REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski prekršajni sud u Zagrebu
Poslovni broj: Pp-63/2026-14
[adresa]
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Katarini Jurišić, uz sudjelovanje Ivane Kraljić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice UV zbog djela prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novineˮ, broj 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022. i 47/2023.), povodom prigovora okrivljenice na prekršajni nalog PU zagrebačke, VII policijske postaje Zagreb, pod oznakom: 211-07/25-1/23126 od 19. prosinca 2025., nakon glavne i javne rasprave održane 20. ožujka 2026., javno je objavio 24. ožujka 2026. i
p r e s u d i o j e
I. Temeljem članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/1205., 70/2017., 118/18. i 114/2022.)
okrivljenica UV, kći Ivana i U rođene N, rođena **.**.1977. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanka RH, s prebivalištem u [adresa], SSS, zaposlena u caffe baru kao konobarica, s mjesečnim primanjima od 1.200,00 eura, lošeg, imovnog stanja, samohrana majka dvoje djece, prekršajno kažnjavana, ne vodi se postupak za koji drugi prekršaj ili kazneno djelo
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi 19. prosinca 2025. u 22,00 sati u [adresa], u unutrašnjosti caffe bara „Alo, aloˮ narušavala javni red i mir na način da je desnom rukom primila za kosu NV i tako je odvela do izlaza iz lokala, da bi je potom pustila,
čime bi počinila djelo prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novineˮ, broj 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022. i 47/2023.).
II Temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/1205., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.) troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
O b r a z l o ž e n j e
1. PU zagrebačka, VII policijska postaja Zagreb, pod oznakom: 211-07/25- 1/23126 od 19. prosinca 2025., izdala je prekršajni nalog protiv okrivljenice zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, koji je u povodu prigovora okrivljenice stavljen izvan snage i proveden je redovni prekršajni postupak.
2. Okrivljenica je u svojoj obrani izjavila da je 19. prosinca 2025. oko 22,00 sati bila na svom radnom mjestu kao konobarica u caffe baru Alo Alo u [adresa], gdje je predmetna BV bila gošća, kao i PV, koji je bio s njom u društvu. Navela je da je predmetni caffe bar na dvije etaže i da su isti bili na gornjoj etaži, gdje je bilo veće društvo koje se međusobno fizički sukobilo. Tada je netko odozgo došao reći da se nešto poduzme i da prestanu s tim ponašanjem, na što je ona otišla gore i upozorila ih da prestanu, što isti nisu htjeli i to je ponovila više puta. Navela je da se sjeća da je PV tu NV udario i na nju vikao, time da je ona istu samo upozorila neka napuste lokal te da je potpuno netočan navod da bi ju primila za kosu i tako odvela do izlaza. Nadalje je navela da kada iste nije uspjela smiriti, da im je rekla da napuste lokal te da su se oni i dalje gurali i vikali, što je rezultiralo time da su pristupila i njezina djeca koja su čula tu galamu, budući da stanuju u istom objektu. Dodala je da je predmetna BV čak njezinog sina TV udarila glavom o glavu i da je bila izuzetno bezobrazna te da su tako uz viku i galamu izišli ispred lokala, pri čemu je istoj ispala torba i da je ona čak istoj skupljala stvari. Napomenula je da ona zapravo nije sudjelovala ni u kakvom narušavanju javnog reda i mira, budući da se nalazila na svom radnom mjestu i da je pokušavala smiriti situaciju. Naknadno su došli policijski djelatnici koji su vani na adresi [adresa] razgovarali sa sudionicima, a njezini sinovi su to vidjeli kroz prozor pa su i oni tamo pristupili kako bi objasnili što se dogodilo. Stoga je istaknula da se ne smatra odgovornom za prekršaj za koji ju se tereti i da u cijelosti osporava sve navode. Predložila je da se u postupku u svojstvu svjedoka ispitaju gosti lokala koji su vidjeli tijek događaja, i to ŽV i IV.
