REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Posl.broj Pn-1529/2021-37
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Vesni Horvat kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja RC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa Blaženka Musulin, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Musulin i suradnici d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE dioničko društvo, OIB 94472454976, Listopadska 2, Zagreb, kojeg zastupa Branimir Perić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave dana 2. ožujka 2026. u nazočnosti tužitelja osobno i zz punomoćnika Viktora Peraka, odvjetnika iz Zagreba i punomoćnika tuženika Branimira Perića, odvjetnika iz Zagreba, dana 23. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I. Tuženik ADRIATIC OSIGURANJE dioničko društvo, OIB 94472454976, Listopadska 2, Zagreb dužan je platiti tužitelju RC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 1.720,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23.10.2020. do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a od 1.1.2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.
II. Odbija se tužitelj sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za platež iznosa od 1.100,00 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23.10.2020. do plateža.
III. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.820,22 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke tekućom od 23. ožujka 2026. do plateža, sve to u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi od 11.6.2021. godine navodi da je dana 18.7.2020. godine u Zagrebu, na Rudeškoj cesti 234 došlo do prometne nezgode u kojoj je sudjelovao kao vozač vozila registarskih oznaka [registarska oznaka]. Tom prilikom zadobio je tjelesne ozljede pa konačno postavljenim tužbenim zahtjevom kao u podnesku od 13.10.2025. godine potražuje od tuženika naknadu imovinske i neimovinske štete za povredu prava osobnosti i to za povredu prava na tjelesno i duševno zdravlje kako slijedi: po kriteriju fizičkih bolova 900,00 EUR, po kriteriju pretrpljenog straha 820,00 EUR, po kriteriju duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti 800,00 EUR te za tuđu pomoć i njegu 300,00 EUR ili ukupno 2.820,00 EUR sve sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 23.10.2020. pa do isplate i uz naknadu troška parničnog postupka sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do plateža.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje činjenicu nastanka štetnog događaja dana 18.7.2020. godine u kojem je sudjelovalo vozilo za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti. Međutim tuženik osporava odgovornost, osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva budući smatra da ne postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda tužitelja. Osporava i to da bi ozljede koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju imale za posljedicu povredu prava osobnosti takve težine koja bi opravdavala osnov za dosudu novčane naknade. Iznosi svoja stajališta vezano uz primjenu odredaba čl. 19, čl. 1100 i čl. 1046 Zakona o obveznim odnosima, dalje ZOO. Osporava i visinu zahtjeva tužitelja s naslova naknade imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege jer smatra da mu pomoć druge osobe imajući u vidu težinu ozljede i sve druge okolnosti nije bila potrebna u opsegu u kojem se ista potražuje. Osporava i zatraženi tijek kamata. Na ročištu održanom dana 2. ožujka 2026. (list 185 spisa) navodi da sama odgovornost tuženika za predmetni štetni događaj nije sporna. Slijedom svega izloženog predlaže tužitelja odbiti s tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu troška parničnog postupka.
3. U tijeku dokaznog postupka izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju, podneske stranaka, potvrdu MUP-a, PU Zagrebačka, II PPP Zagreb, odštetni zahtjev, izvid štete, fotografije oštećenja vozila, presliku zdravstvenog kartona, izvršen je uvid u spis MUP-a, PU Zagrebačka, II PPP Zagreb vezano uz predmetni štetni događaj, proveden je dokaz kombiniranim sudsko medicinsko prometnim vještačenjem po vještacima dr. Davoru Mayer i ing. Peri Todoroviću, dokaz dopunskim usmenim očitovanjem navedenih vještaka, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Jakši Filipović Čugura, te proveden dokaz saslušanjem tužitelja.
4. Među strankama je nesporna činjenica nastanka štetnog događaja kao i odgovornost osiguranika tuženika za isti dok je sporna uzročno posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda tužitelja te da li težina zadobivenih ozljeda opravdava osnovu za dosudu novčane naknade. Sporna je i visina tužbenog zahtjeva.
