REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zadru - Stalna služba u Benkovcu
Stjepana Radića 10
23420 Benkovac
Poslovni broj: P-2554/2023-20
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru po sucu Igoru Berghausu u pravnoj stvari tužitelja 1) DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2) HĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] Novi Sad, R Srbija, 3) IĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupani po punomoćnici Elmi Predovan, odvjetnici u Benkovcu, Ivana Meštrovića 4a protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne, javne rasprave održane dana 11. veljače 2026.g. u prisutnosti punomoćnice tužitelja, dana 24. ožujka 2026.g.
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se prema tuženoj Republici Hrvatskoj da su tužitelji DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], HĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i TĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] stekli pravo vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 2295 m2, prikazanom na skici lica mjesta ZĆ dipl. ing. geod. iz studenog 2025. god., žutom bojom i slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-A, koja skica je sastavni dio ove presude, što je tužena dužna priznati i trpjeti da tužitelji uknjiže predmetnu nekretninu na svoje ime, svaki za po 1/3 dijela, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.
Obrazloženje
(1)Tužitelji u tužbi navode kako su vanknjižni vlasnici i posjednici dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 2295 m2. U naravi stara obiteljska kuća sa okućnicom, koju su naslijedili iza svojeg djeda LĆ pok. D. Ostali nasljednici dali su ovjerene izjave kojim su potvrdili da je zapadni dio stare obiteljske kuće pripao upravo tužiteljima. Njihov djed Spasenije Lakić 1958. god. je na predmetnom zemljištu izgradio obiteljsku kuću prizemnicu, ostatak zemljišta je služio kao pašnjak. Radilo o većem objektu kojega su prilikom diobe na istočni i zapadni dio podijelili nasljednici pok. LĆ. Istom prilikom podijeljeno je i pripadajuće dvorište, odnosno okućnica, pa da je tužiteljima pripao dio koji je prikazan na priležećoj skici za tužbu. Predmetna nekretnina ograđena suhozidom i betonskim zidom, a kuća i suhozid vidljivi su na snimci iz zraka iz 1967. god. Državne geodetske uprave. Nitko od strane državne vlasti ni od trećih osoba nije u posjedovanju ovih nekretnina smetao.
(2)Republika Hrvatska se usprotivila tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, te osporila navode tužitelja navodeći kako tužitelji u tužbi navode da su vlasnici i posjednici dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 2295 m2, prema skici Luniko inženjering d.o.o. Zadar slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J- K-L-M-N-O-P-R-S-T-A, te da su vlasništvo istih stekli nasljeđivanjem iza smrti svoga djeda ĐĆ. Iako tužitelji u tužbi ne navode pravni osnov stjecanja prava vlasništva moglo bi se zaključiti da je pravni osnov stjecanja prava suvlasništva utužene nekretnine dosjelost, ali tužitelji ne navode niti ne prilažu dokaze za ovaj institut. Naime, odredbom čl.159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, stavkom 3. je propisano da samostalni posjednik kojemu je posjed nekretnine barem pošten, istu stječe temeljem dosjelosti protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 4. toga članka propisano da će samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske steći dosjelošću vlasništvo tih stvari ako je samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavka 2. i 3 . članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Nekretnina oznake kat.čest. kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima ukupnu površinu od 120003 m2 dok tužitelji navode da isti polažu vlasnička prava u površini baš od 2295 m2,ali pri tome ne dostavljaju nikakav dokaz. Tuženica dostavlja Povijest promjena DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Benkovac od 9. kolovoza 2023. za predmetnu nekretninu iz koje je razvidno da su prednici tužitelja PĆ i JĆ nalazili u posjedu predmetne nekretnine u površini od 1200 m2, nakon čega je uslijedila dioba kat. čest. [katastarska čestica] na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te su na temelju navedene diobe čestice upisane u korist istih posjednika odnosno FĆ i MĆ, te je tako u PL 308 kao posjednik evidentiran JĆ za površinu od 1200 m2 dok su u PL 307 kao posjednici upisani DĆ, IĆ, HĆ i H svi kao nasljednici iza smrti pok. EĆ također u površini od 1200 m2. Iz navedenoga slijedi da tužitelji odnosno njihovi prednici nisu bili u posjedu i sada utuženih 2295 m2 na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje sada traže predmetnom tužbom. Tužitelji nisu dostavili nikakvu dokumentaciju kojom bi dokazali svoje pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini. Stoga je jasno da tužitelji nisu kvalificirani posjednici predmetne nekretnine te istu nisu niti mogli steći dosjelošću temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Slijedom svega naprijed navedenog zakonski zastupnik tuženice navodi da dostavljena dokumentacija nije dostatna da bi se dokazalo pravo vlasništva tužitelja na predmetnoj nekretnini u suvlasništvu Republike Hrvatske pa predlaže tužbeni zahtjev tužitelja odbiti kao neosnovan uz naknadu parničnog troška. Stoga se tuženica u skladu s navedenim protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu te predlaže tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja odbiti kao neosnovan.
