Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Stalna služba u Ogulinu

Bernardina Frankopana 1

47300 Ogulin

P-170/2024-88

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, po sucu Marijanki Cindrić Županić, u pravnoj stvari 1. tužitelja TH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. tužiteljice CH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužiteljice FH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje sve zastupa punomoćnik Ninoslav Herceg, odvjetnik u Velikoj Gorici, protiv tuženika JH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa Jasmina Brkić Kristanić, odvjetnica u Karlovcu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon ročišta glavne rasprave zaključene 12. veljače 2026. u nazočnosti 3. tužiteljice, punomoćnika 1. – 3. tužitelja, tuženika i punomoćnika tuženika, a objavljene 24. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbijaju se tužbeni zahtjevi 1. tužitelja TH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. tužiteljice CH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužiteljice FH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koji glase:

"I. Utvrđuje se da su tužitelji suvlasnici kč. br. [katastarska čestica], Oranica Potkućnica, površine 70 čhv, odnosno 252 m2, i kč. br. [katastarska čestica], Oranica Potkućnica, površine 79 hvati, odnosno 284 m2, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], odnosno suvlasnici novoformirane kkč.br. 1056, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], zajedno sa na navedenim česticama sagrađenom obiteljskom kućom, kućni broj 13A i to u ¼ suvlasničkog dijela, odnosno u suvlasničkom omjeru koji bude utvrđen na temelju mjerničkog vještačkog nalaza i sukladno parcelacijskom elaboratu napravljenom po mjerničkom vještačenju, nakon kojeg vještačkog nalaza će tužitelji konačno specificirati tužbeni zahtjev kako u odnosu na suvlasnički udio tako i u odnosu na otpis tog suvlasničkog udjela temeljem parcelacijskog elaborata u poseban zk uložak, te se nalaže tuženiku da iseli iz kuće koja se nalazi u [adresa] na adresi [adresa], sagrađena na kč. br. [katastarska čestica], Oranica Potkućnica, površine 70 čhv, odnosno 252,m2 i kč. br. [katastarska čestica], Oranica Potkućnica, površine 79 čhv odnosno 284 m2, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], odnosno na novoformiranoj katastarskoj čestici1056, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], koja se sastoji od prizemlja i prvog kata, te da tu kuću preda u posjed tužitelja slobodnu od osoba.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Slunju, brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog na osnovi navedenog Ugovora o darovanju od 22. veljače 1980. i uspostava zemljišnoknjižnog stanja na kč. br. [katastarska čestica], oranica Potkućnica, površine 70 čhv, odnosno 252 m2 i kč. br. [katastarska čestica], Oranica Potkućnica, površine 79 čhv, odnosno 284 m2, obje upsiane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], odnosno na novoformiranoj kč. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk.ul. K. O. [katastarska općina], kakvo je bilo prije provedbe Darovnog ugovora od 22. veljače 1980. i to tako da se temeljem ove presude izvrši istovremeno brisanje prava suvlasništva s imena tuženika.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljima naknadi trošak ovog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od dana podnošenja tužbe, pa do isplate i to s kamatama od utuženja, pa do 31. srpnja 2015. po stopi od 12% godišnje, od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2015. po stopi od 8,14% godišnje, od 1. siječnja 2016. po stopi od 8,05% godišnje, od 1. kolovoza 2016., pa do isplate po stopi od 7,88% godišnje, a u slučaju promjene po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3) postotna poena, sve u roku od 15 dana od dana donošenja presude pod prijetnjom ovrhe.

Podredno se postavlja slijedeći tužbeni zahtjev:

I. Nalaže se tuženiku da na ime uloženih sredstava za izgradnju obiteljske stambene kuće, kućni broj 13A, na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koje sada čine dio novoformirane kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], isplati tužiteljima iznos od 27.000,00 eur (dvadeset i sedam tisuća eura), koji se može korigirati sukladno građevinsko-financijskom nalazu ovlaštenog vještaka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od dana podnošenja tužbe, pa do isplate i to sa zakonskim zateznim kamatama od utuženja, pa do 31. srpnja 2015. po stopi od 12% godišnje, od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2015. po stopi od 8,14% godišnje, od 1. siječnja 2016. po stopi od 8,05% godišnje, od 1. kolovoza 2016., pa do isplate po stopi od 7,88% godišnje, a u slučaju promjene po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3) postotna poena, sve u roku od 15 dana od dana donošenja presude pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljima naknadi trošak ovog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od dana podnošenja tužbe, pa do isplate i to s kamatama od utuženja, pa do 31. srpnja 2015. po stopi od 12% godišnje, od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2015. po stopi od 8,14% godišnje, od 1. siječnja 2016. po stopi od 8,05% godišnje, od 1. kolovoza 2016., pa do isplate po stopi od 7,88% godišnje, a u slučaju promjene po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3) postotna poena, sve u roku od 15 dana od dana donošenja presude pod prijetnjom ovrhe.“

II. Nalaže se 1. tužitelju TH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. tužiteljici CH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužiteljici FH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], da tuženiku JH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] naknade parnični trošak u iznosu od 20.531,47 eur (dvadeset tisuća petsto trideset i jedan euro i četrdeset i sedam centi) u roku od 15 dana.

III. Odbija se tuženik s preostalim zahtjevom za naknadu parničnog troška iznad dosuđenog iznosa do iznos od 36.026,88 eur.

