REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 83 Pn-1136/2019-72

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Blaženki Butigan Matić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ES iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Borni Okroši, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d. OIB 22694857747 Podružnica Zagreb, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupan po punomoćnici Ivani Grgić Zovko, odvjetnici u OD Grgić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 19. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Danijela Hanike, odvjetnika i punomoćnice tuženika Lidije Klepo, odvjetnice, dana 24. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I./ Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Ulica Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti tužiteljici ES iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 7.963,37 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 17.09.2019. do isplate te na ime imovinske štete troškova liječenja iznos od 265,44 EUR sa zateznom kamatom od 03.04.2018. do isplate sve to do 31. prosinca 2022. godine, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i trošak parničnog postupka od 6.366,70 EUR sa zateznom kamatom od 24. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve u roku od 15 dana.

II./ Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za naknadu zatezne kamate na dosuđeni iznos neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 7.963,37 EUR počev od 06.11.2017. do 16.09.2019. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a u roku od 15 dana.

III./ Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.

r i j e š i o j e:

Dozvoljava se preinaka tužbe povišenjem zahtjeva tužitelja iz podneska od 12.12.2023. na iznos od 7.963,37 EUR i 256,44 EUR sa zateznom kamatom.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 6.11.2017. oko 17,20 sati došlo do prometne nezgode u [adresa] koju nezgodu je prouzrokovao FS vozilom reg. oznake [registarska oznaka] na način da je oborio oštećenu dok se kretala obilježenim pješačkim prijelazom. Gore navedeno vozilo krivca za predmetnu prometnu nezgodu reg. oznake [registarska oznaka] bilo je na dan nezgode obvezno osigurano policom od autotodgovornsoti kod Euroherc osiguranje d.d. U navedenoj prometnoj nezgodi teške i za život opasne ozljede zadobila je oštećena ES. Oštećena je kolima hitne medicinske pomoći odvezena u bolnicu a daljnje liječenje je nastavila sukladno uputama liječnika. Tužiteljici je dijagnosticiran polytrauma, haematoma subdurale reg. parietalis i.sin. haematoma epiduralne regionis tempoalis i. dex, contusiones cerebri, fractura cranii regionis temporalis I sin pneumocephalus otorrhagia I dex. , fractura humeri I. dex., contasio pulmonum, perf. Membr. tymp, I. dex, st. post craniotraumam i sve ostale ozljede konstatirane u liječničkoj dokumentaciji. Razlogom navedenog štetnog događaja tužiteljica je pretpriila neimovinsku štetu u vidu intenzivnih i dugotrajnih bolova, primarnog i sekundarnog strtaka naruženja duševnih boli i zbog smanjenja životnih aktivnosti a nakon završenog liječenja tužitelja te će morati ulagati pojačane napore u životu i radu. Za vrijeme liječenja tužitelja je bila potrebna tuđa pomoć i njega a nakon liječenja ostale su trajne posljedice. Na temelju naprijed navedenog, te temeljem priležeće med. dokumentacije cijeneći odredbe iz čl. 19 i 1100 Zakona o obveznim odnosima, tužitelj potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje i to pretrpljene duševne boli zbog smanjenje životne aktivnosti, pretrpljene bolove, pretrpljeni strah, naruženja tuđu pomoć i njegu tijekom liječenja na iznos naknade štete od 75.000,00 kn. Tužiteljica također potražuje trošak liječenja od 2.000,00 kn. Tužiteljica će konačno urediti tužbeni zahtjev po gornjim osnovama nakon provedenog med. vještačenja Tužiteljica ističe kako se obratila tuženiku u mirnom postupku međutim bez uspjeha, pa slijedom navedenog pa prema konačnom postavljenom tužbenog zahtjevu u podnesku od 12. prosinca 2023. potražuje od tuženika na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 7.963,37 EUR sa zateznom kamatom od 6.11.2017. do isplate, na ime troškova liječenja iznos od 265,44 EUR sa zateznom kamatom od 3.4.2018 do isplate, kao i trošak parničnog postupka sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje kao neprijepornu činjenicu da se dana 6.11.2017. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti. Priznaje odgovornost svoga osiguranika za predmetni štetni događaj. Tuženik ističe da će u roku 30 dana na temelju do sada priležene med. dokumentacije isplatiti tužiteljici nespornu naknadu cjelokupne štete od 15.00000 Ističe da iz med. dokumentacije proizlazi da liječenje tužiteljice nije završeno te da spisu ne prileži cjelokupna med. dokumentacija. Predlaže obvezati tužiteljicu na dostavu iste kako bi tuženik što prije mogao pristupiti plaćanju daljnjeg nespornog iznosa ukoliko postoji osnova za isto. U ovoj fazi postupka osporava se potraživanje tužiteljice s osnova troškova liječenja. Tuženik smatra da se za popravljanje neimovinske štete s obzirom da ZOOP-u ije propisao način određivanja naknade štete za tjelesne ozljede u ovom predmetu koriste opća pravila o popravljanju neimovinske štete sadržana u ZOO i to u čl. 1100. Ako je tomu tako onda je osigurani rizik "tjelesne ozljede" zapravo jedna potvrdi prava na tjelesno i duševno zdravlje kao jedan od oblika povrede prava osobnosti kao neimovinske štete u objektivnoj koncepciji neimovinske štete. Tuženik osporava utuženi tijek kamata i iste priznaje tek od presuđenja. U RH je dana 22. lipnja 2013. donesen zakon o izmjenama i dopunama zakona o obveznim osiguranjima u prometu koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013 kao dan ulaska RH u članstvo EU kojim je regulira materija obveznih osiguranja u prometu. U vrijeme donošenja ovog zakona u EU na snazi je VI direktiva 2009/103 EZ Europskog parlamenta i vijeća od 6. rujna 2009. o osiguranju od odgovornosti iz uporabe motornih vozila i o provođenju obveze osiguranja takve odgovornosti koja je donesena u interesu i jasnoći i racionalnosti navedene četvrte direktive kao i direktive 2005/ EC Europskog parlamenta i vijeća EU od 11. svibnja 2005 kojom su izmijenjene i dopunjene direktive vijeća 72/166, 84/5,88/357,90/232 i 2000/26 Europskog parlamenta i vijeća EU od osiguranja od odgroni pri uporabi motornog vozila. Uvažavajući razloge donošenje i pravni okvir IV /VI direktive AO –EU kao pravne stečevine EU ZOOP iako ne sadrži odredbe koje bi izričito upućivale na supsidijarnu primjenu općih pravila naknade štete iz ZOOP u okviru odredbama o osiguranju od automobilske odgovornosti, a u svezi sa pravnom na naknadu štete ne ostavlja prostor za nikakve pravne dvojbe da je ovaj zakon Lex specijalist u odnosu na ZOO/05. Odgovorni osiguratelj u slučajevima kada odgovornost nije sporna i kada je visina štete procijenjena ima obvezu oštećenoj osobi dati obrazloženu ponudu u roku od 90 dana računajući do dana kada je oštećena osoba podnijela svoj odštetni zahtjev izravno odgovornom osiguravatelju. Ta obrazložena ponuda za naknadu štete treba biti u pisanom obliku i treba sadržavati razloge zašto se odštetni zahtjev rješava baš na takav način kako je u ponudi navede, kako po pitanju odgovrnostnisti tako i u pogledu pojedinih vidova štete iz odštetnog zahtjeva. Ako odgovorni osiguratelj u propisanom roku iz točke i oštećenoj osobi ne dostavi obrazloženu ponudu nego to učini nakon proteka roka iz točke i dužan joj je platiti zateznu kamatu počev od prvog dana kada je zapo zakašnjenje odnosno prvog dana nakon isteka roka iz točke i. Odgovorni osiguratelj u slučajevima kada je odgovornost sporna ili kada je visina štete nije u potpunosti procijenjena – ima obvezu oštećenoj osobi dati utemeljeni odgovor u roku od 90 dana računajući od dana kada je oštećena osoba odniejla svoj odštetni zahtjev izravno odgovornom osiguravatelju. Taj utemeljeni odgovor treba biti u pisanom obliku i odnositi se na sve rčle navedene u odštetnom zahtjevu i treba sadržavati razloge na temelju kojeg nije mogao utvrditi postojanje svoje obveze. Odgovorni osiguratelj kao tuženik u sudskom postupku kada oštećenoj osobi naknadu štete dosudi sud presudom ima obvezu oštećenja osobi platiti zateznu kamatu na utvrđenu visinu štete špčev od prvog dana po isteku roka iz točke iii ako razlozi za utemeljeni odgovor odnosno obrazloženje koje se odnosi na činjenično tanje i pravni položaj oštećene osobe nisu bili utemeljeni ili prvog dana po isteku roka iz točke i računajući od dana donošenja prvostupanjske presude ako su razlozi za utemeljeni odgovor bili utemeljene. Ako odgovorni osiguratelj oštećenoj osobi isplati naknadu štete u iznosu za koji se presudom u sukom postupku utvrdi da ne predstavlja i cjelokupnu štetu, nema obvezu oštećenoj osobi platiti kamatu ako je ispati toga iznosa sada nesporni iznos štete ili predujam bila unutar roka iz točke i, ili kada je bila izvan tog roka ako je takva isplata naknade štete uslijedila nakon otklanjanja razloga za nujno utvrđenje i u roku od 90 dana računajući od prvog narednog dana od dana kada su razlozi za njeno utvrđenje otklonjeni od strane oštećene osobe ili odgovornog osiguratelja. Ako odgovorni osiguratelj oštećenoj osobi isplati naknadu štete u iznosu za koji se preduom u sudskom postupku utvrdi da ne predstavlja cjelokupnu štetu obvezan je oštećenoj osobi platiti zateznu kamatu. Ako je isplata nespornog iznosa štete ili predujma izvršena po isteku roka iz točke i računajući tada zateznu kamatu od prvog narednog dana po isteku roka iz točke i do isplate i kada je takva isplata izvršena nakon isteka roka od 90 dana ali računajući taj rok od prvog narednog dana od dana otklanjanja razloga za utvrđivanje takve isplate obveze računajući tada zateznu kamatu od prvog narednog dana po isteku roka od 90 dana ali od dana otklanjanja razloga za utvrđenje takve ispate obveze do isplate i na iznos naknade štete koji predstavlja razliku između cjelokupne štete utvrđene presudom u sudskom postupku umanjenje za isplatu nespornog iznosa ili predujma, računajući tada zateznu kamatu od prvog narednog dana po isteku roka točke i do isplate: ukoliko bi gore navedeno bilo sporno na bilo koji način predlaže se da sud, temeljem čl. 267 Ugovora o funkcioniranju Eu zatraži tumačenje odredbi koje se odnose na obvezu osiguratelja od automobile odgovornosti na plaćanje zateznih kamata. Slijedom navedenog tuženik predlaže odbit tužitelja sa tuženim zahtjevom u cijelosti te ju obvezati da tuženiku naknadi parnički trošak.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u presliku medicinske dokumentacije tužiteljice (list 5-37, 106-123, 133-138, 173-250, 270-353 spisa) presliku odštetnog zahtjeva od 7.2.2017 (list 38-39 spisa), izvod iz sudske prakse (list 94-99 spisa)

