REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U METKOVIĆU
Ulica Andrije Hebranga 9, Metković
Poslovni broj: Pp-968/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Metkoviću, po sutkinji Veneri Matić, uz sudjelovanje Ksenije Šiljeg kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika RF, zbog prekršaja iz čl. 51. st. 1. i 5. u svezi čl. 293. st. 1. i čl. 176. st. 3. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23 i 145/24 - dalje: ZOSPC), povodom prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova, PU Splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Imotski, Klasa: 211-07/24-4/46696 Urbroj: 511-12-27-24-1 od 22. listopada 2024. godine, nakon provedene žurnog postupka dana 23. ožujka 2026. godine,
p r e s u d i o j e
I. Na temelju odredbe čl. 183. Prekršajnog zakona ("NN" 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 - dalje: PZ),
OKRIVLJENIK: RF, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1995. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH,
k r i v j e
II. što je dana 31.08.2024. godine u 00:00 sati u mjestu [adresa] u blizini kbr. 47, grad Imotski prouzrokovao prometnu nesreću sa materijalnom štetom na način da je upravljao sa OA marke VW Bora IM 613CB, a kretao kolnikom [adresa] iz smjera zapada u smjeru istoka, odnosno relacijom Glavina Donja- Imotski. Dolaskom na opisani dio kolnika iz razloga što brzinu kretanja vozila nije prilagodio osobinama i stanju ceste (zavoj), vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila te gustoći prometa tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravovremeno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, uslijed čega je izlaskom iz desnog zavoja izgubio nadzor nad upravljačem vozila i sa istim prešao na dio kolnika namijenjen za kretanje vozila iz suprotnog smjera nakon čega je sa prednjim lijevim pneumatikom udario u rubni kamen podignutog pješačkog nogostupa van sjevernog riba kolnika, a putom je udario prednjim lijevim djelom vozila u betonski zid vlasništvo Grad Imotski na kojem su ostali tragovi struganja i boje. Očevidom je utvrđeno da je broj šasije navedenog vozila: WWWZZZ1JZ1W575916,
čime je počinio prekršaj iz čl. 51. st. 1. ZOSPC-a, kažnjiv po čl. 51. st. 5. u svezi čl. 293. st. 1. istog Zakona,
III. pa mu sud za navedeni na temelju čl. 51. st. 5. u svezi čl. 293. st. 1. ZOSPC-a uz primjenu čl.37. st. 2. i 3. toč.1. PZ-a izriče
novčanu kaznu u iznosu od 150,00 eura (sto pedeset eura)
IV. Okrivljenik je novčanu kaznu obvezan platiti u roku od 30 (trideset) dana po primitku presude. Ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
V.
Na temelju čl.182. toč.3. PZ-a
oslobađa se od optužbe
da se nakon prometne nesreće opisane pod točkom II. udaljio sa mjesta događaja, a da vlasniku nije ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću.
čime bi počinio prekršaj iz čl. 176. st. 3. ZOSPC-a, kažnjiv po čl. 176. st. 5. istog Zakona,
VI.
Na temelju čl. 139. st. 1. i 3. PZ-a okrivljenik je dužan na ime troškova prekršajnog postupka platiti ukupan iznos od 57.00 eura (pedeset sedam eura), koji se sastoje od troškova očevida u iznosu os 43,00 eura i paušalne svote od 14,00 eura u korist Državnog proračuna RH u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude.
Obrazloženje
1. PU Splitsko-dalmatinska, Postaja granične policije Imotski izdala je prekršajni nalog Klasa: 211-07/24-4/46696 Urbroj: 511-12-27-24-1 od 22. listopada 2024. godine protiv okrivljenika RF, zbog prekršaja iz čl. 51. st. 1. i 5. u svezi čl. 293. st. 1. i čl. 176. st. 3. i 5. ZOSPC-a, kojim je proglašen krivim zbog navedenih prekršaja te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 650,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije u trajanju od 6 mjeseci.