Obrazloženje

1. Tužitelji su 1973. od roditelja 3. tužiteljice i njene bake primili na dar 1/11 dijela kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Temeljem tog ugovora tužitelji su upisani kao vlasnici i posjednici nekretnina. Na navedenim česticama izgrađena je njihova obiteljska kuća. Tužitelji su 22. veljače 1980. tuženiku darovali 3/11 dijela kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Tek kasnije tužitelji su primijetili da su u ugovor omaškom navedene krive čestice. Nakon darovnog ugovora i dalje su nastavili ulagati u kuću, gradili je i vikendima u nju dolazili. Tijekom rata tužitelji su dozvolili da tuženik useli u njihovu kuću, obzirom da je stara obiteljska kuća oštećena, a što je tuženik i učinio, a kasnije je u kuću uselila i tuženikova nevjenčana supruga sa svojom djecom. Nakon smrti roditelja krajem 2010., 2. tužiteljica je primijetila da je bratu, tuženiku darovala krivu česticu, a tuženik je počeo tužiteljima braniti pristup kući. Kč. br. [katastarska čestica] postale su sastavni dio kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

1.1. Predlažu da se utvrdi da su tužitelji vlasnici kč. br. [katastarska čestica] obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], odnosno novoformirane kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Tužitelji postavljaju eventualno kumulirani tužbeni zahtjev da tuženik isplati tužiteljima iznos od 150.000,00 eur na ime uloženih sredstava za izgradnju obiteljske stambene kuće na kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

2. Tužitelji su tijekom postupka u više navrata mijenjali tužbeni zahtjev, a tuženik se tome nije protivio. Podneskom od 13. srpnja 2011. tužitelji traže da se utvrdi da je Ugovor o darovanju od 22. veljače 1980. ništav , da su tužitelji vlasnici kč. br. [katastarska čestica] odnosno novoformirane kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], da je uknjižba prava vlasništva bila pravno nevaljana te da se naloži zk odjelu brisanje zk stanja nastalog temeljem Darovnog ugovora te eventualno kumulirani tužbeni zahtjev na isplatu iznosa od 150.000 eur na ime njihova ulaganja u kuću.

2.1. Podneskom od 03. prosinca 2015. proširuje tužbeni zahtjev te traži da se tuženik iseli iz kuće u [adresa] sagrađena na kč. br. [katastarska čestica] odnosno na novoformiranoj kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]. K. O. [katastarska općina].

2.2. Podneskom od 04. veljače 2016. tužitelji postavljaju tužbeni zahtjev kojim traže da se utvrdi da su suvlasnici kč. br. [katastarska čestica] odnosno novoformirane kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], da se naloži zk odjelu brisanje zk stanja nastalog temeljem Darovnog ugovora od 22. veljače 1980. te uspostava stanja kakvo je bilo prije njegove provedbe. Postavlja i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kojim traže da im tuženik, na ime ulaganja u obiteljsku kuću broj 13 A isplati iznos od 27.000 eur.

2.3. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom od 20. listopada 2016. tužitelji traže da se utvrdi da su suvlasnici kč. br. [katastarska čestica] i to u ¼ suvlasničkog dijela odnosno suvlasnici novoformirane kkč.br. 1056, upisane u zk.ul.. 751, K. O. [katastarska općina], zajedno sa na navedenim česticama sagrađenom obiteljskom kućom, kućni broj 13A i to u ¼ suvlasničkog dijela. Postavljaju i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kojim se nalaže tuženiku da na ime uloženih sredstava za izgradnju obiteljske stambene kuće na kč. br. [katastarska čestica] isplati tužiteljima iznos od 27.000,00 eur.

3. U odgovoru na tužbu tuženik osporava navode tužbe da su tužitelji bili u zabludi vezano za katastarske čestice koje su mu darovane 22. veljače 1980. od strane tužitelja. Tužitelji su točno i decidirano znali što daruju tuženiku, a razlog za to bio je jer je tuženik svojim sredstvima i radom izgradio obiteljsku kuću na tim nekretninama i istu neprekidno koristio i koristi. Neprihvatljiva je tvrdnja tužitelja da su prilikom zaključenja darovnog ugovora bili u zabludi odnosno da su tuženiku darovali nešto što nisu imali namjeru te da su to saznali tijekom ostavinskog postupka iza pok. PH i MH roditelja tuženika i 3. tužiteljice. Da se eventualno i radilo o zabludi tada su predmetni darovni ugovor tuženici mogli pobijati, a krajnji rok za pobijanje takvog ugovora je tri godine od dana njegova sklapanja. Saznanje tužitelja o navedenoj omašci zasigurno nije bilo tek u ostavinskom postupku iza roditelja jer su isti dobili rješenje ZK odjela o provedbi navedenog ugovora. Osporava se da su tužitelji gradili obiteljsku kuću svojim radom i sredstvima. Predmeta kuća rađena je dugo vremena i to od 1970. do 1990. kada je u nju uselio tuženik. Kroz čitavo vrijeme tuženik je u najvećem dijelu vlastitim sredstvima i radom uz pomoć rodbine i prijatelja gradio kuću. Ne osporava da su mu u tome pomagali i tužitelji, kada bi došli iz [adresa] u [adresa], ali samo u obavljanju određenih radova, a ne nikakvih ulaganja. Osporava navode da bi uz dozvolu tužitelja uselio u sagrađenu obiteljsku kuću početkom Domovinskog rata jer je tuženik kuću gradio i nakon što je istu osposobio za stanovanje i u nju uselio. Osporava da bi tužiteljima zabranjivao pristup kući već su upravo tužitelji poslije smrti roditelja pokazivali određene nerealne pretenzije prema toj imovini, prisvajajući isključivo sebi pravo vlasništva, a osporavajući tuženiku bilo kakva prava u vezi toga. Osporava da se radilo o zabludi prilikom darovanja nekretnine , što nije razlog za utvrđenje ništetnosti istog već za pobijanje toga ugovora, a koje je vremenski ograničeno. Tužitelji nisu ničim dokazali da bi osporavani darovni ugovor bio protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu društva. Ističe prigovor zastare za potraživane naknade za izvršena ulaganja. Predlaže da se tužitelji odbiju s tužbenim zahtjevom.

