P-2105/2021

REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu toga suda Maji Šebalj Širić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176, kojeg zastupa punomoćnica Iva Pezić odvjetnica u OD Olujić, Pezić & partneri d.o.o. protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Tamara Stanić Sertić, odvjetnica u OD Grgić & partneri d.o.o. radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 12. veljače 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Lidije Lučić, odvjetnice, te punomoćnika tuženika Damira Salahovića, odvjetnika, dana 24. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, platiti tužitelju HOK- OSIGURANJE d.d., iznos od 284,27 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 9. travnja 2021. do isplate, i to po stopi do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.007,47 EUR, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 24. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 20. prosinca 2021. podnio tužbu protiv tuženika, radi isplate iznosa od 284,27 EUR sa zakonskim zateznim kamatama. Tužitelj u tužbi navodi kako se dana 09.01.2021. u 10,10 sati na raskrižju 13. i 1. kraka s istočne strane istočne kolničke trake autoceste Osijek-Svilaj (A-5), kod 83. km i 450 m, kod mjesta Sredanci, dogodila se prometna nesreća na način da je VŠ upravljao tegljačem marke „Scania R 450“ registarske oznake [registarska oznaka] na kojeg je bila priključena poluprikolica marke „Scwarzmuller C 203“ registarske oznake [registarska oznaka], a kretao se 13. krakom istočne strane istočne kolničke trake A-5, od juga u smjeru sjevera. Ispred njega, u istom smjeru kretao se osobni automobil marke „Renault Kangoo“, registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao ĆŠ. Na opisanom mjestu, VŠ je u kočenju i izbjegavanju, stražnjim lijevim bočnim dijelom poluprikolice reg. oznake [registarska oznaka] udario u stražnji desni bočni dio osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka], koji se neposredno prije toga nepropisno zaustavio na autocesti. Nakon toga, skup vozila je u daljnjem izbjegavanju prešao na travnatu površinu s desne ( istočne) strane, gdje je prednjim lijevim, a zatim stražnjim lijevim bočnim dijelom skupa vozila udario u element za označavanje prometnog otoka ( K06). Protiv oba vozača pokrenut je prekršajni postupak, i to protiv VŠ zbog prekršaja iz čl. 109. st. 1. Zakona o sigurnosti na cestama ( neodržavanje razmaka), a protiv ĆŠ zbog prekršaja iz čl. 140. st. 1. ZSPC-a ( nepropisno zaustavljanje vozila na autocesti). Slijedom iznesenog, postoji podijeljena odgovornost (u omjeru od 50:50) navedenih vozača za nastanak štetnog događaja. Na dan štetnog događaja tegljač i poluprikolica bili su osigurani kod tužitelja a osobni automobil kod tuženika. Tužitelj je kao osiguratelj isplatio Hrvatskim autocestama d.o.o. štetu koja je nastala isto povodom predmetne prometne nesreće. Stoga kako je oštećeniku tužitelj isplatio ukupan iznos od 4.283,79 kn te je na taj način stekao pravo regresa prema tuženiku. Kako je za predmetnu nezgodu odgovoran osiguranik tuženika u omjeru od 50% to tužitelj potražuje od tuženika utuženi iznos.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako priznaje nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju. Osporava odgovornost za nastanak štetnog događaja, osnovanost i visinu štete. Navodi kako se predmetna prometna nezgoda dogodila isključivom krivnjom osiguranika tužitelja koji je uslijed neprilagođene brzine uvjetima na kolniku i nedržanja potrebitog razmaka između vozila udario u zadnji kraj vozila osiguranika tuženika koji se zaustavilo na kolniku uslijed kvara vozila.

3. Tijekom postupka izvođenja dokaza, sud je izvršio uvid u sve isprave koje prileže spisu te je izvršen uvid u nalaz i mišljenje vještaka Pere Todorovića (listovi 111-119 spisa), saslušani su svjedoci ĆŠ i VŠ (list 96-98 spisa te je saslušan vještak Pero Todorović (list 134 spisa).

4. Nakon provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz pojedino i u njihovoj ukupnosti, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

5. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija tuženika. Nije sporno da je tužitelj isplatio Hrvatskim autocestama d.o.o. iznos od 4.283,79 kn i to 8. travnja 2021.