2. Protiv navedenog prekršajnog naloga okrivljenik je pravovremeno podnio prigovor zbog svih zakonskih razloga te je prekršajni nalog stavljen izvan snage i proveden žurni postupak.
3. Rasprava je održana u odsutnosti okrivljenika koji je dostavio pisanu obranu u kojoj navodi kako se ne osjeća krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret. Naime, u odnosu na činjenični opis radnje prekršaja, navedene su činjenice netočne te nisu pravilno utvrđene niti utemeljene na konkretnim dokazima. Policijski službenici su nezakonito i nepravilno postupali, a što je razvidno iz okolnosti da se u obrazloženju navodi kako je počinjeni prekršaj utvrđen neposrednim zapažanjem ili obavljenim nadzorom, dok u činjeničnom opisu stoji da on nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila te gustoći prometa tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da mogu pravovremeno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku... Za navedeni dio ističe kako ni iz jednog konkretnog dokaza, koji bi trebali proizlaziti iz navodnog neposrednog zapažanja ili obavljenog nadzora, ne proizlaze navedene činjenice, već se iste temelje na pukoj neutemeljenoj pretpostavci da se nije pridržavao prometnih propisa, da nije vozio prilagođeno uvjetima te da bi, u suprotnom mogao predvidjeti svaku zapreku. No, njemu je u trenutku gubitka nadzora nad upravljačem vozila puknula guma te je iz upravo tog nepredviđenog i neskrivljenog razloga uzrokovao prometnu nesreću s materijalnom štetom. Dodatno se ističe kako je u konkretnom slučaju potrebno sagledati uzročno-posljedičnu vezu između nastalog događaja i njegovog postupanja. Naime, jedini neposredni uzrok prometne nesreće bio je iznenadni tehnički kvar na vozilu, odnosno puknuće gume, koji predstavlja izvanrednu i nepredvidivu okolnost. U takvim situacijama, čak i uz maksimalnu pažnju i pridržavanje svih prometnih propisa, vozač objektivno ne može spriječiti nastanak štetnog događaja, već jedino može reagirati kako bi ublažio posljedice, što je on u konkretnom slučaju i učinio. Slijedom navedenog, ne postoji uzročna veza između njegovog ponašanja i nastanka prometne nesreće, već je ista posljedica nepredvidivog tehničkog kvara, zbog čega se ne može smatrati odgovornim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. On nije kršio prometne propise pri upravljanju vozilom, nije vozio iznad ograničenja, pravilno je procijenio uvjete na cesti, no zbog takvog izvanrednog događaja, nije mogao na pravilan način upravljati vozilom te je, namjeravajući u takvom trenutku počiniti što manju štetu, usmjerio svoje vozilo u betonski zid te je takvim postupanjem upravo pokazao da je u trenutku navodnog počinjenja prekršaja pravovremeno postupio prema vozačkom iskustvu, zdravom razumu, procjeni stanja na cesti, atmosferskim prilikama, brzini i svemu ostalom što je navedeno u obveznom prekršajnom nalogu kao okolnosti koje navodno nije imao u vidu, a što su netočne i nepotpuno utvrđene činjenice. Da je tomu tako, razvidno je iz činjenice da u takvim nesretnim okolnostima nije počinio nikakvu veću štetu, osim tragova struganja i boje na betonskom zidu u vlasništvu Grada Imotskog. Naime, da je uistinu bio nesvjestan svih okolnosti koje su istaknute u pobijanom obveznom prekršajnom nalogu, u trenutku puknuća gume, počinio bi puno veću štetu od navedene. Upravo iz načina na koji je reagirao u konkretnoj situaciji razvidno je da je postupao savjesno i odgovorno, vodeći računa o sigurnosti sebe i drugih sudionika u prometu. U trenutku izvanrednog događaja nije reagirao impulzivno ili rizično, već je usmjerio vozilo na način kojim se izbjegavaju teže