4. Sud je Rješenjem poslovni broj P-53/11-2 od 25. ožujka 2011. odredio privremenu mjeru kojom je zabranjeno tuženiku da optereti i otuđi kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], odnosno novoformirane kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

5. Tijekom postupka proveden je dokaz čitanjem Darovnog ugovora od 20. veljače 1973. (list br. 3 spisa), kopije katastarskog plana (list br. 4 spisa), Rješenja broj Z - 108/73 (list br. 5 spisa), Rješenja Uprave za katastar i geodetske poslove (list br. 6 spisa), Rješenja o odobrenju za gradnju stambenog objekta (list br. 7 spisa), Ugovor o zajmu (list br. 8-10 spisa), preslike računa (list br. 12-14 spisa), policu osiguranja imovine (list br. 15 spisa), Ugovor o darovanju od 22. veljače 1980. (list br. 16 spisa), zapisnik ZK odjela Slunj u postupku preoblikovanja zemljišne knjige (list br. 20 -22 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (list br. 23 spisa), Ugovor o povećanoj mjesečnoj otplati stambenog kredita (list br. 41 spisa), Rješenje Ureda za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša (list br. 51 spisa), Ugovor o darovanju nekretnina od 24. ožujka 2005. (list br. 101-102 spisa), Rješenje odjela za komunalno gospodarstvo, prostorno uređenje, zaštitu okoliša i stanovanje (list br. 135 spisa), Rješenje o izvedenom stanju Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (list br. 136 spisa).

5.1. Proveden je dokaz saslušanjem svjedoka ĐH (list br. 53,60 spisa), AH (list br. 53-54, 61 spisa), ŽH (list br. 54, 61 spisa) SH (list br. 55, 60 spisa), BH (list br. 82-83 spisa), IH (list br. 83-84 spisa), PH (list br. 84-85 spisa), NH (list br. 91 spisa), ZH (list br. 91-92 spisa), EH (list br. 92 spisa), T (list br. 92-93 spisa), GH (list br. 93-94 spisa), DH (list br. 94- 95 spisa), LH (list br. 95 spisa), VH (list br. 95 -96 spisa), KH (list br. 96 spisa), HH (list br. 184-185 spisa), ČH (list br. 184-185 spisa), UH (list br. 185 spisa). Zamolbenim putem, putem suda u Velikoj Gorici saslušan je 1. tužitelj RH (list br. 124- 125 spisa). Saslušani su 3. tužiteljica i tuženik ( list 250-253 spisa). Izvršen je uvid u Darovni ugovor ( list 3 spisa), Kopiju katastarskog plana, ( list 4 spisa), rješenje posl. broj Z-100/73 ( list 5 spisa), Rješenje Uprave za katastar i geodetske poslove ( list 6 spisa), Rješenje o odobrenju za gradnju stambenog objekta ( list 7 spisa), Ugovor o zajmu ( list 8-10 spisa), Odluku radničkog vijeća ( list 11spisa), račun ( list 12 spisa), izdatnica ( list 13 spisa), račun ( list 14 spisa), polica osiguranja ( list 15 spisa), Ugovor o darovanju ( list 16, 99-102 spisa), zk izvadak ( list 23 spisa).

6. Tijekom postupka 1. tužitelj je preminuo radi čega je sud odredio prekid postupka. Nakon provedenog ostavinskog postupka iza RH njegovi nasljednici TH i CH preuzeli su postupak u ovoj pravnoj stvari te je 17. svibnja 2004. doneseno Rješenje o nastavku postupka.

7. Tijekom postupka saslušani su brojni svjedoci.

7.1. Svjedok ĐH (list 53-54) iskazao je da je kuća koja je predmet spora građena na zemljištu roditelja 2. tužiteljice i tuženika. Kuća je građena kada je njemu bilo oko 16 godina te je na poziv roditelja 2.tužiteljice i tuženika pomagao u gradnji i to kopati temelj, poravnavati teren, nosio je ciglu i pomagao zidarima, a za to ga nitko nije plaćao. Ne zna tko je financirao gradnju kuće. Kuća je dovršena prije Domovinskog rata i u nju su uselili tuženik s roditeljima, a tužitelji su dolazili vikendom. Nema nikakva saznanja o tome tko je financirao gradnju kuće, ali zna da je 1. rtužitelj dovodio svoje kolege iz poduzeća da pomognu kod betoniranja deke.

7.2. Svjedok AH (list 53-54) iskazao je da je njega pozivao 1. tužitelj da na spornu kuću dođe raditi i za to ga je plaćao. Materijal za gradnju je kupovao 1. tužitelj i dopremao ga do kuće kao i organizirao zidare i druge radnike. O tome nema neposredna saznanja već navodi da je 1. tužitelj kuću gradio, a nije ju gradio tuženik koji je još tada bio mlad. Ne pamti dobro jer je nastradao u prometnoj nesreći i ne sijeća se kada je kuća građena. 1.tužitelj je dovodio svoje kolege s posla da mu pomognu i to je vidio, a u kombiju je dovozio mješalicu i drugi alat.

7.3. ŽH (list 54) rođakinja 3. tužiteljice i tuženika, a u zavadi s tuženikom iskazala je da je pokojni RH, dok se kuća gradila 1973. i 1974. pozivao njenog supruga SH da mu pomogne oko većih fizičkih radova na gradnji kuće. Nije ga pozivao tuženik jer je on još tada bio dječak. Sa strankama nije nikada razgovarala o tome tko gradi kuću. Iz razgovora s roditeljima 3. tužiteljice i tuženika zaključila je da grade kuću za sebe i svoju djecu. Nije joj poznato tko je nabavljao materijal za gradnju kuće niti tko je isti plaćao, no navodi da je 1.tužitelj dovoziti materijal. Po pričanju supruga 3. tužiteljice zna da je podignuo kredit i ishodio građevinsku dozvolu. Tužitelji su u dolazili vikendima i za vrijeme godišnjih odmora u [adresa].

7.4. SH (list 55 ) iskazao je da je 4 ili 5 puta na poziv RH išao pomagati na gradnji kuće. Ne zna tko je kuću gradio, nabavljao materijal i financirao gradnju. Zna i to je vidio da je jedan vikend došao kamion cementa koji je naručio 1. tužitelj. Poznato mu je da su 2. tužiteljica i njena mlađa sestra u staroj kući kuhale za radnike. Ne zna tko je kupovao hranu, da su roditelji 2. tužiteljici darovali zemljište na kojem je izgrađena kuća, niti da bi 1.tužitelj podigao kredit za gradnju kuće. U vrijeme gradnje kuće tuženik je bio mlad i nije sudjelovao u radovima na kući.

