Republika Hrvatska
Općinski sud u Makarskoj
Poslovni broj: P-668/2025-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji Mirjani Urlić, u pravnoj stvari tužitelja VB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] , zastupan po punomoćnici Suzani Alač, odvjetnici u Makarskoj, protiv tuženika pod 1. VBŽ i pod 2. IBŽ, obje nepoznatog prebivališta i boravišta, zastupane po privremenom zastupniku Bojanu Žarniću, odvjetniku u Makarskoj, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 9. veljače 2026. u nazočnosti tužitelja osobno i zamjenice punomoćnice tužiteljice Jadranke Prpić Alač, odvjetnice u Makarskoj, dana 23. ožujka 2026. objavio i
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužitelj VB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] isključivi vlasnik dijela čest. zem. čest. zem. [katastarska čestica] u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], nekretnina kat. oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]-Makar u površini od 58 m2 koji dio je prikazan žutom bojom i označen crvenom linijom i brojevima 1-2-3-4-5-6- 7- 1 na geodetskom situacijskom nacrtu – skici površina u mjerilu 1:250 koju je izradio Geo-Horvat d.o.o. Makarska od veljače 2025. godine, koja skica je sastavni dio ove presude, pa je tužitelj ovlašten temeljem ove presude, po njenoj pravomoćnosti od navedenog dijela ove čestice, posebnim prijavnim listom kojeg će izraditi ovlašteni geometar a potvrditi Ured za katastar Split, Odjel za katastar nekretnina Makarska, formirati zasebnu katastarsku česticu koju će upisati na svoje ime, za cijelo, uz istodobno brisanje vlasničkih prava na toj novoformiranoj čestici, sa imena tuženica VBŽ IB i ŠBŽ.
Obrazloženje
1. U tužbi podnesenoj ovom sudu 24. lipnja 2025. navodi se kako je nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] (pašnjak upisane površine 704 m2) u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi upisana kao suvlasništvo tuženica za po 358/764 i tužitelja za 48/764. U katastarskoj evidenciji se vodi pod brojem 3781/1 k. o. [katastarska općina]-Makaru te u posjedovnom listu broj 2634 kao posjednici su upisani tuženica pod 2. i ŠB, [adresa], za po 1/2. Nekretnina je prikazana na izvodu iz katastarskog plana Ureda za katastar Split, Odjel za katastar nekretnina Makarska u mjerilu 1:1000, kao i na geodetskom situacijskom nacrtu – skici površina u mjerilu 1:250 od veljače 2025. godine, koju je izradio Geo-Horvat d.o.o. [adresa]. Na toj skici površina je predmet utvrđenja vlasništva u ovom postupku označen žutom bojom, omeđen crvenim linijama i brojevima 1-2-3-4-5-6-7- 1, površine od 58 m2. Tužitelj je pokušao doći do podataka o sadašnjoj adresi tuženica, ali u tome nije uspio, stoga predlaže da im sud u smislu čl. 84. st. 1. i 2. toč. 4. Zakona o parničnom postupku postavi privremenog zastupnika u osobi jednog od odvjetnika sa sjedištem pisarnice u [adresa].
Bez obzira na takav upis tužitelj VB je isključivi vlasnik dijela ove čestice u površini od 58 m2, koje vlasništvo je stekao kupoprodajom od upisanih zemljišnoknjižnih suvlasnica, tuženica KB i RB. Ugovor su zaključili 23. veljače 1994. i ovjerili su ga kod Općinskog sekretarijata za opću upravu u Makarskoj pod brojem 94/883/I te je plaćena i porezna obveza, što proizlazi iz potvrde Porezne uprave u [adresa] od 25. veljače 1994. Tada je izvršena i primopredaja predmeta kupoprodaje, od kad tužitelj drži u svom posjedu i koristiti se navedenim dijelom čestice kao parkingom. Nitko ga nikada nije ometao niti ograničavao u ostvarivanju potpunih vlasničkih prava na istom.
