REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-241/2025-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĆĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Zvonimiru Matiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 3. veljače 2026., u nazočnosti punomoćnika tužiteljice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 24. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

1. Nalaže se tuženiku društvu CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, platiti tužiteljici ĆĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 5.500,00 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 25.09.2024. pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku društvu CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, da tužiteljici ĆĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Ć, naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.862,50 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24. ožujka 2026. pa do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciran ja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica tu tužbi navodi da je 14. lipnja 2024. kao zaposlenica Hrvatskih šuma d.o.o., prilikom zatvaranja prozora na stubištu Šumarije, odnosno prilikom silaska s podesta, iskrenula nogu te pala na beton trticom i trznula glavom, dakle, na radnom mjestu zadobila je ozljedu na radu koja je od strane HZZO-a priznata kao ozljeda na radu. Obzirom da se navedena ozljeda dogodila u vrijeme rada, a poslodavac tužiteljice je u trenutku ozljede na radu imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti poslodavca prema vlastitim djelatnicima, tuženik je odgovoran naknaditi štetu tužiteljici koju je pretrpjela uslijed ozljede na radu.

2. Tužiteljica je u ovoj ozljedi na radu zadobila prijelom trtične kosti te trpjela jake bolove u gležnju i vratu radi čega joj je pružena liječnička pomoć u Općoj Bolnici „Dr. Ivo Pedišić“. Tužiteljici su nakon završenog liječenja zaostali bolovi u leđima i ograničeni pokreti u gležnju i vratu, a bila je radno nesposobna i nalazila se na bolovanju. Tužiteljica je provela i brojne daljnje preglede i fizikalne terapije u Neuropsihijatrijskoj bolnici dr. Ivan Barbot u Popovači. Tijekom liječenja tužiteljica je trpjela brojne nelagodnosti kao što su brojni odlasci liječnicima, česte fizikalne terapije koje su uvijek bile bolne, neugodne i štetne dijagnostičke pretrage, korištenje lijekova za bolove i smirenje. Tužiteljica i dalje osjeća tegobe svakodnevno i proizlazi da će ih trpjeti do kraja života.

3. Slijedom navedenog tužiteljica potražuje s osnove povrede prava osobnosti, i to povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, tj. s osnove neimovinske štete iznos od 5.000,00 €. Također, tužiteljici je radi ozljede bila potrebna i tuđa pomoć za obavljanje nabavke i težih radova pa s osnove imovinske štete za tuđu pomoć i njegu tužiteljica potražuje iznos od 500,00 €.

4. Dana 25. rujna 2024. tužiteljica je podnijela tuženiku odštetni zahtjev, međutim tuženik je odbio isplatiti štetu navodeći da smatra da se u konkretnom slučaju nije radilo o ozljedi na radu ili u vezi s radom, pa da prema tome niti nema objektivne odgovornosti tuženika za nastalu štetu.

5. Tužiteljica ističe da se sukladno odredbi čl. 25. Zakona o zaštiti na radu ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Obzirom je poslodavac tužiteljice na dan štetnog događaja bio osiguran kod tuženika policom osiguranja, to tuženik odgovara za štetu koju je tužiteljica pretrpjela uslijed zadobivene ozljede na radu.

6. Radi svega navedenog, tužiteljica potražuje s osnove neimovinske štete iznos od 5.000,00 EUR, a s osnove imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 500,00 EUR, sve sukladno čl. 19., čl. 1046., te čl. 1100. ZOO-a.

7. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je nesporno da je tuženik s osiguranikom Hrvatske šume d.o.o., Šumarija Popovača, u vrijeme navodnog štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja].

8. Tuženik osporava nastanak štetnog događaja, odgovornost, uzročno - posljedičnu vezu između predmetnog događaja i zadobivenih ozljeda te osnovu i visinu tužbenog zahtjeva tužiteljice.

9. Tuženik osporava da bi do štetnog događaja došlo na način opisan u tužbi obzirom tužiteljica uz tužbu nije dostavila niti predložila bilo kakve personalne ili materijalne dokaze iz kojih bi proizlazilo da je tužiteljica pala upravo na navedenoj lokaciji te pritom zadobila ozljede opisane u liječničkoj dokumentaciji. Nadalje, ukoliko je do štetnih posljedica kod tužiteljice došlo na opisani način, tuženik osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja jer u ponašanju osiguranika nije bilo propusta koji bi utjecao na nastanak štetnog događaja, stoga tuženik smatra da je uzrok ozljeđivanja tužiteljice isključivo njezin neoprez, odnosno da je osobno odgovorna za navedeni događaj, a što proizlazi i iz točke 38. Prijave ozljede na radu u kojoj je navedeno kako je uzrok nastanka ozljede: „izvan poslova i aktivnosti povezanih s radnim procesom.“

10. Tuženik u cijelosti osporava kako ukupnu visinu tužbenog zahtjeva, tako i osnovanost zahtjeva tužiteljice po pojedinim vidovima štete, kao i zatraženi tijek zakonske zatezne kamate, a ukoliko bi Naslovni sud prihvatio prijedlog za provođenjem medicinskog vještačenja, predlaže da se prije provođenja istog dostavi cjelokupna medicinska dokumentacija vezana uz predmetno ozljeđivanje, preslika cjelokupnog zdravstvenog kartona od liječnika primarne zdravstvene zaštite poradi razgraničenja eventualnih prijašnjih ozljeda od eventualnih posljedica predmetnog štetnog događaja, te sva medicinska dokumentacija u originalu radi sravnjivanja s dokumentacijom priloženom uz tužbu.