7.5. Svjedok BH (list 82-83) bio je radni kolega s RH te mu je zajedno s ostalim kolegama pomagali u gradnji kuće u [adresa]. To je bilo prije nešto više od 40 godina, negdje 1973. i 1974. U to vrijeme svi su manje -više gradili kuće te su si svi uzajamno pomagali.

7.6. IH (list 83-84) , sestrična roditelja 3. tužiteljice i tuženika iskazala je da su njena braća PH, C, SH i ĆH te njen suprug AH na poziv roditelja 3. tužiteljice i tuženika pomagali u gradnji sporne kuće. Ne zna tko je financirao gradnju. U kuću su uselili prije Domovinskog rata tuženik i roditelji, a tužitelji koji su živjeli u [adresa] dolazili bi kod roditelja, a njihova djeca su tamo provodili školske praznike.

7.7. OH (list 84 ) ujak 3. tužiteljice i tuženika, iskazao je da da on nije bio prisutan kada se kuća gradila, već je došao iza VRA "Oluja" kada je u kući trebalo nešto popraviti. U kući su živjeli tuženik i roditelji, ne zna da li su tamo stanovali tužitelji, radio je po terenu , ali su dolazili u [adresa] .

7.8. Svjedok NH (list br. 42 spisa) dao je izjavu u kojoj navodi da je pomagao graditi kuću u [adresa] u selu [adresa] RH i FH i to kopati temelje prve i druge deke, stubište, postavljao je keramičke pločice i sa svojim majstorima radio fasadu.

7.9. Svjedok ZH (list br. 91-92 spisa) iskazao je da je s pok. RH radio u istom poduzeću Termotehnici u Zagrebu, radili su po trenu, pa je tako jednom došao u [adresa] i upoznao tuženika i tada još njegove žive roditelje. Na kući u [adresa] radio je centralno grijanje negdje '80-ih godina, a s njim je radio i jedan kolega F iz firme. Sjeća se da je s RH išao u Eksport drvo i kupovao materijal za centralno grijanje. Nije tražio novac za svoj rad, ali je njemu RH dao neki iznos.

7.10. Svjedok ŠH (list br. 92 spisa), radni kolega RH iskazao je da je pomagao RH graditi kuću i to kod betonaže kod donje i gornje deke i jedan dio pripreme za centralno grijanje. Bio je dva puta, točnije pomagao je dva puta, a s njim su bili TL i ZH.

7.11. Svjedok CL (list 92,93 spisa) , sestra 3. tužiteljice i tuženika, a u zavadi s tuženikom iskazala je da je ona mlađa od tuženika, no sjeća se da su svi oni pomagali u gradnji kuće. Sestra i njezin suprug su financirali gradnju, a to joj je poznato jer su dovozili materijal, ali joj nije poznato tko je radnike plaćao jer tome nije bila prisutna. Poznato joj je da su roditelji sestri, ovdje tužiteljici dali gradilište, Japlenicu, no kasnije je njihova majka rekla kad se već tamo nije niš ta gradilo da joj to zemljište vrati natrag. Roditelji nisu financijski pomagali u gradnji, već su pomagali u hrani i drvenom građom iz šume. Tuženik i cijela obitelj je sudjelovala u gradnji kuće. Sestra FH je sa svojom obitelji i nakon Domovinskog rata dolazila u kuću, do 2006. sve dok je njihov otac bio živ. Brat je u kuću dopeljao jednu ženu i tada su nastale svađe. Ona i sestara kata su rekle da će pričekati dok njihova majka ne umre, a onda će se dogovoriti kako će to riješiti.

7.12. FL (list br. 93-94 spisa), daljnji rođak stranaka, iskazao je da mu je poznato da se sporna kuća počela graditi i da istu grade RH i FH iz [adresa]. Par puta je posudio RH miješalicu za beton. Nije im pomagao u gradnji kuće jer je i sam gradio svoju.

7.13. Svjedok JL (list br. 94-95 spisa), sestra FH i tuženika PL, iskazala je da ne razgovara s tužiteljicom FH od kada je počela ova parnica. Iskazala je da je kuća koja je predmet spora bila mamina, tatina i bratova. Novu kuću roditelji su počeli graditi već negdje 1969. do 1970. Kupovao se materijal za kuću i to cement, cigle i sve ostalo. Ona je otišla u Njemačku 1969., ali je redovito dolazila u [adresa] kod roditelja u staru roditeljsku kuću. Sestra FH i njezin suprug RH živjeli su u Zagrebu i zamolili su njihove roditelje da im daju parcelu da dobiju kredit, a uopće nisu namjeravali graditi kuću. Govorilo se o darovanju Japelnice, a kako su oni došli upisani na druge parcele uz staru kuću nije joj jasno. Nakon što su njezina sestra i suprug dobili kredit, kupili su si novi auto i opremili namještajem stan u [adresa] gdje su i preselili. FH i njezin suprug su '80 -ih godina napisali na brata zemlju jer nisu nikada ništa gradili ni ulagali. Roditelji su od nje često posudili novac koji bi joj vratili kada bi prodali stoku. Roditelji su se bavili poljoprivredom, imali su konje, krave, majka je prodavala sir i mlijeko i sav taj novac je ulagala u gradnju kuće. Opovrgava navode tužitelja da su sudjelovali u gradnji kuće. Oni su na praznike dovodili svoju djecu u [adresa] i u gradnji nisu sudjelovali, nisu imali od kuda.

7.14. Svjedok LH (list br. 95 spisa), bratić 3. tužiteljice FH i tuženika, iskazao je da su kuću koja je predmet spora gradili njihovi roditelji. Poznato mu je da je njegov brat ML radio je vodoinstalaterske radove i misli da mu za to nitko nije platio. On je roditeljima tuženika prodao građu za krovište i bio je prisutan kad se je radilo krovište.

7.15. Svjedok ĐL (list br. 95-96 spisa) iskazao je da je radio s tuženikom u istom poduzeću. Poznato mu je da je tuženik 1997. kupio crijep za kuću jer je tuženika vozio u Kamanje kad je kupovao crijep.

