Posl.br. K-815/2015
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8,52100 Pula-
Pola
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od suca toga suda Marine Duković, kao predsjednika vijeća, te sudaca porotnika Marte Glavaš i Vladimira Sinčića, kao članova vijeća, u kaznenom predmetu u kaznenom predmetu protiv okrivljenika AŠ zbog kaznenog djela iz čl. 256. st. 1. i 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, 72/25, dalje: KZ/11), a povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u ODO Pula-Pola (sada ODO Pazin) K-DO-3069/15 od 24. travnja 2015., nakon javne rasprave održane 12. prosinca 2025., u nazočnosti tužitelja, okrivljenika i branitelja okrivljenika, dana 17. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
I) Okrivljenik AŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca pok. A i majke pok. U, rođene E, rođenog **.**.1953. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanina Republike Hrvatske, ekonomista, u mirovini, s mjesečnim primanjima od oko 900,00 Eura, razveden, otac dvoje punoljetne djece, pismen, sa završenom srednjom školom, vlasnik stana u [adresa] i zemljišta u Nedešćini, površine 15 000 m2, vlasnik dionica HT d.d. -oko 800 dionica, vojsku nije služio, nije sudionik Domovinskog rata, neosuđivan
na temelju odredbe čl. 453. t. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br.: 152/08., 76/09., 80/11., 91/11. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. – dalje u tekstu: ZKP/08)
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi:
u vremenskom periodu od 23. ožujka 2006. godine do 11. ožujka 2009. godine, u Pazinu, u nakani da uskrati sredstva državnorn proračunu Republike Hrvatske, protivno odredbama čl. 32. i 48. Zakona o porezu na dohodak (NN br. 177/2004), iako je ostvario drugi dohodak koji mu je, na njegov nerezidentni račun broj IBAN:
[broj bankovnog računa] u. Banci Koper, PE Koper - Slovenia, isplatila inozemna pravna osoba TOP CAN S.r.l., Via L - Lama 12, 43044 Lemignano Di Collechio - Parma, nije, u roku od 8 dana od dana uplate, na račun, prijavio, obračunao i uplatio porez na dohodak pa je tako:
- dana 15. ožujka 2006. godine primio uplatu u iznosu od 50.000,00 EUR-a, a na tako dobiven iznos, nije u roku od 8 dana od dana uplate prijavio, obračunao i uplatio porez na dohodak u iznosu od 73.119,26 kuna,
- dana 11. travnja 2006. godine primio uplatu u iznosu od 105.000,00 EUR-a, a na tako dobiven iznos, nije u roku od 8 dana od dana uplate prijavio, obračunao i uplatio porez na dohodak u iznosu od 153.912,78 kuna,
- dana 12. svibnja 2006. godine primio uplatu u iznosu od 82.000,00 EUR-a, a na tako dobiven iznos, nije u roku od 8 dana od dana uplate prijavio, obračunao i uplatio porez na dohodak u iznosu od 119.296,11 kuna,
- dana 6. srpnja 2006. godine primio uplatu u iznosu od 82.000,00 EUR-a, a na tako dobiven iznos, nije u roku od 8 dana od dana uplate prijavio, obračunao i uplatio porez na dohodak u iznosu od 118.762,40 kuna,
- dana 25. kolovoza 2006. godine primio uplatu u iznosu od 110.000,00 EUR-a, a na tako dobiven iznos, nije u roku od 8 dana od dana uplate prijavio, obračunao i uplatio porez na dohodak u iznosu od 161,224,16 kuna,
- dana 5. siječnja 2007. godine primio uplatu u iznosu od 100.000,00 EUR -a, a na tako dobiven iznos, nije u roku od 8 dana od dana uplate prijavio, obračunao i uplatio porez na dohodak u iznosu od 147.286,98 kuna,
- dana 5. veljače 2007. godine primio uplatu u iznosu od 50.000,00 EUR -a, a na tako dobiven iznos, nije u roku od 8 dana od dana uplate prijavio, obračunao i uplatio porez na dohodak u iznosu od 73.622,91 kuna,
- dana 30. travnja 2007. godine primio uplatu u iznosu od 100.000,00 EUR-a, a na tako dobiven iznos, nije u roku od 8 dana od dana uplate prijavio, obračunao i uplatio porez na dohodak u iznosu od 147.456,80 kuna,
- dana 15. lipnja 2007. godine primio uplatu u iznosu od 100.000,00 EUR-a, a na tako dobiven iznos, nije u roku od 8 dana od dana uplate prijavio, obračunao i uplatio porez na dohodak u iznosu od 146.656,54 kuna,
- dana 4. listopada 2007. godine primio uplatu u iznosu od 60.000,00 EUR-a, a na tako dobiven iznos, nije u roku od 8 dana od dana uplate prijavio, obračunao i uplatio porez na dohodak u iznosu od 87.493,08 kuna,
- dana 2. studenog 2007. godine primio uplatu u iznosu od 87.200,00 EUR-a, a na tako dobiven iznos, nije u roku od 8 dana od dana uplate prijavio, obračunao i uplatio porez na dohodak u iznosu od 128.131,71 kuna,
- dana 27. prosinca 2007. godine primio uplatu u iznosu od 120.000,00 EUR-a, a na tako dobiven iznos, nije u roku od 8 dana od dana uplate prijavio, obračunao i uplatio porez na dohodak u iznosu od 175.426,44 kuna,