(3)Sud je proveo dokaze uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (l.s.3-5), skicu (l.s.6), ovjerene izjave IĆ, JĆ, NĆ, DĆJ, SĆ, ŠĆ (l.s.7-14), uvjerenje DGU Sektora za infrastrukturu prostornih podataka (l.s.15), uvjerenje DGU Područnog ureda za katastar Zadar, Ispostava Benkovac (l.s.17), Odluku Općinskog državnog odvjetništva u Zadru (l.s.18-19), fotografije (l.s. 20-23), povijest promjena na katastarskim česticama (l.s.35-76), prijepis posjedovnog lista (77-78), proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika (l.s.94-96), skicu lica mjesta (l.s.100- 101), fotodokumentacija (l.s.102-104), saslušao svjedoke OĆ i RĆ (l.s.95), izvadak iz BZP-a (l.s.115-116).
(4)Tužbeni zahtjev je osnovan.
(5)Vlasništvo se prema odredbi čl.114 Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dalje ZVDSP, može steći temeljem pravnog posla, odluke državnog tijela, temeljem zakona i nasljeđivanjem. Dakle, tužitelj bi morao dokazati jednu od ovih osnova.
(6)Nesporne su činjenice da je u zemljišnoj knjizi kao vlasnik upisana tužena RH, prije nje je bio upis društvenog vlasništva, da je u katastru kao posjednik dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 1971 upisan prednik tužitelja HĆJ na površinu od 1200m2, da je od te površine kasnije nastala čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je 1971. dana na trajno korištenje ocu tužitelja ŽĆ, da se na njoj sada se nalazi kuća u vlasništvu tužitelja, da se na ovom spornom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi stara kuća i da je cijeli teren ograđen suhozidom i zajedno sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja jednu cjelinu.
(7)Svjedoci navode da je predmetno zemljište nekad bio od djeda tužitelja ĐĆ, tu je držao ovce, a ova građevina (skica l.s 100) je bila staja. Ta građevina isto kao i suhozid koji omeđuje sporni teren bili su tu od kada oni znaju za sebe. Svjedokinja OĆ, rođena je 1942., a svjedok Krste Lakić 1933.
(8)Sud je prihvatio iskaze svjedoka, jer osim što su podudarni sa gore navedenim nespornim činjenicama i materijalnim dokazima – uvjerenjem katastra (l.s 15, iz kojeg proizlazi da se na spornom zemljištu građevina nalazila prije 1967.) čija vjerodostojnost nije upitna, svjedoci su ostavili dojam iskrenosti, iskazivali spontano i neproturječno.
(9)Shodno navedenom sud zaključuje da se prednik tužitelja ĐĆ u posjedu ovih nekretnina nalazio od najkasnije šezdesetih godina XX.st. od kada datira zračna snimka.
(10)Pitanje koje valja riješiti je kvaliteta posjeda tužitelja. Notorno je da je područje [adresa] nastanjeno stoljećima. Katastar za područje Dalmacije je osnovan sedamdesetih godina XIX st. Kako je prije evidentiran posjed, kako je prelazio sa jednog na drugog posjednika, može se samo nagađati. Najvjerojatnije zauzimanjem zemljišta i prihvaćanjem te činjenice od ostalih sumještana. Kada je posjed prednika tužitelja formiran je praktički nemoguće odgovoriti. Previše je vremena prošlo, ali sigurno prije 1967. kad je snimljen iz zraka. Radi se o ruralnom području i prihvatljiv su sudu iskazi svjedoka da je tu paslo blago. Ljudi su morali od nečeg živjeti, blago su morali negdje držati, graditi obore, ograde itd. Ovaj zaključak suda potkrjepljuju i fotografije na l.s.20 - 23 gdje su vidljive stara kuća i gospodarske zgrade. Vidljiv je i izgrađeni suhozid. Shodno navedenom sud zaključuje da su prednici tužitelja to zemljište smatrali svojim, da ga nisu smatrali svojim ne bi ulagali toliki trud u gradnju suhozida i objekata. Dakle, sud nalazi da im je posjed pošten
(11)Stav je Vrhovnog suda izražen u odluci Rev -291/14 od 17.travnja 2018.g da kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388.st.4. ZVDSP-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. U svakom slučaju djed tužitelja KĆ se u posjedu nalazi najkasnije od šezdesetih godina XX.st.. Naslijedili su ga tužitelji, kako to proizlazi iz priloženih izjava SĆ, ŠĆ i VĆ, pa sud nalazi da su tužitelji vlasništvo stekli temeljem čl.159.st.4 u vezi čl.160 st.2 ZVDSP-a.
(12)Odluka o parničnom trošku je izostala, jer isti nije niti popisan (čl.164.st.1 i 2. ZPP-a).
U Benkovcu, 24. ožujka 2026. godine
S U D A C
Igor Berghaus
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, pisano, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke.
Presuda se može pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešnog primjene materijalnog prava i odluke o parničnom trošku.
DNA:
1. Tužiteljima po punomoćnici Elmi Predovan odvjetnici u Benkovcu, Ivana Mešrovića 4a
2. Tuženoj po zakonskom zastupniku Općinsko državno odvjetništvo u Zadru,
Građansko-upravni odjel
NAKON PRAVOMOĆNOSTI:
Porezna uprava Zadar - Ispostava Benkovac
