P-1290/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SINJU

Sinj, Petrovac 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sucu Boži Šitumu, u pravnoj stvari tužitelja LV pok.AV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Mireli Perković, odvjetnici u Sinju, protiv tuženika Grad Sinj, OIB: 03210055420, Dragašev prolaz 24, radi prava vlasništva nekretnine, nakon zaključene glavne rasprave, javno održane dana 11. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i zastupnika tuženika, dana 23. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e:

I. Utvrđuje se da je tužitelj LV pok.AV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik za cijelo nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak površine 1265 m2, zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], pa je slijedom toga tužitelj ovlašten na temelju ove presude u zemljišnim knjigama Naslovljenog suda zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime uz istovremeni upis brisanja tog prava s imena tuženika.

II. Nalaže se tuženiku, da u roku 15 dana, pod prijetnjom ovrhe, naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 800,00 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku počev od presuđenja, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pa sve do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio ovom sudu tužbu radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, navodeći da je predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem svog oca pok. AV pok. LV iz [adresa] zajedno sa svojim bratom sada pok. MV pok. AV temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Sinju, Posl. br. O-436/96 od 15.10.1996.g., a potom je tužitelj stekao predmetnu nekretninu usmenim dogovorom sa svojim bratom pok. ŠV pok. AV. Navodi se da je iz povijesti promjena na katastarskim česticama DGU, Područni ured za katastar Split, Odjel za katastar nekretnina Sinj, od 17.01.2025.g.,Klasa: 930-04/24-05/412, Urbroj: 541-28-03/8-25-3, razvidno da su tužitelj i njegov brat pok. SV pok. AV bili upisani kao suposjednici dijela predmetne nekretnine temeljem naprijed navedenog Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Sinju iza smrti njihova oca pok. AV pok. LV iz [adresa] i to u posjedovnom listu: 63 K. O. [katastarska općina].

1.1. Nadalje se navodi da je tužitelj stekao predmetnu nekretninu i temeljem dosjelosti budući da se samostalno i putem svojih pravnih prednika nalazi u mirnom i neprekinutom posjedu predmetnih nekretnina preko 100 godina i nikada nitko treći tužitelju ni njegovim pravnim prednicima nije osporavao vlasništvo i posjed predmetne nekretnine. Naime, tužitelj i njegovi pravni prednici su godinama u posjedu predmetne nekretnine koja je najprije bila pašnjak koji su kosili i koristili za ispašu svoje stoke, a kasnije je jedan dio prerastao u šumu te su ga koristili i koriste za sječu drva za ogrjev. Tuženik Grad Sinj nikada nije bio u posjedu predmetne nekretnine.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu te ga predlaže odbiti kao neosnovanog navodeći kako je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju, Grad Sinj je upisan kao vlasnik č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], te tužitelju osporava stjecanje vlasništva na temelju dosjelosti, usmenog dogovora i nasljeđivanjem (budući tužitelj nije dokazao pravni slijed nasljeđivanja). Nadalje se navodi da je u posjedovnom listu Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Odjel za katastar nekretnina Sinj,posjedovni list: 437, Grad Sinj upisan kao posjednik č. zem. [katastarska čestica] (kršani, pašnjak), površine 1265 m2, K. O. [katastarska općina], te uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama DGU, Područni ured za katastar Split, Odjel za katastar nekretnina Sinj, od 17. 01. 2025.g, Klasa:930-04/24-05/412, Urbroj:541-28-03/8-25-3, toč.8. razvidno je da je došlo do zabilježbe vlasništva na Grad Sinj, temeljem Obavijesti Z-521/09, Općinskog suda Sinj od 14. rujna 2009.g. Tuženik, Grad Sinj drži da se nisu ispunile sve navedene pretpostavke za priznanje prava vlasništva dosjelošću. Navodi se da posjed tužitelja nema zakonsku kakvoću da bi se putem dosjelosti moglo steći pravo vlasništva na zemljištu u vlasništvu Grada Sinja kao jedinici lokalne samouprave. Slijedom navedenog predloženo je da Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju odbije tužbu kao pravno neosnovanu uz osudu tužitelja na snošenje parničnog troška.

3. U dokazne svrhe pregledani su: izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, izvod iz posjedovnog lista br. 437 k. o. [katastarska općina], povijesni zemljišnoknjižni izvadak, Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Sinju posl. br. O-436/96 od 15. listopada 1966. iza pok. AV pok. LV, povijest promjena na katastarskim česticama od 17. siječnja 2025., Izjava OV od 10. prosinca 2025., sa prilogom (popis nekretnina koje su bile predmet diobe između tužitelja i njegovog brata pok. MV). Proveden je i dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta GV, izveden je dokaz saslušanja svjedoka HV i ČV, izjava OV.

4. Predmet spora je utvrđenje prava vlasništva nekretnine kat. čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak površine 1265 m2, zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], na temelju dosjelosti.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Nesporno je da je kao nositelj prava vlasništva sporne nekretnine, u zemljišnim knjigama ovog suda, upisan upravo tuženik, Grad Sinj.

7. Uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta GV, utvrđeno je da predmetna nekretnina 789/10 k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja livadu sa mjestimičnom šumom. Predmetna je nekretnina sa svoje južne, zapadne i sjeverne strane definirana suhozidom, sa svoje istočne strane betonskim zidom.

