Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu

Stalna služba u Našicama

Trg dr. Franje Tuđmana 14, Našice

Poslovni broj: Pp-345/2026-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Đakovu, Stalna služba Našice, po sutkinji Mariji Marković, uz sudjelovanje zapisničarke Anite Bjelousov, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika AN, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave osječko-baranjske, Policijske postaje Našice, Klasa 211- 07/26-5/7024 i Ur.broj: 511-07-29-26-1 od 20. ožujka 2026., nakon provedenog žurnog postupka, temeljem članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), dana 24. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik AN, bez nadimka, sin A i Ć rođ. I, rođen **.**.1964. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj] pismen, sa završenom srednjom školom, vlasnik firme Anđelić j.d.o.o. za građevinske radove, s primanjima u mjesečnom iznosu oko 1.000,00 eura, oženjen, otac četvero djece, dobrog imovnog stanja, vlasnik obiteljske kuće, prekršajno nekažnjavan, po osobnoj izjavi kazneno neosuđivan, protiv kojeg se ne vodi drugi prekršajni ni kazneni postupak,

k r i v  j e

I. što je dana 19. ožujka 2026. oko 21:30 sati u obiteljskoj kući u [adresa], počinio nasilje u obitelji prema supruzi ĆN, u nazočnosti njihovog mlt. unuka IN (rođen 2010.) na način da je, nakon što mu je supruga donijela posteljinu u dnevnu sobu i rekla da ne želi da on spava s njom u istoj sobi te otišla u spavaću sobu i zaključala se, prišao vratima spavaće sobe te ih odvijačem nasilno otvorio i ušao u sobu te bacio posteljinu na krevet, čime je kod supruge izazvao psihičku uznemirenost i povredu njenog dostojanstva,

II. dakle, u nazočnosti djeteta, prema supruzi počinio psihičko nasilje u obitelji koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,

III. čime je okrivljenik postupio protivno članku 10. stavku 1. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, i time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 3. istog Zakona,

IV. pa se okrivljeniku na temelju citiranog propisa, a uz primjenu članka 35. Prekršajnog zakona

i z r i č e

KAZNA ZATVORA u trajanju 15 (petnaest) dana.

V. Temeljem članka 41. u vezi sa člankom 44. Prekršajnog zakona prema okrivljeniku se za počinjeni prekršaj

p r i m j e n j u j e

UVJETNA OSUDA

na način da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena, ako okrivljenik u roku 6 (šest) mjeseci ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom.

VI. Temeljem članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, u slučaju opoziva uvjetne osude, okrivljeniku će se u izrečenu kaznu zatvora uračunati vrijeme provedeno u zadržavanju, temeljem izvješća o uhićenju u vremenu od 19. ožujka 2026. u 22:51 sati do 20. ožujka 2026. u 08:30 sati kada je doveden na sud, kao 2 (dva) dana zatvora.

VII. Temeljem članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 138. stavkom 2. točkom 1. i 3.a. Prekršajnog zakona, a u vezi sa Rješenjem Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13.), okrivljenik je dužan platiti paušalni trošak vođenja prekršajnog postupka u iznosu 15,00 (petnaest) eura, u roku 30 dana po pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Policijska uprava osječko-baranjska, Policijska postaja Našice, podnijela je ovom sudu optužni prijedlog Klasa 211-07/26-5/7024 i Ur.broj: 511-07-29-26-1 od 20. ožujka 2026., protiv imenovanog okrivljenika, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude. Kako je zbog počinjenog prekršaja tužitelj sudu priveo imenovanog uhićenika, protiv istog je sud proveo žurni postupak.

2. Iznoseći obranu pred ovim sudom dana, okrivljenik se očitovao da se smatra krivim za prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret, navodeći da je jučer tj. 19. ožujka 2026. bio kod brata na proslavi imendana, a kada se vratio, bio je u dnevnoj sobi i gledao TV. Pritom je i zadrijemao, a u jednom trenutku supruga mu je donijela posteljinu i stavila na fotelju u dnevnoj sobi, a potom otišla u njihovu spavaću sobu. Ne sjeća se je li mu supruga išta govorila, ali ga je ustvari probudila kada je ušla i ostavila posteljinu. Htio je vratiti tu posteljinu u sobu, ali je tada primijetio da je supruga zaključala vrata njihove spavaće sobe. Točno je da je potom razbio vrata, odnosno odvijačem ih otvorio, a nije znao da to ne smije učiniti u svojoj kući. Po ulasku u spavaću sobu, samo je bacio posteljinu na krevet, izvadio ključ iz brave na vratima i otišao u dnevnu sobu. Cijelom ovom događaju bio je prisutan njihov unuk IN. Jučer se nije svađao sa suprugom, a ona povremeno ne želi spavati s njim i tada ode spavati u drugu sobu. Supruga se inače zaključava kad je sama u sobi. Inače se supruga i on ne svađaju, ali supruga ima psihičkih problema i pije svoju terapiju, pa mu povremeno zna prigovarati, primjerice zbog alkohola, mada on ne konzumira alkohol na način da dolazi kući pijan ili da zbog alkohola ne bi bio sposoban upravljati vozilom, međutim, istina je da povremeno popije pivo, ali nikada to nije koncentracija veća od 0,5 g/kg. Nakon što je upitan ima li što za dodati svojoj obrani, okrivljenik je počeo plakati i dodao je da mu je žao zbog ovog događaja, jer je sa suprugom u braku 38 godina te imaju četvero zajedničke djece. Spreman je otići i u zatvor ako je potrebno, ali pita se što će s njima biti poslije. Obećao je da će se ubuduće suzdržati od ovakvoga ponašanja.

