Poslovni broj: Us I-2575/2024-5

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, te Tamari Taraš, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, zastupanog po Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru, Borelli ulica 9, Zadar, protiv tuženika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Uprava pomorstva, Zagreb, Prisavlje 14, OIB: 22874515170, uz sudjelovanje zainteresirane osobe PJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi određivanja granice pomorskog dobra na dijelu K. O. [katastarska općina], Općina Kukljica, bez održavanja rasprave, 23. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja tuženika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Uprava pomorstva, KLASA: UP/I- 342-22/24-01/91, URBROJ: 530-03-1-24-3 od 10. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-342-22/24-01/91, URBROJ: 530- 03-1-24-3 od 10. listopada 2024. pod točkom I. određena je granica pomorskog dobra na dijelu K. O. [katastarska općina], na području Općine Kukljica, koja je na grafičkoj podlozi - digitalnom ortofoto planu, ucrtana i označena linijom crvene boje kao spojnom linijom točaka 1-2-3-4-5-6-7-8, uključujući i pomoćne točke M1 (spoj s početnom točkom 1) i M2 (spoj s završnom točkom 8). Pod točkom II. izreke je određeno kako se određenom granicom iz točke I. tog rješenja, u odnosu na preklop katastarskog plana na grafičkoj podlozi, u pojas pomorskog dobra obuhvaća: dio kat. čest. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], a u obuhvatu granice je onaj dio površina kat. čest. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], koji se položajno nalazi unutar zakonski propisane minimalne širine kopna uz more koji čini kopneni dio pomorskog dobra u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“, broj 83/2023). Pod točkom III. rješenja je iskazana granica pomorskog dobra, odnosno određena je spojnom linijom lomnih točaka, čiji su položaji definirani koordinatama izraženim u metrima, u HTRS96/TM koordinatnom sustavu. Pod točkom IV. je određeno kako je sastavni dio tog rješenja grafička podloga - digitalni ortofoto plan s preklopom katastarskog plana, u mjerilu 1:250 (izrađivač društvo GEO ZADAR d.o.o. Zadar, datum izrade: 31. kolovoza 2023., oznaka: 2-2023-1062-002), ovjerena od strane predlagatelja 25. ožujka 2024. i ucrtanom i označenom granicom pomorskog dobra iz točke I. tog rješenja. Pod točkom V. je određeno kako je temeljem tog rješenja potrebno izraditi geodetski elaborat u svrhu njegove provedbe, s ciljem upisa pomorskog dobra na onom dijelu granicom obuhvaćenog kopna koji je katastarski i zemljišnoknjižni evidentiran, a nije još upisan kao pomorsko dobro. Ujedno je naloženo upravnom tijelu Zadarske županije u čijem su djelokrugu poslovi pomorstva da u roku od 90 dana od dana zaprimanja tog rješenja pokrene izradu geodetskog elaborata, te ga po izradi dostavi na daljnje postupanje nadležnom tijelu za katastar.

2. Pravodobno podnesenom tužbom koja je kod ovog suda zaprimljena pod gornjim poslovnim brojem 7. studenog 2024. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zastupano po Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru, dalje tužitelj, pobija osporeno rješenje tuženika u cijelosti. U bitnom navodi kako prijedlog granice pomorskog dobra Zadarske županije, Upravnog odjela za pomorsko dobro, more i promet, Povjerenstva za granice pomorskog dobra Zadarske županije, Klasa: 342- 12/23-01/2, Urbroj: 2198-08-24-9 od 25. ožujka 2024. (po zahtjevu PJ iz [adresa], ovdje zainteresirane osobe) ne sadržava sve podatke i priloge propisane odredbom članka 20. stavak 6. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, te pojašnjava kako su uz predmetni prijedlog dostavljeni samo posjedovni listovi za kat. čest. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], ali sa stanjem na današnji dan, međutim, ne i povijesni podaci kako je to propisano Zakonom. Nadalje, ističe kako na fotografijama koje prileže prijedlogu granice pomorskog dobra nisu označene linije prijedloga granice, a kako je to propisano odredbom članka 20. stavak 6. točka 7. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Na opisani način kako je tuženik donio predmetno rješenje suprotno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama i bez propisanih priloga. Zaključno, ističe kako predmetni prijedlog granica pomorskog dobra, kao i rješenje, nisu dostavljeni svim upisanim vlasnicima u zemljišne knjige, koji prema odredbi članka 20. stavak 10. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama imaju status stranke u postupku određivanja granice pomorskog dobra. Iz navedenog da je razvidno kako postupak kojim se određuje granica pomorskog dobra u K. O. [katastarska općina] nije pravilno proveden, a osporeno rješenje je u suprotnosti sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika, te predmet vratiti tuženiku na ponovni postupak.