- dana 7. veljače 2008. godine primio uplatu u iznosu od 120.000,00 EUR-a, a na tako dobiven iznos, nije u roku od 8 dana od dana uplate prijavio, obračunao i uplatio porez na dohodak u iznosu od 174.040,99 kuna,
- dana 3. travnja 2008. godine primio uplatu u iznosu od 120.000,00 EUR-a, a na tako dobiven iznos, nije u roku od 8 dana od dana uplate prijavio, obračunao i uplatio porez na dohodak u iznosu od 174.489,53 kuna,
- dana 28. svibnja 2008. godine primio uplatu u iznosu od 120.000,00 EUR-a, a na tako dobiven iznos, nije u roku od 8 dana od dana uplate prijavio, obračunao i uplatio porez na dohodak u iznosu od 174.090,89 kuna,
- dana 8. rujna 2008. godine primio uplatu u iznosu od 120.000,00 EUR-a, a na tako dobiven iznos, nije u roku od 8 dana od dana uplate prijavio, obračunao i uplatio porez na dohodak u iznosu od 171.293,18 kuna,
- dana 3. studenog 2008. godine primio uplatu u iznosu od 120.000,00 EUR-a, a na tako dobiven iznos, nije u roku od 8 dana od dana uplate prijavio, obračunao i uplatio porez na dohodak u iznosu od 172.204,22 kuna,
- dana 22. prosinca 2008. godine primio uplatu u iznosu od 145.000,00 EUR-a, a na tako dobiven iznos, nije u roku od 8 dana od dana uplate prijavio, obračunao i uplatio porez na dohodak u iznosu od 208.452,23 kuna i
- dana 3. ožujka 2009. godine primio uplatu u iznosu od 140.000,00 EUR-a, a na tako dobiven iznos, nije u roku od 8 dana od dana uplate prijavio, obračunao i uplatio porez na dohodak u iznosu od 207.325,19 kuna, oštetivši tako državni proračun Republike Hrvatske za iznos od ukupno 2.814.285,40 kuna,
dakle, da bi s ciljem da potpuno izbjegne plaćanje poreza, u slučaju obvezne prijave, nije prijavio prihod koji je od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze pa je zbog toga došlo do neutvrđenja porezne obveze velikih razmjera,
pa da bi time počinio kazneno djelo protiv gospodarstva - utajom poreza ili carine - opisano po čl. 256. st. 1. i 3., a kažnjivo po čl. 256. st. 3. KZ/11.
II. Temeljem čl. 560. st. 3. ZKP/08 odbija se prijedlog tužitelja za oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom.
III. Temeljem čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi iz čl. 145. st. 2. t. 1. do 5. ZKP/08, te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja okrivljenika padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Puli-Pola optužnicom K-DO-3069/2015 od 24. travnja 2015. tereti okrivljenika AŠ da je počinio kazneno djelo protiv gospodarstva - utajom poreza ili carine - opisano po čl. 256. st. 1. i 3., a kažnjivo po čl. 256. st. 3. KZ/11.
2. Izjašnjavajući se o osnovanosti optužbe okrivljenik je naveo da se ne smatra krivim.
3. U dokaznom postupku pročitani su: dopis Ministarstva financija – porezne uprave, područnog ureda Rijeka od 26. listopada 2012. (list 1 spisa), dopis Ministarstva financija – porezne uprave, područnog ureda Rijeka od 12. veljače 2013. (list 6 -7 spisa), dokumentacija iz fascikla (list 14-62 spisa), dokumentacija iz fascikla s oznakom „dostavljena dokumentacija I.“ (list 63-163 spisa), dokumentacija iz fascikla s oznakom „dostavljena dokumentacija II.“ (list 164-247 spisa), europski nalog za pribavljanje dokaza (list 319-332 spisa), dopis Okrožnog sedišća u Kopru od 8. siječnja 2015., (list 337 spisa).
3.1. Zatim su pročitani dopis Ministarstva financija – porezne uprave, područne uprave Istra, Hrvatsko primorje, Gorski Kotar i Lika od 6. veljače 2015. s prijavama poreza na dohodak (list 341-350 spisa), izvod iz sudskog registra za ESPRO logistika d.o.o. (list 357-358 spisa), dopis Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. (list 359-360 spisa), dopis Fine s JRR-om (list 631-364 spisa), izvadci iz Zemljišnih knjiga (list 365-368 spisa), dopis IKB Umag d.d. (list 371 spisa), dopis Podravke d.d. s priloženom poslovnom dokumentacijom trgovačkog društva Podravka d.d., Top Can S.R.L., bankovnim izvodima i nalozima, karticom dobavljača, računima s jedinstvenim carinskim deklaracijama i primkama materijala i ugovor br. C.071 F (list 373-440), poslovna dokumentacija TD Danica d.o.o., kartica dobavljača TD Danica d.o.o., odluka broj 070-N-2006. o nabavci osnovnih sredstava od 5. rujna 2006., zahtjev za izvanrednu investiciju, uvozna kalkulacija broj 48, račun br. 20-2007, ponuda od 16. veljače 2007., račun od 27. veljače 2007., carinska deklaracija i putni list (list 440 -456 spisa), dopis Erste bank d.d. (list 458 spisa), rješenje o privremenoj mjeri (list 478-481, 496, 562-565, 674-676, 706-709, 735-738, 767-770, 811-814 spisa), rješenje Ministarstva financija od 21. prosinca 2017. (list 544-551, 552-555 spisa), popis članova TD ESPRO logistika d.o.o. (list 667-668 spisa), dopis Rste banke (list 671 spisa), rješenje Županijskog suda o privremenoj mjeri (list 725-727 spisa).