7.16. Svjedok KH (list br. 96 spisa) iskazao je da je susjed tuženika, no nije mu poznato tko je gradio kuću, pretpostavlja da je to bio tuženik kad u njoj živi. Radio je pločice u kupaonici, a OH je radio instalacije. Pločice je radio negdje iza rata.

7.17. HH (list br. 184 spisa) kćerka 3. tužiteljice i sestra 1. i 2. tužitelja u svom iskazu navela je da je bila još dijete kada se je kuća počela graditi, a po pričanju roditelja čula je da oni izvod radove i financiraju gradnju. Ona je s obitelji iz [adresa] u [adresa] dolazila preko vikenda i tijekom godišnjih odmora roditelja.

7.18. Svjedok ČH (list br. 184-185 spisa), u tazbinskom srodstvu s tuženikom i 3. tužiteljicom iskazao je da je na poziv oca tuženika i 3. tužiteljice 10 dana postavljao pločice u kupaoni i na terasi. Dok je postavljao pločice bili su prisutni tužitelji, no ne zna da li su oni nešto radili.

7.19. UH (list br. 185 spisa), teta tuženika i 3. tužiteljice iskazala je da iz [adresa] otišla 1963. i 2-3 puta godišnje dolazila u [adresa]. Potvrdila je navode supruga ČH da je da je u predmetnoj kući postavljao keramiku, a zvala ga je njena sestra, majka tuženika i 3. tužiteljice.

8. Zamolbenim putem saslušan je tužitelj RH (list br. 124 -125 spisa) koji je iskazao da su čestice koje su predmet ovog spora kč. br. [katastarska čestica] obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a sada je to jedna novoformirana čestica broj 1056 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Navedene parcele njegova supruga FH dobila je od svoga oca AL koji im je rekao da si mogu sagraditi kuću na toj čestici. Kuću je gradio on sa suprugom, a ujaci od supruge, J, P, C i ŽL su pomagali u gradnji, kao i tuženik. Tuženik je kupio samo cijevi za centralno grijanje, dok nije sudjelovao u financiranju bilo čega drugog u izgradnji kuće. Prije Domovinskog rata stanovao je u kući sa svojom suprugom 5-7 godina kontinuirano, a povremeno bi dolazili svake subote. Osim njih u kući su stanovali tuženik i njegovi roditelji. Majka tuženika i njegove supruge tražila je da se tuženiku vrati zemljište Japlenica te je zbog toga potpisao ugovor kojim je tuženiku darovao zemlju. Nije znao da mu je darovao zemlju na kojoj je sagradio kuću. Kuću je sagradio od kredita kojeg je dobio od firme Termotehnika u kojoj je bio zaposlen. Tijekom gradnje manji dio novaca je dao svojoj punici, tuženikovoj majci da bi ista mogla sama kupovati i nabavljati građevinski materijal za kuću, a koji je pretežno kupovala u [adresa]. On je većinu građevnog materijala dovozio iz Zagreba. U gradnji su pomagali i njegovi kolege iz poduzeća. Fasada na kući napravljena je par godina prije Domovinskog rata. Ističe da je on pretežno financirao gradnju kuće te da mu roditelji njegove supruge nisu davali nikakav novac za gradnju. Tuženik nije pomagao financijski u gradnji već je kupio cijevi za centralno grijanje.

9. 3. tužiteljica FH u svom iskazu (list br. 250-252 spisa) iskazala je da je Ugovorom o darovanju njoj i suprugu od njenih roditelja MH i SL darovan jedan komad zemlje jer su oni imali namjeru graditi kuću. Ne zna koji je bio broj čestice, ali zna da se zvala M. To je bilo 1974. Pojašnjava da su joj roditelji darovali jednu parcelu na kojoj su oni imali namjeru napraviti kuću, a na drugoj parceli koju su joj darovali napravljena je kuća. Njena majka joj je rekla da obzirom da su kuću napravili na drugoj parceli da joj vrati prvu parcelu Japlenicu jer je to obradivo zemljište. Ne sjeća se koji je bio broj čestice. Nakon toga majka je donijela Ugovor o darovanju koji je ona potpisala u majčinoj kući. Tim ugovorom iz 1980. suprug i ona su njenim roditeljima vratili zemlju koju su im darovali. Navodi da nije pročitala ugovor koji je potpisivala jer je vjerovala svojim roditeljima. Roditeljima je vratila Japlenicu, a to je parcela na kojoj nisu napravili kuću. Nakon što su roditeljima vratili zemlju ona i suprug su i dalje ulagali u kuću i nitko ih u tome nije spriječio. Roditelje nisu morali pitati za dozvolu da bi se na kući nešto gradili jer su oni bili sretni da se nešto radi. Nakon što je njezin suprug ishodio građevinsku dozvolu počeli su s gradnjom kuće. Podigli su kredit i kuću stavili pod krov 1979. i nakon toga su nastavili s gradnjom na način da su prije Domovinskog rata stavili fasadu i centralno grijanje, to je bilo posljednje ulaganje u kuću. Tuženik je pomagao u gradnji kuće fizičkim radom, a financijski nije nikada. U kuću su roditelji zajedno s tuženikom uselili jedan mjesec prije Domovinskog rata. Tijekom Domovinskog rata ona i suprug nisu dolazili u kuću već tek poslije "Oluje", pa sve do 2010. dok je bila živa njena i tuženikova majka. Dolazili bi vikendom, ali ne svaki vikend, a kad bi došli u [adresa] bi bili od ujutro te se tijekom istog dana vratili u Zagreb. Navela je da kuća u ratu nije bila oštećena. U kući je pored brata i roditelja živjela i bratova nevjenčana supruga. U kući se nije osjećala dobro došlo i osjećala se nesigurno. Cijelo vrijeme je bila uvjerena da je to njena kuća, a tek kad je majka umrla shvatila je da kuća nije njihova.