5. Cijeneći rezultate ovako provedenog dokaznog postupka ovaj sud nalazi utvrđenim uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja i zaostalog straha i bolova kao posljedica proizašlih iz štetnog događaja,a tužbeni zahtjev smatra djelomično osnovanim.
6. Saslušan tijekom postupka tužitelj je u svojem iskazu naveo da je u predmetnom štetnom događaju nastradao kao vozač osobnog automobila te zadobio tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji. Naveo je da se štetni događaj desio na način da se vozilo koje se kretalo ispred njega naglo zaustavilo te je on zaustavio svoje vozilo i tom prilikom je na stražnji dio njegovog vozila uslijedio jak udarac. Tijekom vožnje bio je vezan sigurnosnim pojasom. Policija je pozvana na lice mjesta te je sačinjen očevid, a odmah poslije nezgode zatražio je liječničku pomoć, ordiniran mu je Schanzov ovratnik i daljnje liječenje provodi je po uputama liječnika kao i fizikalnu terapiju. Nakon nezgode imao je jednu nelagodu i strah prolaska mjestom gdje se desio štetni događaj. Naveo je i to da unatoč provedenog liječenja posljedice ozljeđivanja osjeća i sada, a one se manifestiraju u bolnosti i u određenom "krckanju" u predjelu vratne kralježnice što je prisutno i prilikom spavanja. Istaknuo je svoju profesiju kuhara koja iziskuje položaj glave prema dolje tako da mu ova ozljeda još više zbog njegove profesije stvara probleme te ima i čestu glavobolju. Ukazao je na potrebu tuđe pomoći i njege u kojem m u je pomagala supruga. Tijekom liječenja bio je na bolovanju, a već mu je na prijemu na hitnu rečeno da je zadobio trzajnu ozljedu vratne kralježnice. Naveo je i to da mu je tuženik naknadio imovinsku štetu na vozilu. Prije ovog štetnog događaja nije imao nikakve ozljede vratne kralježnice time da je imao prometnu nesreću 2010. ili 2011. godine, ali nije imao ozljedu vratne kralježnice tme da se ne sjeća da li je uopće bio ozlijeđen u tom štetnom događaju.
7. Sud je prihvatio navode iskaza tužitelja u kontekstu među strankama nespornih činjenica te utvrđenja i saznanja proizašlih iz kombiniranog sudsko medicinskog prometnog vještačenja kao i medicinskog vještačenja kojima je sud kao stručnim, objektivnim i obrazloženim u cijelosti poklonio vjeru. Vala reći da nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke prihvaća u dijelu koji se odnosi na zadatak određen rješenjem suda.
8. S obzirom na istaknute prigovore tuženika o uzročno posljedičnoj vezi između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda tužitelja proveden je dokaz kombiniranim sudsko medicinsko prometnim vještačenjem. Iz nalaza i mišljenja vještak za promet ing. Pere Todorović proizlazi da je vozilo osiguranika tuženika prednjom stranom straga naletjelo na stražnju stranu vozila tužitelj ate da je vozilo tužitelja u sudaru bilo izloženo trenutačnoj promjeni brzine od oko 9 km/h. Vještak dr. Davor Mayer uvažavajući utvrđenja vještaka za promet navodi da pri dinamici odigravanja prometne nesreće kakva je utvrđena prometnim dijelom kombiniranog vještačenja je došlo do trzajnog pomaka tijela tužitelja s tendencijom polijetanja unatrag. Uz ovakvu dinamiku i utvrđenu promjenu brzine mišljenje je vještaka da tužitelj nije mogao zadobiti ozljedu u vidu istegnuća vrata, ovo iz razloga što je njegovo tijelo bilo izloženo minimalnim sudarnim silama čiji je intenzitet bio nedostatan za nastanak takve ozljede. S obzirom na istaknute prigovore tužitelja na pismeni nalaz i mišljenje vještaka proveden je dokaz dopunskim usmenim očitovanjem vještaka. U