iznos od 18.500,00 EUR. Tužitelj nadalje navodi da su mu zbog zadobivenih ozljeda prouzročeni troškovi operativnog liječenja u ukupnom iznosu od 265,45 EUR/2.000,00 HRK koji potražuje zajedno sa tijekom kamate od 13.12.2022., odnosno od dana plaćanja navedenog računa, pa sve do isplate. Nadalje navodi da je zbog naprijed opisane ozljede bio privremeno nesposoban za rad od 21.11.2022. do 21.03.2023., odnosno sveukupno četiri mjeseca, da je on vlasnik obrta " [obrt]" OBRT ZA ZAVRŠNE RADOVE U GRAĐEVINARSTVU VL. PO, prema Izvatku iz obrtnog registra kojeg dostavlja u prilogu tužbe, a obzirom da kao vlasnik navedenog obrta ne prima plaću već zaradu ostvaruje sukladno ostvarenom prometu po svakom mjesecu, u prilogu dostavlja Knjigu izlaznih računa iz koje proizlazi sljedeća zarada po mjesecima:

- 1/2022 ukupno 3.924,12 EUR

- 2/2022 ukupno 1.344,48 EUR

- 3/2022 ukupno 5.641,91 EUR

- 4/2022 ukupno 3.297,05 EUR

- 5/2022 ukupno 3.551,66 EUR

- 6/2022 ukupno 0,00 EUR

- 7/2022 ukupno 1.181,23 EUR

- 8/2022 ukupno 8.264,01 EUR

- 9/2022 ukupno 1.965,62 EUR

- 10/2022 ukupno 1.068,42 EUR, da je sukladno navedenom njegova prosječna zarada u deset mjeseci prije privremene nesposobnosti za rad iznosila 3.023,85 EUR, da je sukladno odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju primio naknadu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, no da mu istom nije u cijelosti naknađen gubitak u njegovoj zaradi, radi čega na ime izgubljene zarade zbog privremene nesposobnosti za rad, potražuje od tuženika novčani iznos od 11.359,03 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom s tijekom specificirano po mjesecima kako slijedi za:

- 12/2022 ukupno 3.023,85 EUR od dana 15.01.2023. do isplate

- 1/2023 ukupno 2.742,30 EUR od dana 15.02.2023. do isplate

- 2/2022 ukupno 2.763,95 EUR od dana 15.03.2023. do isplate

- 3/2022 ukupno 2.828,93 EUR od dana 15.01.2023. do isplate. Slijedom svega navedenoga predlaže donijeti presudu sadržaja izreke kako je to pobliže navedeno pod točkom I. izreke ove presude pod navodnim znacima.

