REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-10049/2021-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Sanji Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po punomoćniku Davoru Bubalu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri, Zagreb, radi isplate, nakon zaključene glavne javne rasprave održane dana 4. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 23. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Tuženik EUROHERC osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, dužan je platiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, A. Mihanovića 3, Zagreb, OIB: 84397956623 svotu od 46.180,80 kn uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od 03.05.2021. nadalje po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve do isplate, sve u roku 15 dana.“

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi prouzrokovan parnični trošak u iznosu od 1.850,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od 23. ožujka 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se tvrdi da je 26.3.2009. osiguranik tužitelja ĆS teško ozlijeđen u prometnoj nezgodi, kao vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka], da je prometnu nesreću skrivio ČS upravljajući osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka], da je vozilo štetnika bilo osigurano kod tuženog, policom osiguranja br. [broj police osiguranja], da je protiv ČS podnesen je optužni prijedlog Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, koji je rješenjem odlučio da neće pokrenuti kazneni postupak zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće iz čl. 272. st. 1. i 2. Kaznenog zakona, jer se to ne ukazuje svrhovitim budući je okrivljenik mlađi punoljetnik koji je u predkaznenom postupku u cijelosti ispunio posebne obveze naložene od strane Državnog odvjetništva, da osiguranik tužitelja za predmetni štetni događaj vodi kod ovog suda postupak radi naknade štete pod posl. br. Pn-6864/09 u kojem postupku je tuženik priznao pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i odgovornost svog osiguranika, da je rješenjem tužitelja broj 278626 od 21.01.2011. priznato osiguraniku tužitelja pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad nastale kao posljedica predmetne prometne nezgode u kojoj je zadobio teške tjelesne ozljede u omjeru od 50%, da je za razdoblje od 16.11.2010. do 31.1.2013. odgovornost tuženika utvrđena pravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-320/2017 od 21.12.2017., za razdoblje od 1.2.2013. do 31.1.2015. odgovornost tuženika utvrđena je pravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-292/18, za razdoblje od 1.2.2015. do 31.1.2017. u tijeku je sudski postupak radi naknade štete pred Trgovačkim sudom u Zagrebu broj P-1370/2021, dok je za razdoblje od 1.2.2017. do 28.2.2019. u tijeku postupak pred ovim sudom pod broj P-1046/2020., te da je tužitelj nastavio isplaćivati mirovinu svom osiguraniku i nakon 28.2.2019., da u razdoblju od 1.3.2019. do 28.2.2021. ukupno nastala šteta iznosi 92.361,60 kn, a s obzirom da je uzrok invalidnosti 50% ozljeda na radu, šteta iznosi ukupno 46.180,80 kn.

2. Tužitelj je predložio sudu da presudom naloži tuženiku da tužitelju isplati iznos od 46.180,80 kn sa zateznim kamatama tekućim od 3.5.2021. pa do isplate.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava pasivnu legitimaciju obzirom tužitelj istu temelji na odredbama Zakona o mirovinskom osiguranje, a ne na Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu, obveza tuženika kao društva za osiguran je postoji samo onda ukoliko bi razmjerni iznos mirovine osiguranika tužitelja bio veći od razmjernog iznosa mirovine utvrđene u slučaju povrede na radu, a šteta bi bila samo razlika između razmjerne mirovine za slučaj povrede izvan rada i razmjerne mirovine u slučaju povrede na radu, a kako se radi o ozljedi na radu, razlike koja bi predstavljala štetu nema, osporava uzročnu vezu između umirovljenja ĆS sa traženjem iznosa navedenog u tužbi, osporava činjenične tvrdnje pod toč. II. i VI. tužbe, osporava istinitost, vjerodostojnost i pravomoćnost dokumentacije dostavljene uz tužbu, ističe prigovor zastare i prekluzije prava, osporava točnost i istinitost činjenica navedenih u rješenju kojim se kod osiguranika tužitelja utvrđuje profesionalna nesposobnost za rad, protivi se korištenju dokaza iz drugih spisa u ovom predmetu, da je osiguranik tužitelja imao 33 god staža tijekom kojih je vršio uplate u mirovinski fond, te da je i prije štetnog događaj bila sporna osiguranikova opća i profesionalna (ne) sposobnost za rad, da tužitelj zanemare 33 godine uplate u mirovinski fond te činjenice da bi i bez predmetne nezgode tužitelj morao priznati pravo osiguraniku na opću ili profesionalnu nesposobnost za rad te sukladno navedenom isplaćivati mirovinu jer je osiguranik radio teže fizičke poslove s opasnim alatima, a za koje i prije nije bio sposoban, da se osiguranik tuženika prema zapisu u zdravstvenom kartonu liječio kod psihijatra i ranije i to od 16.3.2007., prvo zbog ovisnosti od alkohola, a kasnije depresivnog poremećaja, da tuženik nije sudjelovao u upravnom postupku pa se na njega ne odnosi sadržaj akta tužitelja na koji se tužitelj poziva, da osporava visinu zahtjeva i traženi tijek kamata.