3. U odgovoru na tužbu tuženik ostaje kod utvrđenog činjeničnog stanja te pravnog shvaćanja iznijetog u osporenom rješenju. U odnosu na tužbene navode tužitelja ističe kako je u konkretnom slučaju s obzirom na obrazloženje prijedloga, grafičke podloge i dostavljene fotografije, neovisno što na istim nije bila ucrtana predložena linija granice pomorskog dobra, bilo više nego razvidno gdje linija granice ide, odnosno koji to dio kopna i zbog kojih razloga se predlaže odrediti pomorskim dobrom. Fotografije kako su bile isključivo pomoćno sredstvo, te bi inzistiranje da se na istima označi linija prijedloga granice predstavljalo nepotrebno formaliziranje i odugovlačenje postupka. Pojašnjava kako su fotografije u pojedinim slučajevima, a s obzirom da pomorsko dobro postoji po samom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama kao dio kopna koji po svojoj prirodi odgovara zakonskoj definiciji, neophodan dokaz tuženiku za nedvojbeno određivanje granice pomorskog dobra, te se stoga i navode u tom Zakonu, međutim, navedeno kako u konkretnom slučaju nije bilo odlučno. Pri tome ističe kako to tijelo u postupku analize i odlučivanja o prijedlogu granice pomorskog dobra, pored dokaza propisanih člankom 20. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koristi i druge javno dostupne podatke, kao preglednike Državne geodetske uprave (GEOPORTAL) i Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra, te karte, mape i fotografije s Google i drugih mrežnih preglednika, a koji mogu pomoći da granica pomorskog dobra ili granica lučkog područja luke posebne namjene bude određena sukladno zakonskoj definiciji pomorskog dobra. Nastavno, ističe kako na internetskom pregledniku Državne geodetske uprave (GEOPORTALU) postoji osnovna HOK karta kao i snimke iz zraka iz različitih vremenskih perioda (npr. 1968., 2011., 2014. te 2022. godine) gdje je lako vidljivo je li se i na koji način obalna crta mijenjala, te navodi da iako navedene karte sukladno Zakonu ne predstavljaju prilog prijedlogu granice, iste tuženiku ukazuju na eventualnu potrebu za traženjem dodatnih dokaza od strane predlagatelja granice pomorskog dobra. Nadalje, ističe kako je tužitelju, pored osporenog rješenja, dostavljen cjelokupan prijedlog granice pomorskog dobra u formi i na način kako je isti zaprimljen od strane predlagatelja granice pomorskog dobra za predmetno područje putem nadležnog županijskog upravnog tijela, koji pak prijedlog, pored posjedovnih listova, sadrži i izvatke iz zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižnog odjela Zadar za čestice zemljišta brojeva:

