Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Karlovcu

    Trg hrvatskih branitelja 1

    47000 Karlovac

    Poslovni broj: R1 Ob-242/2024-23

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Općinski sud u Karlovcu po sutkinji Anđelki Dukovac, u izvanparničnom predmetu predlagateljice ČČR, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Dobriši Rubesu, odvjetniku, protiv protustranke ČČ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Darku Gojaku, odvjetniku, radi lišenja poslovne sposobnosti, uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Karlovac, nakon glavne i nejavne rasprave održane dana 09. veljače 2026. u nazočnosti predlagateljice uz punomoćnicu PČ, odvjetničku vježbenicu i protustranke uz punomoćnika Darka Gojaka, a u odsutnosti uredno pozvanog HZZSR, Područni ured Karlovac, objavljeno 23. ožujka 2026.,

    r i j e š i o  j e

    I. Odbija se predlagateljicu PČR s prijedlogom da se protustranku ČČ liši poslovne sposobnosti.

    II. Nalaže se predlagateljici da naknadi protustranci trošak izvanparničnog postupka u iznosu od 500,00 EURA u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Predlagateljica je dostavila sudu prijedlog da se njenu majku protustranku liši poslovne sposobnosti. U prijedlogu navodi da je protustranka teško dementna, ponekad ne prepoznaje vlastitu kćer, a što kćerku teško pogađa. Događaje iz prošlosti nije u stanju ispravo reproducirati. Teško je uspostaviti s njom kontakt. Često viče na kćerku optužujući je da je kći ne posjećuje iako je posjećuje svakodnevno. Na momente je kooperativna i lako se uspostavlja kontakt s njom, ali ti trenuci su rijetkost. U posljednje vrijeme je više puta hospitalizirana u Općoj bolnici Karlovac, Specijalnoj bolnici za produženo liječenje Duga Resa te u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim toplicama, ali hospitalizacije nisu dovele do poboljšanja situacije. Nakon ozljede kuka tijekom rehabilitacije u Krapinskim toplicama je bila verbalno agresivna prema drugim pacijentima i fizički se sukobljavala s osobljem bolnice zbog čega joj je ordiniran oksazepam, a naposljetku je o trošku kćeri morala biti izolirana u bolničkom apartmanu. Prema kćeri je često agresivna. Prilikom posjete kćerku ne prepoznaje ili je napada bez ikakvog razloga. Međutim, kći razumije njeno stanje i nadalje joj pruža pomoć. U vlasništvu protustranke je trosoban stan. U izrazito je poodmakloj životnoj dobi pa je dementna, ne može samostalno živjeti ni skrbi o sebi i ne može razumno odlučivati zbog čega ugrožava svoje interese. Nije sposobna brinuti o svojim pravima, potrebama i interesima, a pogotovo o imovinskim interesima. Prilikom hospitalizacije su je navodno obilazile neke osobe nudeći joj sklapanje ugovora čija je svrha otuđenje stana, a predlagateljica je to saznala od osoba sa kojima je protustranka dijelila sobu pa postoji opravdana bojazan da će iracionalno postupati i na svoju štetu zaključiti štetni ugovor za svoju imovinu. Kad bi pretjerala u svojim ispadima, predlagateljica bi zatražila hitnu HMP, a imala je agresivni ispad 18.06.2024. godine zbog čega je hospitalizirana, a kad bi prestali razlozi hospitalizacije otpuštana je s odjela. Iz medicinske dokumentacije Opće bolnice Karlovac proizlazi da je u bolnici zbog nesporazuma s kćeri jer je htjela imovinu ostaviti unuci i izgubila je ključeve od stana. No, prije svega je razlog hospitalizacije agresivno ponašanje protustranke prema drugima i teško psihičko stanje u kojem se nalazila. Po čl. 292 Obiteljskog zakona predlagateljica je u obvezi uzdržavati protustranku ako nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine. Protustranka uz pomoć predlagateljice još uvijek može živjeti u stanu, međutim bolest od koje pati će zasigurno progredirati u gori oblik pa će morati biti smještena u dom za starije i nemoćne, a kako imovina koju ima nije dovoljna za njeno uzdržavanje u budućnosti će predlagateljica morati snositi troškove njenog smještaja u domu. Kako protustranka prijeti da će besplatno otuđiti nekretninu i za to postoji ozbiljna opasnost potrebno je u svrhu zaštite njezinih interesa ograničiti joj poslovnu sposobnosti. Predlagateljica predlaže da se provede psihijatrijsko vještačenje i da se protustranku liši poslovne sposobnosti.