11. Tuženik smatra da je iznos koji tužiteljica potražuje tužbenim zahtjevom previsoko postavljen, posebno ako se uzme u obzir da je iz medicinske dokumentacije dostavljene uz tužbu razvidno da je tužiteljica nakon provedenih fizikalnih terapija imala poboljšane funkcije te oporavak od ozljede prolazi uredno, a iz čega proizlazi da je tužiteljica u mogućnosti vratiti se svojim uobičajenim životnim aktivnostima.

12. Ujedno, tuženik osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu i neimovinsku štetu koju tužiteljica potražuje od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (25. rujna 2024.). Ovo iz razloga što tuženik niti temeljem dokumentacije dostavljene uz tužbu (kao niti iz one dostavljene uz odštetni zahtjev) nije u mogućnosti utvrditi postojanje svoje dogovornosti te eventualno isplatiti nesporni iznos naknade štete, stoga nije niti mogao doći u zakašnjenje. Tuženik također osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužiteljica potražuje na ime tuđe pomoći i njege iz razloga što se radi o nerepariranoj imovinskoj šteti pa zakonske zatezne kamate se na istu mogu računati jedino od dana kada njena visina bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja.

13. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u: Odštetni zahtjev (strana 4-5 spisa), odgovor na prigovor (strana 7-10 spisa), medicinsku dokumentaciju (strana 11-29 spisa), Policu osiguranja (strana 35-36, 37 spisa), Uvjete za osiguranje od izvanugovorne odgovornosti (strana 38-39 spisa), dopis Hrvatskih šuma d.o.o. s prilozima (strana 49-57 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku kirurgu dr. Predragu Paviću (strana 68-69 spisa), saslušani su svjedoci ŠĐ (strana 59-60 spisa), te tužiteljica (strana 60-61 spisa).

14. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno čl. 8. ZPP-a. Na osnovi rezultata provedenog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

15. Među strankama nije sporna aktivna legitimacija, kao i nastanak štetnog događaja.

16. Među strankama je sporna odgovornost za štetu i visina neimovinske i imovinske štete.

17. Iz iskaza saslušanog svjedoka ŠĐ razvidno je da je sa strane na stepenicama primijetio da netko pada i kada se okrenuo vidio je tužiteljicu na podu, pomogao joj je da ustane rekavši da je pala s podesta ispod prozora koji služi za otvaranje i zatvaranje prozora; i uobičajeno te poslove rade radnici, a radi se o kamenoj klupici visokoj do koljena, širine da se na nju može stati. Tužiteljica je obavljala poslove tajnice upravitelja Šumarije, ali svi sve rade po potrebi.

18. U svom iskazu tužiteljica je izjavila da se nezgoda dogodila između 7,30 i 8,00, iz svog ureda na gornji kat ide u toalet i kuha kavu ravnatelju; nakon što je odnijela kavu ravnatelju vratila se zatvoriti prozore, koje otvori radnik koji prvi dođe na posao da se prozrači jer se u Šumariji osjeti miris vlage, za koje poslove nisu dobivali nikakve naloge osim naloga za provjeravanje. Zatvorila je donji red prozora (četiri prozora, dva gore i dva dolje) s poda, a potom se jednom nogom popela na podest i zatvorila desni prozor, a potom i lijevi, kad se spustila ne zna što se desilo, noga se izvrnula, pala je i udarila glavom u pod i s donjim dijelom leđa; prvi put joj se to dogodilo. ŠĐ joj je pomogao da ustane i sjedne, predlagao je da pozove hitnu, ali nije smatrala da je nešto strašno i ostala je sjediti na stepenicama, nakon nekog vremena čistačica joj je pomogla da dođe do radnog mjesta, donijeli joj je hladne obloge jer je lijevi gležanj natekao, još je neko vrijeme bila na poslu, a potom je došao sin i odvezao je doma. Drugo jutro kada je htjela krenuti na posao nije mogla ustati te ju je sin odvezao na hitnu gdje je utvrđen prijelom. Na bolovanju je bila 5 mjeseci, odlazila na kontrole u Sisak.

19. Iskaz tužiteljice i svjedoka sud je prihvatio kao vjerodostojan i istinit jer su iskazi davani sigurno, uvjerljivo i životno, logično i međusobno su sukladni ostalim dokazima u spisu izjavama danim nakon štetnog događaja prilikom interne istrage.