6. Sporna je odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja i visina štete.

7. Radi odlučivanja o spornoj odgovornosti za nastanak predmetnog štetnog događaja i visini predmetne štete, izveden je dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Peri Todoroviću te su saslušani svjedoci ĆŠ i VŠ.

8. Iz iskaza svjedoka ĆŠ proizlazi kako je on 9. siječnja 2021. upravljao automobilom te se vozio brzom cestom u smjeru Slavonskog Broda iz Osijeka. Da je automobil kojim je upravljao bio na plin te da je on gledajući na kojem izlazu treba izaći malo smanjio gas, uslijed čega se auto ugasio, pa da je on autom skrenuo udesno kako bi se sklonio s ceste te je upalio sva četiri pokazivača smjera. Da su uz njega prošli automobili koji su bili iza njega, no, da je potom vidio da mu se opasno približava cisterna koja se kretala prema njemu i ravno na njega, ista je kabinom uspjela proći uz njegovo vozilo no zahvatila ga je prikolica iste koja je njegovo vozilo udarila i zarotirala. Navodi kako je njegovo vozilo bilo totalno uništeno. Da je na mjesto štetnog događaja izašla policija i obavila uviđaj, a na poseban upit suda je li prekršajno odgovarao za predmetni štetni događaj, svjedok odgovara da nije, da je njemu policija rekla da je za nastanak štetnog događaja odgovoran vozač cisterne, a da je on kriv što je na brzoj cesti zaustavio, te je na licu mjesta događaja policiji platio kaznu od 300,00 kn za zaustavljanje na brzoj cesti te navodi da mu je poznato da je i drugi vozač platio kaznu, misli 1.750,00 kn. Svjedok navodi kako je on svoje vozilo uklonio vučnom službom o vlastitom trošku a da je vozač cisterne ostao još s policijom. Na poseban upit pun. tužitelja svjedoku a u odnosu na dio u kojem je naveo da mu se vozilo ugasilo, je li to bilo prije ili poslije odvojka za Slavonski Brod, svjedok odgovara da je to bilo prije odvojka, a na daljnji upit kojim trakom se kretao prije gašenja auta, odgovara trakom bližim skretanju za odvojak, odnosno desnim, a kad mu se auto ugasio otišao je u lijevu traku i zaustavni put. Na poseban upit pun. tuženika svjedoku je li on na opisani način kada se vozilo zaustavilo zapriiečio put ostalim vozilima iza sebe, odnosno da li su druga vozila mogla slobodno proći pored njega, svjedok odgovara da su vozila mogla proći i da su prošla, da je on već ranije upalio sva četiri pokazivača smjera čime se auto ugasio te da je kada su vozila prošla primijetio cisternu koja je išla ravno na njega što ga je uplašilo i držao se za volan samo čekajući da ga cisterna udari jer je bio siguran da će se to desiti. Tada je vidio da je kraj njega prošla kabina cisterne pa je čuo kočenje i udarac, da je kabina otišla udesno na odvojak prema Slavonskom Brodu a njegovo vozilo je udarila prikolica cisterne. Na poseban upit pun. tužitelja svjedoku može li vremenski reći koliko je prošlo od njegova zaustavljanja do udara cisterne, svjedok navodi da je cisterna bila barem 50 m udaljena kada je on već bio zaustavljen s pokazivačima smjera, a da su prije toga pored njega prošla barem tri četiri vozila 9. Iz iskaza svjedoka VŠ proizlazi kako je u štetnom događaju sudjelovao kao vozač auto cisterne te da se kretao cestom u smjeru Đakova. Da je bila riječ o dijelu ceste na kojem je odvojak za Slavonski Brod, a da se vozilo u koje je svjedok poslije udario vozilo ispred njega. Da se kretao brzinom oko 50 do 60 km na udaljenosti od kojih 50 m, da između njegove cisterne i vozila koje je udario nije bilo drugih vozila te da je primijetio da se vozilo ispred njega naglo zaustavilo i počelo voziti unatrag, a da njegova auto cisterna bila puna i da se nije mogao brzo zaustaviti zbog čega da je on svojim vozilom skrenuo prema odvojku za Slavonski Brod a da je prikolica cisterne udarila u automobil ispred njega. Svjedok navodi kako je na mjesto štetnog događaja izašla policija i izvršila očevid, te je on platio kaznu radi ne održavanja dovoljnog razmaka, misli oko 1.000,00 kn, a da se protiv njega nije vodio prekršajni postupak.

10. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Pere Todorovića od 29. svibnja 2019. proizlazi kako se štetni događaj dogodio naletom teretnog vozila na osobno vozilo na autocesti A5 na odvojku za Đakovo – Slavonski Brod te da je brzina ograničenja u tom dijelu 60 km/h. Također ističe kako se predmetni sudski spis odnosi na štetni događaj – nalet teretnog vozila [skup vozila: tegljač Scania [registarska oznaka] + poluprikolica (cisterna) Schwarzmüler C 203 [registarska oznaka]] osiguranog kod tužitelja, kojim je upravljao VŠ, na osobno (dostavno) vozilo Renault Kangoo, reg. oznake [registarska oznaka], kojim je prethodno u istom smjeru upravljao osiguranik tuženika ĆŠ. Osiguranik tuženika je vozilo zaustavio ravno na prometnoj traci kraka prema odvojku za Đakovo. Ako mu se doista ugasio motor vozila, skretanje na lijevu prometnu traku je bila atipična reakcija prosječno uvježbanog vozača. Naime, da je osiguranik tuženika vozilom skrenuo na zaustavnu traku (neposredno iza polja za usmjeravanje prometa – slika 8.), a mogao je, te da je vozilo zaustavio praktički paralelno s položajem kao u trenutku naleta, on bi na takav način izbjegao štetni događaj. Primarni kontakt pri naletu uspostavljen je između stražnjeg dijela lijevog boka cisterne i stražnjeg desnog vrha vozila osiguranika tuženika. Mjesto naleta se nalazilo na prometnoj traci kraka prema odvojku za Đakovo, kod mjesta konačnog zaustavljanja stražnjeg dijela vozila osiguranika tuženika. Mjesto naleta i naletni položaj vozila, predočeni su na slici 7. U trenutku naleta vozilo osiguranika tužitelja se kretalo brzinom od 57 km/h, a u trenutku reakcije brzinom od 62 km/h. Bilo je snažnom skretanju s kraka prema odvojku za Đakovo na odvojak prema Slavonskom Brodu. Ovakav način kretanja je posljedica je pokušaja vozača VŠ da skretanjem izbjegne frontalni nalet na zaustavljeno vozilo osiguranika tuženika. U trenutku naleta vozilo osiguranika tuženika je bilo zaustavljeno na prometnoj traci kraka za odvojak prema Đakovu. Vozač VŠ je kritične zgode imao zakašnjelu reakciju. Da je pravodobno reagirao (a mogao je) štetni događaj bi izbjegao pri brzini kojom se kretalo njegovo vozilo. Osiguranik tuženika bi štetni događaj izbjegao da je vozilo (iz bilo kojih razloga) zaustavio na zaustavnoj traci kraka prema odvojku za Đakovo. Za to je imao ispunjene tehničke preduvjete. Uvažavajući cjenik Hrvatskih autocesta, trošak otklanjanja posljedica štetnog događaja na cesti i opremi ceste iznosi 568,56 EUR U stručnoj literaturi nema publiciranih podataka o pojedinim stavkama navedenim u računu, pa račun nije moguće kontrolirati i komentirati.

11. Na ročištu održanom dana 12. veljače 2026. stalni sudski vještak Pero Todorović naveo je da u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja a stranke tj. tuženik je naveo kako nema nikakvih primjedbi na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Pere Todorovića.

12. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Pere Todorovića budući da su isti dan stručno, obrazloženo, u skladu s pravilima struke, te temeljem cjelokupne relevantne dokumentacije. Također je vještak Pero Todorović na ročištu održanom dana 12. veljače 2026. dopunio svoj nalaz i mišljenje te na valjan način otklonio prigovore tuženika.