    2. U odgovoru na prijedlog protustranka se u cijelosti protivi lišenju poslovne sposobnosti jer za to nema razloga. Neistiniti su navodi predlagateljice da bi protustranka bila teško dementna osoba koja ne prepoznaje vlastitu kćer i s kojom je teško uspostaviti kontakt. Dva puta je bila puta hospitalizirana, ali iz razloga što je slomila kuk, a ne zbog psihičkih problema kako to želi prikazati predlagateljica. Nikad do sada se nije psihijatrijski liječila niti je bolovala od nekog psihičkog poremećaja. Iz nalaza Opće bolnice Karlovac od 19.06.2024. godine je vidljivo da je zaprimljena u bolnicu nakon intervencije predlagateljice koja je telefonski kontaktirala doktoricu HČ koja je temeljem navoda predlagateljice odredila protustranci prisilno psihijatrijsko liječenje. Prilikom pregleda na Odjelu za psihijatriju Opće bolnice Karlovac utvrđeno je da je protustranka mirna, orijentirana u vremenu i prostoru i dobro se prisjeća svih pojedinosti iz svoga života, a ne pokazuje znakove psihotičnosti, suicidalnosti ni agresivnosti i utvrđeno je da se ne nalazi indikacija za prisilnim liječenjem. Predlagateljica želi prikazati protustranku kao osobu koja ima psihičke tegobe pa je neistinito putem telefona kontaktirala dr. HČ koja je krajnje neprofesionalno te izvan okvira medicinske struke i bez pregleda pacijenta odredila prisilno liječenje protustranke u psihijatrijskoj ustanovi. Protustranka ni na koji način nije bila agresivna prema predlagateljici – svojoj kćeri. Priznaje da je vlasnica stana, a upravo je radi toga stana došlo do svađe između predlagateljice i protustranke jer je predlagateljica zahtijevala da protustranka na nju prepiše stan, ali protustranka je rekla da će stan ostaviti svojoj unuci, predlagateljičinoj kćeri nakon čega joj je predlagateljica prijetila da će je strpati u ludnicu. Protustranka je sposobna voditi brigu o sebi, o svojim potrebama, pravima i interesima. O njoj vodi brigu zet KČ dok predlagateljica nikad i nije pretjerano brinula niti ju je obilazila nakon što je izašla iz bolnice zbog operacije kuka. Protustranka nikad nije govorila da će besplatno otuđiti nekretninu nepoznatim osobama već je rekla predlagateljici da će stan ostaviti unuci, kćeri predlagateljice koja studira stomatologiju pa predlaže da sud odbije prijedlog jer je neosnovan.

    3. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u nalaz opservacije i povijest bolesti (list 6-9 spisa), podnesak predlagateljice i liječničku dokumentaciju (list 12-14 spisa), podnesak protustranke (list 17-18 spisa), podnesak predlagateljice (list 19- 22 spisa), rješenje o imenovanju posebnog skrbnika (list 23 spisa), podnesak predlagateljice (list 24-25 spisa), odgovor na prijedlog (list 26-27 spisa), podnesak predlagateljice (list 28-42 spisa), zapisnik od 14. siječnja 2025. (list 43-44 spisa), podnesak predlagateljice (list 45-46 spisa), rješenje za vještačenje (list 47-49 spisa), nalaz i mišljenje vještaka dr. Jadranke Beus (list 50-64 spisa), podnesak protustranke (list 65 spisa), podnesak predlagateljice (list 66-68 spisa), zapisnik od 15. rujna 2025. (list 69 spisa), podnesak protustranke (list 70-71 spisa), podnesak predlagateljice (list 74 spisa) i zapisnik od 09. veljače 2026. (list 75-78 spisa).