2. I.-tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovane, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na I. - tuženika, navodi da iz pozitivnih zakonskih propisa te podzakonskih akata na koje se poziva tužitelj u tužbi ne proizlazi odgovornost jedinica lokalne samouprave, pa tako i ovdje I.-tuženika za nastali štetni događaj i štetu, u cijelosti osporava nastanak štetnog događaja kako to u tužbi navodi tužitelj, uzročno-posljedičnu vezu između štetnog događaja i nastale štete, odgovornost za štetni događaj te visinu tužbenog zahtjeva. Navedeno iz razloga što tužitelj u tužbi navodi da je šetao psa kada je na njega naletio pas lutalica prilikom čega je on pao te zadobio ozljede opisane u priloženoj medicinskoj dokumentaciji, a da iz iste te priložene medicinske dokumentacije i to spomenutog nalaza Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, nigdje ne proizlazi da bi tužitelj kao uzrok pada naveo napad psa, o čemu je tada hitna služba dužna obavijestiti policiju, već tužitelj kao uzrok pada navodi okliznuće na lišću na ravnome. Nadalje ističe da iz nalaza Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije s mjesta događaja proizlazi da tužitelj negira udarac u glavu i drugdje, rekonstruira događaj u cijelosti te da je prisvjestan i orijentiran, a što ukazuje na činjenicu da je tužitelj znao o čemu iskazuje prilikom dolaska hitne pomoći, te upućuje na činjenicu da je uzrok pada okliznuće na lišće, a ne napad psa, kako to već opisuje tužitelj u tužbi, da osim spomenutog, tužitelj u tužbi navodi da je prilikom spomenutog događaja šetao psa kada je na njega naletio pas lutalica pobliže opisan u samoj tužbi, dok nigdje ne navodi niti opisuje kojeg je psa on šetao, koje je veličine taj pas, te da li je uzrok pada kretanje njegovog psa, čime je tužitelj doprinio nastanku štete. Nadalje navodi da tužitelj u tužbi dostavlja presliku zaslona ekrana nepoznate osobe nepoznatog datuma, kao i fotografiju navodnog psa lutalice učinjenu iz automobila na nepoznatoj lokaciji nepoznatog datuma i to kao dokaz navodnog štetnog događaja te odgovornosti ovdje I-tuženika za nastanak istog, I-tuženik ističe da su spomenute fotografije nevjerodostojne te iste ničim ne dokazuju nastanak štetnog događaja kao i eventualnu odgovornost I-tuženika, dok već uvidom u same fotografije nedvojbeno proizlazi da pas koji se nalazi na fotografijama ne odgovora opisu psa iz teksta snimke zaslona, niti oba psa, ne odgovaraju pak opisu psa lutalice iz same tužbe, da se zbog navedenog protivi saslušanju predloženih svjedoka UO i JO, obzirom da tužitelj u tužbi ne navodi na koje okolnosti bi isti trebali biti saslušani, niti to proizlazi iz same tužbe te priložene dokumentacije. I-tuženik nadalje u cijelosti osporava visinu tužbenog zahtjeva, kako u odnosu na postavljeni zahtjev za naknadom neimovinske štete i tuđe pomoći, tako i u odnosu na zahtjev za izgubljenom zaradom, ističe da je tužbeni zahtjev u odnosu na naknadu neimovinske štete i tuđe pomoći, obzirom na dostavljenu medicinsku dokumentaciju istaknut u previsokom iznosu, osporava zahtjev tužitelja za naknadom troškova liječenja temeljem priloženog računa za učešće u troškovima liječenja, obzirom da tužitelj kao osiguranik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ima mogućnost dopunskog osiguranja koje pokriva i nastale troškove liječenja, u cijelosti osporava zahtjev tužitelja za naknadom na ime izgubljene zarade zbog privremene nesposobnosti za rad kao neosnovan, da dokumentacija koju tužitelj dostavlja uz tužbu (knjiga izlaznih računa) predstavlja primitak koji je tužitelj ostvario u razdoblju prije nastanka štetnog događaja, te da isto ne predstavlja, niti može predstavljati osnovicu za obračun navodno izgubljene zarade u razdoblju po nastanku štetnog događaja, da izgubljena zarada predstavlja zaradu koju bi oštećeni ostvario da ga štetni događaj nije pogodio i ista mora biti izvjesna i osnovana, što znači da je tužitelj dužan dokazati koje je to poslove propustio izvesti u spornom razdoblju, kao i u odnosu na spomenuto dostaviti dokaze, da stoga dostavljena knjiga izlaznih računa za razdoblje koje je prethodilo spornom razdoblju ne predstavlja, niti može predstavljati osnovu za izračun izgubljene zarade, da je osim spomenutog, tužitelj kao samozaposlena osoba ostvario plaću na temelju koje su obračunavani doprinosi dok je neto iznos plaće bio dužan isplaćivati sebi, te za isto prikazivati platne liste, da tužitelj u tužbi nigdje ne navodi koju je to plaću ostvarivao u razdoblju prije štetnog događaja, zatim koju je plaću ostvarivao tijekom liječenja, te koliku je plaću ostvario po završetku liječenja. Slijedom navedenog, predlaže u cijelosti odbiti tužbu i tužbeni zahtjev te obvezati tužitelja da I-tuženiku naknadi troškove parničnog postupka s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

3. II-tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava štetni događaj i odgovornost svoga osiguranika za isti, osporava potraživanu visinu naknade štete i potraživanu zateznu kamatu, ne osporava pasivnu legitimaciju po polici osiguranja broj: [broj police osiguranja], kojom je u vrijeme štetnog događaj bio osiguran I.-tuženik od odgovornosti za štete iz djelatnosti prema trećim osobama, da je po navedenoj polici osiguranja obveza II.-tuženika limitirana iznosom svote osiguranja od 6.636,14 eura po jednom štetnom događaju, da tužitelj potražuje znatno viši iznos od onoga do kojega je II.-tuženik preuzeo obvezu, zbog čega se osporava i solidarnost obveze tuženih. Nadalje navodi da tužitelj tužbom navodi kako je na njega, prilikom šetnje psa, naletio nepoznati pas bez ogrlice, koji da ga je srušio te da je on prilikom pada zadobio ozljede koje su opisane u tužbi priloženoj medicinskoj dokumentaciji, da u prilog svoje tvrdnje dostavlja snimak zaslona mobilnog telefonskog uređaja nepoznate osobe, koja iskazuje nepoznatoj grupi korisnika o kretanju psa tipa hasky, da se osporava ovakav opis štetnog događaja, da je iz obrasca Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije vidljivo da je tužitelj prevežen kolima hitne pomoći iz [adresa] u [adresa] i da je prebačen u KBC Sestre Milosrdnice, da je iz obrasca hitne medicine po rubrikom ''Anamneza'' navedeno: ''Pacijent je uslijed okliznuća na lišću na ravnome pao na lijevi kuk. Negira udarce u glavu i drugdje, rekonstruira događaj u cijelosti. Žali se na oslonac na lijevu nogu.'', da je pod dijagnozom zabilježeno: '' S70 Površinska ozljeda boka (kuka) i bedra, W01 Pad na istoj razini prilikom okliznuća, spoticanja ili posrtanja'', da jedini trag nastanku ozljede tužitelja jeste inicijalna medicinska dokumentacija, da nikakvog drugog traga niti dokaza o uzroku pada tužitelja nema, da liječnik kao uzrok ozljede bilježi ono što mu pacijent kaže, što se u konkretnom slučaju ne može zanemariti, jer u većini slučajeva pacijent u prvom trenutku kaže istinu, da osim toga, kada je uzrok pada u radnji domaće životinje bolnica je dužna obavijestiti policiju, a što nije učinjeno, da je naprotiv, tužitelj sam kao uzrok pada naveo okliznuće na lišću, što je od stane djelatnika hitne službe i zabilježeno. Nadalje navodi da dostavljena preslika ekrana nepoznatog mobitela, nepoznatog korisnika na nepoznati datum, koji govori o kretanju psa bez ogrlice ne govori u prilog da je do štetnog događaja došlo, niti da je do istoga došlo upravo na način opisan u tužbi, da čak niti prikazani pas ne odgovara opisu psa iz teksta snimka zaslona, a oba psa ne odgovaraju opisu psa iz tužbe. II.-tuženik se protivi saslušanju svjedoka FO i JO, jer nije navedeno na koju bi se okolnost isti trebali saslušati , osporava potraživanu visinu naknade neimovinske štete i tuđe pomoći, da je ista istaknuta u previsokom iznosu u odnosu na tužiteljevu medicinsku dokumentaciju , da je iz tužbi priložene medicinske dokumentacije vidljivo da tužitelj nije priložio svu medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na njegovo liječenje, da ne osporava kao nužni trošak liječenja, niti visinu tog troška u odnosu na participaciju u troškovima liječenja od 2.000,00 kuna. II.-tuženik u cijelosti osporava izgubljenu zaradu, da tužitelj dostavlja ispis iz obrtnog registra kao dokaz da je on obrtnik, te dostavlja izvod iz knjige IFA u svrhu dokazivanja da je gubio zaradu, da ovdje treba raščlaniti da li je zaradu gubio obrt ili tužitelj, da ispis iz knjige IFA ne čini dokaz da je tužitelj gubio zaradu, da je obrtnik dužan sebi isplaćivati plaću i prikazivati platne liste, da je isplate sa žiro računa obrta obrtnik dužan pravdati, da tužitelj nije dostavio u spis predmeta platne liste iz kojih bi bilo vidljivo koliku si je plaću isplaćivao prije štetnog događaja, koja mu je bila tijekom liječenja, te koliku je plaću imao nakon dovršetka liječenja, da obzirom na navedeno, tužitelj nije dokazao da je gubio zaradu. Slijedom svega naprijed navedenoga, II.-tuženik predlaže odbiti tužbu sa tužbenim zahtjevima u cijelosti te obvezati tužitelja da II.-tuženiku naknadi trošak parničnog postupka sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

