REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-328/2026-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja IMPORTANNE UPRAVITELJ d.o.o., Zagreb, Trg Drage Iblera 10, OIB: 85052273431, zastupanog po punomoćniku Dinu Vukoši, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika MC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ljiljani Maravić – Pirš, odvjetnici u Zagrebu, radi ovrhe, bez održavanja ročišta, 23. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti na rješenje o ovrsi, pod poslovnim brojem: Ovrv-92883/2025 od 11. studenog 2025., javnog bilježnika Matee Vidjak Veselić iz Zagreba, kao neosnovan.

II. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave – rješenja o ovrsi poslovnog broja: Ovrv-92883/2025 od 11. studenog 2025., javnog bilježnika Matee Vidjak Veselić iz Zagreba, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

zaključio je

Upućuje se ovršenik da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim temeljem ovršne isprave - rješenja o ovrsi poslovnog broja:

Ovrv-92883/2025 od 11. studenog 2025., javnog bilježnika Matee Vidjak Veselić iz Zagreba iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. i 10. Ovršnog zakona, te se poziva da u roku od petnaest (15) dana od dana takvog postupanja dostavi dokaz o istom.

Obrazloženje

1.1. Ovršenik je ovom sudu 30. siječnja 2026. podnio prijedlog za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti, prijedlog za odgodu prijenosa i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, odnosno podredno žalbu.

1.2. Ovršenik u bitnom navodi da zbog neuredne dostave nikada nije zaprimio rješenje o ovrsi koje je 11. studenog 2025. izdao javni bilježnik Matea Vidjak Veselić iz Zagreba, pod poslovnim broje: Ovrv- 92883/2025, te za koje je izdana potvrda pravomoćnosti i ovršnosti od dana 05. prosinca 2025. Ovršenik ističe da je javni bilježnik navodno spornu dostavu izvršio na način da mu je 03. studenog 2025. rješenje o ovrsi dostavio u sigurni elektronički poštanski pretinac, te da kako on zbog svog teškog zdravstvenog stanja, bolesti ovo pismeno nije zaprimio, da javni bilježnik nije imao osnovu za iskazivanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti.

1.3. U prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik se poziva na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 10. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ). Ovršenik prije svega ističe kako je u konkretnom slučaju riječ o tražbini po osnovi troškova zajedničke pričuve trgovačko - poslovnog centra Importanne, te kako ovrhovoditelj u konkretnom predmetu nema aktivnu legitimaciju u svoje ime i za svoj račun potraživati od njega plaćanje troškova zajedničke pričuve po spornim računima tj. da isto može učiniti samo u ime i za račun suvlasnika nekretnine, a sve sukladno odredbi čl. 93. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94717; dalje: ZV). Uz navedeno, ovršenik Međuvlasnički ugovor i Ugovor o upravljanju od 02. siječnja 2025. smatra ništetnima, odnosno nepostojećim pravnim poslom.

1.4. U odnosu na prijedlog za odgodu od 30. siječnja 2026. ovršenik samo navodi da mu se izravno nanosi nenadoknadiva materijalna šteta, te predlaže donijeti rješenje s kojim se nalaže FINA-i da odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava bez obrazloženja do kada traži odgodu. Također, ovršenik potražuje troškove na ime sastava prijedloga u iznosu od 250,00 EUR, te troškove na ime sudske pristojbe u iznosu od 50,00 EUR.

2.1. Prijedlozi ovršenika od 30. siječnja 2026. dostavljeni su ovrhovoditelju na očitovanje u roku osam (8) dana, a ovrhovoditelj se podneskom od 24. veljače 2026. u cijelosti usprotivio ovršenikovim navodima.

2.2. U odnosu na prijedlog za ukidanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti spornog rješenja o ovrsi, ovrhovoditelj navodi da je njegova dostava bila uredna, odnosno da je bila obavljena sukladno relevantnim zakonskim odredbama. Ovrhovoditelj ukazuje na činjenicu da je ovršeniku 11. studenog 2025. u sigurni elektronički poštanski pretinac poslano rješenje o ovrsi, te kako ga on u roku od petnaest (15) dana od dostave nije preuzeo da se ima smatrati da je dostava izvršena 26. studenog 2025.. U prilog navedenom je dostavio kao dokaz Potvrdu o nepreuzimanju elektroničkog sudskog pismena (list 182. spisa).

2.3. Nadalje, ovrhovoditelj navodi da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave nije dopušteno podnijeti žalbu, jer je rok za podnošenje ovog pravnog lijeka protekao. Zatim, ovrhovoditelj tvrdi da njegova aktivna legitimacija proizlazi iz Međuvlasničkog ugovora i relevantnih zakonskih odredbi, kao i da je ovlaštenje ovrhovoditelja da kao upravitelj pokreće i vodi postupke radi naplate zajedničkih troškova održavanja.

2.4. U odnosu na prijedlog za odgodu, ovrhovoditelj smatra da su ovršenikovi navodi neosnovani, jer da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe propisane odredbom čl. 65. OZ-a s obzirom da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva, odnosno teško nadoknadiva šteta ili da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje. Ovrhovoditelj tvrdi da ovršenik svoj prijedlog za odgodu temelji na paušalnim navodima za koje nije ponudio niti jedan dokaz. I naposljetku, ovrhovoditelj potražuje troškove na ime sastava podneska u iznosu od 250,00 EUR,

3. Prijedlog ovršenika za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti je neosnovan.

4. Uvidom u Potvrdu o nepreuzimanju elektroničkog sudskog pismena, a koja prileži spisu, utvrđeno je da je javni bilježnik 11. studenog 2025. ovršeniku u sigurni elektronički poštanski pretinac poslao rješenje o ovrsi, pod poslovnim brojem: Ovrv- 92883/2025 od 11. studenog 2025., javnog bilježnika Matee Vidjak Veselić iz Zagreba. Nadalje, da ovršenik kao primatelj pismena nije u roku od petnaest (15) dana od dana dostave pismena u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac preuzeo pismeno, pa da se na temelju čl. 143. c. st. 5. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) smatra da je dostava izvršena 26. studenog 2025., te da je po proteku zakonskog roka utvrđeno je da je rješenje o ovrsi postalo pravomoćno i ovršno 05. prosinca 2025.