4. Nadalje, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Jakši Filipoviću (kirurgu) i dr, ZS (psihijatru) (list 63-66 spisa), usmenim saslušanjem istih vještaka (list 90-92 spisa), medicinsko vještačenje po dr. NS (ORL) i dr. MS ( stomatologu) (list 126- 131 spisa), usmenim saslušanjem dr. NS dr. Filipović, dr. ZS i dr. MS (list 159-160 spisa), pisanom dopunom vještak dr. ZS (list 251 spisa), medicinskim vještačenjem po dr. BS (kirurgu), dr. Ziti Blažić Potočki (ORL) i dr. Branki Vidrih (psihijatru) (list 357-359, 370-374 spisa), usmenim očitovanjem vještaka dr. Vidrih, dr. BS, dr. Zita Blažić Potočki, dr. MS, dr. NS, dr. ZS i dr. Filipović (list 387-388 spisa).

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 48/11 i 25/13 u daljnjem tekstu: ZPP-a), ovaj sud je utvrdio da je konačni tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

6. Među parničnim strankama je nesporan nastanak štetnog događaja, aktivna i pasivna legitimacija kao i uzročno-posljedična veza, te odgovornost, kao i činjenica da je tuženik tužiteljici tijekom postupka isplatio nesporni iznos štete od 15.000,00 kn i 30.000,00 kn (protuvrijednost od 1.990,84 EUR i 3.981,69 EUR). Također među strankama je nesporno da su tužiteljici za vrijeme liječenja u kući pomoć i njegu pružali ukućani kao i cijena sata tuđu moći i njegu 25,00 kn (protuvrijednost od 3,32 EUR).

7. Među strankama je sporna osnov i visina tužbenog zahtjeva preko nesporno isplaćenog iznosa.

8. Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva iz vještva dr. Jakše Filipovića i dr. ZS utvrđeno je kako je u opisanoj nesreći tužiteljica zadobila krvni podljev lijevo subduralno glave, krvni podljev desno epiduralno glave, natučene mozga, prijelom lubanje lijevo temporalno, krvarenje iz desno uha, prijelom desne nadlaktične kosti, natučenje pluća i zrak u području duplje mozga, te je po ozljeđivanju hospitalizirana u KBC Split gdje su verificirane navedene ozljede, namještena u JIL, učinjen operativni zahvat otvaranja lubanje i drenaže epiduralnog krvnog podlijeva, a dana 7.11.2017. a dana 9.11.2017. ostao sinteza desne nadlaktične kosti Post operativi tijek uredan. Nastavlja liječenje ambulantom kontrolama kirurga i neurokirurg a te fizijatar te provodi fizikalnu terapiju. Po ORL 1.3.2018. opisuje se suha stražnja perforacija lijevo, nalaz uredan preporuka za CT tempratolnih kosti. Pri kliničkom pregledu verificiraju se ožiljci u području desnog ramena 4 X 1 cm, i 1X3 cm urednog izgleda te se palpatrono u kosi verificira neravnina koja odgovara kraniotomije s desne strane. Kretnje desnog ramena antifleksija retrofleksija 120-0-30/170-0-40 abdukcija, adukcija 100-0-30/170-0-40/ vanjska unutrašnja rotacija 40-0-35/70-0-70/. GMS desne ruke oslabljena za 1/3 naspram lijeve. Bolove desne ruke i glavobolje se pojačavaju pri promjeni vremena. Navodi da ima problema s pamćenjem te d funkcionira po podsjetniku. ne sjeća se vremena štetnog događaja. Navodi da slabije čuje na desno uho, nešto bolje nakon operacije desnog uha. Opisane tegobe tužiteljici pričinjavaju značajne profesionalne tegobe kao računovođi posebno pamćenje. Tužiteljica dolazi na pregled osobno na poziv. Do predmetnog štetnog događaja negira psihičkih tegoba. Aktualno se žali na skraćeni san, spava oko 4 sta i to mij e dovoljno. Navodi neugodu i tjeskobu u prometu. Postala je zatvorenija. Pamćenje joj je lošije. funkcionira sa podsjetnicima, otežane koncentracije. Pojačano je oprezna pri prijelazu ceste. Psihofarmake navodi ne koristi. Prisebna, kontaktibilna, orijentirana. Formalnog urednog misaonog tijeka. U sadržaju se ne bilježi psihološke produkcije afirmira osobnu insufijenciju, javlja lošije reguliran san. Eutimična no emocionalno labilna, situaciono je napeta i anksiozna. Intelektualno mnestičke funkcije kompromitirane su po organskom tipu. Ozljedu koju je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnom događaju mogle su se dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno posleljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužitelja je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija. Po završenom liječenju su zaostale trajne posljedice u vidu redukcije kretnji desnog srednjeg stupnja, stanje po kraniotomije s poteškoćama pamćenja , gubitak jednog zuba te manji gubitak sluha desnog uha. To jasno proizlazi iz anamnestičkih podataka, kliničke slike tijekom liječenja, pozitivnih nalaza dijagnostičke obrade. Tužiteljica je na psihičkom planu prvotno razvila simptomatiku poremećaja prilagodbe te nastavno reaktivnog Mješovitog anksioznog i depresivnog poremećaja što proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. Kao izravnu posljedicu teške kranicerebralne ozljede razvila je i simptomatiku Postkomiocijskog postkontuzijskog sindroma koji se prvenstveno očituje u smetnjama koncentracije, upamćivanja i pamćenja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se navedena simptomatika. Liječenje završeno 11.4.2018. Status psihičkih funkcija stabiliziran je 14.11.2018. vještačenje po otorinolaringologu je potrebno provesti. Po provedenom liječenju su zaostale trajne posljedice od 25% s kirurškog stanovišta, s psihijatrijskog 10%. Objedinjeno i realno duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti cijenimo 32% te će tužiteljica u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu. Oštećenica je pretrpjela bol jakog intenziteta u trajanju od 7 dana srednjeg intenziteta 15 dana i manjeg intenziteta 65 dana kumulativno. Tužiteljica pri štetnom događaju nije trpjela primarni srah. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do 5 dana te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno 4 tjedna. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 8 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta u situacijama, koje je podsjećaju na štetni događaj. Tuđa pomoć i njega bila je potrebna 4 sata dnevno kroz 40 dana a zatim 2 sata dnevno kroz 45 dana.

9. U svom usmenom očitavanju na ročištu od 7. lipnja 2021. vještaci dr. ZS i dr. Filipović su naveli kako proučivši podnesak tuženika od 9. lipnja 2020. navode da prigovor tuženika pod točkom IV. ima smisla gledajući samo na nalaz od 11. srpnja 2018., međutim kao vještak koji je proučio med. dokumentaciju, tijek liječenja i kliničkih pregleda tužitelja nisam se mogao složiti sa tim nalazom, a posebno iz razloga što isti nalaz fizijatara od 6. ožujka 20218. govori o polovičnoj redukciji kretnji desnoga ramena, a između ova dva nalaza nema terapije osim samo provođenje vježbi kod kuće. Zaključno po ovome prigovoru tuženik ima apsolutno pravo da se poziva na ovaj nalaz, međutim na sve navedeno i dalje ostajem kod mišljenja da postoji redukcija desnog ramenog zgloba u srednjem stupnju. Po pitanju oštećenja sluha kod tužitelja navodi da med. dokumentacija govori u prilog toga i da je izvršen operativni zahvat, da bi se zatvorio bubnjić, ne postojala komunikacija između vanjskog i srednjeg uha, međutim taj bubnjić nije više funkcionalno identičan kao bubnjić koji nije oštećen, jer postoji ožiljak koji stvara manje poteškoće. Slažu se da gubitak zuba predstavlja smanjenje životnih aktivnosti za 1%. Nadalje, navode da zadobivena kraniocerebralna ozljeda se sastojala od natučenja mozga, prijeloma lubanje, subduralnog hematoma, te verificiranog slobodnog zraka unutar lubanje, kao i krvarenje iz desnoga uha, što se povezuje s ovom zadobivenom ozljedom. Ova ozljeda s kirurškog stajališta je cijenjena sa 10% trajnih posljedica, s obzirom na operativni zahvat, kao i manje poteškoće koje su zaostale u smislu bolova, učestalih glavobolja te ocjena s kirurškog stajališta objektivna. Ovdje nije uzeto u obzir bilo koji dio psihijatrijskoga stajališta. S obzirom na sve prije navedeno ostaju u cijelosti pri nalazu i mišljenju s kirurškog stajališta. Nadalje, na str. 6 i 7 postoje prigovori za dužinu bolova koji jesu cijenjeni kumulativno i nije ih moguće cijeniti u toku liječenja kroz 24 sata, jer iste vještak ne može pratiti, a isti se i ne prate u cijelosti kroz tijek liječenja da bi bili dokumentirani. Stoga prigovori tuženika jesu u svom razmatranju objektivni, a navodim da isti jesu procijenjeni kumulativno. Razgovor o bolovima na ovaj način kako tuženik obrazlaže nije moguće i nije medicinski opravdano, niti postoji mogućnosti ocjene istih, osim na intenzivnim njegama gdje se po satima to prati i suportira terapijskih gdje se onda indirektno zaključuje (mi vještaci) koliko je jačina bolova bila. Nadalje pod točkom IX na str. 7. navode da nije dobro uspoređivati četiri sata tuđe pomoći sa osobama u invalidskim kolicima, jer to nema nikakve veze sa predmetnim štetnim događajem, a kamoli da je opravdano, jer se sve stavlja pod jedan koš, što medicinari nikad ne mogu prihvatiti takav općeniti razgovor o ozljeđenicima. Evidentno je da je tužiteljica trebala tuđu pomoć, a to govori tijek liječenja, kao i dužina liječenja, te dva operativna zahvata gdje je sama dužina liječenja trajala godinu dana. Uzevši u obzir procijenjenu tuđu pomoć i njegu, a ista je isto cijenjena kumulativno smatraju da je ocjena objektivna.