4. U dokaznom postupku sud je proveo medicinsko vještačenje po specijalisti medicine rada dr. Azri Huršidić-Radulović (str. 184-190 spisa), izvršio uvid u Zapisnik o očevidu PU Zagrebačke II. Postaje prometne policije broj: 511-19-45/3-K-66/2009 od 26.3.2009. (str. 5-8 spisa), Prijavu o ozljedi na radu od 1.4.2009. ( str. 9-12 spisa), dopis Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj: KMP-DO-171/2009 od 19.9.2009. (str. 13 spisa), rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu Klasa: 141-02/10-01/OB:0327344772, Ur. br.: 341-25- 05/3-10-111104 od 21.1.2011. (str. 14-17 spisa), Nalaz i mišljenje vještaka o invalidnosti od 16.11.2010. (str. 18-20 spisa), Mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju Nalaza i mišljenja o invalidnosti od 17.11.2010. (str. 21 i 22 spisa), presudu Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-320/17 od 21.12.2017. (str.23-30 spisa), presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2111/18-2 od 6.9.2019. (str. 31-34 spisa), presudu Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 292/18 od 15.5.2019. (str. 35-40 spisa), presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4728/19-2 od 29.7.2020. (str. 41-44 spisa), Obračun Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 2.3.2021. (str. 45 spisa), dopis tužitelja od 31.3.2021. sa poštanskom povratnicom (str. 46-48 spisa), dokumentaciju (str. 118-129 spisa), podatke doznačenih mirovinskih primanja (str. 130-141 spisa), te uvid u spis tužitelja IN broj 278626.

5. Na ročištu održanom 15.12.2022. punomoćnik tuženika je izjavio da tuženik odustaje od prijedloga za provođenje financijskog vještačenja navodeći da je teret dokaza na tužitelju te je nadalje izjavio da ne spori odgovornost osiguranika tuženika. Na istom ročištu punomoćnik tužitelja je izjavio da je visinu tužbenog zahtjeva dokazao obračunima isplaćenih mirovinskih primanja iz Ispisa baze podataka mirovinskih primanja.

