Posl.br.: Ovr-131/2026-3

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

Kralja Tomislava 85A

51260 Crikvenica

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Krku, po sutkinji Katji Bajčić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], Radići, Odvojak Grdine 5, zastupanog po punomoćniku Nikoli Kožuharovu, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetniku u Krku, protiv ovršenika HH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe na nekretnini, izvan ročišta, 24. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I Odbija se prijedlog za ovrhu od 9. ožujka 2026. godine, dopunjen 20. ožujka 2026. godine, kao neosnovan.

II Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Krk upisati zabilježbu odbijenog prijedloga za ovrhu na suvlasničkim udjelima TH r. R, [adresa], u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Ovrhovoditelj je 9. ožujka 2026. godine podnio prijedlog za ovrhu temeljem ovršne isprave – pravomoćne i ovršne presude Županijskog suda u Zadru posl. br. Gž- 313/2025 od 9. prosinca 2025. godine – radi naplate iznosa od 24.000,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22. listopada 2012., iznosa od 1.166,82 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 6. prosinca 2010. i iznosa od 7.144,66 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. prosinca 2025. te radi naplate troškova ovog ovršnog postupka, na nekretninama pok. GH, OIB: [osobni identifikacijski broj], prednice ovršenika, koja je u zemljišnim knjigama upisana kao GH TH ž. H, r. R, [adresa], i to na 1/96 dijela z.č. 3282 k. o. [katastarska općina], 5/92 dijela z.č.81/2 i 81/5 k. o. [katastarska općina], 1/64 dijela z.č. 6726/1 i 6726/2 k. o. [katastarska općina], 1/4 dijela z.č. 400/2 k. o. [katastarska općina], 1/12 dijela z.č.657 i 658/2 k. o. [katastarska općina], 1/2 dijela z.č. 502/2 i 61/1 k. o. [katastarska općina], 1/96 dijela z.č. 2246 k. o. [katastarska općina], 1/96 dijela z.č. 2641/4, z.č. 2641/5, z.č. 2641/6 i z.č. 2641/7, 5/192 dijela z.č. 814/3 sve k. o. [katastarska općina].

1.1. Ovrhovoditelj je uz prijedlog dostavio presudu Općinskog suda u Crikvenici posl. br. P-536/2024 od 20. prosinca 2024., presudu i rješenje Županijskog suda u Zadru posl. br. Gž-313/2025 od 9. prosinca 2025. te zemljišnoknjižne izvatke za nekretnine na kojima predlaže provesti ovrhu.

1.2. Podneskom od 20. ožujka 2026. godine ovrhovoditelj je dostavio novi prijedlog za ovrhu dopunjen OIB [osobni identifikacijski broj]om punomoćnika ovrhovoditelja.

2. Prijedlog za ovrhu je neosnovan.

3. Prema čl. 82. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje: OZ) ovrhovoditelj je uz prijedlog za ovrhu na nekretnini dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika. Ako je u zemljišnoj knjizi pravo vlasništva na nekretnini koja je predmetom ovrhe upisano na drugu osobu, a ne na ovršenika, prijedlogu se može udovoljiti samo ako ovrhovoditelj podnese ispravu koja je podobna za upis ovršenikova prava vlasništva, u kojem slučaju će sud po službenoj dužnosti naložiti u zemljišnoj knjizi upis prava vlasništva ovršenika.

4. Dakle, osnovna pretpostavka za određivanje ovrhe na nekretnini, odnosno zabilježbe ovrhe u zemljišnoj knjizi kao prve ovršne radnje iz čl. 80. OZ-a, jest da je nekretnina koja je predmet ovrhe u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo ovršenika (čl. 82. st. 1. OZ) ili da je ovrhovoditelj uz prijedlog podnio ispravu koja je podobna za upis prava vlasništva ovršenika (čl. 82. st. 2. OZ), na temelju koje isprave bi ovršni sud po službenoj dužnosti naložio upis prava vlasništva ovršenika u zemljišnoj knjizi (čl. 82. st. 3. OZ).

5. Iz izvadaka iz zemljišne knjige dostavljenih uz prijedlog za ovrhu proizlazi da ovršenik nije upisan kao suvlasnik istih, već se ovrha predlaže na suvlasničkim udjelima predmetnih nekretnina upisanima na ime TH, r. R, [adresa]. Primjenom citirane odredbe čl. 82. st. 2. OZ-a, a s obzirom da ovršenik nije upisan kao (su)vlasnik nekretnina koje su predmetom ovrhe, ovrhovoditelj je bio dužan uz prijedlog za ovrhu dostaviti ispravu podobnu za upis prava vlasništva na ime ovršenika. Ovrhovoditelj takvu ispravu nije dostavio.