    4. Drugih dokaznih prijedloga nije bilo.

    5. Na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio da prijedlog nije osnovan.

    6. Po čl. 234 st. 1 Obiteljskog zakona ("Narodne novine" br. 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), sud će u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti.

    Po st. 3 istoga čl., prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti sud će pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti, zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba.

    Po st. 4, rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti sud će odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati u odnosu na osobno stanje te imovinu.

    Po st. 6, radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati i koji se odnose na imovinu su raspolaganje i upravljanje imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanim primanjima osim ako nije ovim zakonom drukčije određeno. Po st. 7, rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti u slučaju iz stavka 6 ovoga članka, odredit će se točan iznos plaće, odnosno stalnog novčanog primanja preko kojega štićenik ne može samostalno raspolagati te označiti imovinu i točan iznos, ako je to prikladno, kojom štićenik ne može samostalno raspolagati i upravljati, odnosno preko kojeg iznosa ne može samostalno raspolagati i upravljati.

    7. Po čl. 499 st. 1 ObZ-a, osobu u odnosu na koju se provodi postupak radi lišenja poslovne sposobnosti će po nalogu suda osobno i neposredno pregledati vještak koji će o rezultatima pregleda dati pisani nalaz i mišljenje.

    8. Tijekom dokaznog postupka provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku psihijatru dr. Jadranki Beus koja u nalazu i mišljenju od 16. travnja 2025. ističe da je izvršila uvid u dokumentaciju koja se nalazi u spisu, pregledala je protustranku i obavila s njom razgovor 08. travnja 2025. godine u njenom stanu u [adresa]. Protustranka je od samog početka ostvarivala zadovoljavajući kontakt i komunikaciju, spontano je i suvislo odgovarala na postavljena pitanja. U razgovoru sa vještakinjom tijekom aktualnog ispitivanja odnosi se maksimalno suradljivo, racionalno iznosi argumente prema kojima adekvatno funkcionira (samostalno se brine za sebe, osobnu higijenu i higijenu prostora u kojem živi, redovito pije terapiju za povišen krvni tlak, redovito plaća račune za režije, racionalno raspolaže prihodima, izlazi dva puta tjedno s prijateljicama na kavu, mnogo čita, gleda televiziju, nabavlja potrebne stvari jer ima dva dućana u blizini, no budući da hoda uz pomoć štapa može nositi samo manje količine stvari pa joj pomaže zet koji živi u njezinom stanu te joj donosi i hranu). Ne može razumjeti razloge zbog kojih se njena kći predlagateljica uplela u njen život na takav način te sramotnom smatra odluku kćeri da pokrene ovaj postupak za lišenje poslovne sposobnosti i to nakon što je kćeri dala veću svotu novca, a stan odlučila darovati jedinoj unuci, kćeri predlagateljice, studentici, apsolventici stomatologije sa kojom se dobro slaže. Smatra da predlagateljica ima stan, a da će unuka teško riješiti svoje stambeno pitanje pa je normalno da joj daruje svoj stan. Nije istina što predlagateljica govori da je prema njoj agresivna i da je udara štapom jer je ne bi ni mogla udariti štapom budući bi bez štapa pala jer je nestabilna noga na kojoj je operiran kuk. Smetaju joj mnogi postupci i odluke njene kćeri u osobnom i profesionalnom životu, ali ne želi o tome razgovarati jer ih naprosto ne razumije. Ne zna zbog čega je kći optužila svoga supruga (zet ispitanice) za obiteljsko nasilje jer je zet uvijek prema njoj bio korektan, a kći ga obožava. Navodi da osim stana ima nešto zlatnine i slika i otprilike zna njihovu vrijednost. Dva automobila je darovala kćeri. Rođena je kao najmlađe dijete u obitelji s četvero djece, imala je dva brata i sestru, a nažalost su svi umrli. U školi je bila dobra učenica, završila je gimnaziju i upisala se na Arhitektonski fakultet, ali napustila ga je na 4. godini radi