Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

OVR-6241/2025-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sucu Mateji Vukmir, u ovršnom postupku ovrhovoditelja TP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Cerovac, odvjetnik u Osijeku, protiv ovršenika UP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Vedran Pajić, odvjetnik u Osijeku, odlučujući o prijedlogu za ovrhu, 23. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za ovrhu na nekretnini kao neosnovan,

i

z a k lj u č i o  j e

Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Osijeku nalaže se upis zabilježbe odbijanja prijedloga za ovrhu na nekretnini ovršenika, i to:

na ½ suvlasničkog dijela ovršenika nekretnine - stana upisanog kod Općinskog suda u Osijeku, zk. Odjel Osijek, k. o. [katastarska općina], zk. ul. broj [broj ZK uloška], zk. tijelo IV, u naravi stan STAN "B" koji se nalazi na prvom katu zgrade, a sastoji se iz sobe sa 14,63 m2, sobe sa 26,30 m2, sobe sa 22,74 m2, sobe sa 19,20 m2, predprostora sa 12,95 m2, izbe sa 5,30 m2, kuhinje sa 10,45 m2, kupaonice sa 7,23 m2, ostave sa 3,70 m2, stubišnog prostora sa 18,96 m2, terase sa 21,87 m2, tavanskog prostora iznad stana sa 142,30 m2 , a koji se nalazi na zemljištu i dvor u ul. Kačićeva br. 7, sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica],

s danom 26. siječnja 2026., budući da je tog dana pod brojem Z-1085/2026 zabilježeno pokretanje ovršnog postupka, na temelju zaključka ovog suda pod brojem Ovr-6241/2025 od 23. siječnja 2026.

Obrazloženje

1. Prijedlogom od 15. rujna 2025. ovrhovoditelj je predložio ovrhu na suvlasničkom dijelu ovršenika nekretnine upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Osijeku, P Ob-636/2017-54 od 22. rujna 2023. i pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Osijeku br. P Ob- 137/2024-13 od 30. prosinca 2024., radi naplate tražbine ovrhovoditeljice u iznosu od 32.937,96 eura sa zakonskim zateznim kamatama.

2. Rješenjem ovog suda pod Ovr-4276/2025 od 18. rujna 2025. određena je ovrha na nekretnini, a povodom žalbe ovršenika, rješenjem Županijskog suda u Zadru pod Gž Ovr-224/2025 od 15. prosinca 2025. ukinuto je rješenje o ovrsi i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, s obrazloženjem u kojem stoji da će u ponovnom postupku prvostupanjski sud ocijeniti navode ovršenika i dati razloge predstavlja li nekretnina na kojoj ovrhovoditeljica predlaže odrediti ovrhu jedinu nekretninu u kojoj stanuje ovršenik koja je nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba njega i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati iz čl. 75. st. 1. i 5. Ovršnog zakona, i je li došlo do narušavanja ravnoteže između interesa ovršenika i ovrhovoditeljice u smislu odredbe čl. 80. b. st. 2. i 4. Ovršnog zakona, nakon čega će primjenom relevantnih zakonskih odredbi donijeti novu odluku o prijedlogu ovrhovoditeljice.

3. U nastavku postupka, radi ispitivanja je li narušena pravična ravnoteža između interesa stranaka, pozvana na očitovanje, u podnesku od 27. siječnja 2026. ovrhovoditeljica je istaknula da smatra da vrijednost nekretnine koja se namiruje nije nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine koja je predmet ovrhe. Ovrhovoditeljica je istaknula da tražbina iznosi 46.367,62 eura (na koju je okolnost priložila obračun kamata od 26. siječnja 2026., na listu 145 spisa), a da je ovrha predložena na suvlasničkom dijelu nekretnine – stana, čiji je ovrhovoditeljica suvlasnik. Nadalje, ovrhovoditeljica je navela da je radi namirenja tražbine pokrenula izravnu naplatu putem Financijske agencije, ali da se s računa ovršenika svaki mjesec skida iznos od 220,00 eura pa da se na taj način tražbina neće namiriti u dogledno vrijeme, posebno ako se u obzir uzme visina potraživanja na koji teče kamata. Ovrhovoditeljica je istaknula da je ovršenik s računa podigao novčana sredstva koja je imao, kako bi ovrhovoditeljicu onemogućio u potpunoj naplati potraživanja. Potraživanje potječe iz bračne stečevine, a postupak se vodio 2017., za trajanja kojeg ovrhovoditeljica gotovo nije imala sredstava za život. Naime, ovrhovoditeljica da je ranije radila kao frizerka u poslovnom prostoru koji je također bio predmet podjele bračne stečevine te je zbog razvoda braka bila primorana prestati raditi. Nakon svega, ovrhovoditeljica se razboljela te se liječila od karcinoma što joj je prouzrokovalo daljnje velike troškove. Zbog lošeg imovnog stanja bila i oslobođena plaćanja sudskih pristojbi u predmetu ovog suda P Ob-636/2017. Dalje, naglasila je da nije sporno da ovršenik živi u zgradi na adresi [adresa] te da se u zgradi nalazi i stan koji je predmet ove ovrhe. Međutim, osim stana koji je predmet ovog postupka, u zgradi se nalazi i stan upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] zk. tijelo III u naravi STAN „A“, koji se nalazi u prizemlju zgrade, čiji je samovlasnik upravo ovršenik. Osim toga, u zgradi postoji još jedan stan u suvlasništvu stranaka, koji nije upisan u zemljišnoj knjizi, a koji se nalazi u potkrovlju iste zgrade, identičnog rasporeda kao predmetni stan, a što je razvidno iz djelomične presude na temelju priznanja br. P Ob-636/2017. Ovrhovoditeljica nema saznanja u kojem stanu ovršenik trenutno boravi, ali se isti koristi sa sva tri navedena stana, a da ovršenik nije ničime dokazao da živi upravo u stanu koji je predmet ovrhe. Ovrhovoditeljica je naglasila da je stan „A“ opterećen založnim pravo, dok stan u potkrovlju nije upisan u zemljišne knjige pa da nisu podobni za ovrhu.