3.2. Pročitani su dopis banke Koper (list 879 spisa) i dokumentacija banke Koper (list 880-910 spisa), dokumentacija Središnjeg depozitarnog društva (list 923 - 925 spisa), financijsko-računovodstveno vještačenje (list 930-937 spisa), rješenje o produljenju privremene mjere (list 993-997 spisa i 1009-1012 spisa), dopis suda u Kopru (list 1025 spisa), dokumentacija banke Koper (list 1027-1040 spisa), potvrda porezne uprave (list 1045 spisa), potvrda porezne uprave (list 1049 spisa).
3.3. Uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz vještaka Bojane Galinac, sa zapisnika od 27. svibnja 2025. (list 982-984) te nalaz i mišljenje vještaka Bojane Galinac od 8. listopada 2024. (list 930-937) i dokumentacija s lista 858-910. Izvršen je uvid i pročitana dokumentacija koja se nalazi u tri plava omota (fascikla). Izvršen je uvid u Pom-53297/2014 Okružnog suda u Kopru te u Kir-150/2015. Pročitana je potvrda porezne uprave od 14. studenog 2025.
3.4. Odbijen je dokazni prijedlog obrane da se ispituju svjedoci UŠ i EŠ kao neprikladni dokazni prijedlozi.Obzirom da postoje razlozi za sumnju da se izvođenjem ovih dokaza važne činjenice ne bi mogle utvrditi ili bi se to moglo učiniti s velikim poteškoćama s obzirom da su navedeni svjedoci pozivani više puta na adrese koje je dala obrane, a tijekom postupka unatoč pokušavanju od strane suda nije se došlo do podataka za navedene svjedoke niti putem policije , odlučeno je odbiti taj dokazni prijedlog obrane. Odbijen je dokazni prijedlog obrane da se pribavljaju mailovi od svjedoka ŠŠ vezano za suradnju s Top Can s.r.l. i Espro logistika kao nevažan dokazni prijedlog. Naime, sud smatra da se provođenjem ovog dokaza ne bi utvrdile relevantne činjenice koje nisu već do sad u postupku utvrđene.
3.5. Odbijen je prijedlog branitelja okrivljenika da se iz spisa izdvoji dokumentacija, "ovjereni" prijevodi, odnosno preslike dokumentacije, a time i dijelovi vještačenja iz kojih proizlazi da je vještak koristio tu dokumentaciju kao neosnovan prijedlog. Obzirom da navedeni dokazi i dokumentacija koji su pročitani tijekom postupka nisu pribavljeni na nezakonit način, odlučeno je kao u izreci gornjeg rješenja.
3.6. Odbijen je ponovno istaknut prijedlog obrane da se ispituje svjedok ZŠ, kao neprikladan dokazni prijedlog i kao odugovlačeći i kao nevažan. Obzirom da je sud već ranije putem Interpola pokušavao pribaviti adresu za svjedoka GŠ, a koja se nije mogla pribaviti bez dodatnih osobnih podatka za istog, a danas predana dokumentacija od strane obrane ne daje te podatke, te budući bi se pokušavanjem istog odužio ovaj kazneni postupak, te se istim ne bi utvrdile niti relevantne činjenice koje do sada u postupku nisu utvrđene, vijeće je odlučilo kao u izreci ovog rješenja.
4. U dokaznom postupku pročitan je izvadak iz PE za okrivljenika (list 1047 spisa), izvadak iz KE za okrivljenika (list 1048 spisa) te povijesni izvadak iz sudskog registra za t.d. Codal d.o.o.
5. Odbijen je dokazni prijedlog obrane da se ispituje svjedok IŠ kao i provođenje grafološkog vještačenja, kao nevažan dokazni prijedlog. Isto tako odbijen je prijedlog obrane da se izdvoji kao nezakonit dokaz knjigovodstvena dokumentacija u spisu i provedeno knjigovodstveno vještačenje. Naime, ispitivanjem svjedoka IŠ, te provođenjem grafološkog vještačenja ne bi se utvrdile relevantne činjenice koje u postupku već nisu utvrđene, a obzirom da dokumentacija u spisu te provedeno financijsko-knjigovodstveno vještačenje nisu dokazi koji bi bili pribavljeni na nezakonit način u smislu čl. 10. ZKP, prijedlog obrane je neosnovan.
6. Na kraju dokaznog postupka okrivljenik je iznio svoju obranu te je pročitana obrana okrivljenika sa zapisnika od 12. prosinca 2025. , pročitan je zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika (list 469-473 spisa) i preslušane je snimka njegova ispitivanja.