čega su roditelji bili nesretni jer je bila dobra studentica. Zaposlila se u projektnom birou. U mirovinu je otišla sa 62 godine. Udala se 1960. godine, suprug je bio pravnik, u braku je rođena jedna kći koja ima sada 56 godina. Suprug je preminuo pred 10-ak godina od karcinoma, a imao je i niz drugih teških bolesti. Dalje navodi da negdje od 50. godine života boluje od povišenog krvnog tlaka te uredno pije propisanu terapiju. Pred oko dvije i pol godine je operirala lijevi kuk u [adresa] i bila na rehabilitaciji u bolnici u Dugoj Resi. Kuk se inficirao pa je još jednom završila u bolnici u Zagrebu, a nakon toga na rehabilitaciji u Krapinskim toplicama. Fizikalnu terapiju je provodila kod kuće. Nakon četiri mjeseca uspjela je hodati uz štap. Noga ju ne boli, ali je nestabilna pa bez štapa ne može hodati i pada. Sama obavlja osobnu higijenu i održava prostor u kojem živi. Kad je pročitala sve što je o njoj napisano dok je bila na liječenju jako se zabrinula. Nije se sjećala ničega od onoga što je napisano pa je pretraživala preko Google-a i doznala da su takva stanja moguća nakon anestezije. Pamćenje joj je dobro. Jako je tjeskobna i zabrinuta zbog situacije vezane za aktualni sudski postupak. Prema podacima iz raspoložive medicinske dokumentacije protustranka je prvi puta psihijatrijski pregledana 11.11.2022. godine na Odjelu traumatologije Opće bolnice Karlovac gdje je hospitalizirana radi operacije prijeloma vrata lijeve bedrene kosti koja je realizirana 10.11.2022. godine i do tada nije bila u psihijatrijskom tretmanu bilo kojeg tipa niti je uzimala psihofarmake. Radilo se o konzilijarnom psihijatrijskom pregledu jer je prema heteropodacima medicinskog osoblja tijekom noći postala nemirna, čupala braunilu i dren, ustajala, vrijeđala i fizički napadala osoblje, halucinirala. U psihičkom statusu se registrira mjesna dezorijentiranost, anksioznost, uspostavljanje verbalnog kontakta uz nemogućnost suvislog vođenja razgovora, usporen misaoni tok, paranoidna obrada realiteta, kognitivno lezije po psihoorganskom tipu, nesuradljivost, nedostatak uvida i nekritičnost pa je postavljena dijagnoza F06 drugi mentalni poremećaj zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesna bolesti i ordinirana psihofarmakološka terapija. U konzilijarnom psihijatrijskom nalazu od 25.11.2022. godine postavlja se dijagnoza F06.9. U psihičkom statusu kognitivno-mnestiči je psihoorganski promijenjena, dijelom prihvaća bolest. Ostali dio psihičkog statusa uredan. U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske toplice je liječena od 27.12.2022. do 17.01.2023. godine zbog infekcije endoproteze lijeve bedrene kosti koja je ugrađena 10.11.2022. godine. Navodi se da je bila nesuradljiva, agresivna prema okolini i osoblju, sklona samoozljeđivanju, dezorijentirana u vremenu i prostoru, nije prepoznavala obitelj koja je često dolazila u posjete i zbog agresivnosti je smještena u jednokrevetnu sobu i humano imobilizirana. Psihijatar je konzultiran telefonski i postavio je dijagnozu F06.9 neoznačeni duševni poremećaj vezan uz oštećenje i disfunkciju mozga i fizičku bolest te zaključuje da bolesnica zbog svog psihičkog stanja nije sposobna za samozbrinjavanje, da je sklona samoozljeđivanju i ozljeđivanju te je preporučen smještaj u specijaliziranu ustanovu. Dana 14.06.2024. godine psihijatar Specijalne bolnice za produženo liječenje Duga Resa samo na temelju telefonske konzultacije s kćeri ispitanice koja je navela da je protustranka psihomotorno nemirna,… itd. postavlja sumnju na razvoj neodređene demencije (šifra: F03) i ordinira diferentnu psihofarmakološku terapiju da bi dana 18.06.2024. godine na osnovu gotovo identičnih heteropodataka kćeri ispitanice psihijatrica bez ikakvih dvojbi postavila dijagnozu F03 neodređena demencija uz napomenu da ispitanica funkcionira na psihičkom nivou, da je potencijalno heteroagresivna pa stoga postoje indikacije za prisilno liječenje u nadležnoj psihijatrijskoj ustanovi. Protustranka je od 19.06. do 20.06.2024. godine opservirana na hitnoj službi