REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SINJU

Broj: P-1661/2025-20

Petrovac 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sucu tog suda Željku Gusiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĐM pok. OM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Neni Vujević, odvjetnici u Sinju, protiv tuženice LM (upisana i kao LM), nepoznata boravišta, zastupan po privremenom zastupniku Marku Baliću, odvjetniku u Sinju, radi utvrđenja prava vlasništva, 24. ožujka 2026.,

p r e s u d i o j e :

Utvrđuje se da je tužitelj ĐM pok. OM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik u odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] 1.Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) prizemlje označeno slovom "b" i crvenom bojom za 27/192+21/192 dijela, pa je slijedom toga tužitelj ovlašten na temelju ove presude u zemljišnim knjigama Naslovljenog suda zatražiti i postići uknjižbu prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime, uz istovremeni upis brisanja tog prava s imena tužene LM (upisane i kao LM. Đ).

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovom sudu 23. travnja 2025. podnio tužbu protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva. U tužbi se navodi da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Sinj, tužena upisana u odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] 1.Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) prizemlje označeno slovom "b" i crvenom bojom za 27/192+21/192 dijela. U naravi, tužitelj je vlasnik i posjednik u odnosu na 27/192+21/192 dijela čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisanog kao 1.Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), što u naravi predstavlja sastavni dio poslovnog prostora

– caffe bara u prizemlje zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Tužitelj je u zemljišnim knjigama već uknjižen kao vlasnik poslovnog prostora upisanog kao 2.Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), dok je za preostali dio njegovog prostora od 27/192+27/192 upisana treća osoba o kojoj tužitelj nema nikakvih saznanja. Predmetnu nekretninu tužitelj je stekao na temelju Ugovora o darovanju kojeg je zaključio dana 14.lipnja 1994.godine sa svojim ocem OM pok. O, time da je prethodno OM istu nekretninu stekao na temelju Kupoprodajnog ugovora zaključenog sa tadašnjim vlasnikom i posjednikom UM dana 18.kolovoza 1993.godine, koji Ugovor je ovjeren dana 08.rujna 1993.godine od strane Županije Splitsko-dalmatinske. Od trenutka kupoprodaje tužitelj i njegova obitelj u predmetnom poslovnom prostoru obavljaju ugostiteljsku djelatnost. Tužitelj se zajedno sa svojim prednicima nalazi u mirnom i neprekidnom posjedu predmetnog poslovnog prostora koji obuhvaća čitavo prizemlje zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] već više od 50 godina, te je pravo vlasništva u odnosu na isti stekao po osnovu dosjelosti. Kako tužitelj nema podobnu ispravu za upis prava suvlasništva na odnosnoj nekretnini na svoje ime, to podnosi tužbu radi utvrđenja prava vlasništva.

2. U odgovoru na tužbu privremeni zastupnik tuženice nepoznata boravišta je se usprotivio tužbi i tužbenom taženju, te je predložio da se izvede dokaze predložene u tužbi.

3. Na očevidu na licu mjesta 20. veljače 2026. nakon što je tužitelj pokazao spornu nekretninu za koju taži utvrđenje prava vlasništva stalni sudski vještak geometar KM je iskazao da je pokazana nekretnina od strane tužitelja u naravi ugostiteljski objekt položen u prizemlju više etažne stambene građevine i po katastarskoj evidenciji nalazi se na dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Uvidom u povijesnu arhivsku skicu etažnih udjela koju je punomoćnica tužitelja na uviđaju dala na uvid vještak je utvrdio da je na istoj crvenom bojom i slovnom oznakom „b“ označen dio koji u naravi predstavlja prolaz između stambene građevine u kojoj se nalazi predmetni ugostiteljske objekt i stambene građevine sa zapadne strane koji je u posjedu, vlasništvu i korištenju drugih osoba i koji prolaz se koristi za prilaz do građevine sa zapadne strane. Na istoj skici žutom bojom i slovnom oznakom „a „ označen je dio koji u naravi odgovara predmetnom ugostiteljskom objektu pokazanom od tužitelja.

