REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Poslovni broj: Gž-1092/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renate Marić, kao predsjednice vijeća, Branke Ribičić kao izvjestiteljice i člana vijeća i mr. sc. Zlatka Pirca, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ad 1. ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj] , [adresa], ad 2. DT, 00, 00 Auckland, ad 3. RT, 00, 00 Auckland, ad 4. ĆT, 00, 00 Auckland, svi zastupani po punomoćniku Rinu Barbiću, odvjetnik u Jelsi, protiv tužene Republika Hrvatska, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, OIB: 52634238587, radi utvrđenja vlasništva, rješavajući žalbu tužene protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu broj P -3606/25 od 20. listopada 2025. ispravljene rješenjem Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu broj P-3606/25-8 od 21. listopada 2025., u sjednici vijeća održanoj 24. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
Žalba tužene odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu broj P-3606/25 od 20. listopada 2025., ispravljena rješenjem Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu broj P - 3606/25-8 od 21. listopada 2025.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
.„Ovlašteni su tužitelji na temelju ove presude uz naslova dosjelosti zatražiti i postići upis uknjižbe svog prava vlasništva svaki za po 1/4 dijela , ukupno u cijelosti , nad fizičkim dijelovima nekretnine upisane u z.ul, 687 za k. o. [katastarska općina] kao č. zem. [katastarska čestica] koji su fizički djelovi prikazani na dopuni geodetskog vještačenja ing NT od o2.svibnja 2o13.g. (11.lipnja 2o13.g.) oznakama A i B koje dopuna geodetskog vještačenja čini sastavni dio ove presude ( list br 315 spisa) na način da se radi o zemljištima koja su omeđena :
- crtama koje povezuju točke označene kao 1-2-3-24-23-22-2o-21-1
- crtama koje povezuju točke označene kao 4-5-28-29-3o-31-12-13-14-15-16-17-18- 19-27-26-25-4 uz brisanje ista prava sa imena tuženice što je tuženica dužna trpjeti.“
1.1. Rješenjem od 21. listopada ispravljena je gore navedena presuda na način:
Ispravlja se presuda ovoga suda od 20. listopada 2025. godine gornjeg poslovnog broja na način da u izreci umjesto „…na dopuni geodetskog vještačenja ing NT od o2.svibnja 2o13.g. (11.lipnja 2o13.g.) oznakama A i B koje dopuna geodetskog vještačenja čini sastavni dio ove presude ( list br 315 spisa)…“ ima ispravno stajati „… na dopuni geodetskog vještačenja ing NT od 02. svibnja 2013.(11. lipnja 2013.g.) oznakama A i B koja dopune geodetskog vještačenja čini sastavni dio ove presude (list br 62 spisa)…“ te na način da se upravo ova dopuna geodetskog vještačenja prilaže se uz samu presudu kao njen sastavni dio, odnosno umjesto skice na str. 10 presude prilaže se nova skica od 02. svibnja 2013.
2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tužena iz svih žalbenih razloga navedenih u odredbi članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku. Predlaže da se žalba uvaži i pobijana presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev u cijelosti odbije kao neosnovan.
2.1. U sadržaju žalbe tužena ističe da dosuđeni dio čestice zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina], koji fizički dio je prikazan na dopuni geodetskog vještačenja ing. NT od 2. svibnja 2013. (11. lipnja 2013) oznakama A i B, koja dopuna je sastavni dio presude – je dio većeg kompleksa šuma, da je na matičnoj čestici upisana Republika Hrvatska upravo temeljem Zakona o šumama, što znači da je predmetna nekretnina ex lege postala vlasništvo tužene, Republike Hrvatske u smislu odredbi članka 4. i 16. Zakona o šumama (pročišćeni tekst Narodne novine, broj: 52/90, dalje ZŠ) u vezi s odredbom čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14). Smatra da je sud pogrešno primijenio materijalno pravo, jer da sukladno odredbi članka 55 st. 2. ZŠ- a na šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu ne može se steći pravo vlasništva dosjelošću. Citiranu odredbu je ukinuo Ustavni sud Republike Hrvatske Odlukom, broj: U-I-374/1998 od 12. siječnja 2000., pa da se stoga u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja u razdoblju od 6. travnja 1941. do 12. siječnja 2000., da tužitelji putem svojih prednika nemaju određenu kvalitetu posjeda kroz zakonom određeno vrijeme da bi bile ispunjenje pretpostavke za stjecanje vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću, da iz dokaza izvedenih tijekom postupka je razvidno kako sagrađeni objekt nije bio u svrhe koja je predviđena odredbama Zakona o šumama (NN 20/77, 54/83, 32/87, 47/89, 41/90, 52/90) i da nema akta nadležnog tijela za gradnju na zemljištu u društvenom vlasništvu, da se ne može zanemariti niz propisa kojima je bilo uređeno podruštvljavanje nekretnina pod zakonom uređenim pretpostavkama, da je ostalo neriješeno i pitanje granice pomorskog dobra.