8. Saslušani su svjedoci HV i ČV koji su u bitnome isto iskazivali, obzirom da žive u neposrednoj blizini iste, da je predmetna nekretnina od kad pamte za sebe u posjedu obitelji tužitelja, oca tužitelja pok. AV. Obitelj tužitelja je koristila predmetnu nekretninu za ispašu. Da nakon smrti AV nisu upoznati sa detaljima obiteljske diobe, ali da nikad nitko nije osporavao niti ometao posjed predmetne nekretnine bilo pok. AV, bilo njegovim nasljednicima, te da svi u selu znaju da predmetna nekretnina pripada njima. Da Grad Sinj nema nikakva prava na predmetnoj nekretnini.

9. Uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama, Odjela za katastar nekretnina Sinj, razvidno je da su, do 2015. godine kao posjednici iste bili upisane fizičke osobe, AV, pa i tužitelj i SV, brat tužitelja, a od 2015. Grad Sinj.

10. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Sinju, posl. br. O- 436/96, razvidno je da su nasljednici iza AV, tužitelj i SV.

11. Prema odredbi članka 28. stavak 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (“Narodne novine” broj 53/91, 9/92, 77/92) savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. U članku 30. istog Zakona navodi se da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, time da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici.

12. Prema odredbi članka 159. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 114/01, 79/06) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Odredbom stavka 2. istog članka predviđeno je da samostalni posjednik čiji je posjed zakonit, istinit i pošten, stječe nepokretnu stvar dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a prema odredbi stavka 3. tog članka samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina.

13. Propisano je da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovog članka.

14. Nadalje, potrebno je navesti kako je prema shvaćanju ovog suda, u konkretnom slučaju u vrijeme dosjedanja potrebno uračunati vrijeme od kada su se tužiteljevi prednici nalazili u posjedu predmetne nekretnine do 17. studenoga 1999., a sukladno članku 388. ZVDSP-a i to stoga što u vrijeme dosjedanja, sukladno shvaćanju Europskog suda za ljudska prava izraženim u odlukama L (Zahtjev broj: 35298/04), A (Zahtjev broj:22768/12) i M i dr. (Zahtjev broj: 37685/10) protiv Republike Hrvatske, treba uračunati i vrijeme do 8. listopada 1991., a ovakav stav zauzet je i u recentnoj sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske (odluka broj Rev-2776/2016-2 od 29. siječnja 2019.). Republika Hrvatska je, kao članica Europske unije i Vijeća Europe, dužna primjenjivati odredbe (Europske) Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10, u daljnjem tekstu: Konvencija) i njezinih Protokola, kao i primjenjivati pravna stajališta prihvaćena odlukama Europskog suda za ljudska prava (odjeljak II. 2. Konvencije).

17. Dakle, pretpostavke za dosjelost su posjed određene kakvoće, vrijeme zakonom određeno, te sposobnost stvari da bude u vlasništvu, odnosno sposobnost biti vlasnikom te stvari.

18. Sud je poklonio vjeru saslušanim svjedocima, kao logičnim, uvjerljivim i neposrednim imajući u vidu da je riječ o ljudima koji imaju svakodnevna saznanja o predmetnoj nekretnini a nisu zainteresirani za ishod ovog postupka. Isti iskazuju o načinu stjecanja vlasništva tužitelja, kao i o posjedu prednika tužitelja, imajući u vidu da je riječ o ljudima koji su cijeli život prisutni u neposrednoj blizini predmetne nekretnine, koji imaju neposredna saznanja o posjedu tužitelja i njihovih prednika, za koje je utvrđeno, iskazima svjedoka, da su desetljećima u posjedu predmetne nekretnine te da su izvršavane posjedovne čine na istoj, od kada svjedoci pamte, dakle 60-ih godina prošlog stoljeća. Također, iz iskaza istih je razvidno da je još i pravni prednik tužitelja, AV, imao posjed predmetne nekretnine i vršio posjedovne čini na istoj. Iskazi svjedoka su kompatibilni s priloženim ispravama posebno povijesti promjena na katastarskim česticama, Odjela za katastar nekretnina Sinj, iz koji je razvidno da je tužitelj bio upisan i kao suposjednik predmetne nekretnine.

19. Nadalje, uvidom u ovjerenu Izjavu OV, sud zaključuje da je izvršena dioba između tužitelja i njegovog pk. brat MV, u pogledu ove nekretnine te da je tužitelj dokazao pravni slijed unutar obitelji. Iz navedenog proizlazi da je tužitelj, računajući posjed prednika, u posjedu predmetne nekretnine, dugi niz godina, desetljećima, dakle kroz vremenski period duži od 60 godina, da je navedeni posjed pošten, jer nisu imali, tužitelj i prednici, razloga sumnjati da im ne pripada pravo na posjed, radi čega je prihvaćen, tužbeni zahtjev u cijelosti.

20. Tužitelju se, temeljem čl. 154. st.1. ZPP-a, a sukladno važećoj odvjetničkoj Tarifi, VPS i popisanom trošku, trebalo obistiniti trošak, sastava tužbe, zastupanje od 15.10.2025. god, sudjelovanje na uviđaju od 8.12.2025., zastupanje na ročištu od 11. 02. 2026. god.,. što zbrojeno daje iznos od 800,00 eura.

21.Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

S U D A C

Bože Šitum

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DN-a:

1. pun. tužitelja

2. tuženik

Nakon pravomoćnosti

Porezna uprava, Ispostava Sinj