REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Pr-3292/2019-45
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SU iz [adresa] , OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo pravosuđa, OIB 52634238587, zastupano po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu , radi isplate, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 15. siječnja 2026., u nazočnosti punomoćnika tuženika, a u odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, objavljene 24. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, MINISTARSTVO PRAVOSUĐA, OIB: 52634238587, da tužitelju SU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 61,21 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:
- 2,61 EUR od 16. rujna 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 2,61 EUR od 16. prosinca 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 2,76 EUR od 16. kolovoza 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 2,64 EUR od 16. prosinca 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 2,70 EUR od 16. siječnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 2,96 EUR od 16. ožujka 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 2,96 EUR od 16. svibnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 2,58 EUR od 16. lipnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 14,15 EUR od 16. kolovoza 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 7,90 EUR od 16. rujna 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 2,89 EUR od 16. listopada 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 2,76 EUR od 16. studenog 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 3,09 EUR od 16. ožujka 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 2,94 EUR od 16. svibnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 2,96 EUR od 16. srpnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 2,70 EUR od 16. studenog 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 425,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema navedenoj stopi koje teku od 24. ožujka 2026. pa do isplate, a sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je državni službenik na radu u Ministarstvu pravosuđa, Uprave za zatvorski sustav, te je rješenjem raspoređen na rad u Zatvorsku bolnicu, na radnom mjestu pravosudnog policajca. Prema radno-pravnoj dokumentaciji koju posjeduje tuženik, a posebno prema evidenciji o korištenju radnog vremena, razvidno je da imenovani službenik u Zatvorskoj bolnici obavlja poslove osiguranja. Njegovo radno vrijeme organizirano je na način da radi u smjenama po 8 sati, koliko traje jedna smjena, i u turnusu po 12 sati, koliko traje turnus, odnosno na drugačiji način ukoliko dolazi do prekida ciklusa 12-24-48 zbog promjene rasporeda rada. Zbog specifičnosti posla i nedostataka potrebnih kadrova, tužitelj svakodnevno u svome radu ne može konzumirati pravo na odmor (stanku) u trajanju od najmanje 30 minuta, odnosno 60 minuta kada radi u turnusu.
2. Pravo na stanku utvrđeno je Zakonom o radu čl. 52. ranijeg Zakona o radu (NN 149/09) i čl. 73. sada važećeg Zakona o radu (NN 93/14), Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike koji su bili na snazi u utuženom razdoblju. Sukladno citiranim propisima, ako službenik ne može koristiti dnevni odmor ima pravo vrijeme dnevnog odmora (stanke) iskoristiti kao slobodan dan.
3. Poslodavac vodi evidenciju radnog vremena, dolaska i odlaska s posla te korištenja stanke. Prema vlastitog evidenciji, u razdoblju od 24. srpnja 2014. do 24. srpnja 2019. tužitelj svaki radni dan nije koristio pauzu (stanku). U navedenom periodu tuženik nije tužitelju omogućio da vrijeme nekorištenja pauze (stanke) iskoristi kao slobodne dane. Zbog toga što tuženik nije tužitelju omogućio korištenje pauze (stanke) za vrijeme rada u utuženom razdoblju, došlo je do povede prava tužitelja iz radnog odnosa jer je tužitelj za vrijeme pauze trebao odmarati, a ne raditi. Kako tužitelju od strane tuženika nije omogućeno ostvarenje zakonskog prava na pauzu (stanku), a kako se vrijeme provedeno na pauzi (stanci) ubraja u radno vrijeme, to se tuženik tužiteljevim radom neosnovano obogatio, jer je tužitelj radio u vrijeme kada je trebao koristiti pauzu (stanku), te mu je dužan nadoknaditi vrijednost tako odrađenih sati rada.
4. Tužitelj ne posjeduje evidenciju prisutnosti na radu i korištenje dnevne pauze (stanke), a niti podatke o cijeni radnog sata. Navedena evidencija predstavlja zajedničku radno-pravnu dokumentaciju i ista se nalazi kod tuženika. Zbog toga tužitelj ne može postaviti određeni tužbeni zahtjev u apsolutnom novčanom iznosu. Tužitelj predlaže da tuženik utvrdi koliki je ukupan broj sati na ime neiskorištene pauze (stanke) u utuženom razdoblju, te da obračuna ukupnu novčanu vrijednost istih sati. Ukoliko tuženik ne prihvati da sačini takav obračun, a sve u svrhu ekonomičnosti ovog postupka, tužitelj predlaže da se provede vještačenje po vještaku financijske struke.
5. Radi mirnog rješenja spora tužitelj se sukladno odredbama ZPP -a obratio nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali na isti nije odgovoreno. Tužitelj predlaže sudu nakon provedenog postupka donijeti presudu.
6. Tužitelj je podneskom od 3. rujna 2025. uredio tužbeni zahtjev kao u izreci.
7. U odgovoru na tužbu tuženik opreza radi osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti.
8. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u: Zahtjev za mirno rješenje spora (strana 5-6 spisa), Rješenje o rasporedu na radno mjesto (strana 15-17, 18-19, 20-21, 22-23 spisa), knjigu dnevnog izvješća (strana 57-110 spisa), evidenciju o radnom vremenu za tužitelja (strana124-246 spisa), platne liste (strana 247- 370 spisa), provedeno je financijsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. (strana 386 -390 spisa),
9. Ocjenjujući rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8. ZPP -a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.
10. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju obavljao poslove djelatnika tuženika u Upravi za zatvorski sustav, te je raspoređen na radnom mjestu pravosudnog policajca.
11. Među strankama je sporno pripada li tužitelju za rad tijekom stranke (prava na odmor tijekom rada), za utuženo razdoblje, pravo na isplatu razlike plaće, budući mu tuženik nije omogućio korištenje slobodnih dana sukladno odredbama ZR-a i Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.
12. Na okolnost visine potraživanja tužitelja provedeno je financijsko vještačenje po Centru za financijska vještačenja d.o.o. i sudskoj vještakinji Petri Blašković Temeljem važećih zakonskih odredbi KU -a i dostavljene dokumentacije (evidencije radnog vremena i obračuna naknada plaće) vještakinja je utvrdila visinu neobračunatog i neisplaćenog rada tijekom dnevnog odmora (pauze) u iznosu od 61,21 eura za razdoblje od srpnja 2015. do rujna 2018. razvrstano po mjesecima u tabeli 1.
13. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti budući je isti izrađen stručno, jasno i obrazloženo i u skladu s pravilima struke te dostavljene dokumentacije, na koje stranke nisu imale prigovore.
14. Odredbom čl. 73. st. 5. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 12/17, u daljnjem tekstu ZR) propisano je da ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora iz stavka 1. ovoga članka, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu uredit će se vrijeme i način korištenje ovoga odmora .
15. Odredbom čl. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine 104/13 i 112/17, koji su bili na snazi u utuženom razdoblju, u daljnjem tekstu KU/13 i KU/17) propisano je st. 1. da službenik i namještenik koji radi puno radno vrijeme ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji utvrdi čelnik državnog tijela ili osoba koju on ovlasti. St. 2. da službenik i namještenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor u trajanju od 60 minuta ili dva puta po 30 minuta, u skladu s naravi i potrebama posla, i st. 3 vrijeme odmora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.
16. Slijedom navedenih odredbi policijski službenik ima pravo na odmor (stanku) kako je to propisano čl. 10. KU i čl. 73. ZR. Kada policijski službenik radi i tijekom odmora (stanke) pripada mu pravo na naknadu plaće za još 30 minuta, odnosno 1 sat efektivnog rada, prema cijeni sata rada za vrijeme redovnog rada. Budući je redovni dnevni odmor (pauza) predviđen za jelo i odmor od radnih zadataka tijekom radnog vremena, a tuženik nije predočio dokaze niti evidencije iz kojih bi bilo vidljivo da je tužitelj mogao, odnosno da se odjavljivao s rada u vrijeme kada je koristio dnevne pauze, niti mu je ponuđen slobodni dan, znači da nije koristio dnevni odmor (pauzu). Navedeno proizlazi i iz iskaza saslušanog svjedoka i tužitelja u kojima navode da nije bio dovoljan broj službenika koji bi zamijenili službenika na korištenju dnevnog odmora, niti je bilo moguće osigurati dovoljan broj službenika za cjelokupni rad; nadalje iz knjige dežurstva razvidno je da tužitelj nije koristio dnevni odmor, nije evidentirano odjavljivanje i prijavljivanje drugog službenika.
17. Nadalje, s obzirom na navedeno proizlazi da tuženik nije organizirao rad na način da osigura korištenje dnevnog odmora (pauze) predviđene Kolektivnim ugovorom u trajanju od 30, 60 minuta za vrijeme rada, odnosno nije osiguran dovoljan broj radnika koji bi zamijenili jedan drugoga tijekom dnevnog odmora (pauze), te na taj način nije tužitelju omogućeno ostvarenje zakonskog prava na dnevni odmor (pauzu), a kako se navedeno vrijeme smatra radno vrijeme, to je tuženik dužan tužitelju nadoknaditi odrađene sate.
18. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.
19. Tužitelju su priznate zakonske zatezne kamate na svaki mjesečni iznos prema stopi zatezne kamate određene čl. 29. Zakona o obveznim odnosima od 15. u mjesecu, kada je tuženik pao u zakašnjenje s isplatom, osim zakonskih zateznih kamata na dijelove bruto plaće poreza na dohodak i prireza na dohodak temeljem odredbe čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine 177/04).
20. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP -a, a odnosi se na zastupanje stranke po punomoćniku i uspjeha stanaka u parnici.
21. Tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023) iz podneska od 13. siječnja 2026. i to jednokratne nagrade u iznos udo 100,00 eura uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 25,00 eura, tužitelju su priznati troškovi financijskog vještačenja u iznosu od 300,00 eura, ukupno je tužitelju dosuđen parnični trošak u iznosu od 4425,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama.
22. Tužitelj je temeljem odredbe čl. 15. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih.
U Zagrebu 24. ožujka 2026.
Sutkinja:
Aleksandra Pomykalo
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.
DNA:
1. pun. tužitelja
2. pun. tuženika