6. U pisanom Nalazu i mišljenju od 6.5.2025. vještak dr. Azra Huršidić Radulović, specijaliste medicine rada(str. 184-190 spisa) navodi da je iz priložene medicinske dokumentacije vidljivo da postoji uzročna veza između umirovljenja osiguranika tužitelja i isplaćenih iznosa koje tužitelj potražuje. Navodi da je u štetnom događaju **.**.2009. ĆS, rođ. **.**.1956., zadobio je više ozljeda tj. politraumu, prijelom lijeve čašice karlične kosti (acetabuluma), lijeve gornje i donje grane stidne kosti i lijeve crijevne kosti, iščašenje bedrene kosti centralno, prijelome lijevih rebara IX, X, XII, natučenje pluća, krv u urinu te razderno nagnječnu ranu lijeve ruke. Nakon intenzivnog zbrinjavanja i stabilizacije pacijenta, nakon nekoliko dana učinjeno je operativno liječenje zdjelice osteosintezom. Provedena je i stacionarna dvomjesečna rehabilitacija u toplicama, a zatim je nastavljena fizikalna terapija u kući. Radi konstantne boli u lijevoj nozi, poglavito stopalu, nakon 6 mjeseci ustanovljeno je oštećenje ishijadikusa i dubokog peroneusa, te je nastavljena fizikalna terapija. Deset mjeseci iza povrede zacijeljen je prijelom uz pomak glave bedrene kosti, a RTG nalaz je pokazao početnu nekrozu glave lijeve bedrene kosti. Iako je indicirana operacija lijevog kuka sa ugradnjom proteze, od nje se odustaje do 11. mj. 2011. Nakon ugradnje proteze provedena je stacionarna rehabilitacija. Nakon provedenog liječenja zaostala je slaba pokretljivost pacijenta tj. hod s jednom štakom, hipotrofija mišića lijeve noge, neizvedivu dorzalnu fleksiju noge, uz stalne trnce u stopalu lijeve noge. Pacijent je tijekom boravka u bolnici u svibnju 2009. doživio akutni psihijatrijski poremećaj (flaschback), te je psihijatrijski liječen. Liječen je i hospitalno u tri navrata radi teške depresivne epizode sa psihotičkim simptomima, a prva hopitalizacija je uslijedila nakon pokušaja suicida sa strujom, pri čemu je zadobio opekline obiju šaka, a kao razlog tom pokušaju je opisao depresivno raspoloženje nakon prometne nesreće. Radi se o povratnom depresivnom poremećaju koji je prema zapisima prvu epizodu imao 2007. Ć je VKV radnik, specijalist za elektrouređaje i akumulatore. Rad zahtjeva stajanje, sjedenje, hodanje, čučanje, klečanje, prignuti položaj i često saginjanje i rad u sagnutom položaju, te dizanje i prenošenje tereta od 20 kg. Dakle, poslove koje radi, posljedica ozljeda zadobivenih u štetnom događaju i promijenjenih fizičkih funkcija, radnik više nije u mogućnosti obavljati. Posao kontrole, ispitivanja i popravka elektrouređaja za vagone i vlakove zahtijeva emocionalnu otpornost radi odgovornosti, koncentraciju, pamćenje. Osiguranik tužitelja ima psihičke tegobe iz kruga povratnog depresivnog poremećaja. Stoga je evidentno da osiguranik tužitelja nije više radno sposoban tj. ima opću nesposobnost za rad (trajni gubitak radne sposobnosti), a uzrok je 50% ozljeda na radu, a 50% bolest.

7. Na ročištu održanom 4.2.2026. vještak dr. Azra Huršidić Radulović (str. 199- 200 spisa) je na upit da li bi osiguranik tužitelja, da nije bilo predmetne prometne nezgode, također otišao u mirovinu zbog posljedica ranijeg zdravstvenog stanja odnosno utvrđenih bolesti, odgovorila da ne bi iz razloga što je osiguranik tužitelja radio, to je priznata ozljeda na radu, a do toga je radio na radnom mjestu sa posebnim uvjetima rada, morao je imati redovite periodične preglede u medicini rada i preglede psihologa te je on s time bio radno sposoban do štetnog događaja.

8. Nalaz i mišljenje vještaka dr. Azre Huršidić Radulović sud je ocijenio objektivnim, stručnim te datim u skladu sa pravilima znanosti i vještine. Vještakinja je usmeno na ročištu obrazložila pisani Nalaz i mišljenje te se očitovala u odnosu na sve istaknute primjedbe, a koje usmeno očitovanje i obrazloženje ovaj sud ocjenjuje kao detaljno, jasno i stručno.

9. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za naknadu štete u iznosu od 6.129,25 eur / 46.180,80 kn sa zateznim kamatama zbog isplaćene invalidske mirovine osiguraniku tužitelja ĆS, za razdoblje od 1.3.2019. do 28.2.2021. i to 50% isplaćenog iznosa.