3. U dokaznom postupku ispitani su svjedoci KV, TV, IV, ŽV, BV i PV.
3.1. Svjedok KV je iskazao da se 19. prosinca 2025. oko 22,00 sati nalazio u kući gdje stanuje u [adresa], u kojoj se nalazi i ugostiteljski objekt i da doslovno jedan zid dijeli stan od lokala, tako da se čuje što se u lokalu događa. Naveo je da je u stanu učio i da je čuo da iz lokala dopire buka u smislu da se netko dere pa je nazvao mamu, koja radi u lokalu i koja je u ovom slučaju okrivljenica i, kako mu se nije javljala, da je samo navukao jaknu i krenuo u lokal, a da je istovremeno krenuo i njegov brat CV. Pojasnio je da se predmetni lokal sastoji od dva dijela, i to prizemlja i galerije i kada je ušao unutra, da je pitao nazočne goste što se događa, na što mu je netko rekao neka ide gore. Po dolasku na galeriju zatekao je predmetnu NV koja je na sav glas vikala, galamila, prijetila, spominjući neke ljude i uglavnom se ponašala potpuno izvan kontrole, dok je njegova majka istoj samo govorila neka se smiri i s njom nije ulazila ni u kakve rasprave niti ju je fizički uopće dodirnula. U to se uključio njegov brat CV koji je predmetnoj NV govorio da se smiri, na što ga je ista udarila glavom o glavu pa ju je on odgurnuo od sebe. Tu se nalazio i dečko NV kojem su također pokušali reći da je smiri i situacija se u jednom trenutku primirila i ista je krenula van s dečkom pa su brat i on krenuli za njima, odnosno NV je ostala na terasi, a dečko je krenuo ulicom. Pokušali su istom objasniti da je smiri, na što je i predmetna BV došla za njima i u jednom trenutku je njega počupala za kosu i poderala mu jaknu, na što ju je on odgurnuo od sebe. Naknadno su saznali da je do te galame došlo iz razloga što je na galeriji caffe bara taj dečko počeo tući NV, a ista je nastavila vikati i galamiti. Sa sigurnošću je potvrdio da za vrijeme dok se on nalazio u prostoru ugostiteljskog objekta i izvan njega njegova majka s NV nije bila ni u kakvom verbalnom i fizičkom kontaktu. Napomenuo je da je BV u lokalu stvorila izuzetno neugodnu atmosferu jer je vrijeđala i nazočne goste, a da je vrijeđala i njega pogrdnim riječima i upućivala mu psovke.
3.2. Svjedok TV je iskazao da mu je okrivljenica majka i da je 19. prosinca 2025. u 22,00 sati u Zagrebu na adresi [adresa] je radila u caffe baru, dok se on nalazio u stambenom dijelu istoga objekta, gdje je bio i njegov brat. S obzirom na to da stan od lokala dijeli samo zid, u jednom trenutku su čuli galamu i buku pa su obojica otišli do lokala da vide što se događa. Pojasnio je da predmetni lokal ima galeriju i da su u trenutku njihovog dolaska gosti stajali po stubama i da se odozgo čula galama. Kada su se popeli na galeriju tamo su uočili gošću NV koja je djelovala vrlo alkoholizirano i bila vrlo glasna vičući, galameći i vrijeđajući ljude oko sebe. Dodao je da su s njom bili jedna prijateljica i dečko po imenu PV, za kojeg ne zna što je njoj, ali da je u svakom slučaju ista bila potpuno izvan kontrole. Istaknuo je da ju je njegova majka samo upozoravala da se smiri i da joj nije govorila ništa drugo niti je s njom bila u kakvom fizičkom kontaktu. Kada je vidio da se ista neće smiriti on joj se obratio rekavši da prestane s takvim ponašanjem, na što ga je ista udarila glavom o glavu i on ju je samo odgurnuo od sebe. Potom je krenula van iz lokala i dalje vičući i galameći, a izišao je i taj PV i vani na ulici brat i on su mu govorili neka je smiri. Nakon toga i ona je izišla iz lokala, gdje je na ulici i dalje vikala izrazito vulgarnim riječima i bila vrlo glasna, a usto je prijetila čak i prolaznicima. Napomenuo je da joj je njegova majka čak skupila stvari i da je samo nastojala smiriti situaciju govoreći joj da se smiri. S obzirom na to da je cijelom događaju bio nazočan, sa sigurnošću je potvrdio da njegova majka tom zgodom predmetnu NV nije napala ni verbalno niti fizički.
