REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U METKOVIĆU
Ulica Andrije Hebranga 9, Metković
Poslovni broj P-79/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Metkoviću, po sutkinji tog suda Jeleni Ćelić, u pravnoj stvari tužitelja DD pok. HD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Zdenko Merdžan, odvjetnik iz Metkovića, Hrvatskih iseljenika 5/1, protiv tuženika: 1. ZD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. TD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koje zastupaju punomoćnici Nedjeljko Tutavac i Luki Šiljeg, odvjetnici iz Ploča i 3. VD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te umješača na strani tuženika FD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupaju punomoćnici Nedjeljko Tutavac i Luka Šiljeg, odvjetnici iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon glavne rasprave zaključene dana 6. veljače 2026. godine u nazočnosti tužitelja DD, punomoćnika tužitelja Zdenka Merdžana, odvjetnika iz [adresa], tuženika 3. TD i punomoćnika umješača i tuženika 1. i 2. Nedjeljka Tutavca, dana 23. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je tužitelj u nasljedstvu iza smrti svog pok. oca HD i u sporazumu sa svojim bratom i sestrama vlasnik nekretnine koja nosi naziv "Krčevine" i koja se nalazi u Novim Selima, a koja nekretnina nosi anagrafsku oznaku: dijela od čest. zemlj. 2489/1, dijela od čest. zemlj. 2490/2, dijela od čest. zemlj. 2516/9 a sve položene u k. o. [katastarska općina], a koja je nekretnina kao takva pobliže prikazana na prikazu stvarnog stanja terena u Stručnom nalazu geodetsko vještačkom nalazu sa skicom lica mjesta sačinjenog po stalnom sudskom vještaku geodeti CD, dipl.ing. geodezije iz Metkovića od 04.01.2013. godine, te Nadopuni stručnog nalaza tog vještaka od 04.02.2014. godine sa skicom lica mjesta za nadopunu vještva i koja je površina u Nadopuni vještačkog nalaza stalnog sudskog vještaka geodete CD, dipl.ing. geodezije iz Metkovića od 04.02.2014. godine prikazana i označena geometrijskim likom te obilježena slovima: lik AR, AY, AZ, BD, AI, AJ, AK, AW, AV, AU, AT, AS,AR predstavlja površinu od 1498 m², a što je dio od čest.zemlj. 2489/1 k. o. [katastarska općina]; lik AO, AR, AS, AT, AU, AN, AO predstavlja površinu od 378 m², a što je dio od čest.zemlj. 2490/2 k. o. [katastarska općina]; lik BA, BB, BD, AZ, BA predstavlja površinu od 531 m², a što je dio od čest.zemlj. 2516/9 k. o. [katastarska općina], a koji gore navedeni Stručni geodetski vještački nalaz i Nadopuna vještačkog nalaza sa skicama lica mjesta čini sastavni dio ove presude te je tužitelj ovlašten nakon parcelacijskog elaborata i ove presude zatražiti i postići u zemljišnim knjigama uknjižbu tog prava vlasništva na svoje ime:
DD pok. HD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] ……. za cijelo.
II. Nalaže se tuženicima 1. ZD , OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. TD, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. VD , OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju DD OIB: [osobni identifikacijski broj] naknade troškove ovog postupka u iznosu od po 874,60 eura svaki zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri ( 3 ) postotna poena u roku od 15 dana, dok se u više zatraženom iznos zahtjev tužitelja za nadoknadom troškova postupka odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je iza smrti svog pok. oca ŽD pok. SD, a po rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Metkoviću posl.br. O.338/76 -4 od 25. veljače 1977. godine između ostalih nekretnina naslijedio i nekretnine koje se nalaze u [adresa], a koje su položene u k. o. [katastarska općina], parcele zv. Krčevine. Predmetne nekretnine su nakon ostavinske rasprave u cijelosti pripale u posjed i vlasništvo tužitelja, a što mu tuženici od 1 do 4 ove tužbe i prizna ju, tj. ne osporavaju mu cjelinu prava vlasništva na parceli zv. Krčevine. Navedene nekretnine nose anagrafsku oznaku i to dio čes.zem. 2489/1 površine 1629 m², dio čes. zem. 2490/2 od 420 m², dio čes.zem. 2516/9 od 550 m², a sve položene u k. o. [katastarska općina], a upisane u posjedovnom listu broj 114 za k. o. [katastarska općina]. Prednicima stranaka Dosudnicom posl.br. A 170/22 od 27.05.1927. godine raspoređena je imovina iza smrti pok. ŠD pok. MD, te Dosudnicom broj A 82/27 od 07.10.1931. godine raspoređena je imovina iza smrti pok. ČD ud. D, rođ. H. Nadalje navodi da je još prije više od 60 godina JD (strina tužiteljeve bake ĆD ud. SD) vratila dio parcele zv. Krčevina, a koja je svakako prije na jedan nepravedan način bila prisvojena od UD pok. MD, a to su prednici tuženika pod 6 i 7 ove tužbe, a radi se o nekretninama označenim kao dio čes.zem. 2489/1 površine 1000 m², dio čes. zem. 2490/2 od 253 m², dio čes.zem. 2516/9 od 363 m², a sve položene u k. o. [katastarska općina]. Tako je tužiteljeva baka ĆD ud. SD to uživala, nakon nje njen sin ŽD, tužiteljev otac, te nakon smrti tužiteljevog oca ŽD nastavio sam tužitelj. Kako za života to nisu riješili, tj. uknjižili se tužiteljeva baka, odnosno nakon nje njen sin ŽD, a sve zbog neimaštine i siromaštva, ostalo je to da ovom utvrđujućom presudom riješi sam tužitelj. Stoga se još i danas u katastarsko operatu na gore navedenim česticama zemlje, tj. u posjedovnom listu br. 105 za k. o. [katastarska općina] još i danas formalno vodi upisana tuženica pod 6 tužbe, kao njena sestra sada pok. AD, prednica tuženika od 7 do 9 tužbe, iako navedeni dijelovi čes. zem. pripadaju u isključivi posjed i vlasništvo ovom tužitelju. Razlog tome je što tužiteljevi prednici nisu do sada sređivali svoje zemljišnoknjižno stanje, iako su u savjesnom, poštenom i mirnom posjedu predmetnih nekretnina unatrag još preko 60 godina. Kada je ID, kupac nekretnina od tuženika od 6 do 9 tužbe, podnio 2009. godine utvrđujuću vlasničku tužbu da se knjiži na nekretnine koje je kupio, isti je obuhvatio neke od tuženika koji ne polažu bilo kakva prava na predmetnoj parceli, a izostavio je samog tužitelja. Taj parnični predmet na Općinskom sudu u Metkoviću pod posl.br. P-1658/09 vodio je sudac Damir Ujdur te kada je sam tužitelj DD preko izvjesnih tuženika doznao da se isti želi knjižiti kao vlasnik na predmetnim dijelovima nekretnine iz točke VI tužbe , isti se na jedan način umiješao u postupak te je tužitelj ID našao način da je tužbu uredio, tj. izostavio zatraženu uknjižbu na nekretnini, a koje su posjed i vlasništvo ovog tužitelja DD pok. HD te koje tužitelj ovom tužbom traži da ga sud utvrdi isključivim vlasnikom i to: dio čes.zem. 2489/1 površine 1000 m², dio čes. zem. 2490/2 od 253 m², dio čes.zem. 2516/9 od 363 m², a sve položene u k. o. [katastarska općina]. Tako je ID ponovo u 2011. godini podnio tužbu te pokušao da se ponovo uknjiži na dijelu nekretnina gore navedenih, a koji se predmet vodio kod Općinskog suda u Metkoviću pod poslovnim brojem P-827/11, raspravni sudac Rajka Ćubela, i tražio uknjižbu prava vlasništva na istim parcelama i za cijelo. Kako se očito tu radi o jednoj drskosti KD koji je već jednom upozoren od ovog tužitelja da to nisu nekretnine koje je kupio od AD, tuženika od 6 do 9 ove tužbe, dakle da su to nekretnine ovog tužitelja DD pok. HD. Očito bi možda ID i uspio uknjižiti i po drugi put, da tužitelj nije saznao od tuženika iz tužbe ID, a koji tuženici nemaju ništa sa predmetnom nekretninom. Dakle, ID i po drugi put pokušava, tj. opet tuži druge vlasnike, a izostavlja ovog tužitelja DD, dakle sve to radi smišljeno, svjesno, da bi se po drugi put na nezakonit način uknjižio na gore navedene nekretnine. O toj drugoj tužbi ID ponovo, ovog tužitelja DD upoznaju drugi tuženici koji uistinu znaju da je nekretnina isključivo ovog tužitelja, te da je ni u kojem slučaju nije od AD mogao kupiti ID. Čim je ID saznao za to da je tužitelj DD napravio ponovo prigovor na njegovu uknjižbu, on je ponovo povukao tužbu. Uvidom za zemljišnu knjigu te katastarski operat tužitelj je utvrdio da su se prethodno kao vlasnici i posjednice sporne nekretnine vodilo više osoba a među njima i prednici tužitelja i tuženih. Zbog svega naprijed navedenog predlaže tužbeni zahtjev usvojiti u cijelosti.
