P-1123/2024-141

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split, Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sutkinji Jeleni Lončar, u pravnoj stvari tužiteljice:

ČVT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Doris Košta, odvjetnica iz Splita, Ivana Gundulića 26 A, protiv tuženika: 1. ČV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. LV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. CV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4. ŽV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 5. HV, [adresa], 6. UV, [adresa], 67105 Č, [adresa], 7. JV, [adresa], 8. ĆV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Dinka Šimunovića 12, 9. RV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 10. BV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 11. EV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 12. FV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 13. OV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 14. NV, [adresa], 15. LVT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 16. SV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 17. PV, [adresa], 18. ŠV, [adresa], 19. TV, [adresa], tuženu pod 8. zastupa punomoćnik Mirko Kozina, odvjetnik iz Splita, Gundulićeva 26, tuženu pod 9. zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Bogdanović, Dolički i partneri iz Zagreba, Miramarska 24, tuženike pod 12. i 13. zastupa punomoćnik Rino Barbić, odvjetnik iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva , nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 10. veljače 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja AV, odvjetničkog vježbenika kod odvjetnika Krunoslava Aljinovića, odvjetnika iz Splita i punomoćnika tužene pod 8. ĆV Mirko Kozina, odvjetnik iz [adresa], **.**.2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica stekla pravo vlasništva nekretnina:

- upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označene kao kč. br. [katastarska čestica] za ¼ dijela prava vlasništva

- upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označene kao kč. br. [katastarska čestica] za 1/1 dijela prava vlasništva

- upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označene kao kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], za 1/1 dijela prava vlasništva

- upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] za u 1/1 dijela prava vlasništva

- upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] za u 1/1 dijela prava vlasništva

- upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] za 300/2431 dijela prava vlasništva

- upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] za 294/589 dijela prava vlasništva

- upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] za 24/128 dijela prava vlasništva

- upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] za ½ dijela prava vlasništva,

što su tuženici dužni priznati i izdati tužiteljici valjanu tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva u zemljišne knjige i druge očevidnike u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude, a koju će u protivnom zamijeniti ova presuda te su dužni trpjeti brisanje prava vlasništva sa imena pok. KV te da se izvrši upis prava vlasništva na ime i korist tužiteljice.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prigovor mjesne nenadležnosti.

II. Nalaže se tuženicima naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 2.885,04 eura zajedno sa zateznom kamatom koje na iznos troškova teku od presuđenja, dakle od 24. ožujka 2026. pa do isplate pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 3.428,72 eura, zahtjev se odbija kao neosnovan.

Za više traženo na ime solidarnog obvezivanja tuženika na naknadu parničnog troška, zahtjev se odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi, zaprimljenoj 18. svibnja 2015., se navodi da je u Zemljišnim knjigama za kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja dvorišta, gospodarske objekte, zgradu, oranicu, ruševinu zvana Selo, ukupne površine 2847 m2, upisana je kao vlasnica KV u ¼ dijela. Za kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja pašnjak i ruševinu zvala Selo, površine 487 m2, upisana je kao vlasnik KV u cijelosti. Za kč. br. [katastarska čestica], koja u naravi predstavlja šumu Pod Gaj površine 2142 m2, kč. br. [katastarska čestica], koja u naravi predstavlja šumu Glava Krugajska površine 5307 m2, kč. br. [katastarska čestica], koja u naravi predstavlja šumu Podanje površine 1089 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana je kao vlasnica KV u cijelosti. Za kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja pašnjak Starina, površine 602 m2, upisana je kao vlasnica KV u cijelosti. Za kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja maslinjak Zabrca, površina 1309 m2, upisana je kao vlasnica KV u cijelosti. Za kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja pašnjak Križice, površine 2401 m2, upisana je kao vlasnica KV u 300/2431 dijela prava vlasništva. Za kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja šumu Starine, površine 598 m2, upisana je kao vlasnica KV u 294/589 dijela prava vlasništva. Za kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja šumu Livka, površine 14308 m2, upisana je kao vlasnica KV u 24/128 dijela prava vlasništva. Za kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja pašnjak Zabrca površine 2908, upisana je kao vlasnik KV u ½ dijela prava vlasništva.

Navedene zk. čestice nose istu oznaku katastarske čestice upisane u posjedovnom listu, a navedeni zk. ulošci nose istu oznaku kao posjedovni listovi. KV je preminula **.**.1988. te su rješenjem o nasljeđivanju broj O-168/88 zakonskim nasljednicima proglašeni ĐV, ZV, GV, VV, dr. TV i NV. ĐV je preminula te su je naslijedile tužene od DV, IV i MV. ZV je preminula **.**.2003. te su je naslijedili ČS i tuženik JV. ČS je preminuo te ga je naslijedila LS koja je također preminula te ju je naslijedio tuženik UV. CS je preminula te ju je naslijedila tužena ŽS. Ujedno tužitelj navodi kako je u rješenju o nasljeđivanju broj: P-169/88 pogrešno navedeno ime pokojne te pravilno glasi CS umjesto HS, a ista je bila sestra pokojne. VV je preminula te ju je naslijedio US i tuženik OV ([adresa]). US je preminuo te su ga naslijedili tuženici OV([adresa]) i NV. Prednik tužiteljice pok. JS se od trenutka stupanja u posjed navedenih nekretnina nalazi u mirnom, poštenom, zakonitom i istinitom posjedu, preko 20 godina neprekidno te ga nikada nitko nije smetao u posjedovanju istih, niti mu je itko osporavao pravo vlasništva, pogotovo ne tuženici. Ujedno je prednik tužiteljice predmetne nekretnine obrađivao i gospodarski iskorištavao od trenutka stupanja u posjed pa sve do podnošenja ove tužbe. Na kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pravo vlasništva ima prednik tužitelj u 10/16 dijela, ĆS u 1/16 dijela i RS u 1/16 dijela prava vlasništva. Na kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pravo vlasništva ima prednik tužitelja u 1931/2431 dijela, BS u 200/2431 dijela prava vlasništva. Na kč. b. 2982, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pravo vlasništva ima ES u 295/589 dijela prava vlasništva. Na kč. b. 1804, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pravo vlasništva ima FS u 32/128 dijela, ĆS u 54/128 dijela te RS u 18/128 dijela prava vlasništva. Na kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u jednakom suvlasničkom dijelu pravo vlasništva ima ES u ½ dijela. Sukladno navedenom, tužitelj predmetne nekretnine od trenutka ulaska u posjed koristi samostalno i uživa nesmetano kroz cijelo vrijeme pa je pravo vlasništva stekao dosjelošću, a temeljem članka 159. i 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Slijedom iznesenoga, predlaže donošenje presude sadržaja navedenog u izreci.