3904/1, Z. U. [broj ZK uloška], Z. U. [broj ZK uloška], Z. U. [broj ZK uloška], te povijesne izvatke iz zemljišne knjige za iste čestice zemljišta. Zaključno, ističe kako prijedlog granice pomorskog dobra sadrži izvješće o provedenoj javnoj raspravi, a kako to propisuje odredba članka 20. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, na koji način je javnosti, a samim time i upisanim vlasnicima omogućen javni uvid u postupak koji se provodi i način na koji se granica pomorskog dobra predlaže odrediti. Postupak javnog uvida kako je stavljen na oglasnu ploču nadležnog Upravnog odjela Zadarske županije, mrežne stranice Zadarske županije, te oglasnu ploču i mrežne stranice Općine Kukljica, koji postupak kako je započeo 18. prosinca 2023. i završio 17. siječnja 2024., a tijekom rasprave nisu zaprimljeni prijedlozi i primjedbe od javnosti pa tako i od trenutačno upisanih vlasnika na predmetnom dijelu K. O. [katastarska općina], a niti je tuženik od dana zaprimanja prijedloga do dana donošenja rješenja, pa tako niti do dana odgovora na predmetnu tužbu zaprimilo prigovor ili tužbu od bilo koje treće strane. Nastavno, ističe kako je to tijelo izvršno rješenje o određivanju granice pomorskog dobra za predmetno područje objavilo na mrežnoj stranici tuženika, pa su sve zainteresirane osobe, a koje su kroz javnu raspravu obaviještene da se postupak vodi, mogle podnošenjem tužbe zaštiti svoja eventualna prava i interese. Napominje kako je granica pomorskog dobra predložena i određena prema članku 6. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, odnosno na način da obuhvaća pojas kopna uz more koji prema odredbi istog članka predstavlja kopneni dio pomorskog dobra u širini njegovog propisanog zakonskog minimuma od šest metara od crte srednjih viših visokih voda mjereno vodoravno, te da isti dio kopna nije, niti može biti predmetom vlasništva, niti se itko može pozivati na zaštitu povjerenja u istinitost i potpunost zemljišne knjige po pitanju pomorskog dobra sukladno članku 5. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Ujedeno, navodi kako tužitelj nije podnio tužbu smatrajući da granicom nije obuhvaćen onaj dio kopna koji sukladno odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama čini pomorsko dobro, odnosno ističe kako se niti jedan tužbeni navod ne odnosi na samu liniju predložene i određene granice pomorskog dobra, već su tužbeni navodi čisto formalne prirode, dok je svrha i cilj određivanja granice pomorskog dobra utvrditi koji dio kopna jest pomorsko dobro sukladno članku 6. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, a sve kako bi se status pomorskog dobra upisao u zemljišnu knjigu i katastar.

Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

4. Pozvana u smislu odredbe članka 20. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/24, dalje ZUS), da kao zainteresirana osoba sudjeluje u sporu, te se očituje na navode tužitelja iz tužbe, PJ nije dostavo odgovor na tužbu.

5. S obzirom na sadržaj tužbe i predmet upravnog spora, sud je primjenom odredbe članka 98. stavak 4. ZUS-a ovaj spor riješio bez rasprave.

6. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja tuženika sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem dokumentacije sadržane u spisu upravnog spora, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je ocijenio kako tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika. Tužitelj ne osporava određenu granicu pomorskog dobra, međutim, prigovara formalnim nedostatcima prijedloga za utvrđivanje granice pomorskog dobra u smislu odredbe članka 20. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

9. Odredbom članka 4. stavak 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama propisno je kako pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se i koristi pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom.

10. Prema odredbi članka 6. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama pomorsko dobro čine: unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno, podzemlje i podmorje; dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi i koji je određen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje i čine ga nekretnine koje su po prirodnim obilježjima, izgledu, namjeni, položaju i načinu upotrebe: morska obala, morske plaže, sprudovi, rtovi, hridi, grebeni, otočići koje za vrijeme nevremena prekrivaju najveći valovi, žala, luke, lukobrani, rive, molovi, valobrani, nasipi, privezišta, gatovi, morske solane, ušća vodotoka koji se izlijevaju u more i kanali spojeni s morem, uključujući i građevine koje su trajno povezane s pomorskim dobrom i njegova su pripadnost (stavak 1.); morska obala proteže se od crte srednjih viših visokih voda i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena, na čije prirodno obilježje i izgled utječe more, a koji je prema svom položaju i izgledu u izravnom kontaktu s morem (stavak 2.); kopneni dio pomorskog dobra je pojas kopna uz more koji je po svojoj prirodi u neposrednoj vezi s morem i prema namjeni i načinu upotrebe služi uobičajenom korištenju i upotrebi mora kao općeg dobra, a širok je najmanje šest metara od crte srednjih viših visokih voda mjereno vodoravno (stavak 3.); kako sve nekretnine u obuhvatu lučkog područja su pomorsko dobro (stavak 4.); kako granica pomorskog dobra na moru je vanjska granica teritorijalnog mora Republike Hrvatske (stavak 5.); kako crtu srednjih viših visokih voda utvrđuje Hrvatski hidrografski institut (stavak 6.).