1.1. Punomoćnik tužitelja je podnescima od 8.srpnja 2014. i 3. listopada 2014. uredio tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka, a podneskom od 15. listopada 2025. u pogledu zakonske definicije zatezne kamate kao u izreci presude.
2. Tuženici BD i TD u odgovoru na tužbu navode se protive tužbi i tužbenom zahtjevu, predlažu sudu u odnosu na njih odbiti tužbu, a tužitelja osuditi na snošenje parničnih troškova ovih tuženika. Netočni su navodi tužbe da bi tuženici pod 6 i 7, bilo kada i na bilo koji način priznali tužitelju da je isključivi vlasnik nekretnina položenih u k. o. [katastarska općina] i označenih kao čes. zem. 2489/1, 2490/2 i 2516/9. To proizlazi i iz samog činjeničnog supstrata tužbe. U činjeničnom supstratu tužbe se tvrdi da bi tužitelj kao vlasnik dijela predmetnih nekretnina, i to kada je su pitanju čes. zem. 2489/1 u površini od 1000 m², čes. zem. 2490/2 u površini od 253 m² i čes. zem. 2516/9 u površini od 363 m². Kod takvog stanja stvari uočava se činjenica proturječnosti petita tužbe sa činjeničnim supstratom tužbe. Tuženici pod 6 i 7, kao i tuženici pod 8 i 9 su kao nasljednici pravni sljednici, suvlasnici dijela navedenih nekretnina. Te nekretnine, u svom dijelu površine, koji dio je idealni, prodali su ID iz [adresa] i FD iz [adresa]. tuženici pod 6 i 7 upisani su i u katastru zemljišta kao suposjednici predmetnih nekretnina. Tuženici pod 6 i 7 osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev , no iz navoda odgovora na tužbu ne proizlazi da bi osporavali pasivnu legitimaciju.
2.1. Nakon preciziranog tužbenog zahtjeva po provedenom vještačenju tuženici RD (tužiteljev nećak), ND (tužiteljeva nećakinja), LD (tužiteljeva sestra), OD (tužiteljev brat) i GD u potpunosti potvrđuju navode tužbe ističući da sporna nekretnina nikada nije bila u vlasništvu obitelji TD već u isključivo u posjedu i vlasništvu obitelji GD (prednika tužitelja), čime su priznali tužbeni zahtjev i sve činjenične tvrdnje tužitelja iznesene u tužbi koje se odnose na njihovu međusobnu diobu u odnosu na nekretnine koje su predmet spora, iz čega je nedvojbeno utvrđeno da je tužitelj aktivno legitimiran na podnošenje ove tužbe.
3. Presudom Županijskog suda u Dubrovniku posl. br. Gž-576/2015-2 od 23. svibnja 2018. ukinuta je presuda ovog suda posl. broj P-94/12 od 17. ožujka 2015. u odnosu na tuženike BD, TD, PD i ED i umješače na strani tuženika ID i FD te je predmet vraćen na ponovno suđenje kako bi se raspravilo i utvrdilo tko je od tužiteljevih prednika stekao vlasništvo dosjelošću, tj. tko je i u kojem vremenu dosjedao, kada je dosjedanje započelo i kada su se stekli uvjeti nakon dovršenog dosjedanja da se stekne pravo vlasništva, kao i kvalitetu posjeda, dok je u odnosu na tuženike OD pok. HD, RD pok. Z, LD ud. ĐD, ND ž. T, GD pok. DI postala pravomoćna presuda ovog suda posl. broj P-94/12 od 17. ožujka 2015. kojom je tužitelj ovlašten zatražiti u zemljišnim knjigama uknjižbu prava vlasništva dijela čest.zemlj. 2489/1, čest.zemlj. 2490/2 i čest.zemlj. 2516/9 k. o. [katastarska općina] na svoje ime sukladno nalazu i mišljenju vještaka geodeta.
4. Zbog smrti tuženice HI postupak je prekinut raspravnim rješenjem suda posl.broj P-504/2018 te je po prijedlogu tužitelja koji je sukladno pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju posl. broj O-852/16 označio kao njene nasljednike ZI i TI nastavljen rješenjem posl.broj Pup-640/19 od 12. lipnja 2019. koje je ispravljeno rješenjem posl.broj P-912/2019-81 od 3. studenog 2020.
5. Zbog smrti tuženice ED postupak je prekinut rješenjem suda posl.broj P-912/2019-82 od 3. studenog 2020. te je po prijedlogu tužitelja koji je sukladno pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju posl. broj O-1862/18 označio kao njene nasljednike TD i VD nastavljen rješenjem posl.broj Pp- 912/2019-84 od 29. siječnja 2021.
6. Zbog smrti tuženice TI postupak je prekinut rješenjem suda posl.broj P-104/2022 od 29. travnja 2022. te je po prijedlogu tužitelja koji je sukladno pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju posl. broj O-260/22 označio kao njenu nasljednicu ZD
U međuvremenu su preminuli tuženik ZI, čijom je nasljednicom sukladno pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju posl. broj O-26/23 također proglašena ZD i tuženik PD čijim je nasljednikom sukladno pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju posl. broj O-189/23 proglašen TD, što je sve utvrđeno rješenjem posl.br. P-104/2022-8 od 24. veljače 2025. te su nasljednici ZD i TD pozvani da preuzmu postupak u ovoj pravnoj stvari.
7. Tuženica ZD je podneskom od 11. kolovoza 2025. svojim punomoćnicima imenovala odvjetnike Boška Šiljega, Nedjeljka Tutavca i Luku Šiljega te je istaknula kako ona ne vidi nikakvog razloga da kao stranka sudjeluje u ovom postupku, da ju je tužitelj naveo kao nasljednicu pok. TI i pok. ZI, a da ona ne zna zašto jer tužitelj u tom pravcu nije dostavio niti jedan dokaz. Istaknula je da ni ona ni njena prednica nisu nikada polagale niti ona polaže bilo kakva prava u svezi predmeta spora, dakle da nema pravni interes da sudjeluje u ovom postupku slijedom čega smatra da je njeno sudjelovanje u ovom parničnom postupku kao stranke samo formalne prirode.
Tuženica je na raspravi 19. prosinca 2025. putem punomoćnika uredno pozvana na raspravu zakazanu za 6. veljače 2026. na kojoj je sud izveo dokaz saslušanjem parničnih stranaka, no na isto nije pristupila niti je svoj izostanak opravdala.
8. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom spisa ovog suda P-1658/09 i P-827/11, rješenja o nasljeđivanju (list 8 - 10 spisa), posjedovnih listova (list 105, 103 i 114 spisa), zk izvadaka s lista 20 - 23 spisa, ugovora o kupoprodaji nekretnine s aneksom (list 33 - 36 spisa), izvoda iz popisa kat. čestica (list 37 i 38 spisa), dosudnice (list 49 spisa), povijesnog izvatka katastra sa popisom kat. čestica (lista 52 - 55 spisa), povijesnog zk izvatka (list 57 - 60 spisa), izvoda i katastarskog plana (list 79 i 80 spisa), zapisnika o očevidu, povijesnih zk izvadaka (list 89 - 94 spisa), nalaza i mišljenja vještaka (list 95 - 101 spisa), fotografije ( list 111 - 117 spisa), rješenja zbog ogluhe P- 63/13, dopune nalaza i mišljenja (list 128 - 132 spisa), potvrde PP Metković (list 141 spisa), kupoprodajne pogodbe (list 145 spisa), smrtnog lista (list 155 spisa) i rodnog list (list 156 spisa), potvrde PP Metković (list 159 spisa), izjave (list 160 - 164 spisa), rješenja o prekidu postupka posl.br. P-504/2018 (list 205 spisa), rješenja o nastavku postupka posl.br. Pup-640/19 i rješenja o ispravku posl. br. P-912/2019 (list 208-209 i 216-218 spisa), rješenja o prekidu postupka posl. br. P-912/2019 (list 219-221 spisa), rješenje o nastavku postupka posl.br. P-912/2019 (list 230-232 spisa), rješenje o nasljeđivanju posl.broj O-1862/18 iza pok. ED (list 233-234 spisa), rješenje o prekidu postupka posl.br. P-104/2022 (list 238-240 spisa), rješenja o nasljeđivanju iza pok. TI posl.br. O-260/22 i iza pok. ZI posl.br. O-26/23 (list 247-250 spisa), rješenja o nasljeđivanju iza pok. PD posl.br. O-189/23 (list 253-254 spisa), rješenje o prekidu i nastavku postupka posl.br. P-104/2022 (list 255257 spisa) pročitani su iskazi svjedoka VI, FI, CI ŽI, SI, ŠI, MI, ID (list 75-78 spisa), ČI, JI, ŠD i ĆI (list 149-151 spisa) saslušan je svjedok UI (list 277-278 spisa), tužitelj DD i tuženik 2. TD kao parnične stranke (list 278 -284 spisa).
9. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja da ga se utvrdi vlasnikom nekretnine zvane "Krčevina" označene kao dio kat. čest. [katastarska čestica] u površini od 1498 m², dio kat. čest. [katastarska čestica] u površini od 378 m², dio kat. čest. [katastarska čestica] u površini od 531 m², sve položene u k. o. [katastarska općina], koja je u nadopuni vještačkog nalaza stalnog sudskog vještaka geodete CD, dipl.ing. geodezije iz [adresa] od 4.veljače 2014. prikazana i označena geometrijskim likom te obilježena slovima kao u izreci presude.