posljedice, što dodatno potvrđuje da je u cijelosti postupao u skladu s pravilima sigurnog sudjelovanja u prometu. Istaknuo je da u odnosu na navedene okolnosti, činjenice nisu pravilno ni potpuno utvrđene, već se iste temelje na njegovoj nedokazanoj odgovornosti te ga se unaprijed osudilo kao počinitelja prekršaja, bez konkretnih i utemeljenih dokaza. Posebno se naglašava kako u predmetnom obveznom prekršajnom nalogu nisu navedeni konkretni dokazi kojima bi se potvrdile iznesene tvrdnje policijskih službenika, poput mjerenja brzine, fotografija, videozapisa ili drugih objektivnih pokazatelja. Slijedom navedenog, činjenični opis prekršaja ostaje na razini općenitih i nedovoljno određenih tvrdnji, koje same po sebi ne mogu predstavljati dostatan temelj za utvrđivanje prekršajne odgovornosti. Ni iz jedne utvrđene okolnosti ne proizlazi da se nije pridržavao prometnih propisa i da nije poštovao uvjete na cesti niti je takvo što potkrijepljeno u obveznom prekršajnom nalogu. Jedino što je navedeno je da su policijski službenici utvrdili prekršaj neposrednim opažanjem ili obavljenim nadzorom. Niti je navedeno na koji način se isto provodilo, niti što je utvrđeno, kako je utvrđeno, već ga se unaprijed osudilo kao neodgovornog vozača, dok je stvarno činjenično stanje da mu je kao odgovornom vozaču pukla guma na cesti pa sam postupio na način da u izvanrednim, nepredviđenim i neiskrivljenim okolnostima počini najmanju moguću štetu. Pobijanim obveznim prekršajnim nalogom povrijeđeno je jedno od temeljnih načela prekršajnog postupka koje se odnosi na načelo presumpcije nevinosti, prema kojem je svatko nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja, a teret dokaza u postupku utvrđivanja krivnje nije na okrivljeniku, stoga pobijani obvezni prekršajni nalog nije osnovan jer se temelji na pogrešnoj predmnijevi da je kriv za prekršaje koji mu se stavljaju na teret, a što je ujedno protivno i Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i Ustavnim odredbama. Također bi pri odlučivanju o navedenom bilo potrebno voditi se načelom in dubio pro reo, prema kojem dvojbu o postojanju činjenica koja tvore obilježje prekršaja ili o kojima ovisi primjena zakona se rješava presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika. Zbog navedenog, ističe se kako nije kriv za počinjenje prekršaja iz čl. 51.st.1. ZSPC. Naime, u navedenom je članku istaknuto kako je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Prema tome, kako je ranije već navedeno, puknuće gume je konkretan uvjet koji nije moguće predvidjeti te je upravo zbog njegovog prilagođenog kretanja vozila bilo i moguće vozilo pravodobno zaustaviti u izvanrednoj situaciji koju, u konkretnim uvjetnima, nitko ne bi mogao predvidjeti, unatoč tome što bi pravodobno postupao prema prometnim pravilima i znacima. Stoga, je on upravo iz tih razloga uspio u takvim okolnostima prouzročiti samo materijalnu štetu u vidu tragova struganja i boje. Nadalje, u odnosu na dio nepotpuno i netočno utvrđenih činjenica koje se navode u pobijanom obveznom prekršajnom nalogu, navedeno je kako se on nakon prometne nesreće udaljio s mjesta događaja, a da vlasniku nije ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovana prometna nesreća. No, ponovno su u konkretnom pogrešno utvrđene činjenice, s obzirom da mu je pukla guma pa se vozilo nalazilo na mjestu nesreće sve do jutra - kad je došao odvući vozilo stoga nije točno utvrđenje. Iz obveznog prekršajnog naloga da nisu ostavljeni podaci o sebi i vozilu, kad se njegovo vozilo nalazilo na mjestu nesreće, zbog čega su policijski službenici i utvrdili broj šasije, a on nije mogao u kasnim