2. U odgovoru na tužbu, zaprimljenim 21. studenoga 2016., tuženik OV navodi da je Rješenjem Općinskog suda u Starom Gradu broj O-52/02-5 od 24. lipnja 2002. u ostavinskom predmetu iza OS pok. JV umrle **.**.2002. utvrđeno da se o ostavini neće raspravljati jer pokojna nije ostavila nepokretnu imovinu. S obzirom da iza smrti njegove pokojne majke OS pok. JV, nije utvrđen kao nasljednik nekretnina te ne može biti tuženik pod rednim brojem 7. u gore navedenoj pravnoj stvari. Zbog toga ne prihvaća nikakve troškove ovog parničnog postupka kao niti kamata.

3. U odgovoru na tužbu, zaprimljenim 2. prosinca 2016., tuženici pod OV i FV ističu prigovor mjesne nadležnosti ovog suda jer bi primjenom članka 56/1 ZPP-a trebao biti mjesno nadležan Općinski sud u Splitu, Stalna služba Stari Grad. VV nije naslijedio tuženik FV već je njen slijednik isključivo sada pok. US, čiji su slijednici oni OV i FV. Osporava se okolnost posjeda tužitelja nad predmetnim nekretninama, a osobito poštenje takva posjeda jer protivno, među ostalim, proizlazi upravo iz okolnosti da su nasljednici pok. KV, uz samog tužitelja, ujedno i prednici tuženika, dakle on je znao i morao je znati da ostavina navedene pokojnice ne pripada samo njemu. Nije jasno ni iz kojeg razloga bi tuženici za parbene troškove odgovarali solidarno.

4. U odgovoru na tužbu zaprimljenom 17. srpnja 2017. tužena pod. 8. ĆV je navela da tuženik ničim nije dokazao da je stekao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama jer nema nikakav pravni osnov za stjecaje prava vlasništva. Tužitelj sam priznaje da je prednica tužene pok. NS naslijedila idealni dio predmetne nekretnine, a nakon njene smrti naslijedila je navedeni dio upravo prednica tužene ĆV sada pokojna SS. Iz sadržaja tužbe razvidno je da tužitelj nije u zakonitom, istinitom niti poštenom posjedu. Tužitelj nema pravni temelj za posjedovanje, posjed mu nije istinit jer je tužitelj zna da su tuženici suvlasnici predmetnih nekretnina, a nije mogao biti pošten posjednik samo zato što tuženicu nisu živjeli na Otoku Šolti. Tužitelj je živio u [adresa] pa nije mogao biti u posjedu.

5. Podneskom od 25. veljače 2019. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev na način kako je to navedeno u izreci.

6. Rješenjem ovog suda pod poslovnim brojem P-7936/2015. od 28. listopada 2016. utvrđen je prekid postupka zbog smrti ŽS te je istovremeno nastavljen postupak te su kao tužene označene ĆV i RV.

6.1. Rješenjem Županijskog suda u Rijeci pod poslovnim brojem: Gž-906/2017. od 5. lipnja 2017. potvrđeno je rješenje ovog suda pod poslovnim brojem: P-7936/2015. od 28. listopada 2016.

7. Raspravnim rješenjem od 6. svibnja 2019. spis pod poslovnim brojem P- 813/2019. pripojen je ovom spisu te se postupak nastavio voditi pod jedinstvenim brojem P-3016/2017. (u spisu P-813/2019. tuženici: LVT, SV, PV, ŠV i TV).

8. Rješenjem ovog suda pod poslovnim brojem P-3016/2017. od 9. rujna 2019. prekinut je postupak u ovoj pravnoj stvari zbog smrti tužitelja.

8.1. Rješenjem ovog suda pod poslovnim brojem P-3016/2017. od 4. listopada 2021. nastavljen je postupak prekinut rješenjem ovog suda od 9. rujna 2019. te je kao tužiteljica označena ČVT.

9. Rješenjem ovog suda pod poslovnim brojem P-3016/2017. od 4. listopada 2021. prekinut je postupak u ovoj pravnoj stvari zbog smrti IV i PS.

9.1. Rješenjem ovog suda pod poslovnim brojem P-3016/2017. od 16. rujna 2022. nastavljen je postupak prekinut rješenjem ovog suda od 4. listopada 2021. i to tako da su kao tuženici označeni LV, CV, ŽV, BV i EV.

10. Rješenjem ovog suda pod poslovnim brojem P-1123/2024. od 10. travnja 2024. prekinut je postupak iza smrti DV te je istovremeno nastavljen postupak tako da je kao tužena označena ČV.

11. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem zemljišnoknjižnih uložaka od 16. travnja 2015. za z. u. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], rješenja o nasljeđivanju O-169/88 od 20 lipnja 1989., rješenje o nasljeđivanju O-164/1994. od 7. kolovoza 2003., O-4955/2019. od 2. rujna 2020., pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Ivana Barbalića, saslušanjem stranaka, saslušanjem, slušanjem svjedoka CVT.

12. Tužbeni zahtjev je osnovan.

13. Punomoćnik tužiteljice i punomoćnik tužene pod. 8 su popisali parnični trošak.

14. Prema članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012. i 152/2014.; dalje: ZV) vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

15. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Ivana Barbalića od 14. srpnja 2024. proizlazi da su predmetne čestica usklađene oblikom i površinom (uvid u BZP br. 1059, 1939, 2075, 2121, 2122, 2124, 2330, 30, 840). 11. lipnja 2024. izvršen je terenski očevid te je utvrđeno slijedeće kako predmet spora predstavljaju:

- čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici lica mjesta 1, lik označen točkama A-B-C-D-E-F-A, šrafiran plavom bojom, površine 2142 m². Predmetna čestica u naravi predstavlja zemljište obraslo u nisko raslinje i šumu. Čestica je sa sjeverne i južne strane omeđena suhozidom, dok istočna i zapadna međa ne egzistiraju na terenu. Čestici se pristupa makadamom preko susjednih čestica s južne strane.

- čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici lica mjesta 2, lik označen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-A, šrafiran plavom bojom, površine 2401 m². Predmetna čestica u naravi predstavlja zemljište obraslo u nisko raslinje sa par stabala maslina i par stabala trešnje te vodovodnim priključkom u centralnom dijelu čestice. Čestica je sa sjeverne strane omeđena žičanom ogradom i suhozidom, s južne i istočne strane suhozidom, a sa zapadne strane rubom cestovnog zemljišta. Čestici se pristupa asfaltiranom prometnicom sa zapadne strane.

- čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici lica mjesta 3, lik označen točkama A-B-C-D-A, šrafiran plavom bojom, površine 602 m². Predmetna čestica u naravi predstavlja zemljište obraslo u nisko raslinje i šumu. Čestica je s južne strane omeđena rubom makadama, dok ostale međe ne egzistiraju na terenu. Čestici se pristupa makadamom s južne strane.

- čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici lica mjesta 3 lik označen točkama E-F-G-H-I-E, šrafiran zelenom bojom, površine 598 m². Predmetna čestica u naravi predstavlja zemljište obraslo u nisko raslinje i šumu. Čestica je sa sjeverne strane omeđena rubom makadama, dok ostale međe ne egzistiraju na terenu. Čestici se pristupa makadamom sa sjeverne strane.

- čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici lica mjesta 3, lik označen točkama J-K-M-N-O-P-R-ST-J, šrafiran crvenom bojom, površine 1089 m². Predmetna čestica u naravi predstavlja zemljište obraslo u nisko raslinje i šumu. Zbog zaraštenosti i nepristupačnosti terena pristup čestici nije moguć, već je identifikacija izvršena preklopom službenog orto-foto snimka i katastarskog plana.

- čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici lica mjesta 4, lik označen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-A, šrafiran plavom bojom, površine 2847 m². Predmetna čestica u naravi predstavlja zemljište obraslo u nisko raslinje, objekt anagrafske oznake Put Grohota 12, ruševinu, objekt u rekonstrukciji (izgradnji) te dvorište (okućnicu) objekata. Predmetna čestica je sa sjeverne i zapadne strane omeđena betonskim zidom, s južne strane rubom objekta, s istočne strane suhozidom. Čestici se pristupa asfaltiranim putem s južne strane.

- čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici lica mjesta 4, lik označen točkama D-E-F-G-H-I-J-V-UT- D, šrafiran crvenom bojom, površine 487 m². Predmetna čestica u naravi predstavlja zemljište obraslo u nisko raslinje. Predmetna čestica je s istočne strane omeđena suhozidom, dok ostale međe nisu materijalizirane na terenu. Čestica zajedno s čest. zem. [katastarska čestica] predstavlja jedinstven posjed.

- čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici lica mjesta 5, lik označen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-IA, šrafiran plavom bojom, površine 5307 m². Predmetna čestica u naravi predstavlja zemljište obraslo u nisko raslinje, makiju i šumu. Predmetna čestica je sa sjeverne strane omeđena rubom makadama, dok ostale međe nisu materijalizirane na terenu. Čestici se pristupa makadamom s istočne strane.

- čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici lica mjesta 6, lik označen točkama A-B-C-D-A, šrafiran plavom bojom, površine 1309 m². Predmetna čestica u naravi predstavlja zemljište obraslo u nisko raslinje i šumu. Predmetna čestica je sa sjeverne, zapadne i južne strane omeđena rubom suhozidom, dok istočna međa nije materijalizirana na terenu. Čestici se pristupa makadamom sa zapadne strane preko susjednih čestica.

- čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici lica mjesta 6, lik označen točkama A-B-C-D-A, šrafiran plavom bojom, površine 2908 m². Predmetna čestica u naravi predstavlja zemljište obraslo u nisko raslinje i šumu. Predmetna čestica je sa sjeverne, zapadne i južne strane omeđena rubom suhozidom, dok istočna međa nije materijalizirana na terenu. Čestici se pristupa makadamom s južne strane.

- čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici lica mjesta 7, lik označen točkama A-B-C-D-E-F-G-A, šrafiran plavom bojom, površine 14308 m². Predmetna čestica u naravi predstavlja zemljište obraslo u nisko raslinje, makiju i šumu. Predmetna čestica je sa sjeverne i zapadne omeđena rubom makadama, dok ostale međe nisu materijalizirane na terenu. Čestici se pristupa makadamom sa zapadne i sjeverne strane.

16. Iz iskaza tužiteljice ŽVT od 22. listopada 2024. proizlazi da se udala za svog pok. supruga JS 1970. te je od tada pa do danas uvijek dolazila kada bi mogla na otok Šoltu. JS je preminuo 2019. Po dolasku na Šoltu upoznala je pok. tetu KV koja je već tada živjela u kući koja je, među ostalima predmet spora. Teta KV je bila udana za brata od Draženovog oca. Imala je jednog sina, ali joj je suprug živio u [adresa]. Zvao ju je da se i ona preseli u Australiju, međutim na isto nije pristala. Sin im je poginuo u II. svjetskom ratu te je sve skupa bio razlog da je prekinula kontakte sa suprugom koji nakon toga više nije htio čuti za nju, ali joj je rekao da ode kod njegovog oca, ĆS, koji je u to vrijeme živio u kući koja je predmet spora te je tako teta KV došla u tu kuću. Živjela je u njoj sve do pred kraj života kada je otišla živjeti na otok Hvar. Za svo vrijeme dok je teta KV tu živjela, dakle nekih 35, 40 godina njen pok. suprug JS je financijski pomagao tako da je plaćao sve račune, financirao je popravak krova i slično, a fizički su sve te nekretnine obrađivali svi iz obitelji. JS je otišao u Francusku negdje 1967., 1968., a dok nije otišao i on je pomagao u obrađivanju. JS je imao sedmero braće i sestara. Kako su predmetne nekretnine izgledale u naravi, odnosno što se na njima obrađivalo tih davnih godina nije joj poznato, ali može potvrditi da se stara kuća urušila te da ju je njen suprug 2018. doveo u stanje u kojem je ona danas. Njen suprug je to napravio jer se radi o kući njegovog oca. Isto tako suprug je od svojih braće i sestara otkupio njihove dijelove i to tako da ih je isplatio na svim ovim nekretninama. S obzirom da je u Hrvatsku na otok Šoltu dolazila otprilike jedan put godišnje nije je puno interesiralo gdje se nalaze sve ove nekretnine, ali isto tako ima dokaze da je njen suprug nekretnine otkupio od svojih braće i sestara i zato polaže pravo na iste. Nitko nikada do trenutka podnošenja ove tužbe nije osporavao da bi isto pripadalo JS. Nekretnine koje su predmet spora, a kada joj je predočena skica lica mjesta listovi od 326. do 332. prikazane su na navedenoj skici. Tuženike ne poznaje. Pok. teta ŠS je oporukom sve ostavila pok. ĆS. Jedino je ona u posjedu ključeva od stare kuće koja je predmet spora. Svekar ĆS brinuo se o maslinjacima i do trenutka smrti, dakle 2003. 6 godina prije smrti ĆS se ponovno oženio, a njen pok. suprug JS je novoj ženi od svog oca plaćao, odnosno financirao sve što je potrebno za održavanje kuće i to 370,00 eura mjesečno u razdoblju od 6 godina. Čula je da se priča da KV ima svoju rodbinu, ali nikoga nije poznavala. O tome joj je pričala sama teta KV. Kada je KV umrla saznala je kad je došla jedno ljeto na odmor od rodbine, svaki put kad bi došli u Hrvatsku otišli bi na groblje. Pok. svekar ĆS u to vrijeme je imao oko 85 godina te se ne sjeća je li i kada je on rekao svom sinu za smrt KV. Ne zna kada je umro suprug od pok. KV je li bio ostavinski postupak iza njega i tko ga je naslijedio. Ne zna je li na ostavinskom postupku iza ĆS prezentirala oporuku kojom je KV svoju imovinu ostavila pok. ĆS.

17. Iz iskaza tužene pod 8. ĆV od 22. listopada 2024. proizlazi da je pok. teta KV od njene mame teta, odnosno od njene pok. bake rođena sestra. Sjećam se da se pričalo da joj je sin nestao na Sutjesci za vrijeme II svjetskog rata te je proglašen nestalim, a teta KV se uvijek nadala da će se vratiti. Negdje 5-6 godina pred smrt došla je živjeti u [adresa] kod svoje nećakinje DV. Sjeća se priča da se tih zadnjih par godina njenog života nisu baš najbolje brinuli o njoj u staroj kući pa da su je tako smjestili u neku malu kuću do, da joj nisu davali ni vodu i slično zbog čega je na poziv svojih sestara i došla živjeti u [adresa], koji razlog je tomu nije mi poznato. Na ostavinskoj raspravi iza pok. tete KV nisu se spominjale nikakve nekretnine. Nije joj poznato da bi ista oporukom bilo što ostavila bilo kome. Na pitanje tko je obnovio staru kuću navodi da je za to prvi put saznala nakon podnošenja tužbe. Ako nije postojala nikakva oporuka, odnosno ako nikome nije ništa ostalo po njoj bi svi nasljednici bili suvlasnici. Tužiteljicu je prvi put upoznala na očevidu. Sjeća se da je kao djevojčica odlazila na neke od ovih nekretnina te potvrđuje da se sjeća da su bile masline koje su se obrađivale. Pok. KV je išla živjeti na Šoltu jer se udala u tu obitelj i otišla zbog toga. Poznato joj je da je njen suprug otišao raditi vanka, a gdje točno ne zna, niti zna koliko dugo. Cijeli život je KV živjela na [adresa] osim što je zadnjih par godina otišla na Hvar. Ne sjeća se je li s L ikada razgovarala. Zadnji put je bila na [adresa] prije neke 4 godine prije očevida. Znala je gdje je stara kuća, ali nije znala gdje su maslinici. O maslinama su se brinuli svi koji su živjeli u staroj kući. Ne zna zašto nije do podnošenja tužbe pokrenuli postupak radi naknadno pronađene imovine. Nije poznavala pok. JS niti je poznavala pok. ĆS. Pok. KV je živjela tako što je obrađivala zemlju dok je to mogla, sve navedeno poznato joj je po priči.