Odjela za psihijatriju Opće bolnice Karlovac. Tijekom operacije je bila mirna, suradljiva i noć je provela mirno i spavala je. Nije opservirana auto ni hetero agresivnost kao ni produktivna psihotičnost. Kognitivno-mnestičke funkcije su sukladne dobi i stupnju obrazovanja. Bila je suradljiva. Kod otpusta su postavljene dijagnoze F06.9 te nije bilo indikacija za prisilno liječenje na psihijatrijskom odjelu pa je otpuštena uz preporuke za terapiju i kontrolu kod psihijatra na indikaciju nadležnog ordinariusa. Vještakinja napominje da je dijagnoza nespecificrane demencije F03 u lipnju 2024. godine postavljena samo na temelju hetero-anamnestičkih podataka dobivenih od člana obitelji, u konkretnom slučaju od protustrankine kćeri, odnosno od predlagateljice, a bez pregleda protustranke i bez argumentacije koja bi sadržavala opis simptoma i njihovog intenziteta na kojima bi se temeljila te propisivanja diferentne psihofarmakološke terapije i indiciranje prisilne hospitalizacije. Nedopustivo je kako sa stručnog tako i sa etičkog aspekta postaviti dijagnozu demencije ili bilo koju drugu dijagnozu samo na osnovu hetero-anamnestičkih podataka, a bez pregleda pacijenta. U konkretnom slučaju dijagnoza demencije kod protustranke nije potvrđena opservacijom na Odjelu psihijatrije Opće bolnice Karlovac samo dan nakon što je postavljena na način na koji je naprijed navedeno! Nakon opservacije je zaključeno da su kognitivno- mnestičke funkcije protustranke sukladne njenoj dobi i stupnju obrazovanja. Važno je razlikovati demenciju koja je bolest, od staračke zaboravljivosti koja je rezultat usporavanja mentalnih procesa u starosti. Osoba sa staračkom zaboravljivošću za razliku od dementnih osoba ima sposobnost pamćenja novih informacija, a može se sjetiti i onih prije naučenih, ali je u tome sporija nego u mladosti. Osoba sa običnom staračkom zaboravljivošću se može bez problema prisjetiti događaja iz prošlosti, bez problema obavljati zadatke i nema oštećeno opće znanje. Normalno starenje utječe i na jezik – riječi, njihov izgovor i način na koji se koriste u kombinaciji da bi se razumjeli. Starenjem rječnik ostaje nepromijenjen, ali se usporava brzina obrade informacija. Također s normalnim starenjem dolazi do usporenja brzine kognitivne obrade i vremena reakcije. Mišljenje da se visoka dob protustranke uzima kao činjenica koja sama po sebi kompromitira psihičke funkcije da bi možda prije trebalo dokazivati "normalnost" te osobe u toj dobi, a ne tragati za eventualnim psihopatološkim simptomima, koliko god ima svoju čestu potvrdu u svakodnevnoj praksi (jer je dob značajan rizični faktor za pojavu i razvoj demencije te kvantitativna i kvalitativna oštećenja funkcija), ne može biti ishodišna pozicija u psihijatrijskim vještačenjima bilo koje vrste. Uvijek treba i sa pravne i sa psihijatrijske strane dokazivati postojanje eventualnih psihičkih poremećaja koji bi s dovoljnom vjerojatnošću ukazivali na teže oštećenje kognitivno-mnestičkih i afektivno-voljnih funkcija s posljedičnim smetnjama u osobnom i socijalnom funkcioniranju uključujući u konkretnom slučaju i kompromitiranje sposobnosti za brigu o sebi, svojim pravima i interesima. Vještak zaključuje da kod protustranke nema psihijatrijskih elemenata bilo koje vrste i intenziteta koji bi je ograničavali u zaštiti njezinih prava i interesa. ČČ je osoba starije životne dobi, prosječnih intelektualnih sposobnosti kod kojih nisu nađeni elementi za postavljanje dijagnoze zaostalog duševnog razvoja, teže organske redukcija psihičkih funkcija ni neke teže duševne bolesti u pravnom smislu tipa psihoze i slično. Prisutna je organska redukcija psihičkih funkcija sukladna njenoj životnoj dobi. Starenje je povezano s normalnim kognitivnim slabljenjem te se sastoji od manjih promjena u pamćenju i sporije obrade podataka, često izrazito sporije progresije i bez značajnih utjecaja na svakodnevno funkcioniranje. Protustranka je prema svojim mentalnim sposobnosti sposobna voditi brigu o svojim pravima i interesima i nije joj potrebno imenovati skrbnika.