4. Tijekom postupka izvođenja dokaza, sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju (list 5-18 spisa), fotografije (list 19-20 spisa), facebook objave o psima lutalicama (list 21 i 117 spisa), fotografije naruženja (list 22-23 spisa), odštetni zahtjev i odgovor na isti (list 24-27 spisa), račun i potvrdu o uplati istog (list 28-29 spisa), izvadak iz obrtnog registra (list 30 spisa), knjigu izlaznih računa za period 01.01.2022. -31.12.2022. (list 31-36 spisa), izviješća o privremenoj nesposobnosti za rad (list 37-42 spisa), refundacije HZZO-a (list 43-45 spisa), potvrdu o uplati (list 46 spisa), presliku police osiguranja (list 54- 56 spisa), potvrdu o zaprimanju obrasca PO-SD (list 64 spisa), izvješće (list 65 spisa), potvrdu o visini dohotka (list 75-82 spisa), facebook objave P ili …(list 106-110 spisa), facebook objavu Pseći park u [adresa] (list 117 spisa), saslušan je tužitelj (list 94-96 spisa), svjedoci AO (list 97 spisa), ĐO (list 97 spisa), GO (list 97-99 spisa), JO (list 99-100 spisa).

5. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst), 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.

6. Među strankama je sporna pasivna legitimacija I.-tuženika, nastanak štetnog događaja, odgovornost, uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i nastale štete, osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

7. Uvidom u obrazac Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije od 20. studenog 2022. (list 5 spisa) utvrđeno je da je pod rubrikom ''Anamneza'' navedeno: ''Pacijent je uslijed okliznuća na lišću na ravnome pao na lijevi kuk. Negira udarce u glavu i drugdje, rekonstruira događaj u cijelosti. Žali se na oslonac na lijevu nogu.'', kao i da je pod dijagnozom zabilježeno: '' S70 Površinska ozljeda boka (kuka) i bedra, W01 Pad na istoj razini prilikom okliznuća, spoticanja ili posrtanja''.