18. Iz iskaza tuženika TV od 18.veljače 2025. proizlazi da bi objasnio prirodu odnosa između njega i njegove pok. strine KV, mora se vratiti malo u prošlost. KV je sestra njegovog pok. oca, TS koji je bio najmlađe dijete u obitelji, ali dok je KV bila najstarije dijete u obitelji od njih osmero djece. Na određen način pok. KV je preuzela ulogu i majke prema njegovom ocu, tako da se taj poseban odnos zadržao i kasnije. Oko 20tih godina prošlog stoljeća KV udajom odlazi živjeti iz [adresa] na otok Šoltu, dok njegov otac kasnije odlazi na studij u Zagreb. Međutim, u toku tih godina muž pok. KV nestaje negdje u Južnoj Americi, dok njen sin pogiba u prvom Splitskom odredu 1942. Tako se KV zatekla potpuno sama u relativno stranom okruženju. Pok. otac dolaskom u Split preuzima na određen način skrb o svojoj sestri, u smislu toga da ostvaruje prava koja su joj pripadala kao majci palog borca. Tako je KV postala financijski neovisna. Međutim, pok. otac je dalje redovito više puta godišnje obilazio KV, brinuo o svemu što je njoj trebalo, a ljubav prema njemu ona je prenijela na njega, kao jedinog nasljednika obiteljskog imena. Kako je njegov otac iznenada preminuo 1974. dok je on studirao u [adresa], pok. KV mu je financijski pomagala tijekom ostatka studija. Povratkom u Splitu 1976. je preuzeo ulogu pok. oca jer je bio emocionalno vezan za pok. KV. Obilazio je više puta godišnje, rješavao probleme koje je imala, s time da je ona bila financijski neovisna. Stoga je ona izrazila želju da cijelu svoju nepokretnu imovinu prepiše na njega negdje oko 1982. Međutim, pok. ĆS, brat njenog nestalog supruga, koji je živo s njom u zajedničkoj kući u [adresa] na otoku [adresa] bio je izrazito nezadovoljan takvom idejom. Tako mu se teta KV požalila na njegove riječi da će joj, ukoliko imovinu prenese na njega, na određen način zagorčati zajednički život. Stoga je u dogovoru s njom odustao od takve ideje. Međutim, pokušao je to riješiti na način da sagrade zaseban stambeni objekt za nju. Stoga su sklopili ugovor prema kojem bi ona odnosno tuženik TV u njeno ime podigao kredit kod Saveza udruženja boraca NBO-a koji su bili vrlo povoljni, a na jednoj od njenih građevinskih parcela podigli manju zgradu, u kojoj bi ona doživotno obitavala, a on bi bio vlasnik i vraćao iznos kredita. O tome posjeduje i dokument. Međutim kako se sredinom 80tih godina njezino zdravlje, koje je on osobno nadzirao, značajno pogoršalo, dogovorno su odlučili da se KV vrati u svoje rodno mjesto [adresa], gdje bi živjela s obitelji svoje pok. sestre ĐV. Tako je do svoje smrti KV živjela u [adresa]. Dakle jedini članovi obitelji TV koji su imali bliski odnos sa KV su on i obitelj pok. ĐV, točnije njena kćerka DV. Stoga su poslije smrti KV dogovorno odlučili da se postojeća novčana sredstva prenesu na AS, s kojom je KV živjela do smrti, dok su prava u pogledu zemljišta prema izjavi same KV bila prenesena na njega. Naravno ne pismenim nego usmenim putem. O tome može posvjedočiti kćer pok. DV, KS, koja živi u [adresa] i njen sin ĐS koji živi na Hvaru. Ovim je želio pokazati upravo zašto smatra da ima pravo na određen dio imovine pok. KV. Vezano za staru kuću na otoku [adresa] napominje da je pok. KV od obitelji svog djevera ĆS najviše povjerenja imala u najmlađeg sina pok. ĆS, to je bio JS. Kako je on već ranije odustao od bilo kakvih prava na samu zgradu, dogovorno je prepustio nakon smrti KV pok. ĆS, a nakon smrti ĆS dogovorno se složio da kućom raspolaže i u nju ulaže sredstva JS. Što se tiče maslinika i vinograda pok. KV uz pomoć drugih održavala je dio maslinika, vinograda i smokava. U tome joj je pomagao pok. ZS ili GS, on, povremeno kada bi se zatekao na [adresa], a ponekad su angažirali i radnike. Naime, tijekom svog života na [adresa] pok. KV je ne iz potrebe već običaja željela održati i maslinike i vinograde u funkciji. Potvrđuje da se radi o tim maslinicima i nekada vinogradu na fotografijama skice lica mjesta listovi 326-332 spisa. Isto se obrađivalo do sredine 80tih dok nije otišla na Hvar, osobno isto nakon što je ona otišla na otok Hvar nije obrađivao jer mu isto nisu dopuštali obveze. Pok. GS je dio, a nakon što je KV otišla na Hvar, održavao i dalje. Povremeno bi mu poslao maslinovo ulje. Nakon smrti KV pok. JS kao najbliži njoj član suprugove obitelji, pok. ZS kao susjed koji joj je pomagao u svakodnevnom životu i njega izvješćivao o njenim potrebama i on dogovorili su se o podijeli te imovine kako im je teta KV ukazala kao njoj najbližim osobama. Dakle, to je bilo početkom 80tih kada je ona odustala od ideje da cijelu imovinu ostavi njemu na čemu on nije inzistirao. Smatrali su, odnosno teta ŠS da će na taj način zadovoljiti potrebe obitelji pok. ĆS jer mu je JS bio sin, zadovoljiti njegove interese a i interese VS koji je u naravi i obrađivao dio tih njenih zemalja radi same njene dobi i zdravstvenog stanja. Dakle, njih troje su bili suglasni s takvom podjelom imovine. U toj diobi predmetne nekretnine su pripale JS. U tom ugovoru o diobi nekretnine i njemu i pok. ZS i Pok. JS pripale su neke nekretnine na otoku [adresa], potvrdno ali se ne radi o tuženim nekretninama. JS bavio se maslinama te ističe da bi se odnosilo na periode kada bi se vratio iz Francuske.