    9. Predlagateljica je prigovarala nalazu i mišljenju dr. Jadranke Beus te je predložila dopunsko vještačenje, međutim na ročištu održanom 09. veljače 2026. godine je od istog odustala, a nitko od sudionika postupka nije predložio provođenje dopunskog ili nekog drugog vještačenja ni izvođenje nekih drugih dokaza.

    10. Tijekom dokaznog postupka saslušana je predlagateljica koja je iskazala da je njena majka protustranka u potpunosti ugrozila svoju materijalnu egzistenciju jer je jedini stan koji je imala darovala svojoj unuci Č (kćeri predlagateljice), a bez ikakve klauzule da bi je unuka zauzvrat trebala uzdržavati. P stanuje s majkom, završila je fakultet stomatologije, ali nije se još uspjela zaposliti pa je majka uzdržava. Protustranka je napravila još jednu grešku jer je punomoć za raspolaganje na svojim novčanim sredstvima i na svojoj imovini dala predlagateljičinim bivšem suprugu, zetu KČ pa on sada može podizati novac s njenog računa i raditi što hoće jer ima karticu, a promijenio je brave na stanu gdje protustranka živi. Od KČ se razvela pred otprilike sedam mjeseci, a kći P nagovara oca da se iseli iz protustrankine nekretnine jer vidi negativan utjecaje KČ na protustranku. Dalje tvrdi da ju je bivši suprug kompletno izolirao od majke jer je promijenio brave na majčinom stanu, preuzeo je kontrolu nad njenim telefonom pa više majku ne može ni nazvati, raspolaže njenom mirovinom, a nije joj htio otvoriti ni vrata od majčinog stana. Dalje tvrdi da vještakinja Beus unatoč tome što postoji sedam dijagnoza o postojanju duševne bolesti kod protustranke zbog oštećenja mozga i duševne bolesti i četiri nalaza specijalista utvrđuje da protustranku ne treba lišavati poslovne sposobnosti. Bilo je dana kad je protustranka uopće nije prepoznavala, ni nju ni svoju unuku, a to je bilo prije operacije, ali i poslije operacije. Protustranka je zbog svog rasipničkog načina života i korištenja usluga zelenaša, kamatara i ostalih dovela u pitanje vlasništvo svoga stana i napravila je minus na American kartici. Kompletno je potrošila novac koji je naslijedila u ostavinskom postupku iza svog pokojnog oca koji je naslijedio kuću i zemljište i poslovni prostor iza svojih roditelja, a to je učinila još kad je suprug protustranke bio živ, no bolovao je od karcinoma pa je nije uspio u tome spriječiti. Prodala je svoju kompletnu srebrninu i zlatninu i skupocjenu Stradivari violinu i kolekciju maraka, a predlagateljica je pokrivala sve dugove koje je napravila. Imala je česte psihičke krize i prijetila bacanjem sa 9. kata.