10. Među strankama nije sporno da su tužitelj i tuženici, odnosno njihovi pravni prednici u zemljišniku i katastru u različitim omjerima upisani kao suvlasnici i suposjednici nekretnina koje su predmet spora.
11. Sporna je pasivna legitimacija tuženice 1. ZD te je li tužitelj u odnosu na tuženike mogao na temelju nasljeđivanja iza smrti svog oca ŽD, odnosno na temelju dosjelosti steći pravo vlasništva nekretnina opisanih u izreci presude.
12. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025 – dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.
13. Uvidom u spis ovog suda P-1658/09 utvrđeno je da su umješači ID i FD **.**.2009. ustali tužbom kojom kao tuženici nisu bili označeni niti tužitelj DD ni njegov pok. otac ŽD, a niti mnoge druge osobe popisane na listu 70 i 71 spisa (dakle dvije stranice upisanih suvlasnika) radi uknjižbe prava vlasništva nekretnina na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnine i aneksa od 11. veljače 2008. godine i 6. studenog 2009. godine te da su po prigovoru DD od 10. prosinca 2009. povukli tužbu u odnosu na nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i ishodili presudu za uknjižbu drugih nekretnina, ali ne i nekretnina koje su predmet ovog postupka.
14. Pregledom spisa ovog suda P-827/11 utvrđeno je da su umješači ID i FD **.**.2011. ponovno podnijeli tužbu radi uknjižbe prava vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojom ponovno nisu bili obuhvaćeni niti tužitelj DD ni njegov pok. otac ŽD te da su po prigovoru DD od 19. prosinca 2011. povukli tužbu.
15. Uvidom u rješenje O-338/76 od 25. veljače 1977. utvrđeno je da su na temelju Zakona o nasljeđivanju nasljednicima iza smrti HD pok. SD proglašeni AI, žena za 2/12, OD, sina za 3/12, DD, sina za 3/12, II, kći za 2/12, KI, unuka za 1/12, BI, unuk za 1/12.
16. Uvidom u Dosudnicu A 170/22 utvrđeno je da su nasljednicima iza smrti ŠD (tužiteljevog pradjeda) koji je umro u Borovcima 16. 11. 1922. proglašeni VI pok. ŠD za 3/8 (sin ostavitelja, pok. ŠD), ĆD ud. SD za 3/8 (kći ostavitelja, pok. ŠD) i ČD ud. ŠD za 2/8 (supruga ostavitelja, pok. ŠD), a kao imovina se navode nekretnine u ZU 277, ZU 279 i ZU 299 k. o. [katastarska općina] u kojima su upisane sporne nekretnine.
17. Pregledom Dosudnice A 32/27 iza smrti ČD ud. D koja je umrla **.**.1927. utvrđeno je da su njeni nasljednici RI za 2/4 (RI je pravni prednik ovih tuženika, a stric tužiteljeve bake ĆD ud. SD) , ĆD ud. SD za 1/4 (je majka od tužiteljeva oca pok. ŽD, tj. tužiteljeva baka po njegovom ocu) I ŽD VI pok. ŠD za 1/4 (je brat od ŽD ĆD ud. SD, majke od tužiteljeva pok. oca), a kao imovina se navode i nekretnine u ZU 300, ZU 277, ZU 279 i ZU 299 k. o. [katastarska općina], u kojima su upisane sporne nekretnine.
18. Pregledom posjedovnih listova 105 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su kao posjednici dijela nekretnine Krčevina - šuma i oranica upisane Rastočić Stana i Rastočić Kata. U posjedovnom listu broj 103 k. o. [katastarska općina] posjed dijela iste nekretnine upisan je na ime DI pok. Z, a u posjedovnom listu broj 114 k. o. [katastarska općina] dio predmetnih nekretnina upisan je na ime NI i LI pok. HD, OI, LD i ND.
19. Uvidom u izvod iz popisa katastarskih čestica utvrđeno je da se kao posjednici istih vode i obitelji NI, obitelji TD, RD, ND, a među ostalima i BD te OD pok. HD.
20. Uvidom u povijesni slijed posjeda za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da se kao posjednici istih vode DI, JD, ŽD te da nije bilo promjena do 1978. godine kada dio posjeda Šiljeg Jele prelazi na Rastočić Stanu i Katu za po 1/2, a iza HD prelazi na NI, GI i druge.
21. Uvidom u zk. izvatke za čes. zem. 2489/1, 2490/2, 2500 te 2516/9 k. o. [katastarska općina] i povijesni zk. Izvadak za sporne čestice utvrđeno je da se kao suvlasnici predmetnih nekretnina gotovo isključivo vode članovi obitelji GI i to: GI ĆD ud. SD (tužiteljeva baka, majka od tužiteljevog oca HD)
Šiljeg ods. VI pok. ŠD (brat od tužiteljeve bake ĆD u [adresa]), V Jela 2. Mije (rodica od tužiteljeve bake ĆD), GI JD ud. UD (strina od tužiteljeve bake ĆD), ĐD pok. UD (rodak od tužiteljeve bake), PI pok. UD (rodak od tužiteljeve bake), EI pok. UD (rodica od tužiteljeve bake, tuženica pod 6 tužbe), ĐI. UD (rodica od od tužiteljeve bake, a prednica tuženika od 7 do 9 tužbe) CI pok. UD (rođak od tužiteljeve bake) kako to u tužbi objašnjava tužitelj.
22. Pregledom ugovora o kupoprodaji nekretnina zaključenog između EI i TD kao prodavatelja te ID i FD, kao kupaca, utvrđeno je da prodavatelji prodaju veliki broj čestica u pisanih u k. o. [katastarska općina] površine 44.188 m², iako se pored brojnih navedenih nekretnina vode i nekretnine koje bi imale biti upisane u k. o. [katastarska općina], a dijelom je navedena kupoprodaja ispravljena aneksom ugovora o kupoprodaji od 16. studenog 2009. godine.
23. Pregledom Dosudnice O-80/34 iza smrti RI pok. MD predmetne nekretnine u dijelu pripadaju JD ud. Tome o kojem slijedu nasljedstva je već navedeno u prije opisanim rješenjima o nasljeđivanju, a kao nasljednici navedeni su mldb. F, mldb. ĐD, mldb. C, mldb. ĐI, mldb. CI, svi pok. UD za po 3/24 dijela.
24. Iz zapisnika o očevidu na licu mjesta od 7. prosinca 2012. proizlazi kako je sud neposrednim opažanjem utvrdio da se sporna nekretnina nalazi cca 50 m sjeverno od glavne ceste preko puta zaseoka "Šiljezi". Nekretnina u naravi predstavlja jednu jedinstvenu cjelinu nevezanu za granicu čestica iz katastarskog operata, s tim da je u cijelom svom opsegu omeđena suhozidom, izuzev što je prema posjedu DK ravni suhozid, djelom urušen, međutim vidljivi su ostaci temelja istog. Gotovo cjelokupna nekretnina u naravi predstavlja kosanicu, tj. vidljivo je da u odnosu na okolna zemljišta nema nikakvog samoniklog divljeg bilja – makije, osim što se mjestimično vide ostaci kamenih gromača tj. nakupljenih kamenih gomila nastalih sakupljanjem okolnih kamenja. Djelomično na samoj nekretnini, a uglavnom uz međašne zidove utvrđuje se da su i u momentu očevida na terenu ostaci sječenih hrastova (dubova), a nadalje uz među ŠD vidljivi su ostaci kruške i trešnje na kojima se utvrđuju ostaci cijepljenja. Cjelokupna nekretnina u naravi je prohodna i razlikuje se od okolnog neobrađenog zemljišta, a predstavlja nekretninu u naravi između vrta i oranice, a pogotovo zato što je u istom nivou.
25. Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka utvrđeno je da se sporna nekretnina sastoji od dijela čes. zem. 2489/1 površine 3629 m², dijela čes. zem. 3490/2 površine 637 m², dijela čes. zem. 2516/9 površine 1389 m² sve k. o. [katastarska općina], a na skici lica mjesta brojevima od 1 do 43 označen je pokazani posjed sa svim oznakama suhozida na međama.
26. U dopuni nalaza i mišljenja vještak je predmetne nekretnine označio drugim oznakama te označio likove radi izračuna površine, nakon čega je punomoćnik tužitelja uredio tužbeni zahtjev kao u izreci presude.
27. Fotografije lica mjesta s lista 101 spisa prikazuju i označeni suhozid i dio nekretnine koja je u naravi pašnjak sa gromačama kamena i dijelom samoniklog drveća.
28. Tuženici od 6 do 9 su u spis dostavili fotografije koje za razliku od fotografija snimljenih prilikom očevida ukazuju uglavnom zaraslo zemljište samoniklim biljem, no iz navedenih fotografija nije vidljiva oznaka lokacije koja je snimljena, pa te fotografije nije moguće dovesti u vezu s predmetom spora, posebno kada se ima u vidu iskaz tuženika TD koji je naveo da je fotografije snimila FD, a iz Ugovora o kupoprodaji je vidljivo da je ista od njega i njegove tete HI sa suprugom kupila niz nekretnina u k. o. [katastarska općina] čija se površina mjeri u tisućama m².
