REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Stalna služba u Imotskom

Ante Starčevića 23

Poslovni broj: P-121/2025-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, po sutkinji ovog suda Sanji Vrgoč, u pravnoj stvari tužitelja BČB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Tomislavu Livajiću, odvjetniku u Omišu, Vukovarska 8, protiv tuženika 1. BČ pok. ĐČ, 2. MČ ž. B, 3. BČ pok. ĐČ, 4. ZČ ž. B, 5. MČ ž. B, tuženici od 1. do 5. odsutni i nepoznata boravišta, zastupani po privremenom zastupniku Mislavi Jonjić, A.Starčevića 9, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 12. ožujka 2026., dana 24. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica BČB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik nekretnine ukupne površine 1531 m2, a koja se sastoji od dijela čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 758 m2 i dijela čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 773 m2 (koje odgovaraju kat. čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 1531 m2), obje položene u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] - [adresa]; a koja nekretnina je prikazana u nalazu i mišljenju vještaka Perice Puljića, dipl. ing. geod., od 23. listopada 2025.g., na skici mjerenja M 1:500/1000, a koja skica je sastavni dio ove presude, te omeđena točkama “A-B-C-D- A”. Slijedom prednjeg tužiteljica se ovlašćuje, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Makarskoj, Zemljišnoknjižni odjel u Imotskom, temeljem ove presude, zahtijevati te ishoditi uknjižbu prava vlasništva naprijed navedenih nekretnina, sve na ime i kao vlasništvo tužitelja BČB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za cijelo, uz istodoban izbris zemljišnoknjižnih prava tuženika, a što su tuženi dužni trpjeti.

Obrazloženje

1. Tužbom zaprimljenom pred ovim sudom 3. veljače 2025., tužiteljica je navela da je isključiva vlasnica nekretnina – šume zvane Grančića Ograda, koja se nalazi položena u K. O. [katastarska općina] – Glavina, koja se nalazi u [adresa] – zaselak Grančići, i to baš nekretnine ukupne površine 1531 m2, a koja se sastoji od dijela čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 758 m2 i dijela čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 773 m2 (koje odgovaraju kat. čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 1531 m2), obje položene u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] - Glavina, koja je na skici JČ, mag.ing.geod. et geoinf., M 1:750, K. O. [katastarska općina]- [adresa], omeđena točkama “A-B-C-D-E-A”. Predmetom ove tužbe predstavljaju nekretnine koje su geometrijski odijeljene - realni dijelovi koji predstavljaju pojedinačno određene stvari, te da iste ne predstavljaju suvlasničke dijelove nekretnina iz kojih su individualizirane. Navodi i da navedne i to baš nekretnine u vlasništvu tužiteljice, u naravi predstavljaju šumu zvane Grančića Ograda, koja se nalazi u [adresa] – zaselak Grančići imaju jasno definirane međašne znake na terenu i to u vidu suhozida. Navodi i da su od pamtivijeka u posjedu prednika tužiteljice te da je tužiteljica je iste dobila darovanjem od svoje majke HČ, a koja je iste stekla nasljeđivanjem iza svog supruga ĐČ. Navodi i da je ĐČ – otac tužiteljice je predmetne nekretnine stekao iza svog oca UČ, a koji je iste dobio nasljeđivanjem od svojih prednika. Tužiteljica navodi i da sama, a i preko pravnih prednika zasigurno više od 150 g. drži u posjedu predmetne nekretnine te da se nalaze u nesmetanom zakonitom i materijalnom posjedu nekretnina koje su predmetom ove tužbe, te ni tužiteljicu niti njene pravne prednike nitko nikada nije ometao u upražnjavanju svih vlasničkih prava na istima. Navodi i da je predmetna nekretnina označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] je u katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina]-Glavina u P.L. 233 upisana za cijelo na prednika - djeda tužiteljice UČ..

1.1. U prilog svojih tvrdnji i činjeničnih navoda tužiteljica je u spis dostavila zk izvatke koji se odnose na predmetnu nekretninu, prijepis posjedovnog lista 233 od 2. veljače 2025 za predmetnu nekretninu, skicu AČ, mag.ing.geod. et geoinf, [adresa], listopad 2024, M 1:750, ortofoto snimku kat.čest 2984/6.