19. Iz iskaza svjedokinje CVT od 10. lipnja2025. proizlazi da je pok. suprug tužiteljice od njezine majke brat. U kući koja je predmet spora živjela je pok. teta KV sa njenim djedom ĆS. Kad kaže živjela misli na to da su doslovno vrijeme provodili zajedno. Može potvrditi i to da su nekretnine koje su predmet spora, a koje su joj predočene na fotografijama listovi spisa 324-332 bile vlasništvo ili tete KV ili njenog pok. djeda ĆS, nije sigurna, ali potvrđuje da je teta KV sve što je imala ostavila njenom pok. djedu ĆS, a ĆS svom sinu JS. Nekretnine koje je imala teta KV pomagao je obrađivati njen djed ĆS, pok. JS s tim da je pok. JS i financijski plaćao druge ljude koji su obrađivali tu zemlju. Braća i sestre pok. JS su se složile s tim da nekretnine od tete KV pripadnu pok. JS. Jedan od razloga za to je bio i taj jer je JS bio u financijskoj mogućnosti pomagati i KV i svom pok. ocu i maćehu. Nitko od uže i šire obitelji nije nikada osporavao ili postavljao pitanja da bi teta KV svoje nekretnine ostavila ĆS a ĆS pok. JS. Osobno ju i vrijeđa da bilo tko polaže pravo na zemlju, a nije se 50 godina pojavio na lice mjesta. Teta KV je otišla pred kraj života živjeti na Hvar jer su došli po nju. Već je tada bila u većim zdravstvenim problemima. Misli da nije bila ni svjesna što se događa. Nekretnine koje su joj prikazane iz sudskog spisa nekada su bili maslinici, vinogradi ili šume s tim da je šuma bila na onim dijelovima koji su malo dalje kuće. Pok. JS je bio taj koji je financirao izgradnju kuće, danas tužiteljica. Radilo se o oronuloj kući koja se doslovno raspala a koju je JS isfinancirao. Da nije danas bi doslovno bila urušena. I sama je još kao dijete zajedno sa majkom, ocem odlazila kod djeda te su se dobro slagali sa tetom KV. Sprovod pok. tet KV je financirao pok. JS. Obitelj od tete KV, sestra nećakinje kod kojih je bila do kraja života ih nisu obavijestiti o smrti nego su obavijestili JS kako bi mogao nadoknaditi trošak. Po priči joj je poznato da je suprug ostavio, a sin joj je poginuo, suprug od tete KV je od njenog djeda ĆS brat. Kada je suprug tužiteljice uređivao kuću ostale nasljednike nije zanimalo hoće li uređivati kuću, ostali nasljednici pojavili su se tek kada je JS podigao novu kuću. Potpisala je pred svjedocima da ostavlja sve pok. ĆS. Nije sigurna je li iza njene smrti, iza smrti pok. KV, vođen ostavinski postupak.

20. Čitanjem zemljišnoknjižnih uložaka od 16. travnja 2015. za z. u. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je na kat. čest. [katastarska čestica] kao suvlasnica za ¼ dijela upisana KV, na kat. čest. [katastarska čestica] kao vlasnica za cijelo upisana je KV, na kat. čest 195, 1599 i 2937 kao valsnica za cijelo upisana je KV, na kat. čest. [katastarska čestica] kao vlasnica za cijelo upisana je KV, na kat. čest. [katastarska čestica] kao valsnica za cijelo upisana je KV, na kat. čest. [katastarska čestica] kao suvlasnica za 300/2431 dijela upisana je KV, na kat. čest. [katastarska čestica] kao suvlasnica za 294/589 dijela upisana je KV, na kat. čest. [katastarska čestica]. kao suvlasnica za 24/128 dijela upisana je KV i na kat. čest. [katastarska čestica] kao suvlasnica za ½ dijela upisana je KV.

21. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju ovoga suda pod poslovnim brojem: O- 169/88 od 20. lipnja 1979. utvrđeno je da je kao nasljednica iza ŠS rođ. TV utvrđena ĐV ud. ĐS, sestra. U ostavinu nisu ušle predmetne nekretnine, nego samo pokretnine. Zakonski nasljednici ZV, HS, VV, TV i DS odrekli su se svog neslijednog dijela te su ih ustupili ĐV.

22. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju ovoga suda pod poslovnim brojem: O- 164/94 od 7. kolovoza 2003. utvrđeno je da su kao nasljednici iza ZV utvrđeni ČS i JV.

23. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva odnosno suvlasništva k. čbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

24. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka savjesne ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, ovaj sud tužbeni zahtjev smatra osnovanim.

25. Treba ponajprije istaći da tužitelj činjeničnim obrazloženjem konkretnog tužbenog zahtjeva određuje pravnu kvalifikaciju određenog spornog odnosa, a koju pravnu kvalifikaciju, sukladno odredbi članka 186. stavak 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 26/1991., 34/1991., 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013 i 89/2014.; dalje: ZPP-a) utvrđuje sud. Činjenice kojima tužitelj opravdava istaknuti tužbeni zahtjev, činjenice koje su važne za donošenje odluke o usvajanju tužbenog zahtjeva i koje tvore činjeničnu osnovu tužbe, nedvojbeno upućuju na zakonski osnov stjecanja prava vlasništva tužbom obuhvaćenih nekretnina ispunjenjem pretpostavki za primjenu instituta dosjelosti.

25.1. Dosjelost je originarni način stjecanja vlasništva na temelju zakona što znači da onaj kojemu se glede neke stvari ispune (zakonom određene) pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na stvari u trenutku ispunjenja tih pretpostavki. Pri tom valja istaći da su za stjecanje stvarnih prava na nekretninama temeljem odredbe članka 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014.; dalje: ZV) mjerodavni propisu koji su bili važeći u vrijeme stjecanja takvog prava.

25.2. S obzirom na to da je prednik tužiteljica stupio u posjed nakon smrti prednice pok. KV, dakle krajem 1988., to je vrijeme dosjelosti protjecalo u pravnom režimu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Sl. list SFRJ" broj 6/80.; dalje: ZOVO) koji je preuzet Zakonom o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/1991. – kao zakon Republike Hrvatske) i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj:

91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., dalje: ZV),

25.3. Članak 28. stavak 4. ZOVO-a govori o vremenu stjecanja prava vlasništva od 20 godina, a to je vrijeme potrebno za savjesnog posjednika nepokretne stvari po tom propisu. No, odredba iz članka 8. stavak 2. ZOVO-a traži za stjecanje prava vlasništva nekretnine 10 godina za savjesnog i zakonitog posjednika.

25.4. Međutim, osim samostalnog posjedovanja traži se i određena kvaliteta posjeda, a to je pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik ne zna ili i opravdanih razloga ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Nepošten je posjednik onaj tko zna ili je mogao znati da stvar nije njegova. Također, u smislu članka 159. stavak 3. ZV-a traži se pošten posjed, a u smislu članka 18. stavak 5. ZV-a poštenje posjeda se ne presumira.

25.5. Prema članku 159. ZV-a dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedovanjem stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme (1.).

Zakoniti, istiniti i pošten posjednik stječe dosjelošću vlasništvo protekom deset godina, a pošteni posjednik protekom 20 godina (2. i 3.).

26. Tužiteljica tvrdi da je predmetne nekretnine njen pok. suprug JS stekao od svog pokojnog oca ĆS, a ĆS od pok. prednice tuženika KV s kojom je živio veliki dio svog života.

27. Među strankama nije sporno da je pok. KV bila vlasnica odnosno suvlasnica nekretnina koje su predmet spora, kao i da je pok. KV živjela s pok. svekrom ĆS. Utvrđeno je da je najviše povjerenja imala je u pok. JS koji je ulagao sredstva i obnovio staru kuću u kojoj je živjela pok. KV. Utvrđeno je i to da je pok. KV predmetne nekretnine ostavila svom svekru ĆS, a ĆS svom sinu JS, što je bila i želja pok. KV. Pok. JS je isplatio ostalu braću i sestre. Predmetne nekretnine osim stare i nove kuće predstavljaju i nekad maslinike i vinograd koje je pok. KV uz pomoć drugih održavala. U tome joj je pomagao pok. GS, pok. JS koji je i financirao radnike koji su se brinuli za masline, vinograd. Na terenu su i danas vidljivi suhozidi, a i sam JS se brinuo o maslinama kad bi došao iz Francuske, osim što je financirao radnike koji su to radili za njega, financirao je i obnovu kuće. Sve navedeno jasno proizlazi iz iskaza tužiteljice, tuženika TV i svjedokinje CVT. Iskazi se međusobno nadopunjavaju, identični su o odlučnim činjenicama radi čega se i prihvaćaju. Tvrdnje tužene RV o tome da su se tuženik dr. TV i JS dogovorili o tome kako će svjedočiti, osim što nemaju uporište u niti jednom izvedenom dokazu, nerealne su i ničim dokazane. Sama činjenica da je pok. KV imala zakonske nasljednike i da je pok. JS znao za njih, ne čini ga nepoštenim posjednikom. Nitko od tuženika za života pok. KV nije s istom kontaktirao, komunicirao, dolazio na Otok Šoltu, bar sudu isto nisu niti pokušali dokazati, da bi znali njenu pravu volju u pogledu njene imovine i tko je, kada i kako održavao i obrađivao premetne nekretnine. Svo to vrijeme nitko od tuženika nije osporavao niti postavljao pitanje prava vlasništva predmetnih nekretnina koje je prednik tužiteljice gospodarski iskorištavao i prije smrti, ali i nakon smrti pokojne KV manifestirajući svoja vlasničkopravna ovlaštenja na očigled svih. Tužena ĆV je izjavila da se ne sjeća se je li s L ikada razgovarala, zadnji put je bila na [adresa] prije neke 4 godine prije očevida. Znala je gdje je stara kuća, ali nije znala gdje su maslinici. Zna da su se maslinama brinuli svi koji su živjeli u staroj kući. Ali zna i to da pok JS, kojeg nije poznavala kao niti što nije poznavala njegovog pok. oca, nije mogao biti pošteni posjedik, niti može biti vlasnik predmetnih nekretnina. Isti onaj JS kojeg nikada nije upoznala. Neživotno i nerealno. Utvrđenom je dodati da su tijekom postupka svi tuženici osim TV i FV, ĆV te IS bili pasivnu što navodi na zaključak da se slažu sa navodima tužbe.