10. Na prigovor tuženika iz istog podneska, a u odnosu na trajanje posljedice sa psihijatrijskog stajališta navode da je ista cijenjena s naslova reaktivno mješovitog anksioznog i depresivnog poremećaja ( F 41.2.) kao nastavne posljedica poremećaja prilagodbe ( F 43. 2.) te temeljem simtopmatike postkomocijskog-postkontuzijskog sindroma. Ovo potonje očituje se u smetnjama koncentracije, upamćivanja i pamćenja, a što se i opisuje u med. dokumentaciji. Što se tiče ocjene trajanja intenziteta pretrpljenog straha ista je cijenjena u kumulativnom iznosu, a pridjev oscilirajući iz života iz razloga što intenzitet straha ne predstavlja ravnu liniju. U cijelosti ostaju kod pisanog nalaza i mišljenja. Prilikom izrade nalaza nisu imali na uvid zdravstveni karton. Ranije zdravstveno stanje su utvrdili intervjuom tužiteljice, a predmetne ozljede tužiteljice ne mogu se povezati sa prijašnjim stanjem, jer su direktno vezane za predmetni događaj. Ozljeda zuba i bubnjića ulaze u ocjenu trajnih posljedica. Na poseban upit navode da ocjene po štetnom događaju su desno rame oko 10%, trajna cerebralna ozljeda oko 10%, gubitak zuba i oštećenje sluha oko 5%. Na poseban upit navode da se psihijatrijski dio vještačenja temeljio na detaljnoj analizi podataka u spisu priložene med. dokumentacije, te na temelju vlastitog psihijatrijskog ispitivanja, te nadodaju da nikakvi psihologijski testovi nisu rađeni, a niti su isti nužni iz razloga što psihologijski testovi predstavljaju samo pomoćnu metodu, a definiranje dijagnoze u isključivoj je ovlasti spec. psihijatra. Nadalje navode da intervju ne predstavlja pomoćnu metodu.

11. Iz vještva dr. US i dr. MS utvrđeno je kako je tužiteljica na pregledu vještaka donijela ORL nalaze iz kojih proizlazi ORL kontrola 5.12.2019. na koje je utvrđena manja suha perforacija desno a 21.1.2020. tonalni audio gram desno uredan do 1 KHZA, zatim mješovito oštećenje do 60 DB, lijevo uredan nalaz navodi manje smetnje sluha u komunikaciji no ukoliko spava na lijevom uhu, na desno ne čuje plač jednogodišnjeg djeteta. Uho mora čuvati od vode, paziti kod tuširanja i pranja kose da ne uđe ni kad u desno uho. Ograničenja ima kod plivanja a roniti uopće ne smije. Također preventivno mora održavat nos prohodni,. Pregledom se ustanovi suha perforacija desnog bubnjića u prednjem donjem kvadrantu. Akumetrijski mješovita nagluhost desno, lijevo uredan sluh. Pri pregledu navodi da nema smetnje s predmetnim prvim gornjim lijevim pretkutnjakom. Defekt krune zuba nadomješten je keramičkim overlayem- djelomična keramička krunica izrađena temeljem digitalne snimke defekta krune zuba- na fotografiji se vidi navedena djelomična keramička krunica na provom gornjem lijevom pretkutnjaku s vanjske donje i nepčane strane. Tužiteljica je u predmetnom štetnom događaju zadobila više teških tjelesnih ozljeda glave s krvarenjem unutar moždanih ovojnica, te prijelom ruke, trajne posljedice kojih su opisali vještaci kirurg i psihijatri i ocijenili 32% trajnih posljedica. U predmetnom ozljeđivanju tužiteljica je zadobila i rupturu desnog bubnjića s posljedičnim defektom gotovo cijelog bubnjića i smetnjama sluha. Naknadnim operativnim zahvatom u općoj anesteziji učinjena je plastika bubnjića, čime je smanjena šteta. Unatoč tome zaostle su smetnje sluha na desnom uhu te suha perforacija na desnom bubnjiću. Tužiteljica mora čuvati operirano uho na način da izbjegava močenje uha odnosno niti kad vode ne smije uči u uho. svakodnevno održavanje osobne higijene time je otežano oprezom pri tuširanju. a osobito pri pranju kose. Plivanje i ronjenje uz život na moru osobit su ograničeni neophodan je oprez kod svake prehlade uz kapanje nosa radi sprečavanja mogućih upalnih promjena u desnom bubnjiću- Zaostale su smetnje sluha na desnom uhu. mješovitog tipa koje donekle kompenzira urednim sluhom lijeovu u svakodnevnoj komunikaciji. Ove trajne posljedice umanjuju opće životne i radne sposobnosti tužiteljice 5% u kojem će omjeru morati ulagati pojačane napore u budućem životu i radu. Prijelom krune zuba 24 estetski i funkcijski je izvrsno nadograđen djelomičnom keramičkom krunicom što ne uzrokuje subjektivne smetnje niti trajne posljedice. Pretrpljeni strah, fizički bolovi, kao i potreba za tuđom pomoći te naruženje uklapaju se u ocjenu drugih vještaka ( osjenjeni su kumulativno).

12. Prigovarajući istom vještvu u podnesku od 13.9.2021 tužiteljica je navela kako smatra da je ocjena smanjenja životne aktivnosti nastale uslijed ozljede rupture desnog bubnjića s posljedičnim zaostalim smetnjama sluha na desnom uhu preniska i krajnje restriktivna procjena stupnja smanjenja životne aktivnosti te se istoj protivi obzirom da se radi o ozljedama koje znatno utječu na smanjenje životne aktivnosti i kvalitetu života tužiteljice. Osim toga i u orijentacijskim medicinskim tablicama za procjenu smanjenja životne aktivnosti navedeno kako ozljede kakve je pretrpila tužiteljica moraju procijeniti u rasponu od 5 do 20 %, obzirom da tužiteljica mora ulagati pojačani napor u obavljanje, a posebno uzimajući u obzir dob tužiteljice. Tužiteljica ističe kako bolovi perzistiraju i nakon prometne nesreće, ističe kako su zaostale trajne posljedice kod tužiteljice u vidu rupture desnog bubnjića s posljedičnim defektom gotovo cijelog bubnjića i smetnjama sluha i zbog čega mora ulagati pojačani napor u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Tužiteljica ističe kako zbog navedene ozljede i operacije mora izbjegavati močenje uha, čime joj je održavanje osobne higijene, osobito prilikom pranja kose bitno otežano. Osim toga, bubnjić nije niti funkcionalno identičan kao bubnjić koji nije oštećen. Također navode i kako je tužiteljica ograničena u obavljanju svih aktivnosti na moru, posebno u plivanju i ronjenju, a posljedice zaostalih smetnji sluha osjeća uvijek kada je izložena visokim frekvencijama. Sve navedeno bi prema navodu vještaka trebalo biti obuhvaćeno smanjenjem životne aktivnosti koji je obzirom na to prenizak. Osim toga svrha određivanja naknade neimovinske štete nije utvrditi ono što oštećena osoba može raditi, nego ono što više ne može raditi, što se upravo nadoknađuje institutom pravične novčane naknade. Nadalje, tužiteljica ističe kako iz nalaza i mišljenja nije jasno ni kakve su to trajne posljedice smetnji sluha na desnom uhu, mješovitog tipa. Tužiteljica se protivi i dijelu nalaza i mišljenje vještaka stomatologa koji se odnosi na posljedice gubitka zuba i to prijelom krune zuba 24, prvi gornji lijevi pretkutnjak, iz nalaza i mišljenja vještak a u kojem se navodi kako nisu zaostale trajne posljedice smanjenja životnih aktivnosti obzirom da je zub adekvatno stomatološki saniran keramičkim ispunom. Osim toga i orijentacijskim medicinskim tablicama za procjenu smanjenja životne aktivnosti navodi se kako je gubitak/ izbijanje zuba predstavlja smanjenje životne aktivnosti.