noćnim satima razmijeniti podatke o njemu i vozilu s vlasnikom betonskog zida, odnosno s Gradom Imotskim, posebice jer se radilo o petku noći (policijski službenici obavili očevid u subotu u ponoć) pa on sve do ponedjeljka nije mogao doći u gradsko tijelo Grada Imotskog zaduženog za vlasništvo nad betonskim zidom, odnosno upravljanje imovinom, prijaviti štetu koju je počinio te su policijski službenici prije ponedjeljka, odnosno već istu noć kad se dogodila prometna nesreća (bez drugih prisutnih sudionika i samo s materijalnom štetom) obavili očevid, kojim su utvrdili broj šasije njegovog vozila. Također, ističe kako mu je poznato da u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, policijski službenici neće obavljati očevid, a s obzirom da u konkretnom slučaju nije bilo drugih prisutnih sudionika prometne nesreće i prouzročena je isključivo materijalna šteta, nije smatrao potrebnim zvati policijske službenike da obavljaju očevid radi tragova struganja i boje na betonskom zidu. Ujedno, stavio je i trokut na mjestu nesreće, osiguravajući mjesto nesreće i upućujući na prometni događaj, stoga nije ispravno tumačenje njegovog udaljavanja od vozila, ali ostavljanja do jutra vozila na mjestu nesreće, kao činjenice na kojoj bi se temeljilo počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret, s obzirom da je on vlasnik i jedini vozač navedenog vozila i nije mogao ranije obavijestiti Grad Imotski niti ukloniti vozilo prije jutarnjih sati. Uz to, ističe se da je ostavio svoj kontakt na brisaču stakla, s obzirom da je njegovo vozilo njegovim radom stečena imovina i u cilju mu je da nitko ne ukloni vozilo prije njegovog dolaska s mehaničarom, ali kad je ujutro stigao do vozila papirića nije bilo, a čemu razlog može biti vjetar ili bilo koja druga neskrivljena okolnost. Stoga, nije ispravno utvrđenje iz pobijanog obveznog prekršajnog naloga kako se nakon prometne nesreće udaljio s mjesta događaja, a da vlasniku nije ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovana prometna nesreća. Nadalje, ističe se kako svrha zakonske odredbe koja propisuje obvezu ostavljanja podataka nije formalističko kažnjavanje vozača, već omogućavanje identifikacije sudionika i naknade štete oštećeniku. U konkretnom slučaju, identitet njega kao vozača i vozila bio je nesporno utvrdiv već iz same činjenice da je vozilo ostalo na mjestu događaja, čime je u cijelosti ostvarena svrha predmetne zakonske odredbe. Slijedom toga, čak i u hipotetskom slučaju da podaci nisu bili ostavljeni na uobičajen način, ne može se govoriti o postojanju prekršaja jer nije došlo do povrede zaštićenog pravnog dobra niti je itko bio doveden u zabludu ili onemogućen u ostvarivanju svojih prava. On nije zatečen da čini ikakav prekršaj, nije se ponašao suprotno zakonskim propisima i cestovnoj regulaciji, nije poznat policiji kao osoba koja ima isti ili istovrsan prekršaj u evidenciji te se ne može zanemariti da se vozilo nalazilo na mjestu nesreće u trenutku obavljanja očevida, a da se njemu stavi na teret da nije ostavio podatke o vozilu koje se tu nalazilo te ujedno ne postoji temelj da mu se stavi na teret da nije ostavio podatke o sebi kad je ostavio papirić sa svojim podacima na brisačima, a ujedno je i jedini vlasnik i vozač vozila s kojim je učinjena prometna nesreća, koje se vozilo nalazilo na mjestu nesreće u trenutku navodnog utvrđenja počinjenja prekršaja koji mu se stavljaju na teret pa ne postoji činjenična osnova kojom bi se ostvario opis prekršaja iz čl.176.st.3. ZSPC, a prema kojem u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću. Prema tome, s obzirom da se vozilo u trenutku utvrđenja navodnog