11. Prema odredbi članka 10. stavak 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nekretnina ima status pomorskog dobra ako po svom položaju, izgledu, namjeni, prirodnim obilježjima i uobičajenom načinu upotrebe odgovara definiciji pomorskog dobra iz članka 6. ovoga Zakona, pri čemu prema stavku 2. navedene zakonske odredbe odluka suda ili upravnog tijela kojom se utvrđuje status nekretnine kao pomorskog dobra ima deklaratorni učinak.

12. Odredbom članka 20. stavak 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama propisano je kako granicu pomorskog dobra i granicu lučkog područja luke posebne namjene u upravnom postupku rješenjem određuje Ministarstvo na prijedlog Županijskog povjerenstva za granice pomorskog dobra, a prijedlog granice se prema stavku 4. te zakonske odredbe sastoji od tekstualnog dijela s obrazloženjem i priloga. Stavkom 6. navedene zakonske odredbe propisano je kako prilozi prijedloga granice pomorskog dobra i granice lučkog područja luke posebne namjene su: 1. kopija katastarskog plana, 2. geodetska snimka područja i digitalni ortofotoplan s preklopom katastarskog plana, legendom, ovjerom od strane Županijskog povjerenstva za granice pomorskog dobra te ucrtanom crtom srednjih viših visokih voda, crtom zakonskog minimuma širine kopnenog dijela pomorskog dobra te linijom prijedloga granice, 3. izvod iz dokumentacije prostornog uređenja, 4. izvod iz zemljišne knjige, 5. izvod iz katastra, 6. povijesni katastarski i zemljišnoknjižni podaci o česticama zemljišta i zgrada, kao i podaci o česticama zemljišta i zgrade čijim je cijepanjem čestica zemljišta odnosno zgrade nastala, a radi utvrđivanja izvornog statusa čestica zemljišta i zgrada od osnutka katastra, 7. fotografije područja za koje se predlaže granica s označenom linijom prijedloga granice.

U stavku 10. je propisano kako stranke u postupku određivanja granice pomorskog dobra i lučkog područja luke posebne namjene su svi vlasnici upisani u zemljišne knjige i katastar i nadležno državno odvjetništvo.

13. Odredbom članka 21. u stavku 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama propisano je kako se granicom pomorskog dobra obuhvaća pojas kopna uz more koji prema članku 6. ovoga Zakona čini pomorsko dobro, a u stavku 2. kako je prilikom predlaganja granice pomorskog dobra iz stavka 1. ovoga članka Županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra dužno prijedlogom u cijelosti obuhvatiti kopno koje je po svojoj prirodi u neposrednoj vezi s morem, kopno koje je po svojim prirodnim obilježjima i izvornom statusu nekretnine pomorsko dobro, te mora voditi računa o prirodnim obilježjima. Prema stavku 3. navedene zakonske odredbe prilikom izrade prijedloga granice pomorskog dobra Županijsko povjerenstvo za granice može uzeti u obzir: 1. morski rub ceste s pripadajućim zemljištem i površinama definirane kao takve posebnim propisom kojim se uređuju ceste, 2. kopneni rub šetnice. Stavkom 4. te odredbe je propisano da ako zbog prirodnog izgleda dijela kopna za koji se predlaže granica pomorskog dobra odredba stavka 3. ovoga članka nije primjenjiva, granica pomorskog dobra može se predložiti tako da slijedi kopnenu katastarsku među prve obalne katastarske čestice koja graniči s česticom pomorskog dobra, vodeći računa o povijesnim katastarskim i zemljišnoknjižnim podacima o nekretninama, kao i podacima o nekretninama čijim cijepanjem su one nastale, a radi utvrđivanja izvornog statusa nekretnine od osnutka katastra kako se na nekretnini koja je oduvijek pomorsko dobro ne bi povlačenjem granice ukidao ovaj status.