13. U podnesku od 14.9.2021 tuženik je naveo kako u odnosu na nalaz i mišljenje sudskog vještaka prim.mr.sci.dr. US prigovara zaprimljenom nalazu i mišljenju obzirom isti, prema mišljenju tuženika, nije izrađen u skladu s pravilima medicinske znanosti i struke, a u svakom slučaju su pogrešno i previsoko ocijenjene posljedice zadobivenih ozljeda u predmetnom štetnom događaju, imajući u vidu sadržaj dokumentacije koja prileži spisu. Naime, imajući u vidu sadržaj medicinske dokumentacije koju je tužiteljica dostavila u spis, nije moguće utvrditi trajne posljedice u vidu smetnji sluha u omjeru kako je to utvrđeno u zaprimljenom nalazu i mišljenju, stoga tuženik predlaže pozvati vještaka prim.mr.sci.dr. Maju Mušuru na ročište radi usmenog obrazlaganja nalaza i mišljenja i očitovanja na prigovore i pitanja tuženika. Tuženik u svakom slučaju ustraje na primjedbama i prigovorima na nalaz i mišljenje vještaka kirurga i psihijatra, budući je isti nalaz proturječan objektivnom činjeničnom stanju kao i pravilima medicinske znanosti i struke, te tuženik ustraje na predloženom novom vještačenju po vještacima kirurgu i psihijatru. (6) Naime, prvenstveno se napominje kako navedeni vještaci nisu imali na uvid zdravstveni tužiteljice pa su isti samo mogli pretpostavljati kako ona ranije ili kasnije nije imala kakve tegobe i oštećenja koja se preklapaju sa ocijenjenim posljedicama od strane navedenih vještaka, no ne isto i sa sigurnošću utvrditi. Ujedno je vještak kirurg izrijekom prilikom usmenog obrazlaganja nalaza i mišljenja naveo kako je isti ocijenio trajno smanjenje životnih aktivnosti i kao posljedicu oštećenja sluha kao i gubitka zuba, dok je istovremeno naveo da je potrebno ORL vještačenje iako je navedene posljedice već sam cijenio, pa je zaprimljenim nalazom i mišljenjem vještaka ORL struke došlo do preklapanja i dvostruke ocjene vještaka kirurga i vještaka ORL struke za iste posljedice jer je vještak kirurg u raniju ocjenu bio uključio i oštećenje sluha i gubitak zuba – oko 5%. No, tuženik i nadalje ustraje kod primjedbi kako nije prihvatljiv dodatni psihijatrijski postotak, izuzev tog zajedničkog postotka za ukupne posljedice cerebralne ozljede. Vještak psihijatar potvrđuje da nikad nisu provedeni nikakvi psihologijski testovi i nisu dokazana nikakva trajna kognitivna oštećenja. Vještak potvrđuje da je psihijatrijsko liječenje postojalo samo tijekom 2018., i tužiteljica nakon 11.mj.2018. nikad nije otišla na kontrolu psihijatra, iako joj je bila preporučena kontrola za 1-2 mjeseca. Objektivno je da tužiteljica u zadnje 3 godine nije imala potrebe otići na kontrolu psihijatra. Nije sporno da je tužiteljica imala prolazne privremene smetnje koje se vrednuju kroz „strah“. Tužiteljica nema trajnu psihijatrijsku bolest. Da tužiteljica ima trajnu prometom uzrokovanu psihijatrijsku bolest, sukladno Pravilniku i Zakonu, njena vozačka dozvola bila bi proglašena trajno nevažećom, a to ovdje nije slučaj. Jednako tako nije sporno da postoje trajne posljedice ozljede desnog ramena, ali nije prihvatljiv zaključak vještaka kirurga gdje kaže da postoji ograničena pokretljivost ramena „u srednjem stupnju“. Pri usmenom očitovanju vještak kirurg izričito navodi da namjerno zanemaruje nalaz liječnika od 11.07.2018. ignorirajući objektivnu medicinsku dokumentaciju bez ijednog valjanog i opravdanog razloga. Naime, vještak pogrešno i netočno, pozivajući se na nalaz 06.03.2018. tvrdi kako nakon tog datuma nije bila propisivana fizikalna terapija: Daljnja fizikalna terapija propisana je i na pregledu fizijatra 06.03.2018., kao i na pregledu fizijatra 27.03.2018., a tužiteljica je ruku razgibavala i redovitim plivanjem obzirom da živi na moru, pa je logičan i očekivan daljnji oporavak Uostalom status koji navodi vještak kirurg znatno je lošiji je i od statusa koji je postojao i prije fizikalne terapije na pregledu fizijatra 27.03.2018. – a za to pak nema nikakve logike. Tako, primjerice, vještak kirurg kaže da ruku može odmaknuti samo 100st (abdukcija), a već tada 27.03.2018. (prije završetka liječenja) je mogla do 160st. Isto tako, vještak kaže da su rotacije ograničene u srednjem stupnju, a na tom pregledu su bile ograničene u (vrlo) lakom stupnju. Dakle, zaključak vještaka proturječan je objektivnom činjeničnom stanju. Prema priloženoj objektivnoj dokumentaciji, nakon provedenog liječenja, postojala je uredna pokretljivost ramena => pa nema nikakve logike zaključak vještaka od ograničenim kretnjama desnog ramena u srednjem stupnju Objektivno je da tužiteljica u zadnje 3 godine nema nikakvih većih tegoba s ramenom i u zadnje 3 godine nije imala potrebu provoditi ni povremenu fizikalnu terapiju. Da je tužiteljica imala tako značajno pogoršanje stanja ramena od tada do danas, od urednog do srednjeg stupnja, kako to pogrešno navodi vještak, imala bi barem povremenu fizikalnu terapiju, što ovdje nije slučaj. Zadnji pregled fizijatra bio je 11.07.2018. i tada je rame bilo potpuno UREDNO. Stranica 5 od 5 Zaključak vještaka proturječan je i naknadno priloženom kartonu opće prakse. Nakon provedenog liječenja, tužiteljica se općoj praksi nijednom nije žalila na daljnje tegobe ramena. Slijedom svega navedenog vještak je posljedice zaostale zbog ozljede ramena, ukoliko su iste uopće zaostale kao posljedica predmetnog ozljeđivanja, mogao ocijeniti s najviše 5%.

14. U svom usmenom očitovanju na ročištu od 22. veljače 2023 vještaci dr. Mušura dr. E, dr. ZS i dr. MS su naveli kako nakon konzultacije sva 4 vještaka i uvidom u njihove nalaze, iskazuju objedinjenu ocjenu trajnih posljedica od 32% iz razloga što je kirurg u svome prvome nalazu obuhvatio područje ORL te se dvije ocjene preklapaju, nalaz maksilofacijalnog kirurga ne sadrži trajne posljedice. Zaključno može se uzeti u obzir da sva 4 vještačka nalaza su sadržana u nalazu psihijatra i kirurga. Na upit pun tuženika da li je mogla biti utvrđena ocjena trajnih posljedica bez dokumentacije koju je tužiteljica donijela dr. Mušuri na pregled, dr. Mušura navodi da prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji evidentno je stanje uha nakon završetka liječenja, tj. nakon naknadne operacije plastike bubnjića. Evidentno je da je zaostala rupa na prednjem dijelu bubnjića iz čega se može zaključiti da su zaostale posljedice i po sluhu. Iako u spomenutoj dokumentaciji nema nalaza stanja sluha, trajne posljedice se mogu ocijeniti prema stanju bubnjića i očekivanim posljedicama po sluhu. Naime, audiološke pretrage sluha se ne rade prije proteka 6 mjeseci od operacije. Na pregledu vještaka tužiteljica donosi tonalni audiogram koji je citiran u nalazu i koji potkrjepljuje očekivano stanje trajnih posljedica. Na daljnji upit da li su se trajne posljedice kod tužiteljice mogle utvrditi na dan odštetnog zahtjeva 7. veljače 2018. godine, navode da su u tom terminu mogle biti zaključene trajne posljedice navedene ozljede, a naknadno liječenje je pokušaj smanjenja tih trajnih posljedica operativnim putem, a što nije uspjelo. Vještaci suglasno iskazuju kako je liječenje okončano 14. studenog 2018. godine. Dr. ZS navodi kako je trajne posljedice utvrdio na temelju analize dinamike štetnog događaja, vrste i naravi ozljeda, tijeka liječenja te osobnog pregleda. Nadalje navodi da je za ocjenu trajnih posljedica sa psihijatrijskog stajališta bio odlučan osobni pregled tužiteljice na dan 16. ožujka 2020. godine. "

15. U pisanoj dopuni vještvaa, a nakon uvida u zdravstveni karton tužiteljice dr. ZS je naveo kako spisu prileži preslika osobnog zdravstvenog kartona tužiteljice od 12.8.2008.g. do 9.6.2021.g. Od medicinski relevantnih podataka izdvaja: do predmetnog štetnog događaja ne nalazi se podataka o sličnim ozljedama, niti podataka o potrebi psihijatrijskog liječenja 15.11.2017. bilježi se predmetni štetni događaj. Temeljem analize podataka iz priloženog osobnog zdravstvenog kartona nije utvrđeno novih elemenata koji bi bili od utjecaja na ocjenu kvalifikatornih okolnosti iz našeg pisanog nalaza i mišljenja od 16.3.2020.g. U cijelosti ostaje kod pisanog nalaza kao i usmenog očitovanja na glavnoj raspravi Naslova 22. veljače 2023.

16. Obzirom su stranke na ročištu od 12. studenog 2024 suglasno predložile obnovu vještačenja sud je odredio novo vještačenje po dr. BS (kirurgu), dr. Branki Vidrih ( psihijatru) i dr. Ziti Blažić Potočki (ORL) .