29. Uvidom u rješenje zbog ogluhe P-63/13 ovog suda, utvrđeno je da su umješači FD i ID tužili DD zbog smetanje posjeda sječom raslinja na kat. čest. u k. o. [katastarska općina], dok se predmetne nekretnine nalaze u k. o. [katastarska općina], pa se navedena presuda ne može dovesti u vezu s predmetom spora.
30. Pregledom Kupoprodajne pogodbe od **.**.1922. ĆD prodaje, a UD pok. MD kupuje dio u nasljedstvu MD njegove žene Ž i kćeri AI, međutim u istoj pogodbi se ne navode pojedinačne nekretnine. Punomoćnik tužitelja u svom očitovanju (list 152-154 spisa) precizno navodi o zamjeni imena jer ĆD nije tužiteljeva njegova baka već je ista bila ĆD ud. SD za što kao dokaz prilaže smrtni list ĆD te rodni list ŽD.
31. Svjedok VI je iskazao da mu je poznato gdje se nalaze sporne nekretnine jer iste graniče sa njegovom nekretninom preko ulice. Nekretnine su ozidane suhozidom, prije dok je tužiteljev otac bio živ nekretnine su obrađivane, sadio se duhan, a koliko zna u posljednje vrijeme su neobrađene i zapuštene. Nikada nije vidio S, tj. njihove majke EI i ĐI koje su rođene VI da bi ikada dolazile bilo što raditi na tim nekretninama, a koliko zna one nisu imale niti u blizini nekretnina. Odgovarajući na pitanja navodi da tužitelj sada nekretnine koristi za sječu drveta za ogrjev. Da je tužitelj preko oca nasljedio te nekretnine od svoje bake ĆD, a koja je u srodstvu tj. prva rodica ĐI i HI. Zna za postupak oko ovih nekretnina te je i tada isticao da su ove nekretnine tužiteljeve. Tužba gdje je on bio tuženik nije zanimala jer se nije radilo o njegovim interesima te nije reagirao na tužbu. Pok. ĆD bila supruga pok. SD. Ne može izjasniti o površinama ali zna da je dio zemlje bio zasađen duhanom, dok je drugi dio bilo šuma i pašnjak, a ne može se izjasniti točno kolika je površina, ali nekoliko tisuća metara kvadratnih. Po njegovom sjećanju da je sadnja duhana prestala preseljenjem obitelji SD na Glibušu negdje početkom 60-ih godina, pa je tako i tužiteljev otac sa obitelji preselio. Šuma je u naravi od graba, jasena, nešto smreke. Navodi da osobno LI nije viđao međutim ima saznanja od drugih ljudi da je LI svake godine sjekao drva, a šuma se sama obnavlja.
32. Svjedok FI pok. FI iskazao je identično kao i prije saslušani svjedok VI. Nadalje je izjavio da je predmetna nekretnina bila vlasništvo ĆD, tužiteljeve bake. Sporna se nekretnina prije obrađivala, a nakon preseljenja se prestala obrađivati. Prije je viđao Dušanova oca u obradi ovih nekretnina i sječi drveta, ali od 1956. godine više nije išao gore. Navodi da AD i EI rođ. ĆD na ovu zemlju nisu dolazile, ali su one imale okolo dosta svog imanja, tj. one su imale druge ograde, a ne ovu. Ne zna sigurno tko kupi drva, ali osobno zna da LI svoju kuću grije na drva. Da se prije obrađivalo nekih 500 – 600 kvadrata, a možda i više, a ostalo je bila šuma i pašnjak za koju ne zna površinu, ali sve je ograđeno suhozidom, a on ne zna tko je suhozid gradio jer je to rađeno u davnini. Postojala je velika ograda od koje je pola bilo Dušanovih prednika, a pola Š, koje je naslijedio MI i drugi.
33. Svjedok CI pok. FI, u svom iskazu navodi da zna gdje se nalazi predmetna nekretnina jer iznad iste ima svoju nekretninu. Ista se prije obrađivala, a kako se iseljavalo tako je prestalo obrađivanje, međutim kosila se trava, sjekla drva, a viđao je tužitelja da kosi travu. Ova nekretnina je cjelokupna odijeljena suhozidom od davnina, a na predmetnoj nekretnini nije nikada viđao EI i AD. Odgovarajući na pitanja navodi da je ova nekretnina dio koju je dobila tužiteljeva baka, a EI i AD rođene CI, kćerke drugog brata UD, su dobile nekretnine, ali ne u samoj neposrednoj blizini ovoga, ali imaju u blizini puno zemlje. Dušanov otac se sa EI i AD nikada nije sporio oko ove nekretnine. Tužitelj nakon očeve smrti na ovoj nekretnini kosi travu i sječe drva a to je on vidio. LI kosi travu svake godine, a on to zna jer prolazi pored Dušanove zemlje i zajedno idu. Kosi se brdska trava, a on ne zna točno koliko LI kosi i da li ima stoke. Od šume postoji jasen, smreka, grab ali da se to teško obnavlja. Misli da ima i 1000 m².
34. Svjedok ŽI pok. VI u svom iskazu navodi da otkada zna za sebe ova zemlja Krčevina se zvala "strinkina", tj. strine tužiteljeve bake ĆD koju je naslijedio njen sin ŽD. U davnini po priči zna da je tu bio vinograd, a otkada on zna za sebe dio u sredini se obrađivao, sadio duhanom ili sijala sočivica, a okolo je bila šuma. Zna da je 1973. godine, kada je Dušanov otac umro, kosio travu jer mu je Dušanova majka dala da kosi, a sjeća se da je bilo i trešanja.
Odgovarajući na pitanja navodi da nikada nije viđao EI i AD na toj nekretnini. On ne zna tko je prvi susjed jer on u toj zajednici nema zemlje niti dodira. Osobno ne zna gdje sada LI kupi drva. Dio zemlje je obradiv tako da je on čak agrijom kosio travu, postoje "grudine" skupine kamena, a šuma je bila sa desne strne od ulaza, oko radne zemlje. Misli da je bilo više obradivog zemljišta nego šume, a ne može se izjasniti kolika je površina.
35. Svjedok SI pok. MI u svom iskazu navodi da zna gdje se nalazi sporna nekretnina jer je u tužiteljeva oca pok. HD negdje 1957. i 1958. godine kopao zemlju za sadnju duhana, a poslije toga 3–4 godine je kosio travu po Dušanovom odobrenju. Nekretnina je omeđena sa svih strana suhozidom. Nikada nije čuo da bi BD ili AD polagale pravo na ovu zemlju jer je njemu odobrenje davao LI.
Odgovarajući na pitanja izjavljuje je čuo da je ID kupio od BD zemlju ali ne zna koju. Iza očeve smrti da je LI kosio travu i kupio drva, a nakon toga je njemu dao da kosi travu. Da je on kosio travu do unazad 3 godine, a ne zna nakon toga da li je tko više kosio travu. BD i AD su kćeri pok. UD. Da je na toj nekretnini bilo divljih krušaka i rašeljaka, tj. za navrćanje trešanja.
36. Svjedok ŠI pok. VD navodi da zna gdje se nalazi nekretnina zv. Krčevina jer je u zadnje vrijeme, tj. prije 7–8 godina po zamolbi AD i njenog sina VD išao pilati drva.
Odgovarajući na pitanja navodi da je jedne prilike AD pokazivala LI gdje su njegove ograde, ali ne može reći da li je tu riječ o ovoj spornoj ogradi. Da je LI jednom bio kad su oni pilali drva, ali ne zna da li je to bilo na ovoj spornoj ogradi. LI nije te prilike ništa branio, a misli da je ta zemlja bila ograđena suhozidom. Navodi da je i prije i poslije rata više puta dolazio za [adresa] pilati drva, a nekretnina je bila sva zapuštena. Nekretnina gdje su pilali drva bila je zarasla i nije bilo obradivog zemljišta, a ne zna da li se mogla kositi trava. Zemlje gdje je sjekao drva nitko nije radio i bilo je zapušteno. Jedna nekretnina je bila kuća, ali da su oni išli i sa lijeve i desne strane ceste.
37. Svjedok MI pok. M navodi da zna gdje se nalazi predmetna nekretnina jer je jedne prilike BD pokazivala gdje je čije, međutim njega nije zanimalo, jedno zna da je BD rekla da je prva ograda Č, a druga BD, on to nije gledao dok su oni pričali.
Odgovarajući na pitanja navodi da on nije viđao nikoga na toj nekretnini jer kada bi on dolazio nije nikoga bilo, a niti je on vodio računa o toj zemlji, a ne zna da li je itko dolazio. Njegova je zemlja sa druge strane ceste u odnosu na ove nekretnine. Njegova majka je od UD, u " [adresa] imaju kuću i on dolazi od 10–te godine tamo. Nikada na spornoj nekretnini nije viđao nikoga, niti ga je to interesiralo.