7. U svojoj obrani okrivljenik navodi da je bio zaposlen u Codallu do polovice '90. ih godina. Zbog deložacije je završio na birou rada. Pred kraj godine je firmu pustio kćerki, ona je bila Š koja se bavila samo kozmetičkim poslovima. Negdje krajem 1999. bio je pozvan za direktora Droge Hrvatska i prihvatio je tu poziciju. Pojavio se problem vezano za račun kod banke Koper, taj prvi račun bio je od Droga d.d. Portorož i taj račun je bio aktivan dok je bio zaposlenik Droga, što nije bilo uobičajeno jer je morao biti zaposlenik Droge d.d., a on je bio zaposlenik Droge Hrvatska. Račun se promijenio nakon što je dobio otkaz, prekinuo rad. Morao se zaposliti u Droga Hrvatska radi toga što nije bilo moguće dobiti dopunsku kvotu krajem godine pa se morala čekati sljedeća godina. Droga je bila državna firma i takvo je bilo pravilo vezano za tu poziciju direktora i računa, ne može se biti direktor dok n isi zaposlenik firme Droga d.d. Tu da je izgubio dosta novca na plaći jer je imao manja primanja, ali mu je rečeno da će mu se to nadoknaditi otvaranjem tvornice u [adresa]. U [adresa] je napravio tvornicu i dobio čak nagradu od grada [adresa] i županije i razna priznanja. U međuvremenu je postao član ekipe koja je tražila rješenje da se spoje Hrvatska i Slovenska tvrtka i taj tim je trebao naći najbolja rješenja za hrvatsku i slovensku Vladu. Pred kraj 2003. savjetnik slovenske Vlade JŠ koji je bio jedan od većinski vlasnika proizvodnje kave u Hrvatskoj, mu je šapnuo da pada uprava. Naime samim time vrijedilo je ono nepisano pravilo da se ne može biti vanjski direktor a da nije Z. Tu je počeo razmišljati šta da napravi. Rečeno mu je da će doći do spajanje ribarske industrije i da može biti od velike pomoći s hrvatske strane. Išao je u tu svrhu na sajam u [adresa] s BŠ i CŠ koji je bio predsjednik uprave Droga d.d. Na tom sajmu im je dao na znanje da će i njih dvojica pasti te su išli posjetiti štandove od GŠ, on je bio zastupnik 50 najvećih firmi u Italiji sa svim programima svega u prehrambenoj industriji. BŠ je bio u odličnim odnosima sa MŠ, a on da ga je vidio jednom te je prisustvovao razgovoru iako nije talijanski razumio, ĆŠ je prevodio. Došlo je do toga da oni nude ugovor da ih zastupa, a on im je rekao da neće moći to prihvatiti dok ne završi posao s G. 2005. je otpušten iz Droge. MŠ je poslao taj ugovor Vladi Družini, zapravo predugovor, a on im je rekao da neće potpisati dok ne nađe prvo posao u novoj firmi, a koja će biti suglasna da se zastupa GŠ, odnosno njegove firme. To se dogodilo 2006. Espro inžinjering je matična firma u Sloveniji koja je odobrila da se otvori Espro logistika i koja dopušta to zastupanje. Čak su time bili prezadovoljni. Tada je radio u Espro logistici. Dogodilo se to da su I bili više nego nervozni jer su kontinuirano radili, a da ugovor nije bio potpisan i govorili da ne znaju kamo da dolazi lova, ja sam bio pitao koja lova. Kada je novi ugovor s Espro logistikom sklopio, lova je počela dolaziti bez dogovora i bez prije potpisanog ugovora s njima. ĆŠ mu je rekao da oni ne mogu izdržati i rekao mu je "ti za početak digni, šta te to košta", a isto tako da će to biti iskorišteno za razne projekte kao potpora na kojima oni rade. Podigao bi tu lovu i svega bi je imao kod sebe pola sata dok je ne bih predao. Pitao se koliko puta po kojim osnovama je došla ta lova, te je vjerovao da će biti iskorištena za te razne projekte, i ĆŠ mu je rekao da će to tako vjerojatno biti. Nalazili bi se u restoranu gdje je predavao novac, otprilike svakih 10 dana, po svakom povratku iz [adresa].
7.1. Program koji je bio vezan za Hrvatsku i Sloveniju je polako jenjavao, bio je problem s Podravkom, promijenila se politika, promijenio se direktor, a najvažniji projekt je bio Podravka tvornica čaja u Umagu i paradajza u Umagu, trebalo se lobirati za industrijsko proširenje što hitnije. To je bio jedini projekt koji je u biti mogao proći jer su ostali projekti morali biti odgođeni s obzirom na krizu. On da je vodio bilješke o ovom novcu, a ĆŠ je vodio još i bolje, imao je sve zabilježeno kome je dao i kome je sve išlo jer je sve to bilo pod ingerencijom s talijanske strane. Kada se desio ovaj riblji momenat, JŠ je umro u 2006., kriza je postajala sve veća, a s hrvatske strane je NŠ koji je bio predsjednik ribarskog ceha u gospodarskoj komori i suvlasnik Sardina Postire, tražio da se spoje Eva sardina i Mirna. Bez J ništa od toga se ne bi moglo sprovesti. Vezano za to spajanje tvornica, sva oprema za tvornice trebala je dolaziti iz kontingenta GŠ. ŠŠ radio je kompletnu operativu i sve ugovore. Nažalost došla je prevelika kriza i od svega se moralo odustati.