10. Između stranaka nije sporno:

- da je osiguranik tuženika ČS odgovoran za nastanak štetnog događaja.

11. Između stranaka je sporno:

- postojanje uzročno-posljedične veze između umirovljenja osiguranika tužitelja i predmetnog štetnog događaja,

- visina potraživanja,

- je li nastupila zastara potraživanja.

12. Iz Zapisnik o očevidu PU Zagrebačke, II. Postaje prometne policije broj: 511- 19-45/3-K-66/2009 od 26.3.2009. (str. 5-8 spisa) proizlazi da se 26.3.2009., u 6,45 sati, dogodila prometna nesreća u Zagrebu, na sjeverozapadnom kutu raskrižja Sarajevske ceste i prilaznog kolnika TC Konzum, u kojoj su sudjelovali ČS iz [adresa], upravljajući osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], osiguranim kod Euroherc osiguranje d.d., policom broj [broj police], te ĆS iz [adresa], upravljajući osobnim automobilom reg oznake [registarska oznaka], osiguran kod Generali osiguranje d.d., policom broj [broj police].

13. Iz Prijave o ozljedi na radu od 1.4.2009. (str. 9-12 spisa) proizlazi da je Tvornica željezničkih vozila Gredelj d.o.o. 1.4.2009. Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje prijavu o ozljedi na radu LS, u kojoj je naveden datum ozljede 26.3.2009. i da se ozljeda dogodila na putu na posao.

14. Iz pravomoćnog rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu Klasa: 141-02/10-01/OB:0327344772, Ur. br.: 341-25- 05/3-10-111104 od 21.1.2011. (str. 14-17 spisa), proizlazi da se označenim rješenjem osiguraniku LS, rođ. **.**.1956., kod kojeg je zbog 50% ozljede na radu i 50% bolesti nastala opća nesposobnost za rad, priznaje počevši od 16.11.2010. pravo na invalidsku mirovinu u svoti od 2.589,55 kn mjesečno, da isplata mirovine pripada korisniku počevši od 16.11.2010., a isplaćivati će se iz sredstava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

15. Iz dopisa tužitelja od 31.3.2021. sa poštanskom povratnicom (str. 46-48 spisa) proizlazi da je tuženik 7.4.2021. primio dopis tužitelja kojim od tuženika zahtjeva, na ime naknade štete, isplatu iznosa od 46.180,80 kn, na ime isplaćene mirovine LS, za razdoblje od 1.3.2019. do 28.2.2021.

16. Nakon provedenog medicinskog vještačenja po vještaku dr. Azri Huršidić Radulović, specijalisti medicine rada, utvrđeno je da ĆS zbog posljedica ozljeda zadobivenih u štetnom događaju i promijenjenih fizičkih funkcija više nije u mogućnosti obavljati poslove koje je do tada radio jer posao kontrole, ispitivanja i popravka elektrouređaja za vagone i vlakove zahtijeva emocionalnu otpornost radi odgovornosti, koncentraciju i pamćenje, te da osiguranik tužitelja ima psihičke tegobe iz kruga povratnog depresivnog poremećaja, slijedom čega nije radno sposoban tj. ima opću nesposobnost za rad (trajni gubitak radne sposobnosti), a uzrok je 50% ozljeda na radu, a 50% bolest.

17. Što se tiče tuženikovog osporavanja pravomoćnog rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu Klasa: 141-02/10- 01/OB:0327344772, Ur. br.: 341-25-05/3-10-111104 od 21.1.2011. uz obrazloženje da u tom upravnom postupku nije sudjelovao, treba reći da prema odredbi čl. 230. st. 1. ZPP isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenom na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Dakle, označeno rješenje je javna isprava.

18. Isto se odnosi i na Obračun Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 2.3.2021. (str.45 spisa) iz kojeg proizlazi da je za LS na teret Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, za razdoblje od 1.3.2019. do 28.2.2021. isplaćeno ukupno 92.361,60 kn, a 50% tog iznosa iznosi 46.180,80 kn. Dakle, taj obračun je javna isprava.