38. Svjedok – umješač na strani tuženika ID pok. ŠD navodi da su on i njegova žena od HI i nasljednika pok. AD kupili nekretnine u [adresa], te ih je BD na licu mjesta upoznala sa svim nekretninama. Sve ove nekretnine su bile zapuštene, zarasle u draču, sa ponekim stablom graba ili jasena. Sporne nekretnine su omeđene suhozidom, a na dijelu njih ima pravo vlasništva LI, a dio da su oni kupili od BD, tj. drugi dio je bio vlasništvo HI. Odgovarajući na pitanja navodi da LI ima jedan mali dio na početku nekih 200 m², a ostalo je bilo HI. Da je BD prilikom prodaje izjavila da nitko nije obrađivao, niti je ona davala ikom pravo da radi što na zemlji, a ne zna da li je Dušanov otac davao kome odobrenja. Prilikom prodaje LI je postavljao BD u selu pitanja šta je sve prodala nakon što su obilazili zemljišta, nije bilo spora, a LI je osporavao uknjižbu da on treba imat više zemlje tu. Prilikom uknjižbe LI je odustao bacivši papire jer mu je odvjetnik rekao da ima nešto malo. Prilikom kupoprodaje je provjerio zemljišnoknjižno i katastarsko stanje te je nakon toga sklopljen ugovor, plaćena kupovina te porez na promet. Odustao je privremeno od uknjižbe ovih čestica jer je bio spor kako bi mogao sve druge provesti i uknjižiti. Drugu tužbu za uknjižbu je povukao obzirom da će se zemljište knjižiti putem institucija, tj. vjerojatno obnovom zemljišne knjige. BD mu je pokazala gdje je Dušanov dio, da je isti ispočetka tj. prema cesti. Tužbom je želio uknjižiti samo dio koji pripada njemu. Drugi put da nije tužio LI, jer traži svoj dio. Otkada je on kupio ovu zemlju niti on, niti bilo tko drugi išta radi. Zemljište je bilo zapušteno, suha trava, a nije se moglo kositi agrijom.
39. Svjedok ČI pok. D u svom iskazu navodi da ne zna gdje se nalazi zemlja zv. Krčevina, niti je ikada bio na toj zemlji, niti ima bilo kakvih saznanja o tome tko je vlasnik predmetne nekretnine.
Odgovarajući na pitanja izjavljuje da on ne zna točno da li su J vlasnici nekretnina u [adresa] ali pretpostavlja da imaju zemlje jer je 1989. i 1990. godine sa kamionom koji je bio na glavnoj cesti vozio drva za [adresa], a koja drva su oni donosili iz šume, a ne zna od kuda su dovozili, jer je bio na kamionu.
40. Svjedok JI pok. D navodi da zna gdje se nalazi zemlja zv. Krčevina jer je sigurno 10-15 godina vozio drva TD a drva su krcali sa zemlje, a da je on sa obje strane tovario, a zemlja gdje je tovario drva nalazi se nekih 50 m od glavnog puta. Drva je vozio za [adresa], ne zna točno čija je zemlja, ali nitko nikada nije stvarao probleme prilikom odvoza drva. Zemlja je u naravi šuma. Da je prilikom utovara na lice mjesta vozio unaprijed a vraćao se unatrag nakon utovara drva. Prosječno bi odvozio 5-6 metara kubičnih koje bi pripremio TD, a drva su već bila pripremljena unaprijed za utovar. Drva je vozio i u prošloj državi, tj. za vrijeme Jugoslavije i nakon odcjepljenja u sadašnjoj Republici Hrvatskoj. Da nikada nitko nije ometao utovar drva, jer da je ometao on ne bi išao.
41. Svjedok ŠD pok. ĐD u svom iskazu navodi da je njegov otac imao, a sada on ima zemlju zv. Krčevinu, koja je odmah susjedna zemlja i međaši sa spornom zemljom DD odnosno prije njegova oca kojega su zvali Ć. Navedenu zemlju prednik tužitelja dobio je od babe ĆD kao miraz, a ne može se izjasniti kako je bilo ime ocu te ĆD.
Odgovarajući na pitanja izjavljuje da je na navedenoj zemlji viđao samo babu ĆD, nakon toga ŽD zv. Ć, a u svom životu nikada nikoga nije viđao niti od TD niti od babe U. Sporna zemlja se samo u jednom dijelu obrađivala i to sadio se duhan a veći dio je bio ledina i šuma. Nikada nije viđao S da odvoze drva sa te nekretnine. Oduvijek dolazi, pa i sada 2 do 3 puta tjedno u ŽD i zna da se do ove zemlje nije moglo doći vozilom odnosno moglo se doći preko tuđe zemlje. Njegova je zemlja prema zapadu a ova sporna prema istoku. Tužitelj obrađuje dio zemlje, da je sadio voćke, a osim tužitelja nije viđao nikoga drugoga. Zemljište tužitelja je možda veličine 5000-6000 m², a ograđena je zidom. Šuma koja se nalazi u biti je samonikla šuma. Da je obrađivanje dijela zemlje LI obavljao do prije oko 10- ak godina kada su posađene voćke, od kojih neke jesu još žive a neke su se osušile. Rastočići imaju zemlju ali na suprotnoj strani od njegove zemlje još prema zapadu oko 50 metara i tu zemlju su koristili za sječu šume, a imaju neke ledine koje nisu nikada obrađivali koliko se on sjeća. Suhozidi su rađeni prije nego on zna za sebe, a između njega i LI je bio suhozid, a u drugom dijelu ograda od žice i drvenih kolaca.
42. Svjedok ĆI pok. HD u svom iskazu navodi da je počeo učiti kovački zanat 1953. godine i zna da je tada ovu zemlju Krčevinu koja se nalazi preko puta njegove kuće obrađivao tužiteljev otac a nakon smrti LI je sadio neke voćke i kosio travu, te je obrađivao, nabacivao zemlju.
Odgovarajući na pitanja izjavljuje da zemlju Krčevinu [adresa] nikada nisu obrađivali. Ne zna UD pok. MD, a misli da je on bio otac čije su se kćeri udale za S. Da na ovoj zemlji nema drva za odvoz niti je ikada viđao bilo koga da sa te zemlje odvozi drva, ali viđao je da su se odvozila drva ali više prema selu, i to oko 200 m oko ove sporne zemlje. Nikada nije čuo da postoji spor niti da bi se ova zemlja smatrala zemljom TD, tj. ocu tužitelja nikada nitko nije osporavao korištenje ove zemlje. Na ovoj nekretnini da se jedne godine sadila pšenica, a jedne godine duhan a posljednje vrijeme LI kosi travu a J nisu tu dolazili a niti su ni svoju zemlju kosili. Ne zna točno a misli da ova nekretnina ima oko 1000 m². Ne može izjasniti do kada se ova nekretnina obrađivala, a on je 1955. godine je prešao živjeti u [adresa], ali bi dolazio puno puta u [adresa]. Susjednu zemlju ima svjedok koji je prije njega saslušan ŠD, odnosno njegov otac a prema cesti je imao DI, dok je dalje od ceste državno. Zemlje su izvana ograđene, a iznutra djelomično suhozidom. U [adresa] vratio 1974. godine te da je od tada viđao na ovoj zemlji LI i njegova oca, S nije viđao.
43. Svjedok UI u svom iskazu navodi da je godinama prijatelj s DD, u vrijeme kada je imao automobil, a LI ga nije imao, a radio se o periodu od 1989. do 1993. da mu je pomogao kositi travu kojom je LI hranio svoje koze i pilati drva u [adresa] koje su prevozili njegovim automobilom. Odgovarajući na pitanja izjavljuje da se u pogledu lokacije o kojoj govori radi o nekretnini koja se nalazi s desne strane od Šiljegove lokve, a koja je ograđena suhozidom. Do sporne nekretnine je dolazio Renaultom 4 koji je mogao proći, veći automobil, kao kamion tuda ne može proći. On i LI su 1989. napravili put da mogu doći na tu nekretninu automobilom, radi se o relativno ravnom terenu, tu je bio jedan badem, podzide, grudina. Na poseban upit pun. tužitelja što podrazumijeva pod grudinom, svjedok odgovara da se radi o nakupini kamenja koja su skupljena na jedno mjesto prilikom čišćenja zemljišta. Na spornoj nekretnini nikada nisu zatekli neke druge osobe, a s lijeve strane je nekretninu imao pok. CI .Nikada nije čuo da bi obitelj TD u vezi sporne nekretnine vodila postupak protiv DD osporavajući mu pravo vlasništva. Travu su kosili jednom godišnje, dvije – tri tisuće kvadrata, parcela je u komadu, misli da nije omeđena sa svih strana, od [adresa] je omeđena, a od Bijače nije siguran. Iza 1993. nije išao na spornu nekretninu, a na istoj je osim trave bilo šume, većinom grab i hrast. Nije bilo nekretnina, misli da ne postoji međa između CI i parcele koju je on kosio, sporna nekretnina je od glavnog puta koji prolazi kroz [adresa] udaljena 200-300 metara, a između puta i sporne parcele se nalazi šuma. To je starina LI i njegova brata, a ne zna kako se LI dogovorio s bratom.