1.2. Tuženicima označenim u uvodu ove presude 1-5., kao odsutnima i nepoznata boravišta sud je na temelju članka 84. st. 1. i st. 2. toč. 4. Zakona o parničnom postupku(„Narodne novine“ broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje u tekstu ZPP) postavio privremenog zastupnika - Mislavu Jonjić, odvjetnicu u [adresa], što je objavljeno u Narodnim Novinama RH, oglašeno na e-oglasnoj ploči suda i o čemu je obaviješten Hrvatski zavod za socijalni rad u [adresa] kao organ starateljstva. Privremeni zastupnik tuženika 1-5 nije dostavio odgovor na tužbu.

3. Odredbom članka 7. ZPP-a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Sud je ovlašten utvrditi činjenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu izložile samo ako posumnja da stranke idu, zatim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati, ako zakonom nije drugačije određeno.

3.1. Tužbeni zahtjev je osnovan.

4. Sud je u dokaznom postupku pročitao i pregledao dokumentaciju navedenu u točki 1.1. obrazloženja ove presude, obavljen je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Perice Puljića, saslušani su svjedoci ŠČ i FČ, pročitan je nalaz i mišljenje vještaka Perice Puljića od 23. listopada 2025., pregledana je skica izmjere, fotografije i izviješće o posjednicima kao prilog pisanom nalazu i mišljenju (listovi 40-45 spisa), Rješenje o nasljeđivanju iza pok ĐČ, pok. KČ, Općinskog suda u Imotskom (list 58 spisa) pročitane su i izjave HČ od 17. veljače 2026. i tužiteljice BČB od 23. veljače 2026. Potrebno je naglasiti da je tužiteljica tijekom postupka navela da je dokaznim prijedlozima u tužbi pogrešno naznačila Rješenje o nasljeđivanju O-178/06 te ugovor o darovanju od 07.2.2016, a koji dokazni prijedlozi se ne odnose na ovaj predmetni postupak, te je naknadno dostavila Rješenje o nasljeđivanju iza pok ĐČ, pok. KČ Općinskog suda u Imotskom koje zbog očite omaške nije dostavila prilikom podnošenja tužbe.

5. Prema pisanom nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju Perice Puljića, utvrđeno je da predmetna nekretnina smještena između zaseoka Grančići i Padrovi. Radi se o zemljištu položenom sjeverozapadno od makadamskih putova i u naravi je nekadašnji pašnjak obrastao u bjelogoričnu šumu. Sastavni dijelovi prve nekretnine u k. o. [katastarska općina] - Glavina prikazan je u tablici i to: katastar: A-B-C-D-A dio č. zem. [katastarska čestica] ukupno 1531 m², zemljišna knjiga: A-B-C-D-A m² dio č. zem. [katastarska čestica] i dio č. zem. [katastarska čestica] m² 4094/2 ukupno 773 m² 1531.Granice prve nekretnine definirane su na slijedeći način:

- Sjeverozapadna međa je suhozid koji ne pripada nekretnini od točke A do točke B.

- Sjeveroistočna međa je suhozid koji pripada nekretnini od točke B do točke C.

- Jugoistočna međa je suhozid koji pripada nekretnini od točke C do točke D.

- Jugozapadna međa je određena međašnim oznakama u točkama D i A. .

6. Nije sporno da su u zemljišnoj knjizi zk odjela u [adresa], a prema izvatku iz zemljišne knjige kao vlasnici upisani tuženici 1-5.

7. S obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice koja tvrdi da je vlasništvo nekretnine stekla darovanjem od majke HČ, a ista nasljeđivanjem od supruga ĐČ, on od svog oca UČ, a on nasljeđivanjem od svojih prednika, te u konačnici i temeljem dosjelosti, posjedovanjem iste kroz zakonom određeno vrijeme, osobno i putem svojih pravnih prednika, valjalo je utvrditi u ovom postupku jesu li tužiteljica i njezini pravni prednici uistinu od davnina u posjedu predmetnih nekretnina. Tužiteljica navodi i da sama, a i preko pravnih prednika zasigurno više od 150 g. drži u posjedu predmetne nekretnine te da se nalaze u nesmetanom zakonitom i materijalnom posjedu nekretnina koje su predmetom ove tužbe, te ni tužiteljicu niti njene pravne prednike nitko nikada nije ometao u upražnjavanju svih vlasničkih prava na istima.