17. Iz psihijatarskih djela vješta dr. Branke Vidrih proizlazi kako se pregled tužiteljice realizira se putem video poziva, zbog nekoliko razloga: zdravstvenog stanja vještakinje (slomljena kost stopala i bolovanje), te ekonomičnosti i izbjegavanja dodatnih troškova dolazaka iz [adresa] u [adresa] na preglede. ES rođena je **.**.1986.g., udana je, majka je djeteta u dobi od nepunih 5 godina, zaposlena je u struci – diplomirala je ekonomiju (3+2), živi s obitelji u [adresa]. Koliko zna rođena je na vrijeme iz uredne trudnoće, rani rast i razvoj protekli su uredno. U djetinjstvu čuvana kod kuće, godinu prije škole uključila se u predškolsko odgoj. Djetinjstvo opisuje bezbrižnim, lijepim, razigranim, odrastala je u malo mjestu, djeca su se međusobno družila i igrala, okružena je bila proširenom obitelji. Ima 3 godine mlađu sestru, majka joj ima 62 godine, a otac je umro prije 20 godina od karcinoma pluća u dobi od 48 godina. Tijekom djetinjstva zdrava. U osnovnu školu krenula je na vrijeme, bila je odlična učenica, potom upisuje gimnaziju u Trogiru i postiže vrlo dobar školski uspjeh. Upisuje ekonomski fakultet u Splitu, koji završava po modelu 3+2 godine. Do sada je ostvarila oko 12 godina radnog staža. Udala se za svog sadašnjeg supruga 2015.g., nakon veze koja je trajala oko 10 godina, brak je skladan. Prije oko 12 godina dijagnosticiran joj je reumatoidni artritis, na biološkoj je terapiji i bolest je pod kontrolom. Opisuje kako je u dva navrata prekidala s terapijom, ali se i vraćala zbog pogoršanja stanja. Dana 6.11.2017.g. stradala je u prometnoj nezgodi kao pješakinja: prelazila je pješački prijelaz kada je na nju naletio vozač koji je zaobilazio autobus. Nesreće se ne sjeća, ali čula je nebrojeno puta detalje koje su prepričavali oni koji su se zatekli u blizini. U bolnici je bila oko 15 dana, ne sjeća se baš jasno, bilo je to prije dosta vremena. Imala je povrede glave, lakta i bubnjića. Mogla bi reći da joj fali oko mjesec dana sjećanja, sve joj je bilo nekako u magli. U početku je sve bilo orijentirano na njen tjelesni oporavak, povreda mozga je bila zabrinjavajuća. Psihijatru se javila na savjet neurokirurga koji ju je pratio. Nije mogla spavati, imala je morne snove, bila je nervozna, u strahu, žalila se na nemir, tjeskobu, gubitak apetita, poteškoće usnivanja i prosnivanja, priča kako ne bi navečer mogla zaspati jer bi se mozak aktivirao i promišljao razne sadržaje, dugo bi noću bila budna. Morila ju je zabrinutost za svoje zdravlje i budućnost, otežano je funkcionirala u svakodnevnim aktivnostima, bila je dekoncentrirana, sniženog frustracijskog praga, imala je, a ima i danas poteškoće s memorijom, sniženo raspoloženje. Opisuje kako nakon nezgode stalno piše bilješke, što joj ranije nije trebalo, jer se zna smesti, pa prepričava događaje koji se kao trebaju dogoditi, a već su se zbili… Osjećala je neko tupilo, mutno stanje, teško joj je to objasniti, i dan danas ima dojam da ima „glavu unutar glave“… Od nezgode ne vozi, zazire od prometa, postala je oprezna. Psihijatru je išla oko godinu dana, uzimala je lijekove i pridržavala se uputa, puno se informirala o svom stanju i pokušavala si pomoći na razne načine. Imala je još i operaciju bubnjića, pa probleme sa desnim laktom… Bila je na bolovanju godinu i nešto mjeseci, ne može se točno sjetiti koliko. Imala je podršku obitelji, a i sama se jako trudila oporaviti se. 3 3 U psihičkom nalazu intruzivna sjećanja, blaže sniženo raspoloženje, urednog uvida i kritičnosti, smetnje u domeni mnestičko kognitivnog funkcioniranja u smislu snižene koncentracije i smetnji upamćivanja. Tužiteljica je stradala u prometnoj nezgodi kao pješakinja u naletu automobila 6.11.2017.g. Nakon saniranja tjelesnih smetnji tijekom 2018.g. bila je u intenzivnom psihofarmakoterapijskom tretmanu. Dijagnoze koje su postavljene su Anksiozno depresivni poremećaj i Poremećaj prilagodbe. Tužiteljica nije trpjela primarni strah jer je gubila svijest. Sekundarni strah jakog intenziteta trpjela je 2 dana, srednjeg intenziteta 6 dana, te blažeg do tri mjeseca po stradavanju. Zbog Poremećaja prilagodbe u svakodnevnom životu i radu ulaže pojačane napore u omjeru od 10% trajno.

18. Iz kirurškog i ORL dijela vještva dr. BS i dr. Zite Blažić Potočki proizlazi kako je kod pregleda tužiteljica pri svijesti, orijentirana, pokretna, urednog verbalnog kontakta. Žali se na slabost desne ruke, bolove u ramenu i nadlaktici kod većeg opterećenja ruke, „škripanje“ u ramenu kod pokreta rukom. Povremeno ima glavobolje, ima problema s pamćenjem Iz statusa: Na glavi desno temporoparietalno ovalni ožiljak od kraniotomije duljine oko 6 cm uz udubljenje kosti na mjestu ruba kraniotomije. Manja hipotrofija mišića desnog ramenog obruča i nadlaktice. Na gornjoj strani ramena postoperativan ožiljak duljine 3,5 cm, širine oko 4 mm, uz poprečne ožiljke od šavi, svjetliji od okolne kože. Na prednjoj strani ramena 4 ožiljka duljine 2,1,1,1 cm, svjetliji od okolne kože. Kretnje u ramenu ograničene u manjem stupnju, terminalno bolne, kod pokreta izražene krepitacije u ramenu:

Antefleksija 160 st. (lijevo 170 st.), abdukcija 70 st. (lijevo 90 st.), unutarnja rotacija 60 st. (lijevo 80 st.), vanjska rotacija 60 st.(lijevo 80 st.). Gruba mišićna snaga desne ruke oslabljena u manjem stupnju. Pregled vještaka stomatologa: U predmetnom štetnom događaju tužiteljica je sa stomatološkog stanovišta zadobila kao rezultat traume( zbog udarca automobila) prijelom krune zuba 24 -lijevog gornjeg prvog pretkutnjaka (str 22 spisa).Opseg defekta kliničke krune navedenog zuba -vidljiv je na digitalnoj snimci- strana 128 spisa. Sanacija nastale štete izvršena je izradom parcijalnog keramičkog overlay-a( str 23 spisa) na oštećenom zubu 24( lijevom prvom gornjem pretkutnjaku). Trošak za sanaciju -izrada djelomične keramičke krunice iznosio je 2.000 kn(str 23 spisa) i nije pokriven preko HZZO-a, jer ga HZZO ne pokriva. Kliničkim pregledom vidljivo je da je navedena rekonstrukcija ( izvršena 2018 godine) postojeća – uspješna. Nema subjektivnih patoloških promjena niti simptoma. Artikulacija gornjih i donjih zuba je uredna. U obje čeljusti tužiteljice prisutni su svi prirodni zubi u obje čeljusti. S obzirom na dob tužiteljice - keramička krunica na zubu 24 će se tijekom života morati dva puta mijenjati Strah i bolovi vezani uz oštećenje navedenog zuba uklapaju se u ocjenu drugih vještaka .Tuđa pomoć i njega zbog navedenog nije bila potrebna a naruženja nema. Tužiteljica ES rođena 1986. god. je dana 06.11.2017. godine stradao u prometnoj nesreći kao pješak, udarena je od strane osobnog automobila. Zadobila je: Natučenje mozga Krvarenje iznad i ispod tvrde moždane ovojnice Krvarenje ispod paučinaste moždane ovojnice Prijelom lubanje lijevo sljepoočno Pojavu slobodnog zraka u moždanoj šupljini, Krvarenje iz desnog uha, Prijelom gornjeg dijela desne nadlaktične kosti Natučenje pluća Prijelom zuba (prvi gornji lijevi pretkutnjak). Liječena je u KBC Split 14 dana, od toga je 10 dana bila u Jedinici intezivnog liječenja. Drugi dan po primitku, 07.11.2017. učinjena je kraniotomija i evakuacija hematoma oko mozga. Dana 09.11.2017. učinjena je osteosinteza prijeloma desne nadlaktične kosti intramedularnim čavlom. Provela je fizikalnu terapiju. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužiteljice, po završetku liječenja kod tužiteljice je zaostala manja slabost desne ruke, bolovi u ramenu kod većeg opterećenja ruke i kod promjene vremena, kretnje u ramenu su ograničene u manjem stupnju, bolne. Kod pokreta su izražene krepitacije u ramenu. Navedene trajne posljedice uzrok su smanjenja životne aktivnosti tužiteljice od 7%. Stanje po prijelomu lijeve sljepoočne kosti i kraniotoniji uz prisutno udubljenje kosti na mjestu ruba kraniotomije uzrok je smanjenja životne aktivnosti od 10%. Trajne posljedice ozljede mozga ocjenio je vještak psihijatar u omjeru od 10%. Vještak ORL struke je trajne posljedice ozljede bubnjića desnog uha ocjenio s 5% smanjenja životne aktivnosti. Ukupno smanjenje životne aktivnosti iznosi 24% usljed čega tužiteljica trpi i odgovarajuće duševne boli (usaglašeno od strane prof.dr. F, dr.Zite Blažić Potočki Prim.dr. Maje Mušura, Dr. Branke Vidrih). Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja (dvije operacije) trpila fizičke bolove jačeg inteziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 15 dana i manjeg intenziteta 75 dana kumulativno. Zaostali povremeni bolovi uključeni su u smanjenje životne aktivnosti. Ožiljci u području desnog ramena (Na gornjoj strani ramena postoperativan ožiljak duljine 3,5 cm, širine oko 4 mm, uz poprečne ožiljke od šavi, svjetliji od okolne kože. Na prednjoj strani ramena 4 ožiljka duljine 2,1,1,1 cm, svjetliji od okolne kože) predstavljanu naruženje manjeg stupnja povremeno vidljivo trećim osobama. Tuđa pomoć u opsegu od 4 sata dnevno je bila potrebna 4 tjedna, u opsegu 2 sata dnevno 6 tjedna za pomoć kod oblačenja i svlačenja, održavanja osobne higijene u prvoj fazi liječenja, za obavljanje kućnih poslova, za nabavku pripremu hrane i sl.