44. Tužitelj DD u svom iskazu je naveo da odgovorno tvrdi da je zemlja zv. Krečevina njegova i njegovih predaka više od 78 godina. Sve počinje davne 1922. kada umire njegov pradjed ŠD pok. MD i svoju imovinu ostavlja svojoj kćeri ĆD. SD 3/8, sinu VI, odsutnom u Americi 3/8, svojoj ženi ČD rođ. H 2/8. Godine 1927. umire prabaka ČD te svoju imovinu ostavlja kćeri ĆD ¼, odsutnom sinu VI 1/4 te djeveru UD 1/8. Od tada nastaju svi problemi jer je RI povratnik iz [adresa] moćan i imućan čovjek prepisavši sebi 1/8 koju mu je ostavila njegova prabaka ČD, prepisao i mnoge druge dijelove njegove bake i njegovog brata. To se ništa nije znalo do 1934. kada RI umire i tada saznaje to njegova baka, piše bratu VI u [adresa], odnosno pisao je Dušanov otac jer je baka bila nepismena, a brat VI je moli da porazgovara sa udovicom pok. DDJ. Baka je zove na razgovor, na što ona ostaje gluha. Tada A umiru 2 mlada sina zaredom, treći sin C odlazi u hrvatsku vojsku iz koje se nikada nije vratio, zadnji put viđen početkom 1945., u Zagrebu. JD naravno shrvana bolom zbog svoje djece poziva Dušanovu baku na razgovor i nudi joj dio zemlje na povratak jer je znala za muževu nepravdu koju je učinio te joj daje samo dio zemlje tzv. "Krčevine". Baka mlada udovica sa dvoje nejake djece to prihvaća jer joj je to bio jedan od izvora prihoda za prehranjivanje. Otac piše ujaku VI u [adresa] što se desilo, on nakon par godina odgovara da se nikada neće vratiti jer je od strica UD prevaren na način što je slao novac iz [adresa] da stric kupuje zemlje što je ovaj pisao sve na svoje ime, kao i zemlju gdje sada žive [adresa], kada su J počeli praviti kuću 60-tih godina Dušanov otac ide pitati AD i HI rođ. JD gdje je njemu teren za kuću, one mu odgovaraju : "Rodijače šta hoćeš, naša majka ti je vratila "Krčevinu". Otac se vraća kući te kaže svojoj majci ĆD što su mu rekle te oboje zajedno plaču, on i danas gleda tu sliku u očima. Zemlju su obrađivali i nije ih nitko smetao, najprije baka ĆD koja umire 1969. iza nje otac ŽD koji umire 1976., iza toga on jer je živio s ocem, njegova obitelj je odlučila da on to naslijedi. Zemlju nisu prepisali na sebe jer su bili siromašni kao i mnogi ljudi ovog kraja. Sve je teklo u najboljem redu do 2008. kada saznaje od svojih suseljana da su J prodali zemlju svu u JD bračnom paru ID. Oni se žele uknjižiti, za svjedoke stavljao razno razne ljude koji nemaju nikakve veze sa selom, a njega i njegove obitelji nigdje, iako su mrgindžije još na tri mjesta. On je napravio prigovor, a oni povukli tužbu. Nakon godinu dana ponovno uredi drugu tužbu sa drugim svjedocima, on i to saznaje preko tih svjedoka, napravi prigovor, oni povlače tužbu. Vidjevši da će biti izigran kao i prije 78 godina tuži obitelj HI. Tražio je da se izuzme samo zemlja Krčevina jer je tako pristala njegova baka, a danas mu je žao što nije tužio sve na 45 000 m², koje su prodali I. Svi stariji ljudi iz sela su se ponudili za svjedoke, on nije uzimao rodbinu, samo najstarije suseljane 75-80 godina koji su dali svoje iskaze, od kojih nažalost danas većina nije živa. Kada su bili na licu mjesta sa vještakom tuženik i njihovi zastupnici nisu došli na lice mjesta iako su bili uredno obaviješteni. Oni donose navodne slike s lica mjesta koje su lažne jer se u to vrijem gradio auto put i sve je brdo bilo isto, a on prilaže slike samo od sudskog vještaka. Donose kupoprodajni ugovor koji je sklopljen 1922. između ĆD i žele prikazati kao ĆD ud. Ilije sa potpisom ĆD, a već je izjavio da je njegova baka bila nepismena te se potpisivala otiskom prsta. Svi znaju da je zemlja Krčevina bila njegove bake ĆD zv. " K", valjda asocijacija na strica UD te poslije njegovog oca ŽD zv. " B" te sada njegova. Nada se da će i zauvijek ostati njegova. Odgovarajući na pitanja izjavljuje da je Toma Šiljeg 1922. navodno kupio predmetnu nekretninu od ĆD ud. UI, kako je to navedeno u ugovoru, a ona je bila sestra UD i HK. Nakon započinjanja ovog postupka dobio je 2012. od suda tužbu radi smetanja posjeda na česticama istog broja ali u k. o. [katastarska općina] s kojima on nema nikakve veze jer u k. o. [katastarska općina] ni on ni njegovi preci nemaju nikakve imovine te se na takvu tužbu oglušio, a protivna strana je tu odluku prilagala kao dokaz u ovom predmetu, na temelju te odluke nikada nije provedena ovrha jer on nema imovine u k. o. [katastarska općina]. Na nekretnini koja je predmet spora je od 1947. baka ĆD ud. SD na obradivom dijelu zemlje sadila bob, krumpir i sočivicu da bi prehranila svoje dvoje mldb. djece, njegovog oca LI i njegovu sestru ZK. Iza bakine smrti 1969. nekretnina je pripala njegovom ocu LI koji je najviše sadio duhan, jer se duhan prodavao i od toga se živjelo. On je tada imao 14 godina. Oko obradive zemlje je bila ledina – pašnjak na kojem su se čuvale ovce da bi se prodalo koje janje za preživjeti, čuvali su ih on i baka. Iza očeve smrti 1976. on nastavlja raditi, odnosno kositi travu jer je držao koze, kada mu je žena 1997. nastradala više nije držao koze, kosidbu je dao ŽI pok. VI, a poslije SI pok. TD. Nikada mu se nisu žalili da bi ih netko ometao, a naročito obitelj HI. Od trenutka smrti njegove bake nikada tetka ZK od kada se udala 1948. u Vid nije tražila niti bila na toj zemlji zv. Krčevina niti je sa svojim bratom, odnosno njegovim ocem u pogledu suvlasništva predmetne nekretnine vodila bilo kakav spor u pogledu te nekretnine. Na poseban upit svog punomoćnika je li mu otac ikad rekao da bi bilo tko od tuženika ili njihovih pravnih prednika od 1948. godine osporavao posjed ili vlasništvo na predmetnoj nekretnini, tužitelj odgovara da se o prevari strica UD prema baki često pričalo u kući, čak su njegove sestre pok. LD i FD za bakina života baki dva tri puta godišnje morale čitati zadnje pismo njenog brata VI. Nikada nitko od tuženika ili njihovih pravnih prednika od 1948. godine nije osporavao posjed ili vlasništvo na predmetnoj nekretnini, s ZK je bio bolji nego sa BD, kada bi prolazio kraj njihovih kuća uredno su ga pozdravljale. Grudina koju je spomenuo svjedok UI je hrpa kamenja koja je nastala kada su stari čistili tlo radi obrade, on ne zna tko je to čistio. Fotografije koje su tuženici dostavili u spis se ne donose na predmet spora jer je sporne nekretnina sa tri strane omeđene suhozidom, a sa četvrte strane je bila bodljikava žica između njega i ŠD pok. R. S istočne strane međaš je VI. N, s južne GD. L, sa zapadne ŠD pok. R i sa sjevera RH. Do predmetne nekretnine se do 1965. dolazilo s južne strane, s Belegijine zemlje, a 1965. su nadcestari mljeli kamenja i probili novi makadamski put kojim je mogao doći kamion skoro 30 metara do njegove nekretnine, a on je kasnije poravnao i taj preostali dio da se malim automobilom može doći do ledine. Taj novi probijeni put je najviše održavao pok.CI, a tim da nije održavao dio kojeg je ona poravnao jer je Vinkina zemlja s druge strane puta.Na poseban upit svog punomoćnika je li ikada vidio da bi na predmetnoj nekretnini netko od svjedoka koji su u ovom postupku predloženi od strane tuženika kao i samih tuženika bilo što radio, tužitelj odgovara se Krčevina nalazi s desne strane glavnog puta prema Vrgorcu te tu nikad nije vidio nikoga od navedenih. Viđao je TK i JI s lijeve strane glavnog puta prema Vrgorcu kako tovare drva, a tu su AD i BD imale veliku nekretninu. Nikada nitko osim njega i njegovih predaka, oca LI i bake ĆD na predmetnoj parceli pilali d rva i bilo što radili. Njegovog oca LI su naslijedili brat OD, sestra VK i djeca pok. sestre HDJ rođ. RD i RD koji su se sporne nekretnine odrekli u njegovu korist, što su dostavili i sudu u obliku izjava. On je s njima postigao Sporazum u vezi predmetne nekretnine. Ima rješenje o nasljeđivanju računajući i prednike koje je danas spomenuo u kojem se spominju parcele koje utužuje iz kojih bi proizlazilo ovo što je danas naveo po pitanju slijeda nasljedstva. O razvrgnuću suvlasništva između njegovog brata, sestre i nećaka postoje njihove izjave u spisu. BD i AD potječu iz obitelji UD, one su kćeri pok. UD, a njegova baka ĆD i njen brat VI su djeca pok. ŠD, koji je bio brat UD. Oni su imali i trećeg brata ŠD i sestru ĆD, svi su bili djeca pok. MD. Na poseban upit punomoćnika tuženika postoji li bilo kakva pisana isprava da su navedene osobe izvršile podjelu nekretnina iz koje bi proizlazio da bi njegovoj grani obitelji pripale nekretnine koje su predmet spora, tužitelj odgovara da on na toj nekretnini polaže većinsko pravo iza smrti njegove bake i njenog brata VI, a svoj dio je vratila JD njegovoj baki jer je njen muž sve ostalo vlasništvo moje bake ĆD i VI prepisao na sebe. Da bi zadovoljili pravdu dali su joj 1600 m2, a uzeli 40 000.
