REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zadru - Stalna služba u Benkovcu
Stjepana Radića 10
23420 Benkovac
Poslovni broj: P-1831/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, po sucu Igoru Berghausu, u pravnoj stvari tužiteljice ŠŽ (OIB [osobni identifikacijski broj]), [adresa], zastupana po punomoćniku Šimi Lukačiću, odvjetniku u Biogradu na Moru, Dr. Franje Tuđmana 9, protiv tuženika 1) JŽ (OIB [osobni identifikacijski broj]), [adresa], 2) ĆŽ, [adresa], 3) NŽ, 1/27 Bathurst St., Liverpool NSW 2170, Australija, zastupani po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Vukušić Bokan i partneri d.o.o., Zadar, Stjepana Radića 8, radi utvrđenja, nakon glavne, javne rasprave održane dana 12. veljače 2026.g. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja odvjetnice Paule Eškinje i punomoćniku tuženika, dana 24. ožujka 2026.g.
p r e s u d i o j e
Odbijaju se tužbeni zahtjevi koji glase;
I - Utvrđuje se da nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća površine 246 m2, dvorište površine 2656 m2, zgrada površine 48 m2, sveukupne površine 2950 m2, ne predstavlja ostavinu ostavitelja ŠŽO, rođenog **.**.1930., a umrlog **.**.2016.
II - Utvrđuje se da je tužiteljica stekla valjani pravni osnov za uknjižbu prava vlasništva nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća površine 246 m2, dvorište površine 2656 m2, zgrada površine 48 m2, sveukupne površine 2950 m2, za cijelo, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da se tužiteljica na temelju ove presude u zemljišnim knjigama uknjiži kao vlasnica opisane nekretnine za cijelo uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika odnosno njihovog pravnog prednika, sve u roku od 15 dana.
III - Utvrđuje se da realni dio nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojem se nalazi kuća (a što će se precizirati nakon provedenog očevida na licu mjesta) ne predstavlja ostavinu ostavitelja ŠŽO, rođenog **.**.1930., a umrlog **.**.2016. te se utvrđuje se da je tužiteljica za cijelo stekla pravo vlasništva realnog dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem je se nalazi kuća (a što će se precizirati nakon provedenog očevida na licu mjesta) što su tuženici dužni priznati i trpjeti da se tužiteljica na temelju ove presude u zemljišnim knjigama uknjiži kao vlasnica opisane nekretnine za cijelo uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika odnosno njihovog pravnog prednika, sve u roku od 15 dana.
IV - Nalaže se tuženicima da u roku od 15 dana isplate tužiteljici iznos od 710.000,00 HRK/ 94.233,19 EUR uvećano za zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od dana podnošenja tužbe pa do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
V – Dužna je tužiteljica tuženima nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 10.650 EUR u roku od 15 dana.
VI - Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška u iznosu od 3.565,46 EUR
Obrazloženje
(1)Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je Rješenjem posl.br. O- 1960/16, UPP/OS-314/16 od 14. veljače 2020. upućena u parnicu radi utvrđenja da nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća površine 246 m2, dvorište površine 2656 m2, zgrada površine 48 m2, sveukupne površine 2950 m2, ne predstavlja ostavinu ostavitelja ŠŽO, rođenog **.**.1930., a umrlog **.**.2016. Ova nekretnina ne spada u ostavinu, jer ju je otac još 1996 usmenim ugovorom darovao njoj. Osim toga ona je, zajedno sa suprugom, podigla kuću, budući je ista tijekom Domovinskog rata uništena, pa bi vlasništvo stekla i sa tog osnova. Uz to izvršila je ulaganja u uređenje grobnice te joj pripada pravo od ostalih nasljednika zahtijevati da joj razmjerno naslijeđenim udjelima naknade vrijednost ulaganja
(2)U svom odgovoru na tužbu IŽ se usprotivio tužbi, negira da bi otac početkom 1996.g. usmeno darovao ovu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa da bi ona 2006.g. započela gradnju kuće. Tužiteljica je imala punomoć od njihovog oca TŽ za obnovu u ratu stradale kuće, osim toga otac joj je slao novac iz Australije za obnovu kuće. Njihovi roditelji koji su bili privremeno u Australiji imali su se namjeru vratiti iz Australije i živjeti u ovoj kući.