19. Prigovarajući psihijatrijskom dijelu vještva u podnesku od 14.1.2025. tužiteljica je navela kako smatra da je ocjena straha, te omjera ulaganja pojačanih napora u svakodnevnom životu preniska, te se istoj protivi. Vještačenjem je utvrđeno da tužiteljica za vrijeme štetnog događaja nije pretrpjela tzv. primarni strah (tj. strah pred opasnošću koji se trpi u samom štetnom događaju), a da je tzv. sekundarni strah (tj. strah uslijed tjelesnih povreda i eventualnih posljedica) trpjela u jakom intenzitetu 2 dana, u srednjem intenzitetu 6 dana i blažem intenzitetu 3 mjeseca po stradavanju. Međutim zaključak da ista nije pretrpila primarni strah jer je gubila svijest nije utemeljen na podacima u nalazu i ostaloj relevantnoj dokumentaciji, a pogotovo ne proizlazi iz obavljenog razgovora s tužiteljicom. Iako je tužiteljica izjavila kako se ne sjeća nesreće, morala je (prema pravilima životnog iskustva i kasnijih posljedica koje su se razvile kod tužiteljice) neposredno prije naleta vozila na nju osjetiti kratak ali jako intenzivan primarni strah, a zbog čega su odmah nakon nesreće nastupile duševne posljedice i započeo razvoj kako anksiozno depresivnog, tako i poremećaja prilagodbe. Znači, isključivo iz činjenice da je tužiteljica prilikom štetnog događaja gubila svijest (stoga nijje izgubila svijest u potpunosti), ne znači da kod iste nije postojao primarni strah. Također tužiteljica ističe kako je trpjela sekundarni strah u dužem intenzitetu od vremenskih intervala navedenih u Nalazu i mišljenju, sve imajući u vidu više dijagnoza koje je tužiteljica razvila upravo zbog predmetnog događaja. Nadalje, na temelju analize dinamike štetnih posljedica, vrste i naravi ozljeda, tijeka liječenja te osobnog pregleda predmetni vještakinja psihijatrijske struke je razgovarala s tužiteljicom te ustanovila kako je ista zbog predmetnog događaja razvila mješoviti anksiozni i depresivni poremećaj te poremećaj prilagodbe. Tužiteljica smatra kako je ocjena da zbog poremećaja prilagodbe u svakodnevnom životu i radu ulaže pojačane napore u omjeru od 10% trajno prenisko odmjerena, posebno uzimajući u obzir dob tužiteljice. Tužiteljica se takvom izračunu protivi jer se odnosi samo na poremećaj prilagodbe, pritom zanemarujući da mješoviti anksiozni i depresivni poremećaj u bitnome također znatno onemogućavaju tužiteljicu u svakodnevnom životu i obavljanju poslova zbog čega mora ulagati dodatne napore. Tužiteljica je majka malodobnog djeteta koje iziskuje samo po sebi velike napore i koncentraciju, što tužiteljica upravo zbog anksiozno-depresivnog poremećaja otežano ispunjava te mora ulagati znatne psihičke napore da bi obavljala čak i osnovne roditeljske aktivnosti i dužnosti u vezi s djetetom, kao i cijelim kućanstvom. Također se nigdje u nalazu i mišljenju ne spominju psihološke posljedice koje je nezgoda ostavila na tužiteljicu koje se tiču prometa i vožnje, zbog čega je tužiteljica i u tom smislu zakinuta. Naime, tužiteljica također mora ulagati pojačane napore prilikom izlaganja bilo kakvom sudjelovanju u prometu, a sudjelovanje u prometu u bilo kakvoj ulozi je nužno te isto tužiteljica ne može izbjeći na redovnoj bazi. Sve navedeno bi trebalo biti obuhvaćeno smanjenjem životne aktivnosti koji je s obzirom na to prenizak. Svrha određivanja naknade neimovinske štete je upravo utvrditi ono što oštećena osoba više ne može raditi, a što se upravo nadoknađuje institutom pravične novčane naknade. Slijedom svega naprijed navedenog, tužiteljica predlaže da se vještakinju pozove na ročište radi detaljnijeg usmenog očitovanja na primjedbe, i pojašnjenja ocjene smanjenje životne aktivnosti.

20. Prigovarajući kirurškom i ORL dijelu vještva u podnesku od 4. srpnja 2025 tužiteljica je navela kako ustraje na prijedlogu da se provede novo vještačenje po spec. otorinolaringologu na okolnost utvrđivanja povrede prava osobnosti i trajnih posljedica zadobivenih tjelesnih ozljeda. U nalazu i mišljenju dr. F navedeno je da prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužiteljice po završetku liječenja kod tužiteljice zaostala manja slabost desne ruke, bolovi u ramenu kod većeg opterećenja ruke i kod promjene vremena, kretnje u ramenu su ograničene u manjem stupnju, bolne. Kod pokreta su izražene krepitacije u ramenu. Navedene trajne posljedice prema nalazu i mišljenju vještaka uzrok su smanjenja životne aktivnosti tužiteljice od 7%, stanje po prijelomu lijeve sljepoočne kosti i kraniotoniji uz prisutno udubljenje kosti na mjestu ruba kraniotomije uzrok je smanjenja životne aktivnosti od 10%, dok je trajne posljedice ozljede mozga ocijenio vještak psihijatar u omjeru od 10%. U nalazu i mišljenju se navodi i da je vještak ORL struke trajne posljedice ozljede bubnjića desnog uha ocijenio s 5% smanjenja životne aktivnosti. Ukupno smanjenje životne aktivnosti prema nalazu i mišljenju iznosi 24% usljed čega tužiteljica trpi i odgovarajuće duševne boli (usuglašeno od strane prof.dr. F, dr.Zite Blažić Potočki Prim.dr. Maje Mušura, Dr. Branke Vidrih). Tužiteljica navodi kako iz ocjene vještaka kirurga nije razvidno kojom metodologijom dolazi do ukupnog objedinjenog iznosa 24 %. U nalazu i mišljenju se navodi kako je tužiteljica zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja (dvije operacije) trpila fizičke bolove jačeg inteziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 15 dana i manjeg intenziteta 75 dana kumulativno. Tužiteljica smatra da je ocjena boli, straha te smanjenja životnih aktivnsti preniska te se istoj protivi. Iz navedenih razloga tužiteljica predlaže da se vještake pozove na slijedeće ročište radi detaljnijeg usmenog očitovanja na primjedbe, i pojašnjenja ocjene smanjenje životne aktivnosti te zašto je prilikom objedinjenja ukupnog postotka došlo do umanjenja utvrđenog postotka smanjena životne aktivnosti. Također iz nalaza i mišljenja prof. dr. sc. BS nije vidljivo kada je liječenje okončano. Iz navedenih razloga tužiteljica predlaže da se vještaci Prim. dr.med. Maja Mušura, prim. dr. sc. Jakša Filipović i prim. dr. med. ZS, prof. prim. dr. sci. MS, prof.dr. F, dr. sc. dent. Med. Zita Blažić Potočki i dr. Branka Vidrih pozovu na slijedeće ročište radi usuglašavanja ocjene smanjenja životne aktivnost, boli te pojašnjenja ocjene smanjenje životne aktivnosti i davanja jedinstvene ocjene smanjenja životne aktivnosti. Tužiteljica ustraje na prijedlogu da se provede novo vještačenje po spec. otorinolaringologu na okolnost utvrđivanja povrede prava osobnosti i trajnih posljedica zadobivenih tjelesnih ozljeda.