13. Ovaj sud je prihvatio dio iskaza svjedoka ĆŠ i VŠ u pogledu dinamike nastanka ovog štetnog događaja u dijelu u kojem su isti u skladu sa nalazom i mišljenjem vještaka Pere Todorovića. Ovaj sud nije prihvatio dio iskaza svjedoka ĆŠ u dijelom u kojem ističe kako se sklonio sa ceste kada mu se auto ugasio iz razloga jer je isti u navedenom dijelu protivan iskazu sudskog vještaka Pere Todorovića kojeg ovaj sud u cijelosti prihvaća.

14. Pri odlučivanju o odgovornosti u ovoj pravnoj stvari, sud je polazio od činjenica utvrđenih prometnim vještačenjem koje je napravljeno po sudskom vještaku Peri Todoroviću. Tako je utvrđeno da se prometna nezgoda dogodila na način da je došlo do naleta teretnog vozila osiguranika tužitelja na osobno dostavno vozilo osiguranika tuženika marke Renault koji se kretao u istom smjeru kao i osiguranik tužitelja. Nadalje proizlazi kako se primarni kontakt pri naletu uspostavljen je između stražnjeg dijela lijevog boka cisterne i stražnjeg desnog vrha vozila osiguranika tuženika. Mjesto naleta se nalazilo na prometnoj traci kraka prema odvojku za Đakovo, kod mjesta konačnog zaustavljanja stražnjeg dijela vozila osiguranika tuženika. U trenutku naleta vozilo osiguranika tužitelja se kretalo brzinom od 57 km/h, a u trenutku reakcije brzinom od 62 km/h. Bilo je u snažnom skretanju s kraka prema odvojku za Đakovo na odvojak prema Slavonskom Brodu a ovakav način kretanja je posljedica pokušaja vozača osiguranika tužitelja da skretanjem izbjegne frontalni nalet na zaustavljeno vozilo osiguranika tuženika. U trenutku naleta vozilo osiguranika tuženika je bilo zaustavljeno na prometnoj traci kraka za odvojak prema Đakovu. Vozač VŠ tj. vozač osiguranika tužitelja je u tom trenutku imao zakašnjelu reakciju. Naime, da je pravodobno reagirao (a mogao je) štetni događaj bio bio izbjegnut pri brzini kojim se kretalo njegovo vozilo. Također je utvrđeno da bi osiguranik tuženika štetni događaj izbjegao da je vozilo zaustavio na zaustavnoj traci krila prema odvojku za Đakovo a za to je imao ispunjene tehničke preduvjete.

15. S obzirom na ove činjenice, ovaj sud smatra da se u konkretnom slučaju radi o obostranoj krivnji osiguranika tužitelja i osiguranika tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja u kojem je nastala šteta na imovini društva Hrvatske autoceste d.o.o.

16. Naime, osiguranik tužitelja se nepropisno kretao jer nije svoje vozilo držao na takvoj udaljenosti od drugih vozila da obzirom na okolnosti prometa ne izazove opasnost budući da je isti mogao uočiti i izbjeći vozilo osiguranika tuženika koje je bilo zaustavljeno ispred njega pa je stoga imao u konkretnom slučaju zakašnjelu reakciju te je došlo do naleta njegovog vozila na vozilo osiguranika tuženika. Na opisani način isti je postupio protivno odredbi čl. 37. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20.- dalje ZOSPC) kojim je u bitnom propisano da je vozač dužan vozilo držati na takvoj udaljenosti od drugih vozila u prometu da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti prometa, ne izazove opasnost i ne ometa druge vozače. Da je osiguranik tužitelja postupio u skladu s navedenim odredbama i uočio uz pravodobnu reakciju kočenjem vozilo osiguranika tuženika, nesreća se ne bi dogodila pa je on time ovom štetnom događaju doprinio u omjeru od 50%.