3. Imajući u vidu obranu okrivljenika u kojoj je u cijelosti priznao počinjenje prekršaja, kao i to da je okrivljenik sudu priveden, istoga dana sud je u svojstvu svjedokinje ispitao žrtvu nasilja, odnosno suprugu okrivljenika ĆN.

3.1. Nakon što je otklonila blagodat nesvjedočenja, žrtva nasilja svjedokinja ĆN navela je kako će svjedočiti u korist svoga supruga, jer mu ne želi učiniti ništa loše niti ugrožavati njegov posao, ne želi da ide u zatvor niti da mu se izriče zabrana približavanja. Nisu se svađali, kao što se niti inače ne svađaju, a jučer je pozvala policiju zato što je suprug došao kući, po njezinoj procjeni, u napola pripitom stanju. Jučer je uzela njegove stvari odnosno posteljinu sa kreveta i stavila ih u dnevnu sobu, jer je trebala mir, a njemu je rekla neka odmori u dnevnoj sobi, a potom je otišla i zaključala se u njihovoj zajedničkoj spavaćoj sobi. Nakratko je izašla iz spavaće sobe do unuka G, o kojem suprug i ona skrbe, te ga je pitala je li si kupio Maxflu, obzirom da je bio prehlađen, nakon čega se vratila u spavaću sobu i ponovno se zaključala. Za vrijeme dok je razgovarala sa unukom, suprug joj je rekao da će razvaliti vrata, a isto joj je ponovio kada se ona vratila u spavaću sobu i ponovno zaključala vrata, te je tada i razvalio vrata. Jučer je zapravo bio njihov normalan komunikativni dan. Na upit sutkinje iz kojeg razloga joj je suprug rekao da će razvaliti vrata obzirom je navela da im je jučer bio normalan komunikativni dan, svjedokinja je odgovorila da ne zna tome razlog, te da se to pita okrivljenika. Svjedokinja, nastavljajući sa slobodnim iskazom navela je kako je netom nakon što je suprug razvalio vrata, došla i policija, koju je ona pozvala već i na njegovu samu prijetnju da će razvaliti vrata, obzirom da ju je to uplašilo i uznemirilo. U takvim situacijama, ona se povuče jer je žena koja se zna kontrolirati i smiriti, a svoga supruga se ne boji. Na upit sutkinje koliko često se ponavljaju ponašanja od supruga koja ju plaše i uznemiravaju, svjedokinja je odgovorila da ne zna koliko se to često događa, dodajući: "Ajmo reć ne". Svjedokinja, nastavljajući sa slobodnim iskazom navela je kako želi nastaviti zajednički sa suprugom skrbiti o unuku, kao i nastaviti poslije ovoga normalno živjeti sa suprugom uz više razumijevanja jedno za drugo..

3.1.1. Okrivljenik nije imao primjedbi na iskaz svjedokinje, kao niti dodatnih pitanja.

4. Obzirom je okrivljenik izričito priznao počinjenje prekršaja i njegovo priznanje je sukladno dokazima u spisu, sud je temeljem članka 171.a stavka 3. Prekršajnog zakona, proveo dokaze odlučujuće za visinu kazne i to čitanjem potvrde iz prekršajne evidencije iz koje je utvrđeno da okrivljenik u protekle tri godine nije prekršajno kažnjavan.

5. Temeljem ovako provedenog žurnog postupka, te imajući u vidu sve izvedene dokaze i obranu okrivljenika, te dovodeći ih u međusobnu vezu na način kako je to opisano, po ocjeni ovoga suda nedvojbeno je dokazano da je okrivljenik kritične zgode u nazočnosti djeteta, prema supruzi počinio psihičko nasilje u obitelji koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, čime je okrivljenik postupio protivno odredbama članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

5.1. Materijalna odredba prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret sadržana je u članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te ista glasi: "Nasilje u obitelji je: 1) primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, 2) tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, 3) psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, 4) ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, 5) zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njeno dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje."