4. Predmet spora je utvrđenje prava vlasništva/suvlasništva etažno vlasništvo E- 1 prizemlje označeno slovom „b“ i crvenom bojom za 277192+21/192 dijela č. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

5. Kako je vještak geometar naveo tijekom očevida sporni dio prema skici etažnih udjela u naravi predstavlja prolaz između stambene građevine u kojoj se nalazi predmetni ugostiteljske objekt i stambene građevine sa zapadne strane koji je u posjedu, vlasništvu i korištenju drugih osoba i koji prolaz se koristi za prilaz do građevine sa zapadne strane.

6. U dokaznom postupku na temelju isprava ovaj sud je utvrdio da:

- iz zemljišnoknjižnog izvatka broj 520, katastarska općina [katastarska općina], kat. čestica [katastarska čestica] ZGR, zgrada, 1. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) prizemlje označeno slovom „b“ i crvenom bojom proizlazi da je tuženica upisana za 27/192 dijela i 21/192 dijela kao LM pk. Stjepana/pk. Đ, [adresa],

- iz zemljišnoknjižnog izvatka broj 520, katastarska općina [katastarska općina], kat. čestica. 261/2 ZGR, zgrada, 2. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) pravo vlasništva na dijelu č. zgr. [katastarska čestica] u naravi poslovna prostorija u prizemlju zgrade u površini od 40 m2 da je kao vlasnik uknjižen ĐMĆ, [adresa],

- je Kupoprodajnim ugovorom sklopljenim u [adresa], 18. kolovoza 1993. između CM iz [adresa], kao prodavatelja i OM iz [adresa], kako kupca utvrđeno da je prodavatelj isključivi stvarni i pravni vlasnik posebnog dijela zgrade 261/2 i to prizemlja u površini od 40 m2, je prodavatelj prodao, a OM kupio predmetnu česticu zgrade,

- je Ugovorom o darovanju sklopljenim između OM iz L, kao darovatelja i njegovog sina OMĆ iz [adresa], kao daroprimatelja utvrđeno da je darovatelj vlasnik dijela zgrade bez zemljišta č. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u naravi poslovna prostorija na kojoj ima zabilježeno postojanje etažnog vlasništva nad poslovnim prostorijama koje se nalaze u prizemlju zgrade označene kao č. zgr. [katastarska čestica] u površini od 40 m2 čiji je vlasnik darovatelj u nacrtu etažnog vlasništva obojano zelenom bojom, a koju poslovnu prostoriju darovatelj daruje darovatelju.

7. Svjedok MM je iskazao da je u toj zgradi živio od 1974. godine pa do negdje 2004. godine, da je taj prostor jedan portun koji vodi do skladišta i zahoda koje je od NM kupio AM. CM je tu držao slastičarnicu, tu je bila kuhinja, inače kroz taj portun prolazi jedino OMĆ za dolazak do tog skladišta, a tu mora proći još jedino "brico" koji ima na katu stan i koji se zove ČM. Nitko osim njih tuda ne prolazi i to ne koristi. Za sebe je iskazao da u tom dvorištu ima šupu i do te šupe je dolazio kroz taj portun.

8. Svjedok GM je iskazao da je on bio posrednik kod kupnje tog prostora gdje je sada Milin kafić i to od strane prodavatelja NM koji je tu prije prodaje imao kafić, slastičarnicu. Što se tiče tog prolaza-portuna to nije bio predmet prodaje, ali mu je poznato da se time oni koriste. Taj portun se vidi i danas i sigurno se njime netko koristi.

9. Svjedok ČM je iskazao da se tu radi o dvije zgrade koje su međusobno povezane i između koji se nalazi ovaj sporni prostor za koji ga se pita i koji je u naravi portun kroz koji mora proći da bi došao do svog stana. AM tuda prolazi da bi došao do svog skladišta te nevjesta od FM koja se koristi stanom iznad kafića AM. Svjedok je za sebe iskazao da je on sa lijeve strane, a kafić AM i stan kojim se koristi nevjesta od FM je sa desne strane. Svjedok je iskazao da je on u tom stanu od 1999. godine, a poslovni prostor u kojem ja imam frizerski salon je kupljen 1987.godine. Koliko je njemu poznato OMĆ kada je preuzeo kafić odnosno kada je kupio taj prostor gdje je kafić i dalje se nastavio koristiti tim portunom kako se njime koristio i prethodni vlasnik. Inače nitko osim njih troje taj portun ne koristi.