8. Svjedok ŠČ je naveo da se radi o nekretnini koja je položena sa sjeverne strane lokalne ceste 67161 koja ide od kružnog križanja Vukadinovići, Medvidovića Draga, te da se parcela nalazi se sa sjeverne strane navedene ceste u zaseoku Grančići, a graniči sa zaseokom Padrovi, koja je položena nasuprot, sjeveroistočno od njega. Odnosno da je njegova kuća je kuća "tik" s donje strane navedene lokalne ceste, a nekretnina HČ, sa sjeverne strane uz zaseoku Padrovi. Naveo je da je predmetna nekretnina od HČ iz [adresa], a da je tužiteljica je kći HČ. Svjedok je naveo da tu živi od kada zna za sebe, te da se ta nekretnina prije zvala Grančića ograda. Naveo je i da nekretninu obilazi i brine o njoj suprug od tužiteljice B. Isto tako, naveo je nikad bilo spora oko vlasništva predmetne nekretnine, odnosno da da nikad nitko nije osporavao vlasništvo tužiteljice. Svjedok FČ, naveo je predmetna nekretnina od HČ, žene ĐČ. Naveo je i da se radi njihovom nasljedstvu koje ide sa koljena na koljeno, te da BČB je Dankina kćer kao i da mu je poznato su djever i suprug tužiteljice pričali da bi HČ nekretninu darovala baš BČB. Iz izjave svjedoka HČ proizlazi kako je potonja sa mojom djecom, DČ te LČ sada udanom Đ, naslijedila svog mog muža, sada pok. ĐČ i to temeljem Rješenja o nasljeđivanju od 04.08.1984.g , da je uz suglasnost njene djece, sunasljednika iza smrti moga supruga CČ, nekretninu koja je bila u vlasništvu njene obitelji ,a zvanu „Grančića ograda" i koja nekretnina ima oznaku kat. čest. zem. [katastarska čestica] darovala upravo mojoj kćerki BČB te je od dana učinjenog darovanja ista u posjedu njene kćeri BČB i da o tome nikakvog spora unutar članova njene obitelji nema. Ista je navela da je prednje navedena nekretnina označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica], starina njene obitelji i da je ranije bila u vlasništvu moga svekra KČ, a ranije njegovih prednika te je već više desetljeća u posjedu njene obitelji i njihovih prednika.

9. Iz izjave tužiteljice BČB, proizlazi da je ista zajedno sa svojim bratom, DČ te majkom HČ naslijedila svog oca, sada pok. ĐČ i to temeljem Rješenja o nasljeđivanju od 04.08.1984.g., da je uz suglasnost sunasljednika iza smrti moga oca ĐČ, obdarena nekretninom koja je bila u vlasništvu njihove obitelji, a zvanu „Grančića ograda" i koja nekretnina ima oznaku kat. čest. zem. [katastarska čestica] i to na način da je ista njoj darovana od njene majke HČ te da je od dana učinjenog darovanja u posjedu iste i o tome nikakvog spora unutar članova njene obitelji nema. Isto tako, navela je da je prednje navedena nekretnina označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica], starina njihove obitelji i da je ranije bila u vlasništvu njenog djeda KČ, a ranije njegovih prednika te je već više desetljeća u posjedu njene obitelji i njihovih prednika.

10. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka što je propisano odredbom članka 8. ZPP-a.

10.1. Sud je u cijelosti prihvatio prethodno analizirane navode saslušanih svjedoka ŠČ i FČ, sadržaj izjave svjedoka HČ, kao i izjavu tužiteljice. Navodi saslušanih svjedoka na okolnosti posjedovanja, stjecanja i korištenja predmetne nekretnine nadopunjuju se s navodima iz tužbenog zahtjeva, te nisu u suprotnosti ni s drugim izvedenim dokazima, a sukladno utvrđenim činjenicama po izvedenim dokazima i utvrđenjima suda. Nedvojbenim je utvrđeno da su prednici tužiteljice od davnina bili u posjedu sporne nekretnine, prvenstveno prednika pok. KČ, zatim pok. ĐČ, potom HČ, DČ te tužiteljice, pri čemu je potrebno naglasiti da je HČ navela da je upravo uz suglasnost njene djece, sunasljednika iza smrti moga supruga CČ, nekretninu koja je bila u vlasništvu njene obitelji ,a zvanu „Grančića ograda" i koja nekretnina ima oznaku kat. čest. zem. [katastarska čestica] darovala upravo njenoj kćerki BČB. Dakle, iz dokaznog postupka proizlazi da je HČ predmetnu nekretninu naslijedila od pokojnog supruga ĐČ, te istu darovala tužiteljici. Potrebno je naglasiti da je u katastarskom operatu kao posjednik nekretnine označene kao kat.čest 2984/4 upisan upravo pok KČ iz [adresa].