28. Kad se uzmu u obzir svi naprijed navedeni dokazi i utvrđene činjenice dolazi se do zaključka da je prednik tužiteljice u nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina od 1988. koje je gospodarski iskorištavao bilo osobno bilo putem radnika koje je financirao, a sve sukladno volji i želji pok. KV. Tuženici tužiteljici nisu ništa osporavali niti su bili u ikakvom kontaktu niti sa prednicom pok KV niti s pok. JS. S obzirom na to da predniku tužiteljice rok dosjelosti nije protekao do stupanja na snagu ZV-a (1. listopada 1996.), a rokovi dosjelosti koji su počeli teći prije njegovog stupanja na snagu koji do tog trenutka nisu istekli, se uračunavaju (članak 166. ZV-a), to je tužiteljici dosjelost protjecala kroz dva pravna režima, u pravnom režimu ZOVO-a i ZV-a. Posjed se smatra samostalnim i poštenim, a te predmnjeve nisu oborene pa su tužiteljici ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Čitavo to vrijeme prednik tužiteljice se ponašao kao vlasnik, tuženici, a ni treće osobe, nisu osporili pravo vlasništva, iako je svoja vlasničkopravna ovlaštenja manifestirao njima na očigled. Za postojanje dobre vjere kod posjedovanja dovoljno je da je posjednik uvjeren da stvar, odnosno nekretninu posjeduje na temelju valjanog pravnog osnova, a što je slučaj.

29. Zaključno, tužiteljica se prema utvrđenjima ovog suda putem svog prednika nalazi u stvarnom i faktičnom posjedu predmetne nekretnine, radeći je kao svoju i za sebe, kako je vrijeme od 20 godina proteklo do podnošenja ove tužbe, dolazi se do zaključka da je tužiteljica u posjedu do danas.

30. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka Ivana Barbalića kao stručan i argumentiran u cijelosti prihvaća ovaj sud, a niti stranke nisu imale primjedbi na isto.

31. Sud je odbio prijedlog za prekid ovog postupka do okončanja postupka za naknadno pronađenu imovinu iza pok. KV jer je po mišljenju ovog suda odluka u ovom predmet prethodno pitanje za odluku u ostavinskom postupku povodom prijedloga za naknadno pronađenu imovinu.

32. Sud je odbio i prigovor mjesne nenadležnosti pozivom na članak 50. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 26/1991., 34/1991., 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/22. i 153/2023.; dalje: ZPP-a)

33. Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a i u skladu s Odvjetničkom tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe 100 bodova, za zastupane na ročištima od 6. svibnja 2019. 50 bodova, za sastav podnesaka od 15. listopada 2019., 28. listopada 2019., 15. siječnja 2021., 4. studenoga 2021., 8. svibnja 2024. i 22. listopada 2024. po 25 bodova, za zastupanje na ročištima od 12. rujna 2019., 11. lipnja 2024 (očevid), 22. listopada 2024., 18. veljače 2025., 10. lipnja 2025. i 10. veljače 2026. po 100 bodova, za zastupanje na ročištu od 21. listopada 2025. 25 bodova, dakle ukupno 925 bodova što pri vrijednosti boda sa zatraženim paušalom od 2,00 eura daje iznos od 1.850,00 eura. Na navedeni iznos trebalo je nadodati 25% PDV-a u iznosu od 462,50 eura što daje iznos od 2.312,50 eura. Navedeni iznos trebalo je povećati za trošak vještačenja za 400,00 eura, trošak rada zastupnika za primanje pismena u iznosu 66,36 eura, trošak sudske pristojbe presude i tužbe u iznosu od po 53,09 eura, dakle ukupno 2.885,04 eura.

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 3.428,72 eura, zahtjev se odbija kao neosnovan.

34. Solidarnost dužnika se nikada ne pretpostavlja. Za njezin nastanak uvijek je potrebna pravna osnova, odnosno zakon kojim je solidarnost propisana ili pravni posao kojim je solidarnost ugovorena. U konkretnom slučaju izostalo je i jedno i drugo. Za napomenuti je da prema članku 161. stavak 3. ZPP suparničari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari odgovaraju solidarno i za troškove dosuđene protivnoj strani, pa kako tuženici ovdje nisu odgovorni solidarno u glavnoj stvari to nije bilo mjesta prihvaćanju zahtjeva tužitelja za nalaganje solidarne naknade troškova.

35. Odluka o zateznim kamatama donesena je u skladu s odredbom članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021. i 114/2022.; dalje: ZOO) i u skladu s Uredbom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 156/2022.).

36. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 24. ožujka 2026.

Sutkinja

Jelena Lončar

PRAVNA POUKA:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tužene pod 8.

- pun. tužene pod 9.

- pun. tuženika pod 12. i 13.

- tuženici 1. i 6. (putem zastupnika za primanje pismena – odv. MS)

- tuženici od 2. do 5., pod 7., pod 10. i 11., od 14. do 19.

- u spis