5. Čl. 278. st. 1. OZ-a propisano je da javni bilježnici odlučuju o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave; dok je st. 2. istog članka propisano da javni bilježnik provodi postupovne radnje u ovršnom postupku, u kojem slučaju on to radi kao povjerenik suda. Potom, čl. 133. d. st. 1. i 2. ZPP-a propisano je da se dostava može obaviti elektroničkim putem, ako stranka izjavi da je suglasna da joj se dostava obavlja elektroničkim putem, sud će toj stranci dostavu obavljati putem informacijskog sustava. Također, čl. 143. c. st. 1. ZPP-a propisano je da se dostava pismena u elektroničkom obliku obavlja putem informacijskog sustava, dok je st. 5. istog članka propisano da će se smatrati da je dostava u elektroničkom obliku obavljena istekom petnaestog (15.) dana od dana kada je pismeno pristiglo u sigurni elektronički poštanski pretinac adresata, ako adresat u tom roku ne potvrdi primitak pismena. Sukladno čl. 143. d. ZPP-a osobnom dostavom smatra se i dostava obavljena sukladno odredbi čl. 143. c. ZPP-a.

6. Slijedom navedenog, dostavu fizičkoj osobi moguće je obaviti elektroničkim putem u osobni korisnički pretinac preko sustava e-Građani, a za koju dostavu je bilo potrebno da korisnik aktivira sigurni osobni korisnički pretinac, jer je navedenom radnjom pristao da mu se dostava pismena obavlja izravno u taj pretinac, odnosno elektroničkim putem. Stoga, unatoč zdravstvenom stanju ovršenika s obzirom da je dostava rješenja o ovrsi izvršena sukladno gore citiranim odredbama ZPP-a, valjalo je prijedlog ovršenika odbiti i odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.

7. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

8. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ- a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta.

9. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

10. Prijedlogom od 30. siječnja 2026. ovršenik je podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a. Međutim nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Eventualno teška materijalna situacija ovršenika nije razlog za odgodu ovrhe, jer po prirodi stvari ovrha je otegotna za ovršenika. Naime, postoje pravna sredstva za vraćanje prenesenih novčanih sredstava, ako ovršenik uspije sa pravnim lijekom kojeg je uložio, to jest ako se pokaže da su novčana sredstva neosnovano prenesena ovrhovoditelju. Nastanak nenadoknadive štete ovisi prvenstveno o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno mogućnosti ovrhovoditelja da štetu nadoknadi, ako prijenos i pljenidba budu proglašeni nedopuštenima. Ovršenik ničim nije učinio vjerojatnim da mu ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti eventualnu štetu naknaditi. Također, odgodom ovrhe zaplijenjena novčana sredstva i dalje bi ostala zaplijenjena sukladno odredbi čl. 65. st. 6. OZ-a, ali ne bi bila prenesena ovrhovoditelju, te ovršenik i dalje ne bi mogao raspolagati zaplijenjenim novčanim sredstvima, pa odgoda ne bi promijenila trenutnu materijalnu situaciju ovršenika, to jest nemogućnost raspolaganja zaplijenjenim novčanim sredstvima.

11. Slijedom navedenog, sud smatra kako nisu ispunjeni uvjeti za odgodu, te je primjenom navedenih zakonskih odredbi, odlučio kao u točki II. izreke ovog rješenja.

12. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka nije osnovan.

13. Čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da su ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. S obzirom da ovršenik nije uspio sa zahtjevom, sud smatra kako ovrhovoditelj nije neosnovano prouzročio troškove ovršeniku, odnosno ovršeniku nije priznat ni trošak sudskih pristojbi, jer ovršenik nije pozvan na plaćanje pristojbi, te je temeljem čl. 14. st. 5. OZ-a, sud odlučio kako je navedeno u točki III. izreke ovog rješenja.

14. Ovrhovoditelju nije priznat trošak sastava podneska od 24. veljače 2026. iz razloga što taj trošak nije bio potreban za provedbu ovršnog postupka tj. postupka izravne naplate. Naime, ovrhovoditelju je dostavljen prijedlog ovršenika na očitovanje, uvažavajući pri tome pravo stranaka da se očituju o zahtjevima i navodima protivne stranke, međutim stranka nema obvezu očitovanja, niti je očitovanje ovrhovoditelja u ovom slučaju bilo nužno za provedbu ovršnog postupka. Primjenom čl. 14. st. 4. OZ- a, te ocjenjujući koji su troškovi bili potrebni za provedbu ovršnog postupka, sud je odlučio kako je navedeno u točki IV. izreke ovog rješenja.

15. Nadalje, odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam (8) dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam (8) dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

16. Kako ovršenik ističe žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 10. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njegovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4. OZ-a) valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a, odlučiti kao u izreci ovog zaključka.

U Zagrebu, 23. ožujka 2026.

Sudac:

Jure Pezelj

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku osam (8) dana od dana primitka prijepisa. Žalba se podnosi u obliku elektroničkog podneska ili pisano u tri (3) istovjetna primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić

DNA:

1. Ovrhovoditelju po pun.

2. Ovršeniku po pun.

3. Spis