19. Za donošenje odluku u ovoj pravnoj stvari mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine, br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14., dalje: ZOOP) kao posebnog zakona.

20. Člankom 27. st. 1. ZOOP propisano je da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. Stavkom 2. istog člana ZOOP propisano je da se stvarnom štetom u smislu stavka 1. toga članka smatraju troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji. Stavkom 3. istog člana ZOOP propisano je da se razmjerni iznos mirovine određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu. Stavkom 4. istog člana ZOOP propisano je da se odredbe stavka 1., 2. i 3. toga članka odgovarajuće primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja.

21. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci broj Rev-552/2022 od 17.5.2022., u kojoj je predmet zahtjeva bila naknada štete s naslova isplate mirovine isplaćene u razdoblju od 1.1.2019. do 31.10.2020., zauzeo pravno shvaćanje da je za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja - prometne nezgode te da prije svega treba imati u vidu da je tuženik društvo koje se bavi poslovima osiguranja, između ostalih i poslovima obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, a sukladno odredbama ZOOP. Također da osiguravajuća društva nisu štetnici nego temeljem zaključenog ugovora o osiguranju sa vlasnikom opasne stvari/motornog vozila imaju obvezu (u slučaju da su ispunjene ZOOP propisane pretpostavke) naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe/štetnika (konkretnog vozača štetnika) i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, a koji Ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti je uređen posebnim zakonom i to ZOOP.

22. Dakle, prema članku 27. ZOOP obveza tuženika, društva za osiguranje, postoji samo onda ukoliko bi razmjerni iznos mirovine koja se isplaćuje osiguraniku Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje bio veći od razmjernog iznosa mirovine koja se isplaćuje zbog umirovljenja zbog povrede na radu.

23. Sukladno naprijed navedenim odredbama tužitelj, od tuženika kao društva za osiguranje, ima pravo zahtijevati naknadu razmjernog iznosa isplaćene mirovine, ali samo u visini razlike između priznatog iznosa invalidske mirovine i iznosa koji bi bio priznat u slučaju ozljede na radu.

24. S obzirom da tužitelj potražuje naknadu štete s osnove invalidske mirovine koju je isplaćivao na temelju ozljede na radu, u tom slučaju ne postoji razlika koju bi tuženik bio dužan isplatiti tužitelju. Stoga tužitelju nije nastala šteta kao jedna od pretpostavki odgovornosti za štetu, zbog čega je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja i odlučio kao u izreci ove presude pod I.

25. Analogno naprijed navedenom, prigovor zastare se ukazuje bespredmetnim.

26. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23, dalje: Tarifa).

27. Trošak tuženika u ukupnom iznosu od 1.850,00 eur odnosi se na:

- trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife),

- trošak zastupanja tuženika po punomoćniku na ročištu 15.12.2022. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak zastupanja tuženika po punomoćniku na ročištu 3.11.2023. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak zastupanja tuženika po punomoćniku na ročištu 12.6.2024. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak zastupanja tuženika po punomoćniku na ročištu 8.1.2025. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak zastupanja tuženika po punomoćniku na ročištu 4.2.2026. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- PDV od 25% u iznosu od 300,00 eur,

- trošak vještačenja u ukupnom iznosu od 350,00 eur.

28. Kako sudu u vrijeme pisanja presude nije poznato hoće li punomoćnik tuženika pristupiti na ročište za objavu presude, tuženiku trošak nije priznat, a ukoliko punomoćnik tuženika pristupi na to ročište, sud će o tom trošku odlučiti dopunskim rješenjem.

29. Odluka o kamatama na troškove parničnog postupka sukladna je čl. 151. st. 3. ZPP.

30. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude pod II.

U Zagrebu 23. ožujka 2026.

Sutkinja

Sanja Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu Županijskom sudu, u roku od 15 dana, računajući od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. st. 9. ZPP).

Dostaviti:

1. tužitelju

2. pun. tuženika