10. Dakle, nedvojbeno je utvrđeno da je tužiteljev otac 1994. godine kupio od ŠM posebni dio zgrade 261/2 i to prizemlje u površini od 40 m2, koji je kasnije darovao tužitelju AM i koji je uknjižen kao vlasnik kat. čestica. 261/2 ZGR, zgrada, 2. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) pravo vlasništva na dijelu č. zgr. [katastarska čestica] u naravi poslovna prostorija u prizemlju zgrade u površini od 40 m2, da je predmetni prostor ugostiteljski objekt u vlasništvu tužitelja, što nije sporno i nije predmet ovog postupka.

11. Sporni prostor/predmet ovog postupka koji se prema zemljišnoknjižnom upisu na kojem je upisana tuženica nalazi u katastarskoj općini [katastarska općina], kat. čestica. 261/2 ZGR, zgrada, 1. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) prizemlje označeno slovom „b“ i crvenom bojom je u naravi prema navodima vještaka geometra, te utvrđenjima sa očevida u naravi predstavlja prolaz između stambene građevine u kojoj se nalazi predmetni ugostiteljske objekt i stambene građevine sa zapadne strane koji je u posjedu, vlasništvu i korištenju drugih osoba i koji prolaz se koristi za prilaz do građevine sa zapadne strane.

12. Kako to proizlazi iz iskaza svjedoka predmetni sporni prostor je koristio i prodavatelj CM, a od 1993. godine tužiteljev prednik OM, O, te na kraju i sam tužitelj koji je stupio u posjed 1994. godine.

13. Dakle, iz izvedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je tužitelj, kada mu se uračuna vrijeme posjedovanja njegovih pravnih prednika posjeduje suvlasnički dio predmetne nekretnine i na njemu vrši vlasnička ovlaštenja najmanje dvadeset godina što je dovoljno za stjecanje vlasništva nekretnina izvanrednom dosjelošću. Poštenje i samostalnost posjednika, kao zakonsku predmnjevu, nitko u postupku nije osporavao, niti dokazivao suprotno, pa se posjed smatra samostalnim i poštenim.

14. Odredbom čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 173/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 – u nastavku: ZV) je propisano da stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Odredbom čl. 159. st. 3. ZV je propisano da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Odredbom čl. 160. st. 1. ZV je propisano da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao pošteni samostalni posjednici. Odredbom čl. 18. st. 5. ZV je propisano da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno. 14. 12. Kako se poštenje posjeda presumira, a iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je tužitelj sam i putem svojih pravnih prednika u samostalnom i nesmetanom posjedu najkasnije od 1994., dakle više od 20 godina, suvlasništvo prijepornog dijela nekretnine tužitelj je stekao preko svojih prednika protekom vremena propisanog navedenim zakonskim propisima.

15. Valja istaknuti da se poštenje posjednika presumira, pa onaj tko tvrdi da je posjed nepošten mora to i dokazati. Prema ustaljenom pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske (zauzetog primjerice u odlukama broj Rev 2426/1990 od 15. veljače 1991., broj Rev-x 76/2014-2 od 21. listopada 2014., broj Rev 1209/2016-3 od 11. veljače 2020., Rev 1221/2020-2 od 7. rujna 2022. i Rev 569/2025-2 od 26. veljače 2025.) činjenica da je posjedovana nekretnina upisana u zemljišnim knjigama na drugu osobu primjerice tuženika, ne čini sama po sebi posjed nepoštenim, te do nepoštenja posjeda ne dovodi ni propust posjednika da provjerava stanje u zemljišnim knjigama. rema odredbi čl. 37. st. 3. ZV u pravnom prometu uzima se da je idealni dio stvari samostalna stvar; sve što je određeno za stvar vrijedi i za idealne dijelove, ako nije što posebno propisano.

16. Kada je u pitanju stjecanje prava vlasništva dosjelošću nije ništa posebno propisano što bi se odnosilo samo na suvlasništvo. Suvlasnici mogu biti samostalni posjednici pa to nije zapreka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Suvlasnici izvršavaju posjed zajednički ne priznavajući višu vlast posrednog posjednika. Samostalni posjednik posjeduje stvar kao da je njezin vlasnik. Nema zapreke da tužitelj posjeduje nekretninu kao da je njezin suvlasnik.

U Sinju, 24. ožujka 2026.

Sudac:

Željko Gusić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. privremeni zastupnik tuženika nepoznata boravišta,

3. Porezna uprava, Ispostava Sinj, nakon pravomoćnosti.