    11. Protustranka je iskazala da je vještakinja dr. Jadranke Beus došla kod nje doma u stan i provela vještačenje. Pregled i razgovor je obavljen nasamo. U životu je radila, zaradila je novac i trošila ga. Zajedno sa suprugom je kupila trosoban stan, a predlagateljici su kupili dva automobila i školovali je, no predlagateljica je napustila školu pa sada prodaje parfeme. Dalje navodi da je operirala kuk zbog čega se teže kreće pa hoda sa štakom. Upravo radi operacije je imala privremeni gubitak svijesti radi narkoze, ali brzo je došla k sebi. Već tri godine hoda sa štakom. Nikad nije udarila kćerku štakom, a kad bi štaku uopće podigla izgubila bi ravnotežu i pala na tlo jer bez štake ne može hodati ni jedan korak. Sa predlagateljicom je bila u dobrim odnosima sve dok predlagateljica (kći) nije osjetila ugrozu te je silom htjela da na nju prepiše stan. Dalje navodi da se predlagateljica razvela od muža pa je tako ostala na cesti, nije htjela u stan primiti kćerku P pa ju je baka - protustranka primila kod sebe i darovala joj svoj stan. Larino školovanje je financirao najviše njen otac KČ, zet protustranke sa kojim je u dobrim odnosima jer joj je uvijek pomagao još dok je suprug bio bolestan. KČ je također u jako dobrim odnosima sa kćerkom P koja ga jako voli. Nije dala nikakvu punomoć svom zetu nego sama raspolaže svojim novcima. Iako se teže kreće sa štakom, može obaviti neke kućanske poslove po stanu. Do dva puta tjedno odlazi sa prijateljicama u kafić. Sjeća se svega iz djetinjstva i iz mladosti. Završila je gimnaziju u [adresa], a nakon toga je studirala arhitekturu koju nije završila jer se zaposlila u projektnom birou, a onda je otvorila vlastiti salon za odjeću. Suprug je bio diplomata i boravio je pet godina u Australiji, a ona je to vrijeme provela s njim i sama si za to vrijeme plaćala staž pa je ostvarila pravo na mirovinu, međutim uzela je suprugovu mirovinu jer je veća te sada iznosi oko 900,00 EURA. Teže se kreće pa unuka P ili zet KČ odu platiti račune za stan, a ona im da novac za to. Mirovina joj pokriva sve troškove. Robu ne kupuje jer je ima dovoljno od prije. Sama radi frizuru i na ročištu pokazuje da je to "njen proizvod". Nokte si također sama uređuje što je njenim prijateljicama nezamislivo. U cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka dr. Beus. Kaže da je tužna i nesretna zbog svoje kćeri i vođenja ovog postupka. Unuka P je ostala gotovo na cesti pa joj je upravo zato željela pomoći te je darovnim ugovorom prenijela svoj stan na unuku.

    12. Saslušavši protustranku sud je utvrdio da je potpuno lucidna. Pred sudom se izražava jasno i bez ikakve zadrške. Govori o lošim odnosima koje ima sa kćerkom predlagateljicom, a smatra da je do toga došlo iz razloga što je na svoju unuku P, predlagateljičinu kćerku darovnim ugovorom prenijela u vlasništvo svoj stan. Predlagateljica se razvela od svoga supruga pa svojoj majci protustranci stvara probleme jer je punica i ostala i dalje u dobrim odnosima sa svojim zetom KČ, odnosno bivšim predlagateljičinim suprugom. Tijekom razgovora protustranka je sa puno detalja opisala svoj svakodnevni život, događaje iz prošlosti i ono što se događa sada i ovaj sud ni u kojem momentu nije stekao dojam da bi imala bilo kakvih psihičkih smetnji ili da bi se radilo o dementnoj osobi.