8. Tužitelj u svom iskazu navodi da se na dan nastanka štetnog događaja, kao i uvijek, poslije ručka šetao sa svojim psom, da su krenuli u obilazak grada, nakon toga se vraćao kući [adresa], vodio je svoga psa na uzici i kretao se u pravcu istoka, iz pravca sjeveroistoka ugledao je psa bez lajne, bez ogrlice, bez ičega, a koji je potrčao prema njegovom psu, on je makinalno maknuo svog psa odozada, zarotirao je nogom da će udariti tog psa kako bi spasio svoga psa, tog nepoznatog psa nije pogodio, izgubio je tlo pod nogama i pao je, da je nepoznati pas kad je on pao na pod pobjegao, da li zbog toga što je zamahnuo prema njemu pa se prepao ili iz nekog drugog razloga, nije mu poznato, da je cijelom ovom događaju svjedočio gospodin GO, koji je isto tako šetao, da mu je nakon pada do dolaska hitne pomoći pomogao gospodin GO, a pomogao mu je na način da je nakon pada nazvao njegovog sina JO da dođe po njega i pričekao je zajedno sa njim dok mu sin nije došao na lice mjesta, potom je njegov sin odveo psa doma i ponovno se vratio, a cijelo to vrijeme je sa njim bio gospodin GO koji mu je i pomogao da se podigne, da je cijelo vrijeme o njemu nakon predmetnog štetnog događaja brinuo sin, po izlasku iz bolnice zaradio je i koronu i tada kroz cijeli taj period nekih mjesec dana po nastanku predmetnog štetnog događaja se sin isključivo brinuo o njemu, na način da je isti kuhao za njega i pomagao mu u obavljanju higijene, a on kroz taj period od tri tjedna do mjesec dana se nije mogao normalno kretati, da mu je nakon predmetnog štetnog događaja ostao ožiljak u području lijevog kuka, da je nakon predmetnog štetnog događaja bio na bolovanju i da je trpio gubitke jer nije mogao raditi i dovršiti poslove koje je započeo, a isto tako nije mogao izvršiti niti već ugovorene poslove, da je imao troškove liječenja zbog operativnog zahvata obzirom da nije imao dopunsko zdravstveno osiguranje, morao je participirati u troškovima liječenja, a kako je razvojačeni branitelj, mislio je da je oslobođen troškova participacije, a to pravo je ukinuto. Nadalje navodi da je njegov pas bio miran kad je nepoznati pas potrčao da će ugristi njegovog psa, da je drugi pas bio agresivan u trenutku kad je on prema njemu zamahnuo nogom, a nakon što je zamahnuo nogom, protrčao je pored njegove noge i otišao, da je hitnu pomoć pozvao njegov sin, da su ga po dolasku hitne pomoći djelatnici pitali što se dogodilo i da im je on odgovorio da ga je napao pas, da je po dolasku u bolnicu na hitni prijem i tamo rekao da je pao, a detalja se ne sjeća jer je bio u jakim bolovima, da je za vrijeme liječenja živio kod sina prvih mjesec dana, a onda sa ženom na 2. katu, da mu inače kuha žena, da je vlasnik obrta i da radi sam, da nije zvao policiju u konkretnom slučaju jer mu je trebala hitna medicinska pomoć, da se pas za kojeg je izjavio da je zamahnuo prema njemu zaletio prema njegovom psu i režao na njega, da se nepoznati pas na udaljenosti od nekih 5 metara zaustavio, pogledali su se i onda je zarežao i zaletio se prema njemu, da smatra da se radi o psu lutalici jer na sebi nije imao ogrlicu i lajnu, da smatra da je svaki pas bez ogrlice pas lutalica iz razloga što poznaje većinu pasa u kvartu, ovaj pas je bio mješanac, za kojeg ne zna od kud je došao, da u blizini mjesta nastanka štetnog događaja nije bila neka osoba za koju bi pretpostavio da se radi o vlasniku psa, da djelatnicima hitne pomoći nije spominjao neko lišće, a na mjestu na kojem se dogodio taj štetan događaj bilo je lišća.

9. Svjedok AO, vozač hitne, u svom iskazu navodi da se samog događaja ne sjeća, da je iz medicinske dokumentacija pročitao o čemu se radi, ali se samog događaja ne sjeća, onoliko koliko se sjeća, misli da su ovdje tužitelja pokupili na mjestu događaja i predali ga u njihovu ispostavu Sanitetskog prijevoza u [adresa], da se same konverzacije između njih i ovdje tužitelja se ne sjeća, da misli da je ovdje tužitelj bio pri svijesti i da je isti mogao komunicirati prilikom njihovog dolaska na lice mjesta jer da nije oni bi ga kao hitna pomoć preuzeli i odvezli u bolnicu, a ne bi ga predali sanitetskom prijevozu , da medicinsku dokumentaciju kada pacijenta dovedu na Hitnu sastavlja liječnik koji i prvi komunicira s pacijentom kada iziđu na teren.

10. Svjedok ĐO, doktor medicine, u svom iskazu navodi da se ne sjeća ničega vezano za predmetni štetni događaj, poznato joj je onoliko koliko je mogla pročitati u sustavu, a sve ostalo joj je nepoznato, ne sjeća se niti razgovora niti komunikacije koja se eventualno odvijala, da kada iziđu na teren ona kao liječnik prva komunicira s pacijentom, da ona sastavlja medicinsku dokumentaciju, a na temelju kazivanja pacijenta, uzimanjem anamneze, dolaze do saznanja o uzroku ozljeđivanja.