3. U odgovoru na žalbu tužitelji osporavaju navode istaknute u žalbi tužene, te predlažu istu odbiti kao neosnovanu. Navode kako je neprijeporno utvrđeno da je predmetno zemljište u posjedu tužitelja i njihovih prednika više od 100 godina, da je posjed prednika tužitelja UT pok. JT evidentiran kod terenske provjere katastra 1958. te je očito kako je rok dosjelosti od 40 godina istekao krajem 1992. dakle svakako prije 17. studenog 1999.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ovaj drugostupanjski sud je ispitao pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge iz članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje: ZPP), nije našao da bi bila počinjena neka od bitnih povreda postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti.
6. Navodima žalbe odluka prvostupanjskog suda nije dovedena u sumnju ni iz žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, poglavito što tužena u žalbi niti ne navodi koje to dokaze prvostupanjski sud nije izveo, a kojima bi se utvrdilo drugačije činjenično stanje.
7. Prvostupanjski sud je utvrđenja;
- da je kao vlasnik predmetne nekretnine upisana tuženica
- da je tijekom postupka došlo do promjene oznake iz čest. zem. [katastarska čestica] u čest. ze. 2421/1
- da su pisanom nalazu i mišljenju vještaci identificirali predmetnu česticu, te između ostalog naznačili kako je došlo do promjene oznake čest. zem [katastarska čestica] u čest. zem [katastarska čestica] prema kojemu su tužitelji uredili tužbeni zahtjevtv,
- da su saslušani svjedoci uglavnom mještani ili koji potječu iz kraja u blizini spornog zemljišta kojima su dobro poznate mjesne prilike, odnosno tko je i na koji način stjecao vlasništvo prijepornog zemljišta i tko je bio u posjedu istog,
- da iz iskaza saslušanih svjedoka JT , BT ,MT, nedvojbeno proizlazi da je predmetna nekretnina čitavo vrijeme u prošlosti , tj više od 100 godine pa nadalje u posjedu tužiteljevih pravnih prednika,
- da iz podataka Katastra o povijesti promjena, proizlazi da je sporno zemljište , čestica zemlje [katastarska čestica], godine 1958. za dio upisana u posjedovni list 39 kao posjed LT pok JT iz [adresa] u površini od 46.000 m2, temeljem obnove spisaka parcela na temelju starog spiska parcela i izvršene terenske revizije posjedovnog stanja,
- da je nekretnina dijelom ograđena suhozidom i međašnim kamenom načinom kojim se određuju granice nekretnine
- da pravni slijed stjecanja od LT UT pok JT ,djeda tužitelja rođenog 1883. pa sve do tužitelja, među strankama nije sporan i proizlazi iz priloženih rješenja o nasljeđivanju.
8. Na temelju ocjene provedenih dokaza i uvida u isprave u spisu, prvostupanjski sud ocjenjuje da su tužitelj zajedno sa svojim precima, predmetnu nekretninu držali u posjedu više od 100 godina, da je nekretnina dijelom omeđena, da na istoj postoji gustirna i kućica, da su se već i do 6. travnja 1941. ispunili uvjeti za stjecanje dosjelošću, a pogotovo su se ti uvjeti ispunili do 17. studenog 1999. kada je Ustavni sud ukinuo raniju odredbu članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( Narodne novine 91/96).
9. Navedeni materijalno pravni pristup i dane razloge prvostupanjskog suda, u cijelosti prihvaća i ovaj sud.
10. Stoga je žalbu tužene kao neosnovanu valjalo odbiti i temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a potvrditi pobijanu presudu.
U Požegi, 24. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća
Renata Marić