17. S druge pak strane, osiguranik tuženika je pridonio ovom štetnom događaju i to jer je nakon što mu se motor ugasio vozilo je zaustavio ravno na prometnoj traci kraka prema odvojku za Đakovo pa da je osiguranik tuženika skrenuo vozilom na zaustavnu traku, a mogao je, do štetnog događaja ne bi došlo te bi on na taj način izbjegao nalet vozila osiguranika tužitelja. Na opisani način osiguranik tuženika je postupio protivno odredbi čl. 140 st. 1 i 2. ZOSPC-a kojom je u bitnom propisano da vozač na autocesti ne smije zaustavljati niti parkirati motorno vozilo osim na površinama izvan kolnika koje su za to posebno obilježene odnosno da je dužan zaustaviti vozilo na posebnoj traci za zaustavljanje vozila u nuždi. Radi navedenog njegov doprinos u nastanku štetnog događaja iznosi 50 %.

18. Visinu tužbenog zahtjeva sud je također utvrdio iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Pere Todorovića te je utvrđeno kako ukupna šteta na imovini oštećene pravne osobe iznosi 568,56 EUR.

19. Stoga nije osnovan prigovor tuženika u kojem spori visinu potraživanja tužitelja.

20. Odlučujući o osnovanosti zahtjeva sud je primijenio odredbu čl. 963 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23. - dalje u tekstu ZOO) dalje ZOO) kojom je određeno da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja po samom zakonu do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

21. Slijedom navedenog, a sukladno čl.1072. st.2. ZOO-a imajući u vidu utvrđeni omjer suodgovornosti osiguranika tužitelja za nastanak ovog štetnog događaja u iznosu od 50% valjalo je tužitelju dosuditi dio iznosa naknade koju je isplatio svom osiguraniku i to iznos od 284,27 EUR, što iznosi 50% od ukupno pretrpljene štete koliko tužitelj i potražuje u ovom postupku. Stoga je tuženiku naloženo isplatiti iznos od 284,27 EUR pa je odlučeno kao u točki I izreke.

22. Odluka o zakonskim zateznim kamatama na utuženu glavnicu temelji se na odredbi čl. 183. st.1. ZOO kojom je propisano da dužnik dolazi u zakašnjenje kada ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje, i na odredbi čl. 29.st.1. istog zakona kojom je propisano da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane činidbe duguje, osim glavnice, i zateznu kamatu po stopi utvrđenoj zakonom, a sve u svezi s čl. 963 st.1 ZOO-a budući da je upravo danom isplate utuženog iznosa svom osiguraniku tužitelj stekao pravo isti iznos potraživati od tuženika.

23. Ovdje valja istaknuti kako su stranke na ročištu održanom 12. veljače 2026. odustale od svih predloženih, a ne izvedenih dokaza pa sud nije izveo dokaze koji nisu izvedeni.

24. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

25. Odluka o visini stope zatezne kamate dosuđena po stopi na osnovi čl.29.st.2 ZOO-a uvećanoj za pet postotnih poena, odnosno tri postotna poena budući da se u konkretnom slučaju ne radi o odnosu nastalom iz trgovačkog ugovora

26. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a te na Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 142/12, 103/14 dalje u tekstu: OT) pa je tako tužitelju dosuđen trošak od po 50,00 EUR za sastav tužbe (Tbr 7/1 OT), te za sastav podnesaka od 27.10.22.,27.2.23.i 17.9.25. (Tbr 8/1OT), te za pristup na ročišta 31.1.23.,9.3.23. i 12.2.26. (Tbr. 9/1 OT), te 12,50 EUR kn za pristup na ročište 12.2.26. (Tbr. 9/5 OT), tom iznosu valja pridodati i 25 % PDV, kao i iznos za sudsku pristojbu na tužbu 26,54 EUR i za presudu u iznosu od 13,27 EUR, kao i troašk za pristup svjedoka 50,00 EUR te za provedeno vještačenje iznos od 464,53 EUR što sve ukupno iznosi 1.0007,47 EUR pa je odlučeno kao u točki II izreke ove presude.

27. Tužitelju nije priznat trošak za pristup na ročište 1.10.25. preko priznatog iznosa temeljem Tbr 9/5 OT.

28. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 24. ožujka 2026.

S u d a c:

Maja Šebalj Širić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu bez obzira što nije na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u 4 primjerka, putem ovog suda Viskom trgovačkom sudu Republike Hrvatske.

DNA:

1. Tužitelju po pun uz naplatu sudske pristojbe na presudu

2. Tuženiku po pun.

3. kal 30 dana