    13. Vještakinja dr. Jadranke Beus je dostavila na spis nalaz i mišljenje iz kojeg jasno proizlazi da je protustranka osoba starije životne dobi, prosječnih intelektualnih sposobnosti kod koje nije našla elemente za postavljanje dijagnoze zaostalog duševnog razvoja teže organske redukcija psihičkih funkcija niti neke teže duševne bolesti u pravnom smislu tipa psihoze i slično već je prisutna tek organska redukcija psihičkih funkcija sukladna životnoj dobi. Važno je razlikovati demenciju koja je bolest, od staračke zaboravljivosti koja je rezultat usporavanja mentalnih procesa u starosti. Starenje je povezano s normalnim kognitivnim starenjem te se sastoji od manjih promjena u pamćenju i sporije obrade podataka. Neprihvatljivo je da je protustranci postavljena dijagnoza nespecificirane demencije F03 samo na temelju hetero-anamnestičkih podataka dobivenih od člana obitelji, u konkretnom slučaju od protustrankine kćeri - predlagateljice, a bez pregleda protustranke i bez argumentacije koja bi sadržavala opis simptoma i njihovog intenziteta na kojima bi se simptomi temeljili te propisivanja diferentne psihofarmakološke terapije i indiciranja prisilne hospitalizacije. Postavljanje dijagnoze demencije kao i bilo koje druge dijagnoze, a ne samo psihijatrijske, samo na osnovu heteroanamnestičkih podataka, a bez pregleda pacijenta je nedopustivo kako sa stručnog tako i sa etičkog aspekta (list 60 spisa). U konkretnom slučaju dijagnoza demencije nije potvrđena opservacijom na Odjelu psihijatrije Opće bolnice [adresa] samo dan nakon što je postavljena na naprijed naveden način (protustranka je od 19.06. do 20.06. opservirana na Hitnoj službi Odjela za psihijatriju Opće bolnice [adresa]).

    14. Na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka psihijatra dr. Jadranke Beus jasno proizlazi da protustranka ne boluje od bilo koje psihičke bolesti radi koje bi je trebalo lišiti poslove sposobnosti u bilo kojem segmentu. Iz nalaza i mišljenja je jasno vidljivo da su neke od zdravstvenih ustanova gdje se protustranka liječila radi operacije kuka na temelju telefonskog razgovora obavljenog sa njenom kćeri, odnosno konzultacija sa predlagateljicom bez pregleda protustranke postavili dijagnozu neodređene demencije F03 koja nije potvrđena opservacijom na Odjelu psihijatrije što je nedopustivo.

    15. U konkretnom slučaju vještak dr. Jadranke Beus zaključuje da je kod protustranke prisutna samo organska redukcija psihičkih funkcija koja je sukladna njenoj životnoj dobi, odnosno nije potrebno lišavati je poslovne sposobnosti u bilo kojem segmentu jer je sposobna voditi brigu o sebi i štititi svoja prava i interese, a ovaj sud prihvaća nalaz i mišljenje jer je izrađen stručno i nepristrano, a protustranka i HZZSR, Područni ured Karlovac nisu ni imali nikakvih primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka već samo predlagateljica, ali je odustala od provođenja dopunskog vještačenja radi čega ono nije provedeno.

    16. Slijedom navedenog ovaj sud utvrđuje da prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti protustranke nije osnovan pa je riješeno kao u izreci.

    17. Temeljem odredbe čl. 154 st. 1 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25) predlagateljica je dužna naknaditi protustranci koju zastupa punomoćnik odvjetnik trošak izvanparničnog postupka sa PDV-om u iznosu od 500,00 EURA kao jednokratnu nagradu odvjetniku za cijeli prvostupanjski postupak sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22) u roku od 15 dana.

    U Karlovcu, 23. ožujak 2026. godine

    Sutkinja: Anđelka Dukovac

    Pouka o pravnom lijeku.

    Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja. Žalba se podnosi u 4 istovjetna primjerka, putem ovog suda na Županijski sud.

    Dna:

    1. Dobriša Rubes, odvjetnik

    2. Darko Gojak, odvjetnik

    3. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Karlovac

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.