prekršaja nalazilo na mjestu nesreće i da je ostavio papirić, a i jedini je vlasnik i vozač navedenog vozila pa se lako može utvrditi štetnik, nisu se ispunila obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret, a posebice jer je bio početak vikenda, a vlasnik oštećene stvari je grad [adresa]. S obzirom na navedeno, ističe se kako novčana kazna predložena prekršajnim nalogom nije prikladna, odnosno kako ista uopće ne bi trebala biti propisana jer nije kriv za predmetne prekršaje koji mu se stavljaju na teret, već su navodna utvrđenja rezultat nepravilnog postupanja policijskih službenika te bi trebao biti oslobođen kako prekršajne odgovornosti, tako i predložene novčane kazne za počinjenje navedenog prekršaja pošto niti jedna okolnost navedena u obveznom prekršajnom nalogu ne ukazuju da bi trebao biti osuđen za predmetne prekršaje. Podredno, ukoliko ga Sud odluči proglasiti krivim za predmetne prekršaje, protivi se novčanoj kazni koja je previsoko odmjerena te se izricanjem takve kazne ne može postići svrha specijalne i generalne prevencije. Naime, njegova su sva primanja stečena vlastitim radom, a koja koristi za uzdržavanje sebe i plaćanje najma, kao i
pokretanja vlastitog stolarskog posla te navedena novčana kazna iznosi više od dvije trećine njegove cijele neto plaće zbog čega bi plaćanje predložene novčane kazne bilo odviše otegotno za njega i dovelo bi me do egzistencijalne ugroze te je zbog navedenog i drugih već istaknutih olakotnih okolnosti koje postoje na njegovoj strani potrebno ga osloboditi prekršajne odgovornosti za sve prekršaje iz pobijanog obveznog prekršajnog naloga. Također, pobijanim obveznim prekršajnim se nalogom predlaže izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 6 mjeseci, no napominje se da s obzirom da nije kriv za počinjenje prekršaja koji mu se stavljaju na teret, da bi izricanje zaštitne mjere bilo neopravdano i nesvrsishodno, no ukoliko Sud bude smatrao da je kriv za počinjenje predmetnih prekršaja, usmjerava na zakonsku formulaciju pri primjeni čl.58. Prekršajnog zakona u kojem stoji kako se takva zaštitna mjera izriče kad postoji opasnost da će počinitelj prekršaja upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa te se u tom kontekstu naglašava da je takva mjera neopravdana jer ne postoji okolnost koja bi odražavala egzistenciju opasnosti ugrožavanja prometa na cesti. Neposrednim opažanjem, odnosno nadzorom policijskih službenika nije konkretno uočeno nikakvo kršenje prometnih propisa, odnosno isto nije potkrijepljeno nijednim dokazom te je tek podredno, unatoč tome što nije ništa protupravno učinio, već se našao u nesretnim okolnostima i umanjio štetu na najprikladniji način, s najmanje posljedica, neutemeljeno utvrđeno da je prouzročio prometnu nesreću iz razloga što nije vozio prilagođenom brzinom, a ne iz razloga što mu je pukla guma u toku vožnje. On nije pobjegao s mjesta nesreće, nije vozio obijesno, niti je prouzročio štetu veću od tragova struganja i boje, a ujedno se ističe kako nije osuđen za ista ili istovrsna kažnjiva djela. Stoga, izricanje navedene zaštitne mjere ne bi bilo opravdano ni svrsishodno, a te bi mi se prouzročila šteta jer je zaposlen u tvrtki zbog koje mu je potrebno vozilo te bi mu bez navedenog vozila bila ugrožena egzistencija. Nastale bi mu nesrazmjerno teške posljedice, uz ove koje je već do sad pretrpio. Uzmemo li u obzir i činjenicu da počinjenim prekršajem nisu nastale veće štetne posljedice, pravilno je za zaključiti da ne posjeduje osobite okolnosti koje bi uputile na zaključak da na njegovoj strani postoji neposredna i konkretna opasnost od ugrožavanja sigurnosti ostalih