3.3. Svjedokinja IV je iskazala da je 19. prosinca 2025. oko 22,00 sati bila gost u caffe baru Alo Alo u [adresa], koji ima prizemni dio i jednu etažu, time da je ona bila u tom prizemnom dijelu, a da se odozgo čula vika i galama. Navela je da je u jednom trenutku išla je u toalet, koji je na katu, i da je tada vidjela da dečko po imenu PV zapravo tuče svoju curu NV i pri tome je na nju vikao i vrijeđao je raznim riječima, odnosno sve je izgledalo da se međusobno fizički obračunavaju. Dodala je d im je ona čak rekla da se smire i da je uto pristupila okrivljenica, koja je voditeljica lokala, koja je tu NV i njenog dečka molila da se smire odnosno da napuste lokal, na što su se isti nastavili sukobljavati i galamiti uznemiravajući goste. Uto su došli sinovi okrivljenice, budući da žive u istom objektu i očigledno su čuli galamu, na što je jedan od njih po imenu CV opomenuo NV da se smiri, a na što ga je ista udarila glavom o glavu. On joj je tada primio rukama ruke u namjeri da je spriječi u daljnjim napadima i tada su isti krenuli van, time da ona nije izlazila i ne zna što se vani događalo. Ono što je mogla potvrditi je da okrivljenica predmetnu gošću NV nije vrijeđala niti ju je na bilo koji način fizički napadala, osim što ju je upozoravala da se smiri i da napusti lokal. Navela je da se sjeća da je prilikom izlaska iz lokala toj NV ispadale stvari i da su, po njezinom opažanju, ona i taj dečko bili pripiti jer njihovo ponašanje nikako nije djelovalo normalno. Dodala je da ponekad zna navratiti u predmetni lokal na kavu i da nikada nije bila svjedokom bilo kakvog neprimjerenog ponašanja od strane okrivljenice i gostiju, a da su tom zgodom doista ova dva gosta stvorili vrlo neprimjerenu situaciju koju je okrivljenica samo pokušala smiriti. Također je napomenula da joj je poznato da su to dvoje ljudi, BV i PV, problematični, budući da im je gotovo u svim ugostiteljskim objektima na Srednjacima zabranjen ulaz 3.4. Svjedok ŽV je iskazao da je 19. prosinca 2025. oko 22,00 sati bio gost u caffe baru Alo Alo u [adresa], koji vodi okrivljenica i da se isti sastoji od dva dijela, odnosno da ima prizemni dio i galeriju. Pojasnio je da se on nalazio u tom prizemnom dijelu odakle mu galerija nije vidljiva, ali da se iz tog gornjeg dijela čula velika buka i galama, na što je u jednom trenutku okrivljenica otišla gore kako bi to smirila. Naveo je da mu je poznato da su galamu stvarali BV i dečko po imenu PV, koji su bili gore i koji su u jednom trenutku, nakon što je okrivljenica otišla na galeriju, silazili niz stube i dalje vičući i galameći. Kada su se spustili u taj donji dio gdje se on nalazio NV su počele ispadati stvari, koje joj je okrivljenica čak pokupila i uporno joj govorila da se smiri i napusti lokal, pri čemu na istu nije vikala niti ju je bilo kako fizički napadala. Nadalje je naveo da je BV tada čak istoj i prijetila spominjući neke ljude i da je bila vrlo neugodna te da se sjeća da su u lokal došli i okrivljeničini sinovi, koji su otišli na galeriju i da on nema saznanja što se gore događalo. Završno je naveo da on nije izlazio iz lokala i da ne zna što se događalo na ulici, ali da sa sigurnošću može potvrditi da su tom zgodom u lokalu nered stvarali isključivo BV i PV i da okrivljenica, osim što je NV smirivala, s njom nije bila ni u kakvom kontaktu.
