Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Virovitica, Tomaša Masaryka 8

Poslovni broj: Ovrv-2349/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Virovitici po sucu Arsenu Vaneku, u ovršnom postupku ovrhovoditelja Eos Matrix d.o.o., OIB 76674680107, Horvatova 82, 10 000 Zagreb, zastupan po punomoćniku Sonji Šoštar odvjetnici iz Samobora, protiv ovršenika AT, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe općenito na imovini ovršenika, 23. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za ovrhu kao ne osnovan.

O b r a z l o ž e n j e

1. Ovrhovoditelj je protiv ovršenika podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave dana 20.ožujka 2026. Javni bilježnik kojemu je predmetni spis putem sustava e-ovrhe dodijeljen u rad je dostavio (vratio) spis sudu naznačujući da se čl. 32. OZ-a ne odnosi na vjerodostojnu ispravu. Čitanjem spisa sud je utvrdio da je u vjerodostojnoj ispravi ovrhovoditelja, izvodu iz poslovnih knjiga od dana 19. ožujka 2026. (10), navedeno je da ovrhovoditelj ima potraživanje prema ovršeniku ( opaska suda AT) i to iza pokojnog RT.

2. Iz dostavljenog rješenja o nasljeđivanju iza pok. RT (11-12), utvrđeno je da je njegovim nasljednikom temeljem Zakona proglašen ovršenik FT sa identifikacijskim podacima navedenim kao u prijedlogu za ovrhu. Međutim rješenje o nasljeđivanju ne predstavlja ispravu podobnu za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave protiv nasljednika pokojnog dužnika kao ovršenika.

3. U konkretnom slučaju po ocjeni ovog suda nisu ostvarene pretpostavke za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave jer rješenje o nasljeđivanju ne predstavlja ispravu na temelju koje se može odrediti ovrha na temelju vjerodostojne isprave protiv nasljednika pokojnog dužnika, a svoje pravo ovrhovoditelj može ostvarivati u parničnom postupku u odnosu na nasljednika pokojnog dužnika, u kojem će svoje potraživanje dokazivati vjerodostojnom ispravom te pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju.

4. Takvo pravno stajalište zauzeto ja i na sastanku predsjednika građanskih odjela Županijskog suda i građanskog odjela Vrhovnog suda RH održanog 23.11.2023. (stajalište pod točkom 5.) , a koje stajalište glasi: „ Primjena članka 32. stavka 1. Ovršnog zakona kojim je propisano da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla, te ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku, a koji članak se primjenom stavka 2. istog članka na odgovarajući način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije naznačena kao dužnik, ne odnosi se i na ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koju povodom prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koja glasi na pok. dužnika određuje javni bilježnik, a ovrhovoditelj dokazuje prijenos ovršne tražbine na nasljednike rješenjem o nasljeđivanju.“

5. Kako je temeljem odredbe članka 31. stavka 2. Ovršnog zakona (NN 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje u tekstu OZ) vjerodostojna isprava podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze, a temeljem članka 32. st. 2., u vezi sa st 1. OZ ovrha na temelju ovršne isprave može odrediti protiv osobe koja u istoj nije naznačena kao dužnik ako se javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla, a što sve nije moguće( sukladno navedenom stavu VSRH) u slučaju kada se ovrha pokreće na temelju vjerodostojne isprave kao što je činjenična situacija u konkretnom slučaju.

6. Osim toga ovaj sud ima u vidu činjenicu da je vjerodostojna isprava ona isprava koja indicira postojanje tražbine koja je u njoj utvrđena, ali uz koju se ne veže presumpcija o istinitosti njenog sadržaja pa stoga niti o postojanju tražbine, osim ako nema značenje javne isprave. Upravo se stoga na temelju vjerodostojnih isprava ovrha ne određuje bezuvjetno, kao na temelju ovršne isprave, već uz uvjet da se utvrdi njezina podobnost za ovrhu ( čl. 31 st 2 OZ-a) , a u konkretnom slučaju ona nije podobna za ovrhu jer se iz priloženog dokaza-rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog RT ( 11-12) kao i sadržaja same vjerodostojne isprave gdje je navedeno cit: " Dužnik: FT, OIB [osobni identifikacijski broj] ( iza pokojnog RT)" ima zaključiti da ovršenik FT nije dužnik utužene obveza nego za nju odgovora kao nasljednik iza stvarnog dužnika RT, a kako se prema izloženom stavu VSRH odredbe čl. 31 st 1 i 2 OZ-a, oko dokazivanja prijenosa tražbine odnosno duga na druge ovlaštenike (tražbine) odnosno obveznike ( podmirenja duga) ne odnosi i na ovrhu koju na temelju vjerodostojne isprave koju povodom prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koja glasi na pok. dužnika određuje javni bilježnik, a ovrhovoditelj dokazuje prijenos ovršne tražbine na nasljednike rješenjem o nasljeđivanju, to se utvrđuje da ovršenik nije dužnik (izvorni) ovrhovoditelja kao vjerovnika koji je kao takav naznačen u njegovom izvodu iz poslovnih knjiga te da takva vjerodostojna isprava zbog navedenog razloga nije podobna za ovrhu ( čl. 31 st 2 OZ- a), zbog čega je prijedlog za ovrhu valjalo odbiti te odlučiti kao u izreci rješenja, a ovrhovoditelju sugerirati da svoju tražbinu može ostvariti podnošenjem tužbe u parničnom postupku.

U Virovitici, 23. ožujka 2026.

Sudac:

Arsen Vanek

Naputak o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenje stranke mogu izjaviti žalbu-prigovor Županijskom sudu .Žalba se podnosi u roku 8 dana od dana primitka rješenja ovom sudu pismeno u tri primjerka.

O tom obavijest:

1. Ovrhovoditelj- po punomoćniku Sonji Šoštar, odvjetnici iz Samobora