11. Tužiteljica je predmetnu nekretninu u posjed stekla nasljeđivanjem iza smrti oca pok. ĐČ, darovanjem od majke HČ, uz suglasnost sunasljednika DČ, a njeni prednici dosjelošću, posjedovanjem iste kroz zakonom određeno vrijeme, osobno i putem svojih pravnih prednika.

11.1. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Da bi se faktična vlast na stvari tj. samostalni posjed mogao na temelju zakona pretvoriti u pravo vlasništva potrebno je da ona dovoljno dugo neprekidno traje. Tako je odredbom članka 160. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje u tekstu: ZV) propisano kako vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali stvar kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici (članak 160. stavak 2. ZV-a).

11.2. Odredbom članka 159. stavak 2. ZV-a je određeno kako samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit istinit i pošten, stječe vlasništvo te nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed bar pošten stječe je u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog posjedovanja.

11.3. Dosjelošću se može u pravo vlasništva pretvoriti jedino samostalan posjed stvari koji znači takvu posjednikovu faktičnu vlast na stvari čiji je sadržaj takav da posjednik stvar - nekretninu posjeduje kao da je njezin vlasnik, dakle, ne priznajući ičiju višu "privatnu" vlast na toj stvari.

11.4. Dakle, kad se uzmu u obzir svi gore navedeni dokazi i utvrđene činjenice, dođe se do zaključka da je tužiteljica u posjedu predmetne nekretnine putem svojih prednika, dok potonji bili putem svojih prednika. S obzirom na to da se posjed smatra zakonitim, samostalnim i poštenim, a u konkretnom slučaju je riječ o naslijeđenom posjedu, a te predmnjeve nisu oborene u ovom postupku, to je očito da bi u konkretnom slučaju bili ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, te potom nasljeđivanjem i darovanjem. Stoga, ovaj sud je utvrdio da tužiteljica ima osnove ustati tužbom naspram tuženika kao vlasnika a pozivom na odredbu članka 130. stavka 1. ZV-a kojom je propisano da tko stekne pravo vlasništva nekretnina na temelju zakona je ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Odredbom čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10 i 143/12; dalje ZV) propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odluke druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

11.5. Zahtjev za promjenu uknjižbe prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi može se postaviti samo prema onoj osobi koja je upisana kao vlasnik na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi sukladno odredbi članka 40. Zakona o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, broj 63/19, 128/22, dalje: ZZK) odnosno odredbi članka 45. ZZK-a.

12. Slijedom navedenog, tužiteljica je postala vlasnica, odnosno stekla je vlasnost predmetne nekretnine upravo onako kako je to opisano u tužbenom zahtjevu, pa je sud zbog svega prethodno navedenog i utvrđenog držao u cijelosti osnovanim tužbeni zahtjev i tužbeno traženje tužiteljice spram označenih tuženika, držeći da su isti greškom upisani kao vlasnici, te u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice i o istom odlučio kao u izreci ove presude.

14. Slijedom navedenog, valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev kao osnovan te utvrditi da je tužiteljica predmetne nekretnine stekla na temelju nasljeđivanja, darovanjem, podjelom među sunasljednicima i dosjelošću, posjedovanjem iste kroz zakonom određeno vrijeme, osobno i putem svojih pravnih prednika.

15. Tužitelj nije popisao troškove postupka pa sud o istima nije odlučivao.

Imotski, 24. ožujka 2026.

SUTKINJA

Sanja Vrgoč

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka. Žalba se podnosi županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA

1. pun. tužiteljice

2. pz- tuženika 1-5.

Na znanje:

- DČ, [adresa].