3.5. Svjedokinja BV je iskazala da je 19. prosinca 2025. oko 22,00 sati bila gost u caffe baru Alo Alo u [adresa] i da je sjedila na galeriji istog lokala, gdje je s njom bio njezin tadašnji dečko PV, koji je bio malo grub jer je bio alkoholiziran pa je govorio povišenim tonom. Napomenula je da ih je tamo u društvu bilo više i da je okrivljenica, koja radi u tom lokalu, u jednom trenutku došla upozoriti ih i rekla im da napuste lokal. Navela je da se ona spremala i da se doista polako oblačila jer smatra da ju nitko nema pravo na brzinu istjerati iz lokala, na što je okrivljenica na nju počela vikati odnosno vrijeđati je raznim pogrdnim riječima, kojih se više nije sjećala, i da je ona okrivljenici uzvratila psovkama. Istaknula je da ju je okrivljenica na to ošamarila, što joj je ona također uzvratila, ali da ju ista ni na kakav drugi način više nije fizički napadala, a niti ona nju. Nadalje je navela da su tada došla okrivljeničina dva sina, koji su zapravo nju napali na način da su je držali i vrijeđali ju, a da se ona otimala i da su tako izišli izvan lokala, gdje su je oni i dalje napadali, a da su napadali i PV, koji je nju tada pokušavao braniti i da je zapravo došlo do naganjanja po ulici gdje su oni trčali za njima. Zaključno je navela da se događaj koji je opisala odvijao na galeriji caffe bara, ali da je ona zapravo pravi napad doživjela od sinova okrivljenice, koji su došli naknadno.
3.6. Svjedok PV je izjavio da se 19. prosinca 2025. u 22,00 sati nalazio u caffe baru Alo Alo u [adresa], kao gost i da su s njim u društvu bili BV i još neki ljudi, pri čemu su proslavljali njegov rođendan. Naveo je da mu je BV tada bila djevojka i da su se njih dvoje nešto posvađali, što nije bilo ništa značajno, ali da je okrivljenica, koja radi u tom caffe baru, inzistirala da napuste lokal, u kojem su se oni nalazili na galeriji. Nadalje je naveo da je on na to odmah izišao iz lokala, dok je BV ostala i da je nakon kratkog vremena izišla jedna Mijina prijateljica koja mu je rekla da istu napada okrivljenica. Naveo je da se on nato vratio u lokal i zatekao okrivljenicu i NV u položaju da su držale jedna drugu, ali da on osobno nije vidio što se između njih događalo, već da mu je kasnije rečeno da je okrivljenica prva NV ošamarila. Dodao je da su tada su u lokal došli i sinovi okrivljenice i da je on pomogao da BV uspije izići iz lokala jer su je oni napadali, što su nastavili i na ulici, time da su i njemu govorili da će ga vratiti u zatvor i prijetili mu, ali da njega fizički nisu napadali, dok NV jesu. Zaključno je naveo da je BV bila vrlo usplahirena i da se sve zapravo sastojalo u tome da su je napadali okrivljeničini sinovi te je ponovio da nije bio prisutan u lokalu kada je okrivljenica navodno napala NV i da o tome nema osobnih saznanja.
3.7. Sud je u postupku izvršio uvid službenu zabilješku o dojavi iz koje je vidljivo da je intervencija policije zatražena 20. prosinca 2025. u 22,18 sati od NN osobe koja je dojavila da se u [adresa] više osoba tuče.
3.8. Isto tako, izvršen je uvid u izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa RH od 5. siječnja 2026. iz kojeg je vidljivo da je okrivljenica prekršajno kažnjavana.
4. Na temelju rezultata provedenog postupka, cijeneći obranu okrivljenice i iskaze ispitanih svjedoka, zasebno i u međusobnoj povezanosti, te izvršenim uvidom u prekršajni nalog, sud smatra da u konkretnom slučaju nije dokazano da bi okrivljenica počinila djelo prekršaja koje joj se stavlja na teret.
4.1. Naime, okrivljenica je u cijelosti porekla navode iz optuženja braneći se da su se tom zgodom BV i PV u predmetnom caffe baru sukobljavali verbalno i fizički, na što ih je ona kao zaposlenica istog objekta samo zamolila da se smire i da napuste lokal, time da NV nije primila za kosu, kako joj se to stavlja na teret niti ju je na bilo koji način napadala.
5.2. Ispitani u svojstvu svjedoka sinovi okrivljenice KV i CV su u bitnom suglasno iskazali da su se nalazili u stambenom dijelu istog objekta u kojem je i caffe bar, iz kojeg su čuli buku pa su pristupili te da su na galeriji caffe bara zatekli NV koja je na sav glas vikala i galamila, dok ju je njihova majka smirivala. Također su suglasno iskazali da su je i oni smirivali, na što je BV CV udarila glavom o glavu, a on ju je na to odgurnuo. Isti svjedoci su također suglasno izjavili da njihova majka NV ni na koji način nije napadala ni verbalno ni fizički, već da je samo smirivala situaciju, dok je predmetna BV i vani na ulici nastavila vikati i galamiti.