10. Tuženik JH u svom iskazu (list br. 252-253 spisa) naveo je da su kuću koja je predmet spora gradili njegovi roditelji i on, a tužiteljica i njezin suprug nisu gradili kuću već su oni dobili stan u [adresa]. Sestrin suprug je podigao kredi za uređenje toga stan. Po kazivanju roditelja poznato mu je da su oni darovali njegovoj sestri i njenom mužu dvije čestice da bi oni mogli podignuti kredit. On je s roditeljima počeo graditi kuću '70-e godine. Kupili su materijal za ugradnju centralnog grijanja, a suprug njegove sestre je sa svojih dvoje kolega došao i postavio centralno u kuću. Platili su njegove kolege, a sestrinog supruga nisu jer kad god bi iz [adresa] odlazili uvijek bi odnosili hranu. Ako su tužitelji nešto i kupili materijala za gradnju kuće roditelji i on su im taj novac dali. On je kupovao ciglu, cement i materijal za gradnju kuće, nešto u [adresa], a ostalo u Bihaću i Karlovcu. Tužitelji su vikendom dolazili u [adresa] i to ne često. Opovrgava navode da bi RH, suprug njegove sestre dovodio svoje prijatelje i radne kolege zbog gradnje kuće već navodi da je doveo svojih dvoje kolega koji su ugrađivali centralno grijanje. Zajedno s roditeljima je stavljao fasadu na kuću 1988. koja se financirala iz njihove šume u kojoj su 1986. porušili stabla, srezali u građu i istu 1988. prodali iz kojih sredstava se financirala fasada. On i roditelji su angažirali i radnike za fasadu. Zajedno s roditeljima uzgajali su konje, svinje, imali 3-4 krave, imali su telad, majka je prodavala mlijeko, a otac je radio u Komunalcu u [adresa]. Njegova sestra i suprug su podignuli građevinsku dozvolu za gradnju kuće jer bez te dozvole nisu mogli dobiti kredit, no sredstvima kredita nije financirana gradnja kuće već su oni tim sredstvima namjestili stan u [adresa] i kupili auto. Roditelji su rekli sestri i njenom mužu da vrate zemlju natrag kada su dobili kredit. Njemu su vratili zemlju i tu česticu na kojoj je kuća i tvrdi da su oni znali da to rade. Tijekom Domovinskog rata iz kuće su skinuti i odneseni radijatori i peć od centralnog grijanja. Kuća je devastirana te je odnesen namještaj koji je bio u kući. Nakon Domovinskog rata dobio je sredstva za obnovu kuće iz kojih se kupio crijep za kuću te je isti promijenjen na kući.

11. Na temelju provedenih dokaza tijekom postupka utvrđeno je da su AL i MH, roditelji 3. tužiteljice i tuženika i BL kao darodavatelji i FH i RH kao daroprimatelji, sklopili Darovni ugovor 20. veljače 1973. Predmet darovanja bila je 1/11 dijela kč. br. [katastarska čestica] oranica u površini od 70 čhv i kč.nr. i 212 oranica u površini od 79 čhv. Obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Rješenjem broj : Z-108/73 od 20. ožujka 1973. Darovni ugovor proveden je u zemljišnim knjigama zk odjela [adresa], time da su darovane čestice prenesene u novi zk. ul. [broj ZK uloška] iste kat. Općine uz uknjižbu prava vlasništva s dosadašnjih vlasn ika na RH u 3/11 dijela i IL u 3/11 dijela, oboje iz [adresa] Stenjevac.

12. Temeljem rješenja zk. Odjela Uprava za katastar i geodetske poslove Općine Slunj, donio je rješenje kojim se u katastarkom operatu mijenja posjedovno stanje s imena NL na RH i IL. Uvidom u kopiju katastarskog plana vidljivo je da se radi o dvije susjedne parcele.

13. Uvidom u Rješenje o odobrenju za gradnju stambenog objekta od 09. travnja 1973. izdanog od Općine Slunj, Općinskog sekretarijata za upravno-pravne poslove, utvrđeno je da je RH i IL odobrena gradnja stambenog objerta na kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

14. RH je od poduzeća u kojem je radio „Termotehnika“ 31. svibnja 1973., odobren zajam za stambenu izgradnju obiteljske kuće u [adresa] na kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u iznosu od 100.000,00 dinara.

15. Uvidom u račun br. 1286 Trgovačkog poduzeća „Kordun“ Slunj od 22. kolovoza 1973. utvrđeno je da je kupljen cement, opeka i monta u ukupnom iznosu od 29.145,00 dinara, kupca „ Termotehnika“ Zagreb – za RH , na temelju stambenog kredita. Spisu je priložena i preslika računa „ Samoborke“ od 16. svibnja 1988. , naziv robe sep, u iznosu od 239.500. dinara.

16. Iz police osiguranja imovine CROATIA osiguranja od 08.lipnja 1974. vidljivo je da je RH iz [adresa], **.**.1973. na rok od godine dana osigurao stambenu zgradu od osnovnih rizika, a koja polica je vinkulirana u korist „Termotehnike“ Zagreb, a godišnja premija ugovorena je u iznosu od 84. dinara.

17. Nadalje uvidom u Ugovor o darovanju od 22. veljače 1980. sklopljenog između RH i IL kao darodavatelja i JH kao daroprimatelja, razvidno je da darodavatelji daruju daroprimatelju 3/11 dijela na kč. br. [katastarska čestica] oranicu u površini od 70 čhv i kč. br. [katastarska čestica] oranicu od 79 čhv obje upisane u zk. Ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U točki 3. ugovora navedeno je da se obdarenik od ranije nalazi u posjedu darovanih mu nekretnina. Ugovor je potpisan od svih ugovornih strana, a potpisi darodavatelja ovjereni su od strane Općine Slunj, sekretarijata za opće poslove.

18. Ugovorom o darovanju od **.**.2004. NL i ZL darovali su EL sav svoj suvlasnički dio na kč. br. [katastarska čestica] obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], čime je tuženik postao vlasnik navedenih čestica.