21. Na ročištu od 19. siječnja 2025. na kojem je provedeno usuglašavanje vještaka dr. Filipović dr. ZS dr. Mušura, dr. MS dr. F dr. Vidrih i dr. Blažić Potočki vještaci su naveli kako je u njihovom vještačkom nalazu od 24. 2.2025. došlo do omaške kod objedinjavanja smanjena životne aktivnosti na način da je izostavljen postotak koji je dao vještak ORL struke u iznosu od 5% i uzevši to u obzirom ukupno smanjenje životne aktivnosti umjesto 24% iznosi 28%. Uvidom u vještačke nalaze vidljivo je da po stomatologu nema trajnih posljedica, a iste su bile obračunate s 1% ukupno ocjene Filipović, ZS, Mušura tako da ukupne trajne posljedice po navedenim vještacima je 31 %. Na temelju konzultacija svih vještaka mišljenja smo d se dvije ukupne ocjene po vještacima od 31 i 28% mogu objedinjeno cijeniti s 29-30% u odnosu na sve vještake a što se odnos na trajne posljedice kod tužiteljice u ovom štetnom događaju, a što je njihovo definitivno mišljenje. Vještak psihijatar dr. Vidrih kada mu se predočava tekst o simptomatologiju poremećaja prilagodbe u prilogu podneska tuženika od 20.1.2025. odgovara kako u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja te napominje kako je ocjena identična ocjeni kolege psih. dr. ZS te da su oboje sačinili gotovo istovjetni nalaz držeći se pravila struke. Na pitanje da li bi ocjena trajnih posljedica sa psihijatarskog aspekta bila drugačija uzevši u obzir da od 2018. god nema dokumentacije po kojoj je vidljivo da je tužiteljica nastavila psihijatarski tretman odgovara da je na to pitanje teško odgovoriti, ali uzevši u obzirom intenzitet stradavanja zadovoljeni su kriteriji za postavljanje dijagnoze poremećaja prilagodbe na temelju kojeg je donesena ocjena smanjenja životne aktivnosti. Tužiteljica obavlja svakodnevne obveze koje se tiču obiteljskog i radnog funkcioniranja ali uz ulaganje pojačanog napora. Na upit kada je okončano liječenje dr. F, dr. Potočki, dr. Vidrih, dr. Mušura navode da je liječenje završeno, odnosno zdravstveno stanje se stabilizirao s nalazom psihijatra 14. 11.2018. Trajne posljedice su se mogle utvrditi samo uvidom u dokumentaciju da je tada napravljen pregled, a navedeno vrijedi i za vještaka psihijatra. Vještaci navode kako izjašnjavanje o trajnim posljedicama po svakoj specijalnosti stvara zbunjujuću situaciju za sud, a medicinski je razumljiva samo medicinarima te stoga nije potrebno na takav način razlučivati ozljede jer zadatak vještaka je cijeniti tužitelja po ozljeđivanja a ne cijenjenje dijelova tijela i psihe. na poseban upit odgovaramo da svaka dodatna dokumentacija i nastavak liječenja ima mogućnost kako popravljanja statusa tužitelja ili održavanja postojećeg stanja trajnih posljedica stoga vještaci ne mogu egzaktno odgovoriti što bi bilo kad bi bilo. Dr. F navodi kako prema njegovo iskustvu nije za očekivati kako bi se zdravstveno stanje popravilo nakon pregleda fizijatra 11.7.2018. Na postavljenu tvrdnju da se u nalazu fizijatra 11.7.2018 navodi da su kretnje u ramenu u punom opsegu i bez bolova odgovara da je izvršio pregled tužiteljice 24.2.2025. i utvrdio status kakav je naveden u nalazu. Nije za očekivati da bi nakon prijeloma gornjeg dijela nadlaktične kosti i operativnog liječenja intramedularnim čavlom, opseg pokreta bio potpuno uredan jer se pri uvođenju medularnog čavla djelomično oštećuju tetive rotatorne manžete, a što utječe na opseg pokreta. Vještaci prihvaćaju ocjenu bolova, naruženja, tuđe pomoći i njege kako je to utvrdio dr. BS. Kada se vještacima psihijatrijske struke predočava podneska tužitelja od 14.1.2025. u odnosu na strah vještaci odgovaraju kako su oboje u svom nalazu i mišljenju iskazali da tužiteljica nije trpjela tzv. primarni strah zato što je gubila svijest. U razgovoru koji je vođen za potrebe izrade ovog nalaz i mišljenja tužiteljica je sama navela kako se nesreće ne sjeća ali d je čula nebrojeno puta detalje koji su bili prepričavani od strne očevidaca. U odnosu na sekundarni strah ocjene vještaka Makarić-Vidrih minimalno se razlikuje pa se onda vještaci suglasno priklanjaju ocjeni dr. Makarića.

22. Ovaj sud u cijelosti je prihvatio vješto navedenih vještaka, osobito njihovu usmenu objedinjenu procjenu trajnih posljedica, a u pogledu ostalih kvalifikaornih okolnosti vještaci su se suglasno priklonili vještvu dr. BS i dr. Makarića kao objektivno i stručno budući da je sačinjeno temeljem postojeće dokumentacije u spisu, nakon pregleda tužiteljice i uvida u zdravstveni karton, te imajući u vidu da su vještaci na jasan i transparentan način utvrdili vrste ozljede koje je tužiteljica zadobila u predmetnoj nezgodi, da između predmetnih ozljeda i štetnog događaja postoji jasna uzročno posljedična veza, te da je ocjena kvalifikatornih okolnosti donesena je temeljem navedenog sukladno stručnom znanju i dugogodišnjem kliničkom iskustvu.

23. Odredbom članka 1100. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08, dalje ZOO) propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, s time da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Naime, sukladno odredbi članka 19. st. 1. i st. 2. ZOO-a, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti, pod kojima se razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

24. Prilikom donošenja odluke o visini naknade neimovinske štete nastale uslijed povrede prava osobnosti tužiteljice sud je uzeo u obzir narav i karakter zadobivenih ozljeda, činjenicu da je tužiteljica u ovom događaju zadobila zadobila krvni podljev lijevo subduralno glave, krvni podljev desno epiduralno glave, natučene mozga, prijelom lubanje lijevo temporalno, krvarenje iz desno uha, prijelom desne nadlaktične kosti, natučenje pluća i zrak u području duplje mozga, prijelom krune zuba 24 -lijevog gornjeg prvog pretkutnjaka, da joj je učinjen operativni zahvat otvaranja lubanje i drenaže epiduralnog krvnog podlijeva, a dana 7.11.2017. a dana 9.11.2017. ostao sinteza desne nadlaktične kosti, da je liječena po kirurgu, neurokirurgu i fizijatru te provodila fizikalnu terapiju, da je liječena po ORL koji opisuje suhu stražnju perforaciju lijevo, i što usprkos liječenju ozljeda i provedenom fizikalnom terapijom zaostaju trajne posljedice koje se manifestiraju u krepitacijama u ramenu, sa ORL aspekta smetnje sluha na desnom bubnjiću kao posljedica ozljede bubnjića desnog uha, a sa psihijatrijskog stajališta tužiteljica je na psihičkom planu prvotno razvila simptomatiku poremećaja prilagodbe te nastavno reaktivnog Mješovitog anksioznog i depresivnog poremećaja što proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. Kao izravnu posljedicu teške kranicerebralne ozljede razvila je i simptomatiku Postkomiocijskog postkontuzijskog sindroma koji se prvenstveno očituje u smetnjama koncentracije, upamćivanja i pamćenja, pa je iz svega razvidno da tužiteljica trpila fizičke bolove i strah određenog intenziteta i trajanja, a kako to nedvojbeno proizlazi iz predmetnog vještva, a imajući u vidu i starost tužiteljice (rođena 1986.).

25. Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir intenzitet i trajanje fizičkih bolova, a sukladno čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08) i čl. 223. ZPP- a, sud je utvrdio da tužiteljici za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 2.100,00 EUR.

26. Uzimajući u obzir intenzitet i trajanje pretrpljenog straha, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužiteljici za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 2.400,00 EUR.

27. Slijedom navedenog, a imajući u vidu trajanje i intenzitet duševnih boli zbog smanjenja opće životne i radne sposobnosti tužiteljice u omjeru od 29-30%, a koje su posljedica predmetne nezgode, a u kojem će ista morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužiteljici ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 6.600,00 EUR-a.

28. Imajući u vidu da je vještačkim nalazom dr. BS kojem su se priklonili svi ostali vještaci utvrđeno naruženje tužiteljice kao posljedica ove nezgode u vidu ožiljaka u području desnog ramena (na gornjoj strani ramena postoperativan ožiljak duljine 3,5 cm, širine oko 4 mm, uz poprečne ožiljke od šavi, svjetliji od okolne kože, na prednjoj strani ramena 4 ožiljka duljine 2,1,1,1 cm, svjetliji od okolne kože) a koje predstavljanu naruženje manjeg stupnja povremeno vidljivo trećim osobama, dok je i ovaj sud naruženje utvrdio neposrednima opažanjem, te je prilikom tog opažanja opisao i ožiljak od 2 cm ispod donje usne na bradi, no kako vješaci nisu utvrdili da bi opisani ožiljak bio u uzročnoj vezi sa predmetnim događajem, to je sud prihvatio ocjenu naruženja po dr. Z koji je objektivno i stručno evidentirao opisano naruženje i ocjenio ga kao naruženje manjeg stupnja povremeno vidljivo trećim to je sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud utvrdio da tužiteljici za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 500,00 EUR, jer je riječ o naruženju manjeg stupnja povremeno vidljivo trećim osobama.

29. Na okolnost pružanja pomoći i njege sud je iz predmetnog vještva utvrdio kako je tužiteljici bila potreba tuđa pomoć u trajanju od ukupno 196 sati.

30. Budući da se inače s naslova pomoći druge osobe cijena određuje prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu gdje stanuje tužitelj mogla pružiti takvu uslugu, sud je imajući u vidu da su stranke učinile nespornim da su tužiteljici za vrijeme liječenja u kući pomoć i njegu pružali ukućani dakle istu joj nisu pružale profesionalne osobe, koje inače plaćaju trošak poreza i doprinosa, a imajući u vidu su stranke učinile nespornim cijenu sata od 3,32 EUR /25,00 kn) ovaj sud je utvrdio da tužiteljici pripada iznos od 650,72 EUR, a u smislu odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a.

31. Slijedom naprijed navedenog tužiteljici bi pripadala pravična novčana naknada neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u ukupnom iznosu od 12.250,72 EUR, no obzirom je tuženik tužiteljici tijekom postupka isplatio iznos od 1.990,84 EUR i 3.981,69 EUR to bi u konačnici tužiteljici pripadao iznos od 10.225,90 EUR, no kako tužiteljica konačnim zahtjevom potražuje manji iznos od svega 7.963,37 EUR, to joj je isti dosuđen u cijelosti a sve sa zakonskom zateznom počev od utuženja, tj. 26.04.2019. do isplate, a na osnovi čl. 29. st. 1. ZOO-a počev od 28.03.2023. do isplate, i to po stopi do 30. prosinca 2023.sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br.114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br. 156/22), a od 31.12.2023. do isplate sukladno čl. 29. st. 2. Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN 155/23).