5.3. Prema iskazu svjedokinje IV proizlazi da se ona nalazila u istom caffe baru kao gost i da je bila u prizemnom dijelu dok se s galerije čula galama. Navela je da je ona tada išla u toalet koji je na galeriji i da je vidjela da dečko po imenu PV tuče svoju djevojku NV, koju je i vrijeđao i da je zapravo izgledalo da se isti međusobno sukobljavaju. Vidjela je da je okrivljenica, koja je voditeljica istog lokala, pristupila i govorila im da se smire, odnosno da napuste lokal, na što su isti nastavili s neprimjernim ponašanjem. Također je potvrdila da okrivljenica NV nije vrijeđala niti ju je na bilo koji način fizički napadala, osim što ju je upozoravala da napusti lokal.
5.4. Svjedok ŽV je izjavio da se kao gost nalazio u prizemnom dijelu objekta dok se s galerije čula galama pa je okrivljenica otišla gore kako bi to smirila. Poznato mu je da su tu galamu stvarali BV i dečko po imenu PV, koji su, silazeći niz stube, i dalje vikali i galamili, dok je okrivljenica istoj samo govorila da se smiri i da napusti lokal i nije ju fizički napadala. Naveo je i to da su tom zgodom u lokalu nered stvarali samo BV i PV.
5.5. Ispitana u svojstvu svjedoka BV je navela da se kritične zgode njezin tadašnji dečko PV u istom ugostiteljskom objektu na galeriji malo grublje ponašao na način da je govorio povišenim tonom, na što je došla okrivljenica i rekla im da napuste lokal. Ona se počela spremati, i to polako, na što je okrivljenica na nju počela vikati i vrijeđati je, što joj je ona uzvratila, nakon čega ju je okrivljenica i ošamarila, što joj je ona također uzvratila, time da je okrivljenica ni na koji drugi način nije napadala. Navela je da su nju zapravo napali okrivljeničini sinovi, koji su pristupili u lokal, tako da su je držali i vrijeđali, a potom su je i vani ispred lokala napadali.
5.6. Svjedok PV je naveo da se on kritične zgode u navedenom lokalu posvađao s NV, na što je okrivljenica rekla da napuste lokal, što je on odmah i učinio, dok je BV ostala, tako da on osobno nije vidio što se događalo, već je kasnije čuo da je okrivljenica NV ošamarila, a kada se vratio u lokal, da je tada vidio da su BV i okrivljenica bile u položaju da su držale jedna drugu.
6. Slijedom navedenog, cijeneći da je okrivljenica u cijelosti porekla navode iz optuženja te da su svjedoci IV, ŽV, KV i CV u bitnom potvrdili navode njezine obrane, dok je svjedok PV naveo da osobno nije bio nazočan događaju, a svjedokinja BV NV u svom iskazu nije potvrdila navode iz optuženja da bi se predmetni događaj odvijalo na način kako je to navedeno u činjeničnom opisu radnje prekršaja, sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi da bi okrivljenica počinila prekršajno djelo pod uvjetima i na način kako joj se to stavlja na teret.
6.1. S obzirom na to da prema rezultatima provedenog dokaznog postupka proizlazi da nitko od ispitanih svjedoka nije potvrdio navode iz optuženja, a u postupku nije bilo nikakvih drugih dokaza koji bi nesporno ukazivali da bi okrivljenica kritičnom zgodom narušavala javni red i mir kako joj se to stavlja na teret, sud smatra da u konkretnom slučaju nije dokazano da bi ista počinila prekršaj za koji ju se tereti pa je temeljem citirane zakonske odredbe istu oslobodio od optužbe.
6. Budući da je okrivljenica oslobođena optužbe, trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava ovog suda.
U Zagrebu 24. ožujka 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Ivana Kraljić Ožbolt
Katarina Jurišić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude okrivljenica i tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, na adresu [adresa], u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostavna naredba:
1. okrivljenica: UV, [adresa]
2. tužitelj: PU zagrebačka, VII policijska postaja
3. spis