11. Svjedok GO u svom iskazu navodi da se sjeća predmetnog štetnog događaja, da se kretao u pravcu iz Dalmatinske ulice i ušao u [adresa], na udaljenosti od nekih 5 metara vidio je nekakvo komešanje sa psima i vidio je da se s lijeve strane zaletio pas prema čovjeku, čovjek se zakrenuo i povukao svoga psa sa strane, zamahnuo je nogom i pao je i ostao je ležati u tom položaju, da je on došao do njega i nazvao je njegovog sina koji je došao na lice mjesta i nazvao hitnu, potom je njegov sin odveo psa doma i opet se vratio nazad, pa su zajedno pričekali hitnu, koja ga je odvezla, da je on isto tako od tužitelja tražio broj telefona jer je htio znati što mu se dogodilo i bilo mu je žao čovjeka, da je pas koji je napao tužitelja bio srednje veličine i kraće dlake, domaći mješanac, da nije nikakvog vlasnika bilo u blizini, a pas isto tako nije ništa imao na sebi, niti remen, niti povodac , da je pas došao s lijeve strane, pa kako je tužitelj zamahnuo nogom i kako je on potrčao prema mjestu događaja, taj pas je pretrčao cestu i nestao s desne strane, da je on dočekao hitnu, da nije komunicirao sa djelatnicima hitne, da se ne može sjetiti tko je komunicirao sa djelatnicima hitne, da misli da je to bio sin od tužitelja, da je tužitelj nakon navedenog događaja bio prestrašen, da je sina tužitelja kontaktirao sa mobitela tužitelja koji mu se nalazio u džepu te mu je tužitelj, nakon što ga je podigao, rekao da s njega nazove njegovog sina, da je pas napadao psa od ovdje tužitelja i da je krenuo prema njemu, da je reakcija tog nepoznatog psa kada je tužitelj zamahnuo prema njemu bila da je taj pas zacvilio i pobjegao, a tužitelj ga nije udario, da je tužitelj nakon štetnog događaja mogao s njim komunicirati, ali je bio preplašen, noge i ruke su mu drhtale, a on ga je smirivao "Bit će sve u redu", da nikada prije nije vidio predmetnog nepoznatog psa, ali u [adresa] ih ima jako puno, da je zaključio da se radilo o psu lutalici obzirom da isti nije na sebi imao ništa, a da li je imao čip, to mu nije poznato jer ne može psu vidjeti pod kožu, da on nema psa, da smatra da se u konkretnom slučaju radi o napadu psa iz razloga što je taj pas samo tako došao iza živice i počeo napadati na psa, taj pas se najedanput pojavio , da misli da je vidio jednu gospođu u daljini kad se to sve događalo.

12. Svjedok JO, sin tužitelja, u svom iskazu navodi da je taj dan bio na ručku kod svojih roditelja, a nakon toga je dobio poziv da je tata pao i morao je doći po njega, da je stigao na mjesto događaja, tata je bio na sve četiri, nije se mogao ustati, uz njega je bio gospodin GO i pas kojeg je tata šetao, on je uzeo psa, odveo ga doma, u hodu je nazvao Hitnu, a nakon toga se vratio na mjesto događaja, tata se već bio ustao, došla je Hitna i odvela tatu, a potom je gospodinu GO dao svoj broj kako bi ih mogao kontaktirati, da su nakon toga on i mama otišli u Hitnu u [adresa], gdje im je rečeno da je tata odvezen u Vinogradsku bolnicu, potom su pričekali doktora da im kaže nešto više o tati, da je pas paničario kad je došao na lice mjesta, pa ga je uzeo i odveo doma i usput je nazvao Hitnu, a tek je kasnije saznao više detalja, da je hitna pomoć taman dolazila negdje u trenutku kad je on došao, poslije je vidio da su ga stavili u vozilo i odvezli, da je on tužitelju pružao pomoć nakon predmetnog štetnog događaja, da mu ga je sanitet praktički iskrcao ispred vrata sa koronom, pa je tako bio kod njega u stanu u prizemlju, morao mu je deset dana davati injekcije protiv zgrušavanja krvi, kako je imao koronu, nisu ga puštali u Dom zdravlja, pa se nije mogao niti previjati, on mu je pomagao da se podigne, prilikom odlaska na WC, a smjestio se u prizemlje jer se tamo nalazila tuš kabina u koju je mogao ući, kako je u to vrijeme bilo i Svjetsko prvenstvo, sjeća se da je bio par tjedana kod njega, sjeća se da se predmetni štetni događaj dogodio na prvi dan Svjetskog prvenstva u nogometu, pa je tako bio kod njega i kad se igrala utakmica protiv Brazila, svakako par tjedana. Nadalje navodi kad je došao na mjesto događaja da se sjeća da je morao preuzeti psa, ostalih okolnosti se ne sjeća, ali se sjeća da se i on, kad se žurio prema mjestu događaja, pokliznuo i pao, da je u trenutku preuzimanja na mjestu događaja bio samo njihov pas, da ga je po nastanku štetnog događaja nazvao gospodin GO sa tatinog broja, ne sjeća se točno, ali misli da mu je rekao lokaciju gdje se nalaze i da je tata pao, da je njegov otac kad je došao na lice mjesta komunicirao s njim, rekao mu je da se ne može ustati i da zove Hitnu, da su mu u bolnici rekli da mu je otac strgao neku kost, a da sad ne zna kako se točno zove ta kost, obzirom da nije medicinske struke, da on ne poznaje gospodina GO, da po njegovom dolasku na mjesto događaja nije niti pitao kako je do toga došlo, već je bio usmjeren na to kako da pomogne tati, da je on zvao Hitnu po putu.