32. Naime, sukladno čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05,36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 ) propisano je da je osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako se odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne ili utemeljeni odgovor na sve točke iz ovršnog zahtjeva u slučaju da su odgovornost za naknadu štete i visina šteta sporne.

33. Odredbom čl. 4 istog zakona propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1 oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamata i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Obzirom da je navedena odredba ZOOP lex specijalis u odnosu na odredbama u kamatama ZOO-a, a iz dostavljenog odštetnog zahtjeva u prilogu tužbe nije vidljivo kada je tuženik isti zaprimio, a sud je sa sigurnošću mogao utvrditi samo datum primitka tužbe od strane tuženika, a to je prema dostavnici u spisu na dan 16.09.2019. kada je tuženik mogao utvrditi osnov i visinu svoje obveze te isplatiti štetu tužiteljici pripadaju zatezne kamate od dana primitka tužbe po tuženiku, tj. 17.09.2019. do isplate bez obzira radi li se o naknadi novčane ili ne novčane štete, pa je tužiteljica odbijena sa dijelom zahtjeva za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos od 7.963,37 EUR od nastanka štetnog događaja, tj. 06.11.2017. do 16.09.2019. slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I i II.

34. Naime kada bi se tijek zateznih kamata prekidao samim tuženikovim očitovanjem na oštečenikov oštećenih zahtjev tada bi institut zateznih kamata na imovinsku štetu u ovakvim postupcima bio potpuno nesvrsishodan, pa je stoga tužitelju zatezna kamata na dosuđeni iznos neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć dosuđena od navedenog datuma.

35. U pogledu zahtjeva tužiteljice za naknadu imovnike štete za troškove liječenja sud je iz nalaza Ordinacije dentalne medicine dr. Ante Perković, a koji je potvrđen nalazom ORL vještaka u ovom postupku utvrdio kako je u ovoj nezgodi tužiteljica pretrpila frakturu zuba 24 kao posljedicu udara automobila, dok je iz računa iste ordinacije broj 33-1-1 od 03.04.2018., (list 23 spisa) utvrđeno kako je tužiteljici ugrađena cerec krunica (koja će se prema iskazu vještaka dr. Potočki morati tijekom života dva puta mijenjati) za što je platila iznos od 2.000,00 kn, pa je tužiteljici, kao nužni trošak liječenja po navedenom računu dosuđen iznos od 265,45 EUR sukladno čl. 1093. i čl. 1095. ZOO slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I.

36. Tome se dodaje kako tužiteljici na dosuđeni iznos imovinske štete za troškove liječenja zatezna kamata u smislu čl. 1086. ZOO-a pripada od trenutka nastanka štete, tj. dana njihovog plaćanja, pa joj je ista dosuđena od zatraženog datuma plaćanja, tj. 03.04.2018. do isplate i to po stopi do 30. prosinca 2023. sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br.114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br. 156/22), a od 31.12.2023. do isplate sukladno čl. 29. st. 2. Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN 155/23).

37. U odnosu na preinaku povišenjem zahtjeva tužitelja, nesporno je kako je Vrhovni sud RH na sjednici Građanskog odjela održanoj 15. lipnja 2020. godine, posl.br. Su-IV-47/2020-5, zauzeo pravno shvaćanje kojim je izmijenio Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete, na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama povećavaju za 50% te se primjenjuju na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja tj. od dana prihvaćanja na predmetnoj sjednici VSRH. Obzirom su, dakle, Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete VSRH doneseni na sjednicama 5. ožujka 2020. godine i 15. lipnja 2020. godine, a istima je izrijekom i nedvosmisleno određeno, da se primjenjuju "...i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05.", te "...na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.).", to isti kao takvi, osim što su u smislu odredaba Zakona o sudovima ("Narodne novine" br. 28/13, 33/15, 56/15 i 67/18) pravno obvezujući, predstavljaju i novu činjenicu sukladno kojoj tužitelj bez svoje krivnje nije mogao preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka, pa je sud u smislu odredbe čl. 190. ZPP-a dopustio preinaku tužbe povećanjem zahtjeva na iznos od 7.963,37 EUR i 256,44 EUR sa pripadajućom zateznom kamatom, te odlučio kao u izreci ovog rješenja.

38. Posljedično tome, a u odnosu na istaknuti prigovor tijeku zateznih kamata na taj povećani dio, ističe se da tako preinačena tužba nema karakter novog zahtjeva glede početka i tijeka kamata u odnosu na početno postavljeni zahtjev, jer je riječ o istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi od početka samog postupka zbog čega se ne može reći da je u konkretnom slučaju riječ o drugom obliku štete, pa se istaknuti prigovor tijeku zateznih kamata sve na povećani dio zahtjeva, u konkretnom slučaju ukazuje neosnovanim.

39. Nisu osnovani niti navodi tuženika kojima upire na to da je dio tužbenog zahtjeva (postavljen preinakom tužbe) u zastari, s obzirom da tužiteljica preinakom tužbe nije postavila novi, drugačiji tužbeni zahtjev, nego ga je samo specificirala imajući u vidu nalaz i mišljenje vještaka, kao i nove Orijentacijske kriterije VSRH, koji su doneseni nakon podnošenja tužbe.

40. Tužiteljici je nadalje sukladno čl. 154. st. 3. i čl. 155. ZPP priznat trošak parničnog postupka i to: za sastav odštetnog zahtjeva od 200,00 EUR za sastav tužbe 200,00 EUR, za sastav podneska od 14.11.2019., 8.6.2020., 30.11.2020., 10.9.2021., 5.12.2022., 12.12.2023., 14.1.2025., i 4.7.2025., 200,00 EUR za svaki podnesak, za sastav podneska od 6.2.2020., 25.7.2024. i 27.11.2024. 50,00 EUR za svaki podnesak, za pristup na ročišta 22.10.2019., 4.2.2020., 7.6.2021. 22.2.2023., 13.12.2023., 21.10.2024., 12.11.2024., 19.1.2025. 200,00 EUR za svako ročište, za pristup na ročišta 04.02.2022., 13.7.2022. i 21.10.2024. 50,00 EUR za svako ročište, sveukupno 3.900,00 EUR, uvećano za 25% PDV od 975,00 EUR, a na osnovi Tbr. 7., Tbr. 8., Tbr. 9. i Tbr. 42. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika, kao i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 146,00 EUR i presudu u iznosu od 172,53 EUR, a na osnovi Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 74/95, 57/96, 137/02 26/03 i 125/11, u daljnjem tekstu: ZSP). Tužiteljici nije dosuđen trošak sastava podneska od 30.4.2019. jer isti ne preleži sudskom spisu. Nadalje istoj nije dosuđen trošak sastava podneska od 24.6.2021. i 18.12.2023., 12.12.2024., od 200,00 EUR za svaki podnesak budući da istim podnescima dostavlja u spis zdravstveni karton koji je imala mogućnosti predati uz tužbu ili na jednom od ročišta za koji joj je priznat puni iznos naknade i time ne stvarati dodatni trošak navedenih podnesaka. Tužiteljici je za sastav podneska od 6.2.2020. kojom dostavlja u spis uplatnicu za vještačenje, zatim podneska od 25.7.2024. kojim predlaže novo vještačenje te podneska od 27.11.2024. kojim predlaže osobu vještaka priznat iznos od 50,00 EUR, umjesto zatraženih 200,00 EUR za svaki podnesak, odnosno 25% nagrade iz Tbr. 7. toč. 1. tarife jer se isti podnesci ne mogu smatrati obrazloženim za koji bi joj pripadao puni iznos tarife, već je isti obračunati sukladno Tbr. 8. toč. 3. Tarife. Isto tako tužiteljici je za pristup na ročište 04.02.2022., 13.7.2022. i 21.10.2024. priznat iznos od 50,00 EUR za svako ročište umjesto zatraženih 200,00 EUR jer su ista odgođena prije početka raspravljanja pa tužiteljici pripada 25% nagrade iz Tbr. 7. toč. 1. Tarife, a sukladno Tbr. 9. toč. 5. Tarife.

41. Tužiteljici je također dosuđen trošak predujma za medicinsko vještačenje od 398,17, 600,00 EUR i pristupa vještaka na ročište od 175,00 EUR.

42. Visinu troškova zastupanja sud je dosudio imajući u vidu vrijednost predmeta spora i vrijednosti boda Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika prema konačnom zahtjevu iz podneska od 12.12.2023. u iznosu od 7.963,37 EUR.

43. Slijedom navedenog tužiteljici je sukladno čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a dosuđen parnični trošak u ukupnom iznosu od 6.366,70 EUR, dok je tuženik odbijen sa zahtjevom za naknadu parničnog troška, pa je slijedom navedenog valjalo u pogledu parničnog troška stranaka odlučiti kao u izreci ove presude pod točkom I i III.

44. O zateznim kamatama na trošak parničnog postupka tužiteljice odlučeno je na osnovi odredbe čl. 27. st. 3. Ovršnog zakona (NN br. 57/96., 29/99., 194/05. i 88/05.) i čl. 29. st. 2. Zakon o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN 114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 156/22), a počev od donošenja ove presude, tj. 24. ožujka 2026. do isplate.

U Zagrebu, 24. ožujka 2026.

Sudac:

Blaženka Butigan Matić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka koja je bila na ročištu za uručenje ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana uručenja otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud.

Protiv ove presude stranka koja nije bila na ročištu za uručenje, a dostava poziva nije uredna, ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud. Protiv ove presude stranka koja nije bila na ročištu za uručenje, a dostava poziva je uredna, ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po pun. uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu-172,53 EUR

2. Tuženiku po pun