14. Odredbom članka 23. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama propisano je kako je županijsko povjerenstvo za granice dužno prijedlog granice pomorskog dobra i lučkog područja luke posebne namjene staviti na javni uvid na oglasnu ploču i mrežne stranice jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave za čije područje se predlaže granica pomorskog dobra i lučkog područja luke posebne namjene (stavak 1.); kako javni uvid u prijedlog granice pomorskog dobra i lučkog područja luke posebne namjene traje 30 dana (stavak 2.); kako sudionici sudjeluju u javnoj raspravi tako da: 1. imaju pravo pristupa na javni uvid u prijedlog granice pomorskog dobra i lučkog područja luke posebne namjene, 2. daju pisane prijedloge i primjedbe upravnom tijelu za vrijeme trajanja javnog uvida (stavak 3.); izvješće o javnoj raspravi o prijedlogu granice pomorskog dobra i lučkog područja luke posebne namjene sadrži osobito: 1. podatke iz objave javne rasprave, 2. popis sudionika u javnoj raspravi, 3. popis sudionika u javnoj raspravi čiji su prijedlozi i primjedbe prihvaćeni, 4. prijedloge i primjedbe sudionika u javnoj raspravi koji nisu prihvaćeni ili su djelomično prihvaćeni s razlozima neprihvaćanja, 5. popis sudionika u javnoj raspravi čiji prijedlozi i primjedbe nisu razmatrani zbog razloga propisanih ovim Zakonom (stavak 6.); izviješće o javnoj raspravi objavljuje se na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave za čije područje se predlaže granica pomorskog dobra i lučkog područja luke posebne namjene (stavak 7.).

15. Iz spisa predmeta proizlazi kako je Prijedlog granice pomorskog dobra na dijelu K. O. [katastarska općina] za dio kat. čest. [katastarska čestica], dio kat. čest. [katastarska čestica] i dio kat. čest. [katastarska čestica], utvrdilo Povjerenstvo za granice pomorskog dobra Zadarske županije na sjednici održanoj 18. srpnja 2023., a na zahtjev PJ. Iz Prijedloga proizlazi kako je Povjerenstvo utvrdilo kako predložena granica pomorskog dobra obuhvaća onaj dio kopna koje je u odnosu na svoj položaj, te stanje, odnosno izgled u naravi u neposrednoj kontaktu (vezi) s morem i njegovim korištenjem i kao takav predstavlja obalni pojas, širine između 6 i 7 metara računajući od linije koja na grafičkoj podlozi označava srednje više visoke vode; kako predložena granica pomorskog dobra obuhvaća onaj dio kopna uz more koji je po svojoj prirodi u neposrednoj vezi s morem i prema namjeni i načinu upotrebe služi uobičajenom korištenju i upotrebi mora kao općeg dobra (najvećim dijelom prirodna stjenovita obala i obala prekrivena niskim raslinjem).