20. Pri razjašnjenju prigovora tuženika s naslova odgovornosti u ovoj pravnoj stvari ističe se da odgovornost tuženika proizlazi iz ugovornog osiguranja primjenom čl. 964 i čl. 965 ZOO-a, time da se u postupcima radi naknade štete tuženik može pozivati na sve ekskulpacione razloge kao i radnikov poslodavac (koji je ujedno tuženikov osiguranik), pa tuženik može isticati iste prigovore. Nadalje, kao polaznu osnovu sud je uzeo i Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18, u daljnjem tekstu ZR) koji odredbom čl. 25. propisuje da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. U st. 2 . propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

21. Sukladno odredbi čl. 1067. st. 1. i 2. ZOO-a tuženik se može osloboditi od odgovornosti ukoliko dokaže da je šteta nastala uslijed više sile ili isključive radnje tužitelja ili treće osobe koju tuženik nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti, a djelomično se može osloboditi od odgovornosti ukoliko postoji doprinos tužiteljice nastanku štetnog događaja (čl. 1067. st. 3. ZOO-a). Obzirom je riječ o objektivnoj odgovornosti, na tuženiku leži teret dokazivanja postojanja ekskulpacijskih razloga iz čl. 1067. st. 1. i 2. ZOO-a, odnosno eventualnog doprinosa tužiteljice nastanku štete. Tuženik ničim nije dokazao da šteta potječe od više sile ili isključive radnje tužiteljice ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti, odnosno da je do štetnog događaja došlo zbog njezine namjere, odnosno nepažnje ili zbog nepridržavanja pravila zaštite na radu, uzevši u obzir naprijed navedena utvrđenja koja proizlaze iz iskaza tužiteljice i svjedoka, prema stavu ovog suda tuženik je dužan u cijelosti tužiteljici naknaditi štetu.

22. Radi utvrđivanja postojanja i opsega štete koju je tužitelj ica pretrpjela u predmetnom štetnom događaju izveden je dokaz liječničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku ortopedu dr. Predragu Paviću, kojem je sud poklonio vjeru u cijelosti jer je isti dan na logičan i uvjerljiv način u skladu s pravilima struke, na osnovi medicinske dokumentacije priležeće u spisu te na osnovi pregleda tužiteljice od strane vještaka, i stranke nisu imale prigovora na nalaz i mišljenje.

23. U svom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak utvrdio je da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila prijelom trtične kosti, istegnuće lijevoga skočnog zgloba, natučenje lijevoga stopala i natučenje vrata.

24. Kao posljedicu predmetnog štetnog događaja tužiteljica je trpjela bol jačeg intenziteta 44 dana, bolove srednje jakog intenziteta 4 tjedna, slabijeg intenziteta 6 tjedana. Tužiteljica je trpjela intenzivan i kratkotrajni primarni strah, sekundarni strah bio je jačeg intenziteta 1 dan, srednje jakog intenziteta 10 dana i slabijeg intenziteta 15 dana, kod tužiteljice je zaostalo smanjenje životne aktivnosti od 5% u kojem obimu će trpjeti duševne boli i morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu. S obzirom na utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještaka u odnosu na opseg, vrstu i težinu ozljede koju je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnom događaju, trajanje i jačinu pretrpljenih fizičkih boli i straha te nelagode tijekom dugotrajnog liječenja kojima je bio izložen, prema stavu ovoga suda, opravdavaju nadoknadu pravične novčane naknade u zatraženom iznosu od 5.000,00 eura sukladno odredbi čl. 1100. i 1095. ZOO-a.

25. Tužiteljici je bila potrebna tuda pomoć i njega kroz 4 tjedna po 3 sata dnevno i 4 tjedna po 2 sata dnevno, sud je tužiteljici dosudio zatraženi iznos od 500,00 eura..

26. Obzirom na naprijed navedeno tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 5.500,00 eura, sukladno odredbi čl. 1100. i 1095. ZOO-a sa zateznom kamatom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 25. rujna 2024. temeljem čl. 29. st. 2. i čl. 1103. ZOO-a.

27. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

28. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP -a, a odnosi se na zastupanje stranke po punomoćniku i uspjeha stanaka u parnici sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023).

29. Tužiteljici je priznat trošak za sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova, sastav tužbe 100 bodova, pristupa na ročište 11.6.2025., 2.9.2025 i 3.2.2026. svako po 100 bodova, obrazloženog podneska od 18.6.2025. po 100 bodova, podnesaka od 10.9.2025. po 25 bodova, ukupno 625 bodova odnosno 1.250,00 eura, uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 312,50 eura, troškovi medicinskog vještačenja od 300,00 eura, ukupno je tužiteljici priznat trošak u iznosu od 1.862,50 eura.

30. Odluka o zateznoj kamati na troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a.

31. Tužiteljica je temeljem odredbe čl. 15. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođena od plaćanja istih.

U Zagrebu 24. ožujka 2026.

Sutkinja:

Aleksandra Pomykalo

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.

DNA:

1. pun. tužiteljice

2. pun. tuženika