6. Ovrhovoditelj sljedništvo ovršenika iza upisane zemljišnoknjižne vlasnice temelji na činjenici da je ovršenik nakon smrti pok. GH nastavio voditi parnični postupak kao njezin zakonski nasljednik, a što je razvidno i iz presude Općinskog suda u Crikvenici posl. br. P-536/2024 od 20. prosinca 2024. godine. Međutim, ovrhovoditelj uz prijedlog nije dostavio rješenje o nasljeđivanju iza pok. GH kojim bi ovršenik bio utvrđen nasljednikom upisane zemljišnoknjižne vlasnice u odnosu na nekretnine koje su predmetom ovrhe, a sud u okviru ovršnog postupka nije ovlašten utvrđivati je li ovršenik stekao pravo vlasništva nekretnina koje su predmetom ovrhe nasljeđivanjem ili na neki drugi način, već je ovlašten isključivo naložiti upis prava vlasništva na ime ovršenika ako ovrhovoditelj uz prijedlog podnese ispravu podobnu za takav upis prava vlasništva (tako i Županijski sud u Varaždinu Gž Ovr-874/2018, Županijski sud u Zadru Gž Ovr-222/2025). Pravno shvaćanje da se ovrha na nekretnini može provesti samo ako je ovršenik upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama, odnosno pod uvjetom da ovrhovoditelj podnese ispravu podobnu za upis prava u zemljišnoj knjizi u skladu s čl. 82. st. 2. OZ-a potvrđen je i odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Revd- 4003/2024-3.

7. Podobnost isprave za upis prava vlasništva ovršni sud ocjenjuje primjenom odgovarajućih odredaba Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine 63/19, 128/22, 155/23, 127/24, dalje: ZZK).

7.1. Odredba čl. 117. ZZK propisuje da će sud, nakon što je pregledao prijedlog za upis i priloge, dopustiti upis ako: a) iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu, b) nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela za to ovlaštena, c) utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava i d) isprave imaju potreban oblik.

U ispravama na temelju kojih se zahtijeva upis osoba protiv kojih se i u čiju se korist upis zahtijeva, neovisno o tome kada su sastavljene, osobe moraju biti navedene tako da ne postoji opasnost da ih se zamijeni s drugim osobama, a moraju biti navedeni i mjesto, dan, mjesec i godina sastavljanja isprave te osobni identifikacijski brojevi osoba protiv kojih se i u čiju se korist upis zahtijeva (čl. 49. st. 2. ZZK).

Uknjižba će se dopustiti na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je istinitost potpisa ovjerovljena na način propisan posebnim zakonom (čl. 57. ZZK), a privatne isprave na temelju kojih se dopušta uknjižba trebaju, uza sve ono što je propisano odredbama ZZK ili posebnim zakonom, sadržavati: a) točnu oznaku zemljišta ili prava glede kojega se uknjižba zahtijeva i b) izričitu izjavu onoga čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu da pristaje na uknjižbu (čl. 59. ZZK).

Javne isprave na temelju kojih se može dopustiti uknjižba jesu, između ostalih, odluke suda ili drugoga nadležnog tijela odnosno pred njima sklopljene nagodbe koje se prema propisima o ovrsi smatraju ovršnim ispravama ili koje se prema propisima o upravnom postupku smatraju izvršnim rješenjima prikladnim za upis prava u zemljišnu knjigu, ako sadrže točnu oznaku zemljišta ili prava na koje se odnosi upis (čl. 60. ZZK).

U svakom slučaju, upisi u zemljišnu knjigu dopušteni su samo protiv osobe koja je u trenutku podnošenja prijedloga za upis u toj zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik zemljišta ili nositelj prava, glede kojega se upis zahtijeva, ili koja bar istodobno bude kao takva uknjižena ili predbilježena (čl. 45. ZZK), pri čemu će se stjecatelju u slučaju otuđenja knjižnog prava koje je s ostavitelja nasljeđivanjem prešlo na nasljednika, dopustiti upis njegova prava neposredno iza ostavitelja, ako dokaže neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja od ostavitelja kao knjižnoga prednika do sebe (čl. 46. st. 2. ZZK).

8. Ovrhovoditelj uz prijedlog nije dostavio ni privatnu ni javnu ispravu koja udovoljava pretpostavkama za upis prava vlasništva s imena upisane zemljišnoknjižne vlasnice TH ž. H r. R na ime ovršenika, a presude Općinskog suda u Crikvenici i Županijskog suda u Zadru ne predstavljaju ovršnu ispravu na temelju kojih je ovršni sud ovlašten naložiti upis prava vlasništva na ime ovršenika u zemljišnoj knjizi.

9. Shodno svemu navedenom, cijeneći činjenicu da ovršenik nije upisan kao vlasnik nekretnina na kojima se predlaže provesti ovrhu, a niti je ovrhovoditelj uz prijedlog dostavio ispravu koja je podobna za upis prava vlasništva ovršenika u zemljišnoj knjizi u smislu odredbe čl. 82. OZ-a, ocjena je suda da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za donošenje rješenja o ovrsi te je odlučeno kao u izreci rješenja.

U Krku, 24. ožujka 2026.

Sutkinja

Katja Bajčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba koja se podnosi pisanim putem u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovog suda u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog, a o žalbi odlučuje županijski sud.