19. Ugovorom o darovanju od **.**.2005. NL i ZL darovali su EL sav svoj suvlasnički dio na kč.br 6k/2 kuća br.13, dvorište i gosp. zgrade površine 82 čhv upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].Navedenim ugovorima tuženik GL postao je vlasnikom kč. br. [katastarska čestica] , odnosno novoformirane čestice 1056 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

20. Iskazi RH, ranije 1.tužitelja i sada 3. tužiteljice konrtadiktorni su u pogledu darovanja zemljišta od strane roditelja 3. tužiteljice. RH je naveo da su im suprugini roditelji darovali dvije parcele i to kč. br. [katastarska čestica], dok 3.tužiteljica navodi da su im darovali jednu parcelu Japlenicu, a oni su na drugoj napravili kuću, pa kako su kuću napravili na jednoj parceli, roditelji su tražili da im vrate drugu jer bi oni istu obrađivali. Obje sestre stranaka potvrđuju da su roditelji 3. tužiteljici i njenom suprugu darovali Japlenicu,.

21. Uvidom u darovne ugovore koji prileže spisu nije utvrđeno da se niti jedna kat. čestica koja je darovana 3. tužiteljici i njenom suprugu zove Japlenica, a niti je ista kasnije darovnim ugovorom vraćena tuženiku od strane 3. tužiteljice i njenog supruga. Kontradiktoran je navod da ugovor o darovanju od 22. veljače 1980. nije pročitala, da je isti ranije potpisala majka, a oni da su ugovor potpisali u majčinoj kući i da ga nisu ovjerili. Uvidom u navedeni ugovor utvrđeno je da isti nije potpisan od strane majke, već tuženika kao daroprimatelja, a njihov potpis kao darodavatelja ovjeren je od strane Sekretarijata za opće poslove 25. veljače 1980.

22. Temeljem navedenog sud utvrđuje da su tužitelji znali koje su nekretnine navedene u darovnom ugovoru iz 1980., jer su isti potpisali i nakon toga ovjerili svoje potpise, a to su bile upravo one čestice koje su im darovane 1973., od strane roditelja 3.tužiteljice i tuženika i na kojima su ishodili građevinsku dozvolu i dobili kredit za gradnju. Dakle ne stoji tvrdnja da nisu znali što potpisuju, koje su čestice navedene u Ugovoru i da se ne radi o čestici na kojoj je napravljena kuća.

23. Premda tužitelji konačno specificiranim tužbenim zahtjevom nisu tražili utvrđenje ništavosti ugovora, a što su isticali tijekom postupka, valja navesti da pravo zahtijevati poništaj pobojnog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti, odnosno od prestanka prisile, a to pravo u svakom slučaju prestaje istekom roka od tri godine od dana sklapanja ugovora.

24. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, temeljem odredbe članka 8. ZPP-a.

25. Ocjenjujući sve provedene dokaze sud utvrđuje da tužbeni zahtjev nije osnovan . Prvotno tužitelji tvrde da su vlasnici, a konačno postavljenim tužbenim zahtjevom da su suvlasnici svaki u ¼ dijela.

26. Sestra 3. tužiteljice i tuženika JL, koja je u zavadi sa 3. tužiteljicom, iskazala je da su roditelji kuću počeli graditi negdje od 1969 do 1970. te da se tada kupovao cement, cigle i ostali materijal za gradnju kuće. Financijski je pomagala roditelje, obzirom da je radila u Njemačkoj i da je roditeljima posuđivala novac, koji bi joj vratili kada bi prodali stoku. Opovrgava navode tužitelja da su oni gradili kuću. Mlađa sestra stranaka CL, koja je u zavadi s tuženikom, iskazala je da se kuća počela graditi 1973., da su 3. tužiteljica i njen muž financirali gradnju, a to zaključuje jer su dovozili materijal, a nije joj poznato tko je plaćao radnike.

27. Temeljem utvrđenog činjeničnog stanja sud utvrđuje da je u gradnji kuće sudjelovala cijela obitelj i roditelji stranaka, a što u svojim iskazima potvrđuju brojni svjedoci koji su i sami pomagali u gradnji, a što je u vrijeme kad se kuća gradila bila sasvim uobičajeno da susjedi, prijatelj, radni kolege i rodbina svojim radom pomažu jedni drugima. Nitko od saslušanih svjedoka nema neposredna saznanja o tome tko je gradnju financirao, kupovao materijal i plaćao radnike.

28. Nespornim je utvrđeno da su 3. tužiteljica i njen suprug ishodili odobrenje za gradnju stambenog objekta, da je temeljem istog rješenja RH dobio kredit za stambenu izgradnju od poduzeća „Termotehnika“ Zagreb, Ilica 372, te da je iz sredstava kredita kupljen građevinski materijal u iznosu od 29.145. dinara. Tužitelji su dostavili još jedan račun iz 1988. Poduzeća „Samoborka“ na kojem je u opisu robe naveden „sep“. u iznosu od 239.500. dinara. Sud dozvoljava da je navedeni materijal doista i utrošen za izgradnju predmetne kuće, odnosno za fasadu, a što se podudara s iskazom tuženika da je fasada na kući napravljena 1988., no po tuženikovim navodima fasada je financirana iz porušenih stabala u tuženikovoj šumi, od kojih je srezana drvena građa, a kasnije prodana.

29. Tužitelji su, po njihovim navodima, a koji se potvrđuju i iz iskaza svjedoka koji su izvodili radove na kući, i poslije potpisivanja darovnog ugovora s tuženikom ulagali u kuću koja je bila vlasništvo tuženik. O ulaganjima nisu s tuženikom postigli sporazum da će tim ulaganjima postati suvlasnici na spornoj kući.

30. Naime, prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda izraženo u odluci Revd- 542/2023 od 03. svibnja 2023. u primjeni odredbe članka 156. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'' broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 81/15), ulaganjem u tuđu nekretninu ne stječe se pravo vlasništva, osim ako vlasnik nekretnine nije što drugo odredio. Drugim riječima, ako je između vlasnika nekretnine i onoga tko ulaže postignut sporazum da će budućim ulaganjem on postati suvlasnik nekretnine, onda je opravdan zahtjev za utvrđenje prava suvlasništva na nekretnini u koju je ulagano.