4. Podneskom od 3. veljače 2026. ovršenik je izjavio da je vrijednost tražbine koja se namiruje u ovom ovršnom postupku nerazmjerno manja od vrijednosti suvlasničkog dijela na kojem se predlaže ovrha. Prema usmenoj informaciji agenta za prodaju nekretnina, vrijednost stana je cca 350.000,00 eura, dok je vrijednost suvlasničkog dijela 175.000,00 eura, dok je tražbina višestruko manja. Nadalje, naveo je da mu predmetni stan služi za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba već više od dvadeset godina, kao i potreba zajedničkog sina stranaka, RP, koji ondje živi većinu života, a da je ovrhovoditeljica dobrovoljno napustila kućanstvo. Ovršenik je istaknuo da ima drugih nekretnina, ali da ni na jednoj drugoj nekretnini nema mogućnosti zadovoljiti svoje potrebe. Ovršenik je suglasan da se ovrhovoditeljica namiri ili iz postupka izravne naplate pred Financijskom agencijom ili iz drugih nekretnina koje ovršenik ima u suvlasništvu, i to nekretnine oznake zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište, te oranica i oranica na adresi [adresa].

5. Na ročištu povodom utvrđivanja okolnosti iz čl. 75. st. 1. i st. 5. i čl. 80. b st. 2. i 3. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje: OZ), 12. ožujka 2026., stranke su ostale u cijelosti pri navodima iz podnesaka. Osim toga, ovršenik je ponovno istaknuo da je spreman dobrovoljno prepustiti svoj suvlasnički dio kuće u [adresa], a na upit suda o predmetnom stanu „B“ ovršenik je rekao da se stan nalazi u zgradi, da se u toj zgradi nalazi još jedan stan te nelegaliziran stan tavan koji pripada predmetnom stanu. Nadalje, na upit suda o veličini stana, ovrhovoditelj je rekao da suvlasnički dio stana ima 80 m2, a da je cijena kvadrata oko 2.000,00 eura. Na upit suda o izravnoj naplati kod Financijske agencije, ovrhovoditelj je istaknuo da iz specifikacije naplate iz rujna 2025. proizlazi da je naplaćen iznos od 526,75 eura, a nakon toga da se svakomjesečno skida iznos od oko 220,00 eura. Ovršenik je istaknuo da u stanu „B“ živi, a da je stan „A“ kupljen za potrebe buduće sinove ordinacije i da trenutno nije pogodan za život jer nije namješten.

6. Prijedlog za ovrhu na suvlasničkom dijelu nekretnine, podnesen 15. rujna 2025., nije osnovan budući da je sud utvrdio da bi prodajom suvlasničkog dijela nekretnine bila narušena pravična ravnoteža između interesa stranaka, sukladno odredbi čl. 80. b OZ.

7. Naime, odredbom čl. 80. b st. 2. i st. 3. OZ određeno je da, ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 eura, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, i ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga.