(3)Tužbi se usprotivio i tuženik ĆŽ. U odgovoru navodi da su činjenični navodi tužbe potpuno neistiniti i čisti konstrukt tužiteljice.
(4) SŽ i NŽ, majka, odnosno brat ostalih stranaka, navode pokojni TŽ nije za života činio nikakva raspolaganja svojom imovinom i da je sve što je navela tužiteljica neistina.
(5)Sud je proveo dokaze uvidom u snimak DGU sa geoportala (l.s.9), fotografije (l.s.10-12) zapisnik o primopredaji obnovljene kuće (l.s.13), potvrdu komunalnog društva Polača (l.s.14), fotografija (l.s.55),tlocrt (l.s.57), tehnički opis unutarnjeg uređenja građevine (l.s.63-68), računi (l.s.69-103), fotografija (l.s.180), saslušao svjedoke EŽ (l.s.135), UŽ (l.s.136-137), KŽ (l.s.137), CŽ (l.s.139), LŽ, MŽ (l.s.160-161), ŽŽ (l.s.162), FŽ (l.s.188), saslušao stranke ŠŽ (l.s.188- 192, JŽ (l.s.192-193).
(6)Tuženici su popisali parnični trošak.
(7)Tužbeni zahtjevi nisu osnovani.
(8)Predmet odlučivanja u ovoj pravnoj stvari je utvrđenje da kuća i dvorište u [adresa] - čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i pravo korištenja obiteljske grobnice u [adresa] ne spadaju u ostavinu TŽ, podredno da je tužiteljica izvorno stekla vlasništvo na navedenim stvarima.
(9)Tvrdnja tužiteljice da je ona vlasnica kuće i grobnice temelji se na navodnom usmenom darovanju sačinjenom još 1996.g. od strane pokojnog TŽ.
(10)Na okolnost postojanja usmenog ugovora saslušani svjedoci EŽ, UŽ koji su sestrične tužiteljici i tuženicima, dakle bliski rod, navode da koliko im je poznato njihov ujak nije nikad raspolagao kućom.
(11)Ove svjedokinje su blizak rod stranaka i upoznate su sa odnosima unutar obitelji. Iskazi su im uvjerljivi i neproturječni, a što je najvažnije potvrđuju ih materijalni dokazi. Naime, nesporno je da je nositelj obnove bio pok.TŽ i da je slao za vrijeme obnove novac tužiteljici. To potvrđuje potvrde o transakcijama. Sve to upućuje na zaključak da je kuću smatrao svojom. Osim toga da je kuću namjeravao prepustiti tužiteljici to bi sigurno znala njegova supruga. Ona u svom odgovoru na tužbu negira bilo kakvo raspolaganje pokojnog supruga TŽ. Uostalom pažnja dobrog gospodara bi nalagala da se takav ugovor sačini u pisanoj formi i tu činjenica da je pok. TŽ živio u [adresa] nije od utjecaja. On je ugovor mogao sačiniti i ovjeriti u Australiji ili u Hrvatskom konzulatu.
(12)Shodno gore navedenome jedino na čemu tužiteljica temelji svoj tvrdnju o postojanju usmenog darovnog ugovora su njeni navodi, koji se u svjetlu gore navedenog ne mogu prihvatiti kao istiniti.
(13)Sud ne sumnja da je tužiteljica zajedno sa svojim suprugom izvodila neke radove na kući, to potvrđuje svjedoci MŽ, LŽ i ŽŽ. Uostalom općepoznato je da je obnova u principu kuću dovodila do stanja pogodnog za stanovanje a daljnje uređenje su provodili sami vlasnici i prilagođavali svojim potrebama. Činjenicu koju ističe tužiteljica da je dogradnjom kata i obavljanju određenih radova na grobnici stekla vlasništvo za ovaj sud je neprihvatljiva. Naime, odredba čl.156 st.1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14), dalje ZVDSP, je jasna i određuje da se dogradnjom, nadogradnjom i preuređenjem ne može steći vlasništvo.
(14)Shodno navedenome odbijen je zahtjev iz toč.I, točII. I toč.III.