7.2. Na upit branitelja vezano za bilješke koje je vodio o predaji novca odgovara da ih je vodio i imao kod sebe, no 2010. imao je rekonstrukciju stana, čistilo se i spremalo, te misli da je čak i svjesno bacio sve što ga je podsjećalo na to doba slavno. N aupit je li u to vrijeme imao i osobnih problema, odgovara da je imao tri talasoterapije, jednu u Mediko i rastavu braka, niz bolesti. Na upit kada su ga počeli pitati za taj novac iz porezne, odgovara da je to bilo otprilike 2010., puno kasnije od doba kad se sve to dešavalo. Nakon 2005. nije bio nikakav zaposlenik Codala, jer Codall u onom obliku više nije ni postojao. Kada mu se daje na uvid račun na listu 27, odgovara da nije nikad prije vidio taj račun, a to da nije ni pečat t.d. Codal, to nije pečat Codal d.o.o., niti je njegov potpis na listu 22 preko pečata Codala. Misli da to isto nije original pečat Codala, niti adresa, jer [adresa] je njegova kućna adresa, a ne od Codala. To vrijedi za sve te fakture. Više da nije živa ta firma Codal, od njegove kćerke. Dodao je da je u dva navrata kada je BŠ bio na skijanju nosio osobno novac njegovoj majci i predao ga njoj. Postavio si je pitanje koliko bi puta već bio ubijen da nije vratio tu lovu.
8. Vještak Bojana Galinac navodi da uvidom u rješenje Ministarstva financija, Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak od 21. prosinca 2017. godine, proizlazi da je tim rješenjem poništeno porezno rješenje Ministarstva financija od 4. siječnja 2016. godine osnovom da je istim utvrđeno da je nastupila apsolutna zastara, odnosno da je za obveze utvrđene tim rješenjem nastupila apsolutna zastara, uslijed čega su iz evidencije izbrisana sva zaduženja te po osnovu istog kao i drugih obveza je Ministarstvo financija na dan 14. studenog 2025. izdalo potvrdu kojom potvrđuje da AŠ, ovdje okrivljeni nema duga po osnovi javnih davanja. Da bi okrivljenik podignuti novac vratio uplatitelju, mora postojati neki razlog za to, na osnovu čega je vraćen i to životno logičan, kao i dokaziv. Njoj kao vještaku bi bilo jako važno osim tog životno logičnog razloga i dokaz da je doista tome tako i bilo da su se navedena sredstva vraćala i to uplatitelju, ne bilo kome, nego uplatitelju. A moguće je i da je taj uplatitelj izvlačio sredstva iz trgovačkog društva, a ovdje okrivljeni je bio posrednik tim transakcijama.
8.1. Na upit branitelja okrivljenika, vještak navodi čak i da je vraćen sav novac, u naknadnom periodu, odnosno da je vraćen uplatitelju, okrivljenik bi bio odgovoran za utaju poreza jedino u slučaju da su navedene uplate, a to da je dokazano, greškom izvršene u korist računa ovdje okrivljenog, iz tog osnova vraćene i to ne bilo kome nego na račun uplatitelja, odnosno tog trgovačkog društva. Iskazuje kao što je i navela u nalazu da je trgovačko društvo Codal ispostavilo račune trgovačkom društvu Top Can kojima je zaračunalo proviziju uz poziv na plaćanje odnosno uputu na računu koji je ispostavljen da se plaćanje vrši u korist računa koji nije račun trgovačkog društva Codal, već privatni račun ovdje okrivljenika. Dakle uplatitelj je pos tupio onako kako je trebao i izvršio plaćanje kako mu je to naznačeno na samom računu. A kao što je navela pod točkom 2. osnovnog nalaza. Na upit branitelja vještak odgovara da su računi na koje ukazuje sastavni dio prijevoda i u kopiji. Da je radila po preslicima računa koji su priloženi uz ovjereni prijevod.
8.2. Da je komentirala u nalazu pod točkom 4., a kako to proizlazi iz računa dobiti i gubitka za poslovne godine 2006. -2008. gdje je prikazala visinu ukupno ostvarenog prihoda trgovačkog društva Codal, koji je isti evidentirao u svojim završnim računima i uvidom u podatke javne objave iz registra kojeg vodi Fina proizlazi, odnosno iz bilješka proizlazi da se ostvareni prihodi odnose na prihode ostvarene iz djelatnosti kozmetičkog salona, a tako i po iznosima jasno proizlazi da prihodi iz te provizije nisu knjiženi odnosno prihodi iz provizije za 2006. godinu ukupno iznose 3.747.161,96 kn. A prikazani ukupni prihod za 2006. godinu iznosi 98.736,48 kn. Isto tako prihod iz provizije za 2007. godinu iznosi 6.980.939,05 kn, a prikazani u financijskim izvještajima za 2007. ukupni prihod iznosi 97.391,57 kn. Za 2008. godinu prihod iz provizija iznosi 1.014.906,76 kn, a prihod iz financijskih izvještaja za 2008. iznosi 91.517,22 kn. Napominje da je u nalazu u prikazu broj 2 iskazala podatke o visini prihoda ostvarenih od provizija, a pod točkom 4. je iskazala podatke o prihodima koje je trgovačko društvo Codal prikazalo u svojim financijskim izvještajima predanim u nadležne institucije iz čega jasno proizlazi da trgovačko društvo Codal ispostavljene fakture nije knjigovodstveno evidentiralo i to na način dugovno potraživanja od kupaca Top Can i potražno u korist prihoda od prodaje proizvoda i usluga, analitički konto 75 -76. Navodi da nije provjeravala vjerodostojnost dokumentacije koja prileži spisu, niti je takvo što na financijskom vještaku. Na upit gdje bi se na najlakše došlo do originala dokumentacije, a na CD-u sigurno nisu, odgovara da je moguće da je porezna uprava dostavila državnom odvjetništvu preslike dokumentacije, a u 80% slučajeva događa se da u poreznoj upravi izgube tu dokumentaciju. Navodi da je točna primjedba branitelja okrivljenika koju je i ona primijetila da ono što je navela da su se obrađivale fakture s ovjerenim prijevodom s lica 27-62 spisa, kao što navodi pod točkom 2. nalaza i mišljenja, iste fakture sastavljene su na talijanskom jeziku uslijed čega su i prevedene na hrvatski jezik premda po našim propisima, fakture su trebale biti izdane na hrvatskom jeziku obzirom da se radi o trgovačkom društvu koje je registrirano i posluje u Republici Hrvatskoj, tako da osim što se radi o kopijama, i to na talijanskom jeziku sa sigurnošću može tvrditi da se ne radi o izvorniku. Kada vrši uvid u prijevod s lista 1025-1040, vezano za taj prijevod navodi da je sve već iskomentirala vezano za sadržaje iz te dokumentacije.