31. Slijedom naprijed izloženog sud je odbio zahtjev tužitelja da su suvlasnici svaki u ¼ dijela na spornoj parceli.

32. U odnosu na eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, tuženik ističe da je nastupila zastara toga prava, budući da je su 3.tužiteljica i njen suprug naveli da su prestali ulagati u kuću prije Domovinskog rata, a zadnje su napravili centralno i fasadu 1988.

33. Na istaknuti prigovor zastare koji ističe tuženik, valja istaći da zastara zahtjeva za povrat sredstava uloženih u tuđu nekretninu počine teći od prestanka korištenja nekretnine, a ne od dana učinjenih ulaganja, kako to navodi tuženik.

34. Iskazi 3.tužiteljice i RH razilaze se i u pogledu stanovanja u kući. Iz iskaza RH proizlazi da su on i supruga s obitelji stanovali u novoj kući kontinuirano 5-7 godina prije Domovinskog rata, a povremeno bi dolazili svake subote. U kući su stanovali i tuženik i njegovi roditelji, da im je on to dozvolio jer su funkcionirali kao prava obitelj. 3.tužiteljica je iskazala da je kuća useljena 1 mjesec prije Domovinskog rata i u nju su uselili roditelji i tuženik. Nakon Domovinskog rata nisu dolazili u kuću u [adresa] svaki vikend. Dolazili su uglavnom ljeti i to bi došli u jutro i isti dan bi se vratili u Zagreb. Dolazili su u kuću sve do 2010. Dok je bila živa njena i tuženikova majka. U kući se nije osjećala sigurno i dobro došlo.

35. Obzirom da su 3. tužiteljica i njen suprug živjeli u [adresa], imali troje djece i tuženik radio u poduzeću „Termotehnika“ teško da je s obitelji kontinuirano živio u [adresa] godina prije Domovinskog rata, a to ne proizlazi ni iz iskaza svjedoka koji su saslušani tijekom postupka, pa ni same 3.tužiteljice, njegove supruge.

36. Da tužitelji nisu boravili u novoj kući poslije Domovinskog rata govori u prilog činjenica da 3.tužiteljica u svom iskazu navodi da kuća nije bila oštećena tijekom Domovinskog rata, o čemu upravo suprotno kazuje tuženik da je kuća bila devastirana, da su iz kuće skinuti i odneseni radijatori, peć od centralnog grijanja i namještaj. Poslije rata tražio je obnovu kuće i dobio naknadu u iznosu od 5.500,00 kn.

37. Temeljem svih provedenih dokaza sud utvrđuje da su poslije Domovinskog rata tužitelji povremeno dolazili u [adresa] dok su roditelji bili živi, točnije do kad je bila živa majka 3.tužiteljice i tuženika 2010., i to na način da bi došli u jutro i na večer se vraćali svojoj kući. Iz navedenoga sud zaključuje da tužitelji više nisu koristili kuću na način da su u njoj provodili vikende, praznike niti godišnji odmor, već bi povremeno došli obići roditelje dok su bili živi.

38. Prema odredbi članka. 1111. ZOO/05 kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi. Odredbom članka 215. stavak 1. ZOO/05 propisano je da zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjene obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo određeno.

39. Naime, ovdje se radi o stjecanju bez osnove, do kojeg je došlo ulaganjem rada i sredstava tužitelja u tuđu nekretninu, pa zastara počinje teći od prestanka korištenja plodova tog rada. Budući da su ulaganja izvršena najkasnije do1988, a tužitelji, nakon Domovinskog rata više nisu dolazili u kuću i u njoj boravili kako su to činili ranije, to su zahtjev tužitelji za isplatu uloženog mogli podnijeti u općem zastarnom roku od pet godina kako je to propisano člankom 371. Zakona o obveznim odnosima ("NN"

53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01 - u daljnjem tekstu ZOO), pa je tužbeni zahtjev za isplatu ulaganja odbijen u cijelosti.

40. Odluka o troškovima postupka utemeljena je na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku.

41. Tuženiku su priznati parnični troškovi zastupanja po punomoćniku koji se odnose na sastav odgovora na tužbu od 8. travnja 2011. u iznosu od 2.257,72 eur, sastav podneska, sastav podneska od 24. rujna 2012. u iznosu od 1.128,86 eur, zastupanje ročištu 3. listopada 2012. u iznosu od 2.257,72 eur, zastupanje ročištu 4. studenog 2014. u iznosu od 2.257,72 eur, zastupanje na ročištu 16. rujna 2015. u iznosu od 2.257,72 eur, zastupanje na ročištu 26. studenog 2015. u iznosu od 2.257,72 eur, sastav podneska od 28. prosinca 2015. u iznosu od 2.257,72 eur, zastupanje na ročištu 18. svibnja 2016. u iznosu od 250,00 eur, zastupanje na ročištu 16. lipnja 2016. u iznosu od 500,00 eur, zastupanje na ročištu 11. listopada 2016. u iznosu od 250,00 eur, zastupanje na ročištu 11. lipnja 2025. u iznosu od 250,00 eur, zastupanje na ročištu 12. veljače 2026. 500,00 eur. Tuženiku su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku u iznosu od 16.425,18 eur, na ove radnje obračunat je PDV od 25 % u iznosu od 4.106,29 što ukupno iznosi 20.531,47 eur.

41.1. Tuženiku nije priznat trošak sastava podneska od 25. siječnja 2016. u iznosu od 2.257,72 eur i od 5. srpnja 2016. u iznosu od 500,00 eur jer isti nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka. Tuženiku nije priznat trošak zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 eur jer na istu nije pristupio, te su mu za ročišta od 18. svibnja 2016., 11. listopada 2016. i 11. lipnja 2025. priznati troškovi u visini 50% nagrade sukladno tarifnom broju 9. točka 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

42. Slijedom svega naprijed izloženog presuđeno je kao u izreci.

U Ogulinu  24. ožujka 2026.

Sudac

Marijanka Cindrić Županić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba putem ovog suda na županijski sud u roku od 15 dana od dana objave presude.

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Odvjetnik Ninoslav Herceg, Velika Gorica, Ljudevita Posavskog 49

2. Odvjetnica Jasmina Brkić Kristanić, Karlovac, Sarajevska 8a/I