(15)Tužiteljica traži isplatu iznosa od 710.000,00 kuna/ 94.233,19 EUR na ime ulaganja. Nesporne su činjenice da je kuća bila u programu poslijeratne obnove i da je prema projektu obnove imala samo prizemlje. Obzirom da je sud utvrdio da je tužiteljica primala novac od pokojnog oca TŽ i imala punomoć za obavljanje poslova vezanih za organiziranu obnovu kuće, zaključuje da je poslove oko kuće obavljala u okviru naloga pokojnog oca. To u svom iskazu potvrđuje njen suprug KŽ. On navodi:" Mene je deda, pri čemu mislim na Brankinog oca, zvao svaki treći dan iz Australije da izvršim radove na kući budući sam ja obrtnik građevinac. Ja sam napravio sve kako je on rekao i tražio, prvo sam čistio ruševine četiri dana bagerom. Država je obnovila 45 m2 kuće a deda je tražio da dignem kat što sam ja i napravio odmah nakon što je obnova završila. Digao sam kat i postavio krov jer kad je obnova od države završena samo je bila ploča na prizemlju. Napravio sam novu garažu do kuće, srušio sam sobu koja je bila srušena u prizemlju i napravio novu, sve kako mi je deda rekao i sve je to bilo prije nekih 16 godina".
(16)Iz ovog iskaza supruga tužiteljice, u koji sud nema razloga sumnjati, ispada da je tužiteljica radila u okviru naloga svog oca. Kao nalogoprimac ima pravo na naknadu za svoj trud osim ako je drugačije ugovoreno ili proizlazi iz naravi međusobnog odnosa (čl.763 st.2 Zakona o obveznim odnosim, NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO). Da li je kakva naknada između nje i oca ugovorena to tužiteljica ne spominje. Prema svim okolnostima, radi se o odnosu oca i kćeri, pa sud, izvan svake razumne sumnje, smatra da nije. Sve to vrijedi i za grobnicu
(17)Ostali troškovi koji su se eventualno pojavili a nisu bili obuhvaćeni nalogom valja procjenjivati kroz prizmu odredbi čl.164, odnosno čl.165 ZVDSP-a. U odredbi čl.164 st.2 određeno je da u slučaju da vlasnik zahtijeva da posjednik preda stvar, pošteni posjednik može tražiti naknadu za nužne i korisne troškove koje je imao, te stvar zadržati dok mu oni ne budu naknađeni. Prema čl.165 st.1 i st.3 ZVDSP-a nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario, a ima pravo na naknadu troškova ako bi oni bili nužni i vlasniku; to mu pravo zastarijeva u roku od tri godine od dana predaje stvari.
(18)Dakle, bila tužiteljica pošteni ili nepošteni posjednik njen zahtjev za naknadom nužnih i korisnih troškova vezanih uz kuću dospijeva u trenutku kada ostali suvlasnici zahtijevaju predaju u suposjed. Takvog zahtjeva nesporno nema, pa je i taj zahtjev valjalo odbiti.
(19)Pri tome sud nalazi da su zahtjevi iz toč.III kojim se nalaže isplata iznosa od 710.000,00 HRK/ 94.233,19 EUR i zahtjev iz toč IV kojim se traži isplata iznosa koji će se odrediti nakon procijene ulaganja isti zahtjevi. Jednim i drugim traži se isplata novčanih sredstava temeljem obavljenih radova na kući.
(20)Odluka o trošku temelji se na odredbi čl.154 st.1 i čl.155 ZPP-a a odnosi se na odgovor na tužbu (tbr.8) 710 bodova, zastupanje tuženika na ročištima (tbr.9) 12.travnja 2022., 2. veljače 2023., 13. veljače 2024., 9. rujna 2024. i 11.veljače 2026. po 710 bodova. Izraženo u eurima sa obračunatim PDV-om iznosi 10.650 EUR.
(21)Odbija se zahtjev tuženika pod 1 i 3 za naknadom trošak u iznosu od 3.565,46 EUR jer nije bio nužan za vođenje ovog postupka.
U Benkovcu, 24. ožujka 2026. godine
S U D A C
Igor Berghaus
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, pisano, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke.
Presuda se može pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog odluke o troškovima postupka.
DNA:
1. Tužiteljici po punomoćniku Šimi Lukačiću, odvjetniku u Biogradu na Moru
2.Tuženicima ad. 1- 3 po punomoćnicima iz OD Vukušić Bokan i partneri iz
Zadra