9. Svjedok ŠŠ navodi da poznaje okrivljenika, poslovno surađuju od 2003. godine. Od 2003. do 2006. godine okrivljenik i on su radili u trgovačkom društvu Droga d.o.o. sa sjedištem u [adresa]. Gospodin AŠ bio je direktor u trgovačkom društvu Droga d.o.o. Za sebe navodi da je tamo radio do otprilike studenog 2006., ali nije siguran. Gospodin AŠ je još ranije otišao iz tog trgovačkog društva. 2006. godine bio je na mjestu direktora trgovačkog društva Espro logistika d.o.o. sa sjedištem u [adresa], a gospodin AŠ je bio njegov suradnik do otprilike 2009. godine, tada su zajednički otkupili tu tvrtku. Nakon toga da je otišao u drugu tvrtku, ali su imali nekoliko projekata zajedničkih i nakon toga. Da je u prosincu 2009., iako je još uvijek bio direktor tvrtke Espro logistika d.o.o., te je i sada još uvijek direktor, krenuo dalje budući je poslovanje te tvrtke stalo, budući da je porezna blokirala poslovanje. Gospodin AŠ je otišao u mirovinu, ne zna koje godine. Kada ga se pita za tvrtku Top can S.r.l., odgovara da mu je jako dobro poznata ova tvrtka sa sjedištem u [adresa], kako je to bilo jako davno, ne sjeća se sjedišta. Espro logistika d.o.o. surađivala je s tvrtkom Top can S.r.l.. Ta suradnja bila je tijekom 2008. godine. Ove dvije tvrtke zajedno su radile na izradi projekta za otvaranje nove tvornice u Postirama na Braču, a zajedno su ove dvije tvrtke surađivale i na izradi projekta za proizvodnju ribe tvrtke Delamaris. Gospodin UŠ iz tvrtke Top can dolazio je u nekoliko navrata, nalazili su se s njim u Portorožu, kako bi im se i BŠ pridružio, budući da je ĆŠ tamo živio. ĆŠ je preminuo. Gospodin AŠ i ranije je surađivao sa SŠ, dakle i prije no što je on ušao s gospodinom AŠ u posao, te je u tim zgodama BŠ prevodio gospodinu AŠ s talijanskog. Kasnije je BŠ i dalje bio prisutan svim susretima te je BŠ upoznat sa svim njihovim razgovorima o poslu s tvrtkom Top Can. SŠ je spominjao jednu osobu po imenu B, ali ga nije upoznao, samo ga je SŠ spominjao kao jednog od partnera tvrtke Top can. Moguće da je tvrtka Top can imala sjedište u [adresa], to je taj dio Italije.
9.1. Navodi da su nastojali prebaciti ovo poslovanje sa gospodina AŠ i PŠ koji su oni od ranije imali s Top can S.r.l. na tvrtku Espro logistika d.o.o. Espro logistika d.o.o. surađivala je usko i s Espro inžinjiring d.o.o. sa sjedištem u [adresa]. Oni su redovito išli u [adresa], na tjednoj bazi, te su po povratku stali u Kopru kako bi gospodin AŠ podigao novac u Koparskoj banci. Taj novac je bio zapravo novac koji je UŠ uplatio, ali ne zna za šta je bio namijenjen taj novac, a zna samo da je taj novac završavao kod OŠ. Taj novac koji je UŠ uplaćivao, a podizao ga gospodin AŠ te predavao VŠ, ne zna čemu je služio, u to vrijeme još nije bilo direktne suradnje između Top Cana i Espro logistike d.o.o. već je Top Can surađivao osobno s gospodinom AŠ i ĆŠ. Ne zna o kojim se iznosima radi, pretpostavlja da se radilo o maksimalnim iznosima koliko se moglo podignuti. Dogodilo se takvo postupanje, odnosno podizanje novca više od 10 puta sigurno. Prošlo je puno godina od toga, pa se nije mogao sjetiti detalja. Ne zna zašto je ĐŠ primao taj novac i za što. Koliko on zna da gospodin AŠ nije zadržavao taj novac kod sebe. Da nije vidio novac koji je gospodin AŠ podigao, bio mu je u torbici. Račun na koji je UŠ uplaćivao novac bio je u vlasništvu osobno gospodina AŠ. Zato su i pokušavali prebaciti taj račun na tvrtku Espro logistika d.o.o. da imaju normalno poslovanje jer je ideja bila da nastave suradnju s Coronallijem, odnosno s Top Canom, ali na normalan način. Uplate koje je gospodin AŠ podizao u Koparskoj banci, nisu namijenjene za poslovanje Espro logistika d.o.o.. Pretpostavlja da se ovi novci koje je gospodin AŠ podizao tiču poslova njegove ranije suradnje s Top canom. Kada ga se pitalo za ovaj kazneni postupak koji se vodi protiv gospodina AŠ odgovara da on pretpostavlja zato što je od strane tvrtke uplaćen njemu novčani iznos koji je on podizao, a dalje nema papirnatog dokaza što je s tim novcem. ĐŠ nije mu pričao o ovom novcu kojeg bi mu gospodin AŠ predao već mu je uvijek pričao o suradnji s gospodinom SŠ i o projektima u kojima su zajedno.