13. Imajući u vidu naprijed izvedene dokaze na okolnost spornog nastanka predmetnog štetnog događaja ovaj sud je utvrdio da do nastanka štetnog događaja nije došlo na način kako to tužitelj prikazuje u tužbi i u svom iskazu. Naime, sud je poklonio vjeru iskazu tužitelja i saslušanih svjedoka GO i JO u dijelu u kojem navode da je isti pao i da je zadobio ozljede pobliže navedene u medicinskoj dokumentaciji tužitelja obzirom da navedeno proizlazi i iz same medicinske dokumentacije koja prileži spisu.

13.1. Sud nije poklonio vjeru iskazu tužitelja, kao niti dijelu iskaza svjedoka GO u dijelu u kojem navode da je do pada došlo iz razloga što je nepoznati pas potrčao prema njegovom psu zbog čega je on je makinalno maknuo svog psa odozada, zarotirao nogom da će udariti tog psa kako bi spasio svoga psa, slijedom čega je izgubio tlo pod nogama i pao. Navedeno iz razloga što je navedeno u suprotnosti sa navodima koje je tužitelj dao djelatnicima hitne pomoći koji su izašli na teren i koji su temeljem kazivanja tužitelja o načinu nastanka predmetnog štetnog događaja u obrascu Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije od 20. studenog 2022. (list 5 spisa) pod rubrikom ''Anamneza'' naveli: ''Pacijent je uslijed okliznuća na lišću na ravnome pao na lijevi kuk.". Važno je napomenuti, a što je potvrdila i svjedokinja ĐO, doktor medicine, u svom iskazu da liječnik kao uzrok ozljede bilježi ono što mu pacijent kaže, što se u konkretnom slučaju ne može zanemariti, jer u većini slučajeva pacijent u prvom trenutku kaže istinu, a tužitelj, prema mišljenju ovoga suda, nije imao razloga sakrivati činjenicu da ga je napao pas, što bi, da se tako dogodilo, onda bilo i navedeno u anamnezi. Isto tako prema mišljenju ovoga suda, liječnici u anamnezi ne bi ispustili podatak da je tužitelja napao pas, a kako to nastoji prikazati tužitelj u svom iskazu kada je naveo da je tu činjenicu rekao djelatnicima hitne. Nadalje, kad bi sud i uzeo u obzir da je u predmetnom štetnom događaju sudjelovao nepoznati pas, za istaknuti je da svaki pas bez lajne i bez ogrlice, kako ga opisuju tužitelj i svjedok GO ne mora nužno biti pas lutalica za kojeg bi eventualno bili odgovorni tuženici.

13.2. Ovom sudu nije uvjerljiv niti navod tužitelja da se radilo o agresivnom psu jer isti osim što izjavljuje da je nepoznati pas bio agresivan u svom opisu nastanka štetnog događaja navodi da je taj pas potrčao prema njegovom psu, da je on je makinalno maknuo svog psa odozada, zarotirao je nogom da će udariti tog psa kako bi spasio svoga psa, tog nepoznatog psa nije pogodio, izgubio je tlo pod nogama i pao je, te da je nepoznati pas kad je on pao na pod, pobjegao. Iz navedenog opisa ne proizlazi nikakva agresivnost, a ovaj sud je dojma da je tužitelj upotrebom pridjeva „agresivan“ htio uvjeriti sud da se radilo o psu lutalici obzirom su u stereotipnom načinu razmišljanja psi lutalice nužno i agresivni. Prema mišljenju ovoga suda da se radilo agresivnom psu isti ne bi samo tako odustao od napada na tužitelja i njegovog psa, a tako nešto ne proizlazi iz iskaza tužitelja niti u trajanju niti u intenzitetu napada da bi se moglo doći do zaključka da se radilo o agresivnom psu.

13.3. Sud je iskaz svjedoka GO u pogledu nastanka samog štetnog događaja cijenio kontradiktornim obzirom da je na početku iskaza naveo da je na udaljenosti od nekih 5 metara vidio nekakvo komešanje sa psima i vidio je da se s lijeve strane zaletio pas prema čovjeku, zatim je izjavio da je pas napadao psa od ovdje tužitelja i da je krenuo prema njemu, a na kraju iskaza je naveo da je nepoznati pas samo tako došao iza živice i počeo napadati na psa i da se taj pas najedanput pojavio.

13.4. Fotografije psa „lutalice“ i facebook objave o psima lutalicama koje tužitelj dostavlja uz tužbu i svoj podnesak od 12. studenog 2025. kojom bi potvrdio svoju tezu da se na području Grada Samobora doista nalaze psi lutalice, ovaj sud na okolnost nastanka predmetnog štetnog događaja nije uzeo u obzir iz razloga što se navedene objave i fotografije ne odnose na predmetni štetni događaj, radi se o potpuno drugoj vrsti psa, a pritom su nastale nakon nastanka predmetnog štetnog događaja (objava na listu 117 spisa s datumom identična je objavi s lista 21 spisa bez datuma). Dodatna činjenica da se događaj nije dogodio na način kako to tužitelj navodi u tužbi i svom iskazu, jest što tužitelj nastanak predmetnog štetnog događaja nije prijavio komunalnom redarstvu Grada Samobora, skloništu niti policiji, a pritom tijekom postupka tvrdi kako je pas lutalica opasna stvar.