sudionika u prometu koje bi upućivalo na opasnost da bi upravljajući motornim vozilom počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret. Tim više što mu se pretežiti dio poslovnih djelatnosti sastoji od prijevoza materijala te rada na različitim dnevnim lokacijama koje su značajno udaljene od njegovog mjesta prebivališta i nije povezan gradskim linijama autobusa niti drugim javnim prijevozom, a također istim prevozi teški materijal. Bez vozačke dozvole, bio bi lišen mogućnosti samostalnog prijevoza i rada te ne zna bi li uopće mogao zadržati svoj posao u periodu provođenja zaštitne mjere oduzimanja vozačke dozvole, a potencijalno bi mogao dobiti i otkaz što bi mu prouzročilo nesrazmjeran trošak u odnosu na počinjeni prekršaj čime se ne bi ostvarila svrha izricanja iste, već bi predstavljala opresiju koja bi uzrokovala uskratu njegovih osnovnih životnih potreba Ujedno, želi otvoriti samostalni stolarski obrt, što bi mu provođenjem navedene zaštitne mjere i izricanjem predložene novčane kazne bilo uvelike otežano. Iz svih navedenih okolnosti proizlazi da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni zakonski elementi prekršaja koji mu se stavljaju na teret, kako u pogledu postojanja protupravnog postupanja, tako ni u pogledu krivnje i uzročne veze između njegovog postupanja i nastalog događaja. Također, moli sud da ako isti drži da je kriv, da utvrdi kako su se stekli uvjeti za primjenu mjere upozorenja, umjesto samog sankcioniranja, pa da ju isti prema njemu primjeni pošto se već samim sudjelovanjem u ovom postupku osjeća krivim.
4. U tijeku dokaznog postupka sud je pročitao i pregledao: obvezni prekršajni nalog PGP Imotski Klasa: 211-07/24-4/46696 Urbroj: 511-12-27-24-1 od 22. listopada 2024. godine (list 3-4), prigovor okrivljenika (list 7-11), dostavnicu (list 12), zapisnik o očevidu PGP Imotski od 22.10.2024. (list 17-20), službenu bilješku PGP Imotski od 22.10.2024. (list 21-22), izvješće o poduzetom PGP Imotski od 22.10.2024. (list 24) te potvrdu iz prekršajne evidencije (list 30-31).
5. Nakon ovako provedenog postupka, sud nalazi utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaj iz čl.176. st.3. i 5. koji mu se stavlja na teret, u vrijeme i na način opisan u izreci presude te da nije dokazano da je počinio prekršaj iz čl.51. st.1. i 5. ZOSPC-a.
6. Iz zapisnika o očevidu, situacijskog plana i službene bilješke PGP Vrgorac, vidljivo je da je očevid predmetne prometne nesreće obavljen dana 31.08.2024. godine u 2,30 sati u nazočnosti osumnjičenika RF. Nesreća se dogodila u naselju u [adresa] u [adresa] na preglednom kolniku, širine 6,90 m, noću , javna rasvjeta je bila u funkciji, a ograničenje brzine 50 km/h. U prometnoj nesreći je sudjelovalo vozilo marke Volkswagen, crne boje s efektom, reg. oznaka [registarska oznaka], sa važećom prometnom dozvolom i osiguranjem, vlasništvo RF iz [adresa]. Navedeno je da su pneumatici Sava, dimenzija 205/55 R16 te da je stanje pneumatika dobro. Šteta na vozilu je procijenjena na 1000,00 eura, a radi se o slijedećim oštećenjima: oštećen prednji branik, poklopac motora, prednji lijevi i prednji desni blatobran, prednje lijevo i prednje desno putno svijetlo s pokazivačem smjera, prednji lijevi i prednji desni čelični naplatak s pneumatikom i aktiviran vozačev i suvozačev zračni jastuk. U situacijskom planu je označeno mjesto udara u rubni kamen podignutog pješačkog nogostupa sa sjeverne strane kolnika [adresa] te mjesto udara u betonski zid van sjeverne strane kolnika [adresa] vlasništvo grada [adresa] na kojem su vidljiva oštećenja u vidu struganja i boje, a šteta na zidu je procijenjena na 100,00 eura.