16. Tuženik je u cijelosti prihvatio prijedlog Povjerenstva za granice pomorskog dobra Zadarske županije, uz obrazloženje u bitnom kako predmetno područje predstavlja dio obalnog pojasa na predjelu K. O. [katastarska općina], administrativne pripadnosti Općini Kukljica. Određenom granicom pomorskog dobra kako je obuhvaćen dio kopna koji položajno predstavlja pojas kopna uz more i s morem je u izravnom kontaktu odnosno neposrednoj vezi, širine kojim je u cijelosti zadovoljen i zakonski propisani minimum širine pojasa koji čini kopneni dio pomorskog dobra. Naime, tuženik ističe kako prema dokumentaciji prijedloga granice pomorskog dobra koje prikazuje stanje u naravi (ortofotosnimak i fotografija područja) granicom obuhvaćeni dio kopna predstavlja neuređeni i neizgrađeni obalni pojas dijelom stjenovit i bez vegetacije, a dijelom obrastao niskom vegetacijom (raslinjem). Granicom obuhvaćeno kopno kako pripada dijelovima k.č 3904/1, 3877 i 3880/2, sve K. O. [katastarska općina], a u dubinu kako se prostire neuređena površina (ostali dio površina pripadnosti k.č 3877 i 3880/2, sve K. O. [katastarska općina]), obrasla niskom vegetacijom (raslinjem) i strmije položena u odnosu na more i veći dio obalnog pojasa. Određena granica pomorskog dobra za predmetno području kako je spojna linija točaka 1-2-3-4-5-6-7-8, uključujući i pomoćne točke M1 (spoj s početnom točkom 1) i M2 (spoj s završnom točkom 8), pri čemu se opisno iznose točke granice pomorskog dobra, a prema kojima se granica pomorskog dobra nalazi na udaljenosti između 6 i 7 metara od srednjih viših visokih voda.

17. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja, a iz kojeg nesporno proizlazi kako je granica pomorskog dobra predložena i utvrđena prema naprijed citiranoj odredbi članka 6. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, i to na način da obuhvaća kopneni dio pomorskog dobra u širini njegovog propisanog zakonskog minimuma, odnosno granicom je obuhvaćeno kopno koje je po svojoj prirodi u neposrednoj vezi s morem, kopno koje je po svojim prirodnim obilježjima i izvornom statusu nekretnine pomorsko dobro, te je vođeno računa o prirodnim obilježjima. Stoga, eventualni propusti u dostavi dokumentacije nisu od utjecaja na samu zakonitost osporenog rješenja. Pri tome sud ukazuje kako je na sjednici Povjerenstva za granice pomorskog dobra Zadarske županije održanoj 18. srpnja 2023. sudjelovala i predstavnica tužitelja koja se suglasila s predloženom granicom pomorskog dobra za dio kat. čest. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], te koja je i u konačnici i utvrđena osporenim rješenjem. Stoga se prigovori tužitelja u tom smjeru otklanjanju kao neosnovani.

18. Nadalje, prijedlog granice pomorskog dobra u skladu s odredbom članka 23. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama mora se staviti na javni uvid i objaviti na propisanim mjestima, međutim, nema izričite obveze da se prijedlog granice uruči svakom zemljišnoknjižnom vlasniku osobno, već se sudjelovanje vlasnika ostvaruje kroz javnu raspravu i podnošenje primjedbi. Dakle, dovoljna je javna objava i omogućavanje pristupa prijedlogu, a što je u konkretnom slučaju i učinjeno.

19. Naime, iz tekstualnog dijela Prijedloga granice pomorskog dobra, i baš Izviješća o javnoj raspravi proizlazi kako je prijedlog stavljen na javni uvid na oglasnu ploču u prostorijama nadležnog upravnog tijela na adresi [adresa] i mrežnim stranicama Zadarske županije, te na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama Općine Kukljica, kako je javni uvid trajao u razdoblju od 18. prosinca 2023. do 17. siječnja 2024., kao i da u tijeku javne rasprave nisu zaprimljeni prijedlozi ni primjedbe. Datum izrade izviješća je 18. siječnja 2024.

20. Imajući u vidu iznijeto, ocjena je ovog suda kako se osporeno rješenje tuženika ne može ocijeniti nezakonitim.

21. Stoga je sud pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao u izreci presude.

22. Odluka o trošku je izostala budući da isti nije zatražen.

U Splitu, 23. ožujka 2026.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. (članak 126. ZUS-a). Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (članak 131. stavak 1. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, putem Županijskog državnog odvjetništva u Zadru, Borelli ulica 9, Zadar

2. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Uprava pomorstva, Zagreb, Prisavlje 14

3. PJ iz [adresa],

4. u spis