13.5. Ovaj sud nije cijenio iskaz svjedoka JO, sina tužitelja, u pogledu nastanka predmetnog štetnog događaja obzirom da isti navedenom nije neposredno prisustvovao.

14. Zakonom o zaštiti životinja ("Narodne novine" broj 102/2017. i 32/19. – dalje: ZZŽ) u čl. 62. st. 1. propisano je da poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja organiziraju i financiraju jedinice lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave može sklopiti ugovor o sakupljanju i zbrinjavanju napuštenih ili izgubljenih životinja sa skloništem osobe iz čl. 61. st. 1. tog Zakona koje se nalazi na području jedinice područne (regionalne) samouprave u koje je smještena jedinica lokalne samouprave dok način postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave (čl. 62. st. 4. i 5. istog Zakona). Člankom 67. st. 2. ZZŽ -a propisano je da nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u roku od 3 dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište, osim ako je životinju u tom roku vratio vlasniku.

15. Uvidom u Odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja sa napuštenim i izgubljenim životinjama i divljim životinjama (Službene vijesti Grada Samobora br. 7/2018 – dalje: Odluka) utvrđeno je da je člankom 21. propisano da je posjednik napuštene i izgubljene životinje dužan nadoknaditi štetu koju počini kućni ljubimac od trenutka nestanka ili napuštanja do trenutka njezina vraćanja posjedniku ili smještanja u sklonište, odnosno do odjave.

15.1. Člankom 17. st. 1. Odluke propisana je dužnost Grada Samobora da skuplja, prevozi i smješta napuštene i izgubljene životinje, životinje koje se kreću javnom površinom bez nadzora posjednika i privremeno oduzetih životinja, osigurava sklonište s kojim Grad Samobor ima sklopljen ugovor, stavkom 2. istog članka propisano je da su kontakt informacije skloništa s kojim Grad Samobor ima sklopljen ugovor objavljene na službenoj Internet stranici Grada.

15.2. Člankom 18. st. 2. Odluke propisano je da nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u što kraćem roku, a najkasnije u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti sklonište, osim ako je životinju u tom roku vratio vlasniku, stavkom 3. istoga članka propisano je da sklonište nakon zaprimanja podataka o napuštenim i izgubljenim životinjama te podatke evidentira u jedinstveni informacijski centar i javno objavljuje na web stranici skloništa, stavkom 5. istoga članka propisano je da je nalaznik dužan obavijestiti komunalnog redara o pronalasku napuštene ili izgubljene životinje te ju privremeno zbrinuti prema vlastitoj mogućnosti do dolaska komunalnog redara ili djelatnika skloništa, a stavkom 7. istoga članka propisano je ako se u roku od 7 dana od dana objave, u skladu sa stavkom 3. ovog članka, vlasnik životinje ne utvrdi sklonište će osigurati smještaj napuštenoj ili izgubljenoj životinji sve do udomljavanja, osim ukoliko nalaznik životinju sam ne udomi.

15.3. Nadalje odredbom čl. 20. st. 1. Odluke propisano je da se u sklonište smještaju životinje do udomljenja ili vraćanja posjedniku, sukladno propisima o zaštiti životinja i veterinarstvu i to:

- izgubljene životinje do vraćanja posjedniku,

- napuštene životinje kojima se ne može utvrditi posjednik,

- životinje koje se kreću na javnim površinama bez nadzora posjednika do vraćanja posjedniku,

- privremeno oduzete životinje, a stavkom 2. istoga članka propisano je da troškove hvatanja, smještanja, skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite životinja iz stavka 1. podstavaka 1., 3. i 4. ovoga članka snosi posjednik životinje, a troškovi hvatanja i smještanja životinja iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka podmiruju se iz Proračuna Grada Samobora, osim ako se posjednik naknadno ne utvrdi.

16. Mišljenje da se radi o psu lutalici, tužitelj je donio na temelju tvrdnje da pas nije imao remen niti povodac, međutim, ne postoji zakonska obveza koja nalaže vlasniku psa da istog označava ogrlicom odnosno vidljivom markicom . Obveza I.-tuženika bi bila nakon što je osoba koja je uočila slobodno kretanje psa koji je izgubljen ili napušten i tu činjenicu prijavila, a nakon što ga nadležne službe na to pozovu , poduzeti mjere za organiziranje hvatanja i prijevoza životinje, utvrditi činjenicu radi li se o izgubljenom ili napuštenom psu koji ima vlasnika ili ne postoji mogućnost utvrđivanja posjednika odnosno vlasnika, u kojem slučaju bi bilo dokazano radi li se o psu lutalici ili o psu čiji je vlasnik ili posjednik poznat.

17. Odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode ili dokaze protivnika. Ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja (čl. 221. toč. a ZPP-a).

18. Tužitelj tijekom postupka nije uspio dokazati da se štetni događaj dogodio na način i dinamikom kako to opisuje u tužbi i tijekom postupka jer predloženi svjedok GO svoju tvrdnju da se radi o psu lutalici, isto kao i tužitelj, temelji na činjenici da pas na sebi nije imao ništa, niti ogrlicu niti povodac.