9.2. Na upit branitelja okrivljenika, vezano za interese tvrtke Top can, odnosno gospodina ŽŠ, svjedok odgovara da je njihov interes bio u projektiranju proizvodne linije, to je bila njihova specijalnost za proizvodnju hrane, konkretno završni dio koji se odnosi na pakiranje hrane u ambalažu, odnosno pakiranje sardina u limenke, a onda i u kutije kartonske. Nikada nisu išli u posjet sjedištu Top Cana, zajedno su išli s SŠ na Brač. Na Braču su bili 4-5 puta, s time da su sa UŠ bili 2 puta, a u Portorožu su se sa UŠ našli barem 4 puta. Ne znam da li Top Can i dalje posluje, raspolažem e-mail korespondencijom između Espro logistike i Top Canom te navodi da je može dostaviti.
9.3. Na upit ODO svjedok navodi da je tvrtka Codal u vlasništvu kćerke gospodina AŠ. Misli da nije bilo direktne suradnje između tvrtke Espro logistike i Codal. Na upit da li je Codal surađivao s Top canom, da može samo reći da je vidio u jednom e-mailu kako se spominje kako bi se prenijelo poslovanje s Codal na Espro logistika d.o.o. Misli da u tom e-mailu UŠ traži da mu se dostavi podatak da li je ta tvrtka Codal isto što i Espro logistika d.o.o. Pretpostavlja da se tvrtka Codal bavi posredništvom i savjetovanjem, ali nema direktnih saznanja o tome. Espro logistika napravila je ponudu za projekt i uputila tu ponudu u tvornicu Sardina Postire, ali taj projekt nije realiziran, tada jer je došla kriza i sve je stalo. To je bila globalna financijska kriza 2009. godine kada je sve stalo na tržištu, svi projekti su nam stali. Prestali su s poslovanjem pa nije došlo niti do direktne suradnje između tvrtki Espro logistike d.o.o. i Top can S.r.l. Na upit zašto je određena privremena mjera 2015. u ovom postupku, odgovara da je to zato što je pokrenut kazneni postupak protiv gospodina AŠ te mu je bilo zabranjeno otuđenje između ostalog i poslovnih udjela u trgovačkom društvu Espro logistika d.o.o. Razgovarao je s gospodinom AŠ kad se to dogodilo s privremenom mjerom i on mu je rekao da se vodi proces protiv njega i da je zato došla ta zabrana otuđenja te imovine. Nije imao uvid u bankovne račune okrivljenika. Nije vidio bankarske izvode o podizanju novca u Koparskoj banci koji novac je podizao AŠ. Da zna da se u hrvatskim bankama ne može podići samo tako iznos od 120.000 eura osim uz prijašnju najavu. Da ne pamti datume tih transakcija, odnosno podizanja novca u Koparskoj banci, ponavlja da je to bilo tijekom 2008., dopušta mogućnost da je to bilo možda i 2007. godine. Ne može potvrditi da je bio prisutan svim zgodama kada je okrivljenik podizao novac. Moguće da je on ponekad otišao i bez njega te podizao novac. Čekao je gospodina AŠ ispred banke, a onda bi se našli s Vladom. On da fizički nikada nije vidio novac, događalo se da se njih dvojica odvajaju od njega, makli bi se na drugi dio restorana gdje on nije bio prisutan. Imali su otprilike tri lokacije gdje bi se nalazili s Vladom, uvijek bi to bio restoran gdje bi večerali. Da nije vidio nikakav dokaz ili potvrdu o predaji novca gospodinu VŠ. Da su nastojali prenijeti ovaj račun gospodina AŠ na Espro logistika d.o.o. kako bi se nastavila suradnja tvrtke Espro logistike i Top can, zapravo govori o nastojanju da se prenese poslovanje na Espro logistika d.o.o., a koristi ovaj izraz o prijenosu računa. Smatra da je gospodin UŠ bio taj koji je odugovlačio prijenos poslovanja na Espro logistiku d.o.o i to negdje od travnja 2008. do negdje kraja 2008. Da ne zna koji su razlozi zašto je odugovlačilo prijenos poslovanja, no njegovo je mišljenje i nagađa da je to bilo iz razloga da ove novce koje je uplatio, da se ti novci opet njemu vrate osobno. Pretpostvlja da su te uplate u Koparskoj banci bile uplate iz tvrtke Top Cana jer je gospodin AŠ spominjao da dolaze fakture, pa pretpostavlja da je fakture ispostavljao Top Can. Da ne može sa sigurnošću tvrditi da je sav novac koji je gospodin AŠ podigao, vraćen, obzirom da nije vidio taj novac, niti predaju. Na upit da li zna da li je neki dio novca zadržan kao osobni prihod, odgovara da ne može znati niti tvrditi da je ili nije.