Tužitelj se je temeljem ovog ugovora upisao kao suvlasnik idealnog dijela ove čestice, ali nije od stvarno kupljenog dijela na terenu formirao zasebnu česticu. Kao što je nesporno iz kupoprodajnog ugovora i priložene skice površine, sa ovim njegovim parkingom graniči s jedne strane kuća i okućnica ZB (na skici označena kao čest. zem. [katastarska čestica]), s druge strane je javna površina koju Grad Makarska još nije u tom svojstvu formirao i uknjižio kao javno dobro. Zato tužitelj ima pravni interes od ovog dijela predmetne čestice na kojem se već trideset godina nalazi njegov parking prostor formirati zasebnu česticu koju će upisati na svoje ime. Na terenu nema nikakvih spornih pitanja niti odnosa. Vlasništvo FB je omeđeno jasnim međašnim znacima, a što se odnosi i na graničnu liniju tužiteljevog dijela ove čestice koja je jasno omeđena u odnosu na javnu površinu, kako je prikazano na priloženoj skici površina crvenom linijom i brojevima 1-2-3-4.
2. U tijeku postupka tuženima pod 1. KB CB i pod 2. IBŽ postavljen je privremeni zastupnik u osobi odvjetnika u [adresa] Bojana Žarnića, obzirom da je boravište tih tuženika nepoznato, što je utvrđeno uvidom u službene evidencije MUP-a, nemaju punomoćnika i zato što bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika dugo trajao, pa bi za stranku mogle nastupiti štetne posljedice, sukladno odredbi čl. 84. st. 1. i 2. toč. 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 57/11., 25/13., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP).
3. U tijeku postupka sud je izveo dokaz pregledom izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška], posjedovnog lista broj 2634, prijepisa posjedovnog lista 2065, izvoda iz kat. plana za k. č. br. [katastarska čestica], geodetskog situacijskog nacrta izrađena po SB, kupoprodajnog ugovora "U [adresa], 23.2.1994.", saslušanjem tužitelja i svjedoka ŽB i HB.
4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno odredbi čl. 8. ZPP - a ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi kao isključivi vlasnik dijela čest. zem. čest. zem. [katastarska čestica] u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], nekretnina kat. oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]-Makar u površini od 58 m2.
6. Uvidom u izvadak iz zemljišnih knjiga broj 939 K. O. [katastarska općina] utvrđeno je da je u isti upisana čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak površine 704 m2 i kao vlasnici upisani su VBŽ za 357/764 dijelova, IBŽ za 358/764 dijelova te VB za 48/764 dijela.
Uvidom u posjedovni list broj 2634 za K. O. [katastarska općina]-Makar utvrđeno je da su kao posjednici upisani ŠB i RB.
Uvidom u izvod iz kat. plana od 19. ožujka 2025. za K. O. [katastarska općina] -Makar utvrđen je položaj predmetne nekretnine.
Uvidom u geodetski situacijski nacrt, skicu površina izrađenu od Geoportal d.o.o. u veljači 2025.g. identificiran je dio nekretnine koji je predmetnom ovog postupka. Uvidom u kupoprodajni ugovor sklopljen između ĆB i RB kao prodavatelja te VB kao kupca utvrđeno je da je predmet kupoprodaje nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koja se sastoji od dijela predmetne čestice, južno od kuće, nakon ostavljenih 7 metara širine za put do međe s AB i MB što ukupno čini 47 m2.
7.1. U dokaznom postupku izveden je dokaz saslušanjem tužitelja i svjedoka ŽB i HB.
7.2. Tužitelj u bitnom je naveo kako je prvo kupio zemlju na kojoj je izgrađena kuća, a naknadno je kupio i predmetnu nekretninu. Zemlju na kojoj je izgrađena kuća kupio je od V, odnosno njegovog sina NB, a predmetnu nekretninu je kupio od OB i RB, koje su kćeri od NB, odnosno unuke od V. Od kada je kupio te nekretnine, međe se nikada nisu mijenjale, uvijek su iste i one su jasno vidljive u prostoru. Nikakvih sporova oko međa nije bilo, niti ih je itko smetao u posjedu ili im osporavao pravo vlasništva. Od kada je sklopljen ugovor tužitelj koristi uvijek istu površinu, međe se nikada nisu mijenjale.
7.3. Svjedok ŽB iskazao je kako je prvi susjed, oni su međaši i kako na svojoj nekretnini živi cijeli svoj život i stoga mu je poznato sve vezano uz predmetnu nekretninu. To zemljište je bilo od davnina u obitelji NB i oni su tu radili parcele i te parcele prodavali. Zna da je tužitelj predmetno zemljište kupio 80-ih godina prošlog stoljeća, ako ne i ranije i od tada on to zemljište koristi. U naravi predmetno zemljišta je parking. Ono je s jedne strane omeđeno zidićem, a s druge strane je cesta. Nitko nikada ga nije smetao u posjedu niti mu osporavao pravo vlasništava niti je itko od gradskih vlasti dolazio na tu zemlju i osporavao njegovo pravo. Nije čuo da bi se vodili ikakvi sporovi oko predmetnog zemljišta.