19. Tužitelj u ovom slučaju niti tvrdi niti dokazuje da je navedeni štetni događaj prijavio skloništu, komunalnom redarstvu Grada Samobora ili policiji, čak štoviše u tužbi navodi da se u cilju mirnog rješenja spora obratio II. -tuženiku kod kojeg je zaključena polica osiguranja od odgovornosti kojom je pokriven štetni događaj, no da je II.-tuženik zahtjev otklonio uz obrazloženje kako njihov osiguranik, ovdje I. -tuženik, nema nikakvih saznanja o štetnom događaju.

20. Upravo zbog činjenice što tužitelj nije postupio u skladu s obvezom koju propisuje čl. 67. st. 2. ZZŽ-a, te na propisani način obavijestio neku od nadležnih institucija o predmetnom događaju, I.-tuženik nije bio u mogućnosti pristupiti utvrđivanju činjenice radi li se zaista o psu lutalici ili životinji koja ima vlasnika odnosno posjednika. Isto tako kako tužitelj nije tvrdio niti dokazivao da je postupio prema obvezi koja proizlazi iz čl. 67. st. 2. ZZŽ-a temeljem kojeg je bio dužan najkasnije u roku od 3 dana obavijestiti nadležne službe o predmetnom incidentu, u kojem slučaju bi mogao biti pokrenut mehanizam hvatanja i prevoženja životinje do skloništa te utvrđivanja činjenice radi li se o psu koji ima vlasnika ili za kojeg ne postoji mogućnost utvrđivanja posjednika odnosno vlasnika (psu lutalici). S obzirom na odredbe Odluke koja predstavlja opći akt kojeg je donio Grad Samobor i propisao način postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama, isti bez prethodne prijave o tome da je uočen izgubljen i napušten pas, odnosno da je isti nanio kakvu štetu, nema mogućnosti postupati u skladu sa svojim pravilima i obvezama u smislu provođenja poslova sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja osobno ili putem službe na koju je tu obvezu prenio. U predmetnom slučaju ne može se Grad Samobor držati odgovornim za štetu koju je prouzročio pas koji se slobodno kretao, a za kojeg nije bilo moguće utvrditi radi li se o izgubljenom ili napuštenom psu jer je tužitelj propustio o tome obavijestiti nadležne službe. Nadalje, temeljem odredbe čl. 21. Odluke, štetu koju počini pas čiji je vlasnik ili posjednik poznat, odgovara vlasnik odnosno posjednik psa, a ne jedinica lokalne samouprave.

21. Odredbom čl. 1045. st. 3. ZOO-a propisano je da se za štetu od stvari ili vjerojatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara bez obzira na krivnju, dok je člankom 1064. ZOO-a propisano da za štetu od opasnih stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasnih djelatnosti, osoba koja se njome bavi.

22. Zaključno, nije sporno da pas koji se kreće ulicom bez nadzora vlasnika i koji se zalijeće na osobu ili drugog psa uslijed čega dolazi do pada i ozljeđivanja predstavlja opasnu stvar u smislu odredbe čl. 1045. st. 3. ZOO-a, međutim, s obzirom da je temeljem odredbe čl. 1064. ZOO-a propisano da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik odnosno imatelj stvari, a tužitelj nije dokazao niti da se radi o psu bez vlasnika, u kojem slučaju bi odgovornost za štetu koju takav pas prouzroči, pod uvjetima propisanim ZZŽ-om te općim aktima odgovarali I. i II. tuženici, niti da se štetni događaj dogodio na način kako to opisuje u tužbi i tijekom postupka, zbog čega je njegov tužbeni zahtjev valjalo odbiti u cijelosti kao neosnovan , te je stoga odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

23. Obzirom da tužitelj nije dokazao nastanak štetnog događaja, pa samim time niti osnovanost tužbenog zahtjeva, sud nije izvodio druge predložene dokaze jer ni izvođenje istih ne bi dovelo do drugačije odluke suda.

24. Temeljem čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, odlučeno je o troškovima ovog postupka.

I.-tuženiku je, sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23; dalje u tekstu Tarifa) i zatraženom troškovniku, priznat: trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 250 bodova (Tbr. 8/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištima od 16.09.2024., 11.03.2025. i 09.02.2026. u iznosu od po 250 bodova svako (Tbr. 9/1 Tarife), trošak sastava podneska od 19.01.2026. u iznosu od 250 bodova (Tbr. 8/1 Tarife), odnosno ukupno 1250 bodova, što uz vrijednost jednog boda od 2,00 eura (Tbr. 54 Tarife) daje iznos od 2.500,00 eur, te sve uvećano za 25% PDV-a (Tbr. 46 Tarife) daje iznos od 3.125,00 eura, te je stoga odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

24.1. I.-tuženiku nije priznat trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu obzirom da iz spisa predmeta proizlazi da istu nije niti podmirio.

25. Na dosuđeni iznos parničnog troška I.-tuženiku je dosuđena i zatezna kamata od presuđenja do isplate u skladu s odredbom 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

U Zagrebu, dana 24. ožujka 2026.

Sudac:

Nevenka Božinović Čupin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. I.-tuženika

- II.-tuženiku