10. Nesporno je da je došlo do uplata okrivljeniku navedenih u činjeničnom opisu djela stavljenog na teret okrivljeniku, nesporno je da su to bile uplate od inozemne pravne osobe Top Can S.r.l. i to u Banci Koper. Nije sporno niti da navede uplate okrivljenik nije prijavio niti obračunao porez na dohodak. Navedeno ne spori niti sam okrivljenik.
11. Međutim, sporno je da li je okrivljenik imao poreznu obvezu plaćanja toga poreza te da li je oštetio državni proračun za navedeni iznos u izreci presude.
12. Nakon provedenog cjelokupnog dokaznog postupka sud nije našao nedvojbeno dokazanim da je okrivljenik AŠ počinio kazneno djelo za koje se tereti.
13. Okrivljenik u obrani navodi da je on sporni novac podizao u Banci Koper i odmah ga vraćao, o tome da je vodio bilješke kako on sam tako i BŠ. Da je vjerovao u to da će se novac trošiti u projekte kao potpora na kojima rade. Njegovu obranu u tom dijelu podupire i iskaz svjedoka ŠŠ koji navodi da gospodin AŠ nije zadržavao taj novac kod sebe. Da ne može potvrditi da je bio prisutan svim zgodama kada je okrivljenik podizao novac, te da je moguće da je on ponekad otišao i bez njega te podizao novac. Čekao bi gospodina AŠ ispred banke, a onda bi se našli s Vladom. On da fizički nikada nije vidio novac, događalo se da se njih dvojica odvajaju od njega, makli bi se na drugi dio restorana gdje on nije bio prisutan. Ovaj svjedok objašnjava da su nastojali prenijeti ovaj račun gospodina AŠ na Espro logistika d.o.o. kako bi se nastavila suradnja tvrtke Espro logistike i Top can, zapravo govori o nastojanju da se prenese poslovanje na Espro logistika d.o.o., a koristi ovaj izraz o prijenosu računa. Smatra da je gospodin UŠ bio taj koji je odugovlačio prijenos poslovanja na Espro logistiku d.o.o i to negdje od travnja 2008. do negdje kraja 2008. Da ne zna koji su razlozi zašto je odugovlačilo prijenos poslovanja, no njegovo je mišljenje i nagađa da je to bilo iz razloga da ove novce koje je uplatio, da se ti novci opet njemu vrate osobno. Iskaz ovoga svjedoka sud je ocijenio vjerodostojnim, naime svjedok je iskazivao životno, logično i uvjerljivo te se pored ovakvog iskazivanja ovoga svjedoka ne može isključiti obrana okrivljenika u kojoj on objašnjava da je novac koji mu je uplaćen vraćao na način kako to on opisuje. Jedini svjedok BŠ koji je imao neposrednih saznanja o predaji novca je preminuo, a životno je logično i uvjerljivo te sud prihvaća takvu obranu okrivljenika, da je vodio i bilješke o predaji novca no iste nije sačuvao, kako zbog proteka vremena, tako i razloga da ga ne podsjeća na to "slavno doba" pa je iste bacio prilikom rekonstrukcije stana.
13.1. U prilog obrani ide i navod vještakinje kada navodi za konkretne fakture koje je razmatrala da su iste sastavljene na talijanskom jeziku uslijed čega su i prevedene na hrvatski jezik premda su po našim propisima, fakture trebale biti izdane na hrvatskom jeziku obzirom da se radi o trgovačkom društvu koje je registrirano i posluje u Republici Hrvatskoj. Kako je tijekom postupka učinjeno nespornim i od strane tužitelja da ne raspolaže s originalnom dokumentacijom, da niti porezna uprava ne raspolaže s originalnom dokumentacijom, navedeno je sud tumačio u prilog obrane koja ukazuje da ponašanje okrivljenika može imati obilježja nekog drugog kaznenog djela, no ne nikako utaje poreza jer kako navodi branitelj okrivljenika, okrivljenik nije novac niti zadržao za sebe već ga je vratio menadžeru firme koja je novac isplatila shodno poslovnom projektu u koji je on bio uključen.
14. Kako u provedenom dokaznom postupku nije nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenik počinio kazneno djelo za koje se tereti, valjalo je istog temeljem odredbe čl. 453. toč. 3. ZKP/08 osloboditi od optužbe.
14.1. Iako je predmetno kazneno djelo vezano tempore criminis za "stari" Kazneni zakon – KZ/97, pravni kontinuitet istoga je u kaznenom djelu opisanog člankom 256. st.1. i 3. KZ/11 te je stoga sud, obzirom na oslobađajuću presudu, ostavio pravnu kvalifikaciju kako je prvotno označena od strane tužitelja.
15. Temeljem čl. 560. st. 3. ZKP/08 odbijen je prijedlog tužitelja za oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom obzirom je okrivljenik oslobođen optužbe.
16. Temeljem čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi iz čl. 145. st. 2. t. 1. do 5. ZKP/08, te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.
17. Slijedom svega navedenog, valjalo je riješiti kao u izreci.
U Puli-Pola 17. prosinca 2025.
Sudac:
Marina Duković
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovome sudu pisano, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a o njoj odlučuje Županijski sud u Zagrebu.
DNA:
1. ODO Pula na broj K-DO-3069/2015
2. Okrivljenik AŠ
3. Branitelj okrivljenika Milenko Ilić, odvjetnik u Puli-Pola