5.1.1. Dakle, nedvojbeno je kako je okrivljenik počinio prekršaj nasilja u obitelji na način kako je to opisano, a kako je u ovom postupku nesporno i da je počinjenju prekršaja bilo prisutno dijete, odnosno njegov malodobni unuk IN, koji je rođen 2010., a koji se sukladno članku 8. stavku 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji smatra djetetom obzirom nije navršio osamnaest godina života, pa tako isti nepobitno ulazi u krug osoba u odnosu na koje zakon propisuje kvalificirani oblik prekršaja nasilja u obitelji. Imajući u vidu da je okrivljenik nedvojbeno počinio prekršaj nasilja u obitelji u prisutnosti djeteta, time je svojim postupanjem kritične zgode ostvario obilježja kvalificiranog oblika prekršaja nasilja u obitelji iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koji je propisana teža prekršajnopravna sankcija u odnosu na osnovni oblik prekršaja nasilja u obitelji.

5.2. Kažnjiva odredba prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret sadržana je, dakle, u članku 22. stavku 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te ista glasi: "Tko u nazočnosti djeteta ili osobe sa invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana."

6. Kako je okrivljenik svojim postupanjem kritične zgode ostvario sva obilježja prekršaja opisanog u izreci, sud ga je za počinjeni prekršaj oglasio krivim.

6.1. Prilikom odmjeravanja kazne, sud je okrivljeniku cijenio i sve okolnosti iz članka 36. stavaka 1. i 2. Prekršajnog zakona, te mu je kao olakotnu okolnost cijenio izraženu svijest o protupravnosti svoga ponašanja nakon počinjenog prekršaja, izraženo kajanje zbog počinjenog i obećanje da ovako nešto neće više ponoviti, kao i to da okrivljenik nije sklon činjenju prekršaja, obzirom nije prekršajno kažnjavan, dok mu je od otegotnih okolnosti sud cijenio to da je okrivljenik trebao biti svjestan da se njegov unuk, koji je bio prisutan ovom događaju, nalazi u adolescentnoj dobi koja je ključna za sazrijevanje i formiranje njegove ličnosti kao odrasle osobe, te da bilo kojim oblikom nasilničkog ponašanja, može znatno naštetiti djetetu, ugrožavajući tako njegovu psihičku opstojnost i duševnu stabilnost, a kojemu je kao njegov skrbnik dužan osigurati potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. Stoga je sud, pri odmjeravanju kazne za kvalificirani prekršaj nasilja u obitelji, imajući u vidu stupanj krivnje, opasnost djela i svrhu kažnjavanja, okrivljeniku izrekao kaznu zatvora a potom temeljem članka 44. Prekršajnog zakona primijenio uvjetnu osudu, na način da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena, ako okrivljenik u roku šest mjeseci ne počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena ista ili teža kazna od kazne izrečene uvjetnom osudom. Naime, obzirom na stupanj krivnje okrivljenika, težinu djela, njegov odnos prema počinjenom kao i to da okrivljenik ranije nije prekršajno kažnjavan, po ocjeni ovoga suda za počinjeni prekršaj i ostvarenje svrhe kažnjavanja nije nužno izvršenje navedene kazne, već je okrivljeniku dovoljno upozorenje uz prijetnju kaznom zatvora, a koje će dovoljno utjecati na njega da ne ponovi počinjenje prekršaja.

6.2. U slučaju opoziva uvjetne osude okrivljeniku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u zadržavanju.

7. Sud okrivljeniku nije izrekao zaštitnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana obzirom po provedenom dokaznom postupku nisu utvrđene činjenice i okolnosti iz kojih bi proizlazilo da je dodatnim mjerama potrebno otklanjati njegovo nasilničko ponašanje kao niti da bi okrivljenik mogao ponoviti prekršaj nasilja u obitelji. Okrivljenik ranije nije dolazio u sukob sa zakonom, a iz njegovoga držanja pred sudom jasno je razvidno njegovo kajanje zbog počinjenog te odluka da ubuduće isto više ne ponavlja. Stoga će se po ocjeni ovoga suda, opća svrha izricanja prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona kao i svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona, nedvojbeno ostvariti izrečenom prekršajnopravnom sankcijom, pa imajući u vidu sve naprijed navedeno, vodeći se načelom razmjernosti, okrivljeniku nije razmjerno za počinjeni prekršaj izricati i zaštitnu mjeru.

8. Sud je okrivljenika obvezao na plaćanje troška vođenja prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, a koji je odmjeren obzirom na složenost i trajanje postupka.

9. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja riješeno je kao u izreci ove presude.

U Našicama 24. ožujka 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Anita Bjelousov, v.r.

Marija Marković, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude stranke mogu uložiti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u roku 8 dana po primitku ove presude. Žalba se podnosi pisano, u dva istovjetna primjerka, putem ovoga suda, bez plaćanja sudske pristojbe.

DOSTAVITI:

1. Tužitelju

2. Okrivljeniku

3. Žrtvi nasilja

4. Spis