45. Tuženik TD u svom iskazu je naveo da je AD njegova majka koja je umrla **.**.2002. a naslijedili su ju on, njegov brat VD AD i pok. PD i pok. sestrom ED, a njih su naslijedili on i brat VD. BD je njegova tetka koja je umrla 2016. Iza nje su ostali nasljednici ZI i TI koji su također preminuli, a iza njih je kao nasljednica ostala ZD. Na temelju rješenja o nasljeđivanju iza majke sporne nekretnine su pripale njemu te su on i tetka BD 2008. godine istu prodali FD i FK. Njega je 2012. na ulici prije tužbe sreo DD i pitao ga što nije prodao njemu, da bi mu svi O platili za tu zemlju. Njegova baba JD je živjela u [adresa] do 1968. kada je prešla živjeti s njim u kuću u [adresa], a do tada su na Krčevini njegova majka AD i baba JD sadile krumpire i djetelinu, a s pok. ocem i majkom je do 1999. povremeno kupio drva na toj zemlji, išao je možda 10-ak puta jer imaju i druge nekretnine na tom području, a zatim je tu zemlju I prodao 2008. nakon čega više nije ništa radio, ali je nakon što je primio tužbu 2012. išao na tu zemlju više puta. Odgovarajući na pitanja izjavljuje da su on i njegova obitelj u posjedu sporne nekretnine bili do prodaje, osim njegove babe JD, tetke BD i majke AD nitko drugi nije bio u posjedu sporne nekretnine. Poznaje osobno DD, on ima na Krčevini svoju nekretninu koja je odvojena od njegove. G je nakon prodaje I pokazao njima na terenu. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da opiše kako njegova nekretnina izgleda i imaju li zidovi između njegove i Dušanove nekretnine, tuženik odgovara da između njegove nekretnine i Dušanove nekretnine postoje zidovi, a da je njegova nekretnina pretežno šuma, davno se sadio ječam i djetelina. Međaši sporne nekretnine su [adresa] i [adresa] kojih ima više, jedan je i DD, ne zna sve međaše, ali zna što je njegovo. Nije pristupio na lice mjesta prilikom sudskog očevida jer nije bio obaviješten o očevidu. Fotografije s lica mjesta nakon očevida na licu mjesta je fotografije snimila FD, a u spis su dostavljene po punomoćniku. Dostavio je rješenje o nasljeđivanu iza smrti njegove pok. majke AD, poznavao je svoju baku JD. Na predmetnoj nekretnini nikada nije zatekao DD ili nekoga iz njegove obitelji, na predmetu spora nije zatekao nikoga da nešto radi. Baka JD je osim AD i P imala sinove CI, ĐD, M i kćer F, ali nitko osim AD i BD nije nadživio JD. Svi su bili braća i sestre njegove majke AD i tetke BD. Na poseban upit sutkinje može li na skici nalaza i mišljenja vještaka pokazati svoj posjed u odnosu na predmet spora, tuženik je izjavio da se ne može snaći na skici lica mjesta.
46. Sud je prihvatio kao istinite iskaze svjedoka VI, FI, CI, ŽI, SI, ŠD, ĆI i UI, kojim je u cijelosti potkrijepljen iskaz tužitelja DD, s obzirom na činjenicu da su ti iskazi međusobno podudarni, a svjedoci su jasno, određeno, životno i uvjerljivo iskazivali o posjedovanju sporne nekretnine od strane tužiteljeve bake ĆD, zatim tužiteljevog oca LI te zatim i samog tužitelja. Dobro im je poznato o čemu svjedoče jer imaju neposredna saznanja o predmetu spora, što je logično jer su svjedoci VI i ŠD međaši sporne nekretnine, svjedoci CI i ĆI imaju vlastite nekretnine u neposrednoj blizini, dok su svjedoci SI i ŽI sudjelovali u obrađivanju sporne nekretnine i to svjedok SI sadnjom duhana i košenjem zemlje, svjedok ŽI košenjem trave, a svjedok UI je tužitelju u razdoblju od 1989. do 1993. pomogao kositi travu kojom je LI hranio svoje koze i pilati drva u [adresa] koje su prevozili njegovim automobilom . Navedeni svjedoci, a radi se o osobama koje su u vrijeme davanja iskaza bili u dobi od 71 do 79 godina, su jasno iskazivali o tome da je predmetna nekretnina vlasništvo ĆD koju je njen sin ŽD, a nakon njega i tužitelj DD kontinuirano držao u posjedu i obrađivao je na način da je kosio travu, zasadio voćke te vršio sječu drva, na što ukazuje i stanje utvrđeno očevidom na licu mjesta.
47. Iz iskaza svjedoka CK koji je u vrijeme davanja iskaza bio u dobi od 50 godina proizlazi da nema saznanja o odlučnim činjenicama, jer svjedok navodi da je u "Krčevinama" po zamolbi AD i njenog sina VD išao pilati drva te da je jedne prilike AD pokazivala LI gdje su njegove ograde, ali ne može reći je li tu riječ o ovoj spornoj ogradi. Ni svjedok ČI nema saznanja o tome tko je vlasnik predmetne nekretnine, dok je svjedok JI zemlju "Krčevine" s koje je 10-15 godina tovario drva za TD identificirao na način da se ista nalazi 50 m od glavnog puta s tim da on ne zna čija je to zemlja, a radi se o šumi.
48. Iz iskaza tuženika TD proizlazi da su njegova baba JD koja je živjela u [adresa] do 1968. kada je prešla živjeti s njim u kuću u [adresa] i njegova majka AD sadile krumpire i djetelinu, a da je on s pok. ocem i majkom do 1999. povremeno kupio drva na toj zemlji, išao je možda 10-ak puta jer imaju i druge nekretnine na tom području, a zatim je tu zemlju I prodao 2008. nakon čega više nije ništa radio, ali je nakon što je primio tužbu 2012. išao na tu zemlju više puta. Tuženik nije spomenuo da bi za kupljenje drva na predmetnim nekretninama angažirao JI, koji je saslušan kao svjedok u ovom postupku.
49. Odredbom čl. 159. st. 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari, dok je odredbom st. 2. istog članka precizirano da stjecatelj vlasništva nekretnine mora tu nekretninu posjedovati deset godina ukoliko mu je samostalni posjed zakonit, istinit i pošten (kvalificirani posjed) odnosno sukladno odredbi st. 3. istog članka samostalni posjed mora trajati dvadeset godina ukoliko je samo pošten.