6. Iz izvedenih dokaza proizlazi da je okrivljenik postupio protivno odredbi 51. st. 1. ZOSPC-a kojom je propisano je da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. U stavku 5. istog članka propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kaznit za prekršaj vozač koji brzinu kretanja svog vozila ne prilagodi osobinama i stanju ceste i drugim uvjetima, a čl. 293. st.1. istog zakona je propisano da će se novčana kazna za ovaj prekršaj uvećati za 130,00 eura.
7. Nije prihvatljiva obrana okrivljenika da je uzrok predmetne prometne nesreće iznenadno puknuće gume na njegovom vozilu (ne navodeći o kojoj točno gumi se radi) jer je ista suprotna rezultatima dokaznog postupka. Naime, očevidom na licu mjesta kratko vrijeme nakon prometne nesreće, nisu evidentirani tragovi puknuća gume na njegovom vozilu, niti je evidentirano takvo oštećenje na njegovom vozilu.
8 Prilikom odmjeravanja kazne, sud je okrivljenom kao olakotne okolnosti cijenio osobne prilike i okolnosti pod kojim je prekršaj počinjen te činjenicu da je najveću štetu pretrpio on na svom vozilu te je primijenio odredbe o ublažavanju kazne i na temelju čl. 51. st. 5. u svezi čl. 293. st. 1. ZOSPC-a uz primjenu čl. 37. st. 2. i 3. toč. 1. PZ-a, okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u iznosu od 150,00 eura koju je obvezan platiti u roku od 30 dana po primitku presude. Ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
9. Ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom iz čl. 58.PZ-a. Naime, sud je ocijenio, imajući pritom u vidu načelo razmjernosti iz članka 51.a Prekršajnog zakona, da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni propisani uvjeti za izricanje navedene zaštitne mjere smatrajući da je visina izrečene novčane kazne zasad dovoljna da odvrati okrivljenika od ponovnog činjenja prekršaja u prometu na cestama.
10. U odnosu na prekršaj iz čl.176. st.3. i 5. ZOSPC-a po ocjeni ovog suda nije dokazano da je okrivljenik počinio navedeni prekršaj kako mu je stavljeno na teret optužnim aktom.
11. Odredbama čl. 176. st. 3. i 5. ZOSPC-a propisano je da u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću te da će se novčanom kaznom u iznosu 390,00 do 920,00 eura kaznit vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.
12. U konkretnom slučaju iz izvedenih dokaza proizlazi da je vlasnik oštećenog zida Grad Imotski kojeg okrivljenik nije ni mogao obavijestiti u tim kasnim noćnim satima te da je vozilo okrivljenika ostalo na mjestu prometne nesreće, gdje je identificirano prilikom očevida koji je obavljen kratko vrijeme nakon nesreće. Stoga je sud prihvatio obranu okrivljenika koji poriče počinjenje ovog prekršaja, a njegova obrana u tom dijelu nije opovrgnuta izvedenim dokazima.
13. S obzirom na iznijeto, nema dokaza da je okrivljenik počinio prekršaje iz 176.st.3. i 5. ZOSPC-a, zbog čega je na temelju čl. 182. toč. 3. PZ-a oslobođen od optužbe za ovaj prekršaj pod točkom V. izreke presude.
14. Na temelju čl. 139. st. 1. i 3. PZ-a okrivljenik je dužan na ime troškova prekršajnog postupka platiti ukupan iznos od 57.00 eura koji se sastoje od troškova očevida u iznosu os 43,00 eura i paušalne svote od 14,00 eura u korist Državnog proračuna RH u roku od 30 dana po primitku ove presude.
15. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
Metković, 23. ožujka 2026.
Zapisničarka:
S u t k i nj a:
Ksenija Šiljeg, v.r.
Venera Matić, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nije dopuštena žalba (čl. 244. st. 3. PZ-a).
DNA:
1.Okrivljenik: RF, [adresa]
2.Tužitelj: Postaja granične policije Imotski