7.4. Svjedok HB, sin tužitelja, iskazao je kako cijeli svoj život živi na susjednoj nekretnini. Poznato mu je da su njegovi roditelji od NB kupili zemlju na kojoj su izgradili kuću. Oni su tu zemlju kupili 80-ih godina. Tada su imali dogovor sa obitelji NB da na nekretnini koja je predmet ovog postupka naprave baraku u kojoj su živjeli dok se kuća nije izgradila. Tada se finalizirao ugovor i oko kupnje te zemlje na kojoj je bila baraka, a to je bilo otprilike 1993. – 1994., dakle navodi kako su oni predmetnu zemlju koristili od 80-ih, a kupili su je oko 1993.g. Prije je na njoj bila baraka u kojoj su živjeli, a sada je tu parking. Međe su jasno vidljive u prostoru, sa susjedom je međa suhozid, taj suhozid je i svjedok radio, a s druge strane je međa nogostup. Međa između njih i javne površine je jasno vidljiva u prostoru i tu nikada nije bilo sporova oko toga što je njihovo, a što je javno dobro. Ugovor je sklopljen sa OB i RB, a one su djeca od NB. Navodi kako mu površine nisu poznate, no zna da se nikada nije mijenjala niti površina niti međe nekretnine koju oni koriste. Nitko nikada im nije osporavao pravo vlasništva niti smetao u posjedovanje predmetne nekretnine. Napominje da je MB prodao svoju nekretninu obitelji I, njihova kuća je istočno od predmetne zemlje i među njima nikada nije bilo sporova oko međa.
8. Provedenim dokaznim postupkom je utvrđen posjed prednika tužiteljice i tužiteljice na predmetnim nekretninama od 1994., kada su prednici tužiteljice predmetnu nekretninu kupili, iako su stupili u posjed iste puno ranije. Dakle, isti treba promatrati kroz primjenu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", br. 53/1991., 91/1996., koji je stupio na snagu 01. rujna 1980.) i Zakona o vlasništvu ("Narodne novine" br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., dalje ZV, koji je stupio na snagu 01.01.1997.), sve temeljem odredbe čl. 388. st. 2. ZV- a, budući da se na stjecanje, postanak, pravni učinak i promjenu stvarnih prava primjenjuju pravila koja su bila na snazi u trenutku njihovog stjecanja, promjene i postanka.
Čl. 28. ZOVO je propisano da savjesni i zakoniti nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina. Nadalje, određeno je da nasljednik postaje savjestan posjednik od trenutka otvaranja nasljeđa i u slučaju kada je ostavilac bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati, a vrijeme za dosjelost počinje teći od trenutka otvaranja nasljeđa. Odredbom čl. 30. ZOVO određeno je da u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici.
Odredbom čl. 159 Zv-a propisano je da dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.
Nadalje odredbom čl. 160. ZV-a određeno je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.
Odredbom čl. 130. st. 1. ZV-a propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine temeljem zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.
9. Ovaj sud smatra dokazanim da je tužitelj kupio predmetnu nekretninu 1994., čime je dokazano njihovo poštenje, dok je u posjedu iste od 80-tih godina prošlog stoljeća. Time je ovaj sud utvrdio da je proteklo vrijeme potrebno za izvanrednu dosjelost, kao i činjenicu da tužitelja nitko nije smetao u posjedu i to značajno više od 20 godina. Sud je poklonio vjeru iskazima svjedoka, budući su isti međusobno suglasni, kao što su i suglasni sa ostalim izvedenim dokazima u postupku te su argumentirani i životni. Budući da je proteklo vrijeme koje se gore citiranim odredbama propisuje kao potrebno da bi pošteni posjednik postao vlasnikom temeljem dosjelosti, to je odlučeno kao u izreci.
10. Odluka o trošku nije donesena, budući tužitelji isti nije potraživao.
Makarska, 23. ožujka 2026.
S U T K I NJ A:
Mirjana Urlić
PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, a putem ovog suda.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
DNA: - pun. tužitelja,
- pz tuženika,
- u spis.