8. U konkretnom slučaju ovrha je predložena na suvlasničkom dijelu nekretnine

- stana upisanog u zk. ul. broj [broj ZK uloška], zk. tijelo IV, u naravi stan STAN "B" koji se nalazi na prvom katu zgrade u [adresa], i koji nije opterećen založnim pravom. Kako proizlazi iz navoda na ročištu, tržišna vrijednost nekretnine je otprilike 160.000,00 eura, odnosno, suvlasnički dio ovršenika vrijedi otprilike 80.000,00 eura, uzimajući u obzir stanje na tržištu i činjenicu da kvadrat stana u [adresa] vrijedi bar 2.000,00 eura, a suvlasnički dio predstavlja stan od 80 kvadrata, kako proizlazi iz navoda ovrhovoditelja. Budući da glavnica tražbine, koja se ovdje uzima u obzir, iznosi 33.175,00 eura (kako proizlazi iz obračuna od 26. siječnja 2026., koji je priložila ovrhovoditeljica, list 145 spisa), sud je utvrdio da je vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu.

9. Nadalje, nije sporno da je ovrhovoditeljica pokrenula izravnu naplatu protiv ovršenika te da se na ime predmetne ovršne isprave svaki mjesec s računa ovršenika plijeni i prenosi iznos od oko 220,00 eura. Iz navoda ovrhovoditelja na ročištu proizlazi, naime, da je do rujna 2025. naplaćen iznos od 526,75 eura, a da se otad svakomjesečno skida s računa ovršenika iznos od 220,00 eura. Stoga, ovrhovoditeljica nije učinila vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima bezuspješna, odnosno, da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili pretežnom dijelu namiri, pogotovo ako uzmemo u obzir da između stranaka nije sporno da ovršenik ima i drugih nekretnina u (su)vlasništvu, pa tako i kuću u [adresa], u kojoj ne stanuje nijedna od stranaka, i koju je kao takav spreman ili prodati ili prepustiti svoj dio, da bi se namirila tražbina ovrhovoditeljice, kako proizlazi iz ovršenikove izjave od 3. veljače 2026. (list 151 spisa), kao i iz navoda na ročištu.

10. Kako proizlazi iz navoda ovrhovoditeljice, ona nema osobito opravdanih interesa za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog izdržavanja ili drugih važnih razloga. Naime, njezini navodi da tražbina potječe iz 2017. godine, a da su joj nakon postupka iz kojeg isprava potječe radi liječenja nastali veliki troškovi, i da zbog razvoda nije bila u mogućnosti nastaviti raditi ne predstavljaju važne razloge koji bi opravdavali njezin interes za hitnim namirenjem tražbine sada, devet godina nakon navedenih okolnosti.

11. Zaključno, u smislu odredbe čl. 75. st. 1. i st. 5. OZ, ali i odredbe čl. 80. b. st. 2. i st. 3. OZ, valja reći da nije sporno da ovršenik ima drugih nekretnina odnosno, da mu predmetni suvlasnički dio stana ne predstavlja jedinu nekretninu, budući da je i sam istaknuo kuću u [adresa] (u suvlasništvu stranaka) kao moguće rješenje za namirenje tražbine ovrhovoditeljice. Međutim, kako proizlazi iz navoda ovršenika na ročištu, kao i iz izjave zajedničkog sina stranaka (list spisa 152), pa i iz aktivnog prebivališta ovršenika i njegova sina (list 151, 152 spisa), ovršenik je učinio vjerojatnim da mu predmetni stan, stan označen kao STAN „B“, služi za stanovanje.

12. Dakle, iako ovršenik ima drugih nekretnina u vlasništvu i predmetni suvlasnički dio mu ne predstavlja jedinu nekretninu za stanovanje, sud je utvrdio da predmetni stan vrlo vjerojatno služi za stanovanje ovršeniku i sinu stranaka, da je tražbina ovrhovoditeljice nerazmjerno manja od vrijednosti suvlasničkog dijela stana, da se tražbina namiruje izravnom naplatom na računu ovršenika, a da ovrhovoditeljica na svojoj strani nema okolnosti koje bi predstavljale osobito opravdani interes za hitnim namirenjem, odnosno, da bi prodajom suvlasničkog dijela nekretnine ovršenika bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovrhovoditelja i interesa ovršenika.

13. S obzirom da je prijedlog za ovrhu odbijen kao neosnovan, na temelju čl. 14. st. 4. OZ, odbijen je kao neosnovan i zahtjev ovrhovoditelja za naknadom troška postupka.

14. Slijedom navedenog, odbijen je prijedlog za ovrhu i sukladno odredbi čl. 95. i čl. 90. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24), sud je donio i zaključak kojim nalaže Zemljišno-knjižnom odjelu ovog suda izvršiti zabilježbu rješenja o odbijanju prijedloga za ovrhu, kao u zaključku.

U Osijeku 23. ožujka 2026.

S u d a c

Mateja Vukmir

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od osam dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

Protiv zaključka nema mjesta pravnom lijeku.

Dostaviti:

1. ovrhovoditeljici po pun.

2. ovršeniku po pun.

3. ZK Odjelu - ovdje