50. Prethodno navedenim dokazima izvedenim tijekom postupka sud je utvrdio:
- da se sporna nekretnina naziva "Krčevine" nalazi u katastarskoj općini [katastarska općina], a radi se o nekretnini koja se sastoji od dijela čest.zemlj. 2489/1u površini od 1498 m², dijela čest.zemlj. 2490/2 k.o. u površini od 378 m² i dijela čest. zemlj. 2516/9 u površini od 531 m², omeđenih suhozidom, što proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka mjernika;
- da su međaši sporne nekretnine s istočne strane VI, s južne GD ( ranije tuženik pod 5. u odnosu na kojeg je presuda ovog suda posl. broj P-94/12 od 17. ožujka 2015. postala pravomoćna), sa zapadne ŠD. R i sa sjevera RH, što proizlazi iz iskaza svjedoka VI, ŠD i iskaza tužitelja DD, dok tuženik TD izjavljuje da su međaši sporne nekretnine E i O kojih ima više, jedan je i DD, da ne zna sve međaše, ali zna što je njegovo;
- da se u ovoj pravnoj stvari očigledno radi o obiteljskom imanju DD od kojih su dio naslijedili tužitelj i njegovi preci, a dio BD i AD, da je posjed bar što se tiče ove nekretnine fizički odijeljen, što se zaključuje na temelju očevida kojim je utvrđeno da navedena nekretnina u naravi predstavlja jednu jedinstvenu cjelinu nevezanu za granicu čestica iz katastarskog operata, s tim da je u cijelom svom opsegu omeđena suhozidom, izuzev što je prema posjedu DK. OD ravni suhozid, djelom urušen, međutim vidljivi su ostaci temelja istog te iskazima svjedoka i priloženoj dokumentaciji, međutim očigledno cjelokupan posjed obitelji DD nije fizički podijeljen i kao takav uknjižen;
- da su tuženici TD i BD (čiji su nasljednici tuženici ZI i TI, a čija je nasljednica tuženica ZD) s umješačima ID i FD sklopili Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 11. veljače 2008. u kojem se navodi da istima prodaju niz nekretnina u k. o. [katastarska općina] ukupne površine od 44.188,00 m², a zatim su Aneksom Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 6. studenog 2009. utvrdili da se navedene nekretnine nalaze u k. o. [katastarska općina], a navedeni su i dijelovi spornih nekretnina;
- da su umješači ID i FD podnijeli tužbe od 18. rujna 2009. i 30. studenog 2011. na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnine od 11. veljače 2008. godin i aneksa od 6. studenog 2009. radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, između ostalih i nekretnina koje su ovdje predmet spora (kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) te da su po prigovorima DD obje tužbe u odnosu na ove nekretnine povukli;
- da gotovo cjelokupna nekretnina u naravi predstavlja kosanicu, u odnosu na okolna zemljišta na istoj nema nikakvog samoniklog divljeg bilja – makije, osim što se mjestimično vide ostaci kamenih gromača tj. nakupljenih kamenih gomila nastalih sakupljanjem okolnih kamenja o kojima su iskazivali svjedoci ŽI, UI, dok su uz međašne zidove u trenutku očevida na terenu zatečeni ostaci sječenih hrastova (dubova), a uz među ŠD p. R ostaci kruške i trešnje na kojima su utvrđeni ostaci cijepljenja. Cjelokupna nekretnina u naravi je prohodna i razlikuje se od okolnog neobrađenog zemljišta, a predstavlja nekretninu u naravi između vrta i oranice;
- da je tužiteljeva pok. baka ĆD koja je umrla 1969. obrađivala predmetne nekretnine, kako tužitelj tvrdi još od 1947. te da ih je nakon njene smrti 1969. sve do svoje smrti 1976. nastavio obrađivati njen sin ŽD, tužiteljev otac, a nakon njega tužitelj, što proizlazi iz iskaza svjedoka VI, FI, CI, ŽI, SI, ŠD i ĆI;
- kroz ovako dugo vrijeme dosjedanja od 1947. do 2012. (tj. do podnošenja tužbe), a s obzirom na održanu presumpciju poštenja posjeda, pravni prednici tužitelja, i sam tužitelj, ispunili su preduvjete za stjecanja vlasništva nekretnine temeljem zakona izvanrednom dosjelošću po više pravnih pravila i zakona koji su tijekom ovog vremena bili na snazi: Općeg građanskog zakonika (Justizgesetzsammlung 1/1811, na snazi u Kraljevinama Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji od 1. svibnja 1853., dalje: OGZ, primjenjuje se temeljem Zakona o načinu primjene mpravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941., "Narodne novine", broj: 73/91, od 1907. do 31. kolovoza 1980.), Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ", broj: 6/80, 36/90, "Narodne novine", broj: 53/91, dalje ZOVO, od 1. rujna 1980. do 31. prosinca 1996.) i ZV (od 1. siječnja 1996. do utuženja 2012.). Tužiteljeva baka ĆD kao istinit i pošten posjednik (budući da nije posjed predmetnih nekretnina stekla protupravno, silom, potajno ili prijevarom ni zlouporabom povjerenja te da se poštenje posjeda sukladno odredbi čl. 18. st. 5. ZV-a predmnijeva, a predmnijevalo se i po § 1477. OGZ, kao i po čl. 18. ZOVO) u razdoblju od 1947. do 1967. stekla dosjelošću vlasništvo spornih nekretnina čime je postala izvanknjižna vlasnica, da bi nakon njene smrti 1969. to vlasništvo i posjed stekao tužiteljev otac ŽD, a nakon njegove smrti 1976. nasljeđivanjem i podjelom s bratom, sestrom i nećacima tužitelj DD, pa kao takav ima pravo po čl. 130. st. 1. ZV-a zahtijevati uknjižbu tog svog vlasništva od tuženikâ kao pasivno legitimiranih osoba;
51. U skladu sa izraženim pravnim shvaćanjem VSRH u odluci Rev-x-1075/12, dopušten je i određen zahtjev vlasničke zaštite kojim se faktično odijeljeni dio precizno grafički individualizira prema skici lica mjesta, odnosno, skici vještaka mjernika, ali koji jasno određuje predmet vlasničke zaštite. Kod takvog pravomoćno prihvaćenog tužbenog zahtjeva, stjecatelj je ovlašten kasnije zahtijevati provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva. Prema tome, tužitelj može zahtijevati utvrđenje prava vlasništva dijela nekretnine koji je grafički individualiziran i prikazan na skici lica mjesta vještaka mjernika, s tim da je tužitelj ovlašten tek na temelju ove presude i prijavnog lista, nakon što se provede parcelacija predmetnog zemljišta, izvršiti upis svog prava vlasništva.
52. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP -a kojom je propisano da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka, dok je umješač na strani stranke koja je izgubila parnicu dužan je naknaditi troškove koje je uzrokovao svojim radnjama.
U ovoj pravnoj stvari umješač se nalazi na strani stranke koja je u cijelosti izgubila parnicu, ali iz stanja spisa ne proizlazi da je svojim radnjama prouzročio parnične troškove. Stoga umješač na strani one stranke koja je izgubila parnicu pravilnom primjenom materijalnog prava ne može biti obvezan na plaćanje parničnih troškova strani koja je u cijelosti uspjela u parnici (tužitelju). Ujedno valja naglasiti da tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom kao niti u tužbi nije potraživao da sud obveže umješača na snošenje parničnih troškova. (tako i Županijski sud u Zagrebu u rješenju poslovni broj: Gž R-857/2022-6 od 10. ožujka 2025.)
52.1. Tužitelju koji je u ovom postupku zastupan po odvjetniku je prema naznačenoj vrijednosti predmeta spora 397,10 eura (2.990,00 kn) priznat trošak zastupanja na jedanaest ročišta (22.5.2012. godine, 14.8.2012. godine, 26.10.2012.godine, 19.11.2012. godine, 7.12.2012.godine, 30.4.2013. godine, 8.7.2014. godine, 9.10.2014.godine, 3.2.2015. godine, 28.8.2018. godine i 6.2. 2026. godine) u iznosu od po 100,00 eura u skladu s odredbama Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023, 107/2025) u vezi s Tbr. 52. kojom je propisano da sud primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku kada odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, uzimajući u skladu s Tbr. 54. da je vrijednost boda 2,00 eura.
Za ročišta od 16.10.2025.godine i 19.12.2025.godine koja su odgođena prije početka raspravljanja tužitelju je u skladu s Tbr. Toč. 5. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023, 107/2025) priznato 25 % nagrade iz Tbr. 7. toč. 1., odnosno po 25,00 eura umjesto zatraženih po 50,00 eura.
Tužitelju je u skladu s Tbr. 8. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022, 126/2022, 138/2023) priznat trošak sastava obrazloženih podnesaka od 27.2.2012.godine, 1.10.2014.godine, 20.10.2014.godine i 17.11.2020.godine, dok mu nije priznat trošak sastava podneska od 8.7.2014.godine koji je predan na zapisnik na ročištu održanom 8.7. 2014., jer je isti nepotreban, a sve što je u njemu sadržano moglo je biti navedeno u zapisniku o glavnoj raspravi za koju mu je priznat trošak zastupanja.
Stoga ukupno priznat trošak zastupanja iznosi 1.600,00 eura na koji iznos je sukladno Tbr. 46. obračunat PDV od 25 % u iznosu od 400,00 eura.
Tužitelju je priznat trošak geodetskog vještačenja u iznosu od 464,53 eura (3.500,00 kn), nadopune geodetskog vještačenja u iznosu od 132,72 eura (1.000,00 kn) te trošak pristojbi na tužbu i presudu u iznosu od po 13,27 eura.
Dakle, trošak koji je priznat tužitelju iznosi 2.623,79 eura, dok je u više zatraženom iznos zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan.
53. Prema odredbi čl. 161. st. 1. ZPP-a suparničari podmiruju troškove na jednake dijelove slijedom čega je sud tuženicima ZD, TD i VD naložio da tužitelju na ime naknade parničnog troška tužitelju plate po 874,60 eura (ukupno 2.623,79 eura) zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom. Odredbom iz čl. 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 80/22) propisano je da se u članku 151. iza stavka 2. dodaje stavak 3. koji glasi: „parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka. O zateznim kamatama na iznos parničnih troškova sud odlučuje na zahtjev stranke.“
Naprijed navedena odredba zakona stupila je na snagu 19. srpnja 2022., a temeljem odredbe iz čl. 107. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama o parničnom postupku (Narodne novine broj 80/22) primjenjuje se na postupke pokrenute prije stupanja na snagu toga Zakona, dakle primjenjuje se i na ovaj postupak pa je tužitelju dosuđena i zatezna kamata od presuđenja na cjelokupni iznos troškova na temelju odredbe iz čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, proč. tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22).
54. Zbog svega izloženog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Metković, 23. ožujka 2026.
S u t k i n j a :
Jelena Ćelić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda uručuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda uručuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).
DNA:
1. Tužitelju: po punomoćniku Zdenko Merdžan, odvjetnik u Metkoviću, Hrvatskih iseljenika 5/1
2. Tuženicima 1. i 2. i umješaču : po punomoćnicima Nedjeljko Tutavac i Luka Šiljeg, odvjetnici iz [adresa]
3. Tuženiku 3. VD, [adresa]