svojem dopunskom usmenom očitovanju vještak ing. Pero Todorović dodatno je pojasnio i argumentirao svoja utvrđenja iz pismenog nalaza i mišljenja te zaključno u cijelosti ostao kod pismenog nalaza i mišljenja (list 96, 97 spisa). Vještak za sudsku medicinu dr. Davor Mayer u svojem je dopunskom očitovanju naveo da istegnuće vrata (trzajna ozljeda) može nastati kod promjene brzine od 15 km/h pa na više kod potpuno zdrave vratne kralježnice odnosno kod 10 km/h i više ukoliko je vratna kralježnica od ranije oštećena. Osoba u situaciji u kakvoj je bio tužitelj može doživjeti strah i to ne vezano za okolnost izostanka tjelesnih ozljeda budući se radi o subjektivnom doživljaju za prosječnu osobu stresne situacije kakva je prometna nesreća time da je ocjena istog ocjena vještaka medicinske struke, primjerice kirurga odnosno psihijatra. Vještak sudske medicine sa gledišta sudsko medicinske struke ne nalazi prostora za ocjenu bolova ako se pođe od toga da ozljeda nije mogla nastati međutim daljnja pojašnjenja vezana za ovu okolnost prepušta vještacima kliničkih medicinskih struka. Vezano za mogućnost trpljenja straha od strane tužitelja vezano uz štetni događaj naveo je da bi se moglo raditi o primarnom strahu i moguće o nekom opsegu sekundarnog straha. Sud nalazu vještaka i dopunskom usmenom očitavanju vještaka kao stručnom, objektivnom i obrazloženom u cijelosti poklanja vjeru.
9. Valja reći da nalaz kombiniranog sudsko medicinsko prometnog vještačenja upućuje da tužitelj nije mogao zadobiti ozljedu u vidu istegnuća vrata iz razloga što je njegovo tijelo bilo izloženo minimalnim sudarnim silama čiji je intenzitet bio nedostatan za nastanak takve ozljede. Međutim isto tako dopunsko usmeno očitovanje vještaka dr. Davora Mayer jasno ukazuje da je osoba u situaciji u kakvoj je bio tužitelj može doživjeti strah i to ne vezano za okolnost izostanka tjelesnih ozljeda. Vještak je kao što je ranije navedeno u svojem dopunskom usmenom očitovanju navedeno obrazložio. Vezano za ocjenu bolova pod pretpostavkom da se pođe od toga da ozljeda nije mogla nastati uputio je na daljnja pojašnjenja vezano za ovu okolnost odnosno prepustio vještacima kliničkih medicinskih struka.
10. Imajući u vidu utvrđenja provedenog sudsko medicinsko prometnog vještačenja sud je prihvatio prijedlog tužitelja za provođenje dokaza medicinskim vještačenjem time da je zadatak vještaka bio imajući u vidu utvrđenja i nalaz sudsko medicinsko prometnog vještačenja očitovati se da li kod tužitelja zaostaje strah te se očitovati o vremenskom intenzitetu i trajanju istog te uz mogućnost nastanka bolova očitovati se o njihovom intenzitetu i trajanju, to posebice imajući u vidu dopunsko usmeno očitovanje vještaka za sudsku medicinu. Zadatak vještaka medicinske struke nije bio očitovati se o zaostalim trajnim posljedicama i tuđoj pomoći i njezi.
11. Vezano za navode tuženika da kod tužitelja nije došlo do znatnijeg ozljeđivanja pa tako ni do povrede prava osobnosti koja bi opravdavala dosuđenje pravične novčane naknade valja reći da na temelju utvrđenog činjeničnog stanja sud nalazi da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti u smislu odredbe čl. 19 ZOO-a koja predviđa dosuđenje pravične novčane naknade u smislu odredbe čl. 1100 ZOO-a.
12. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud nalazi da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti predviđeno odredbom čl. 19 Zakona o obveznim odnosima, dalje ZOO, koja predviđa dosuđene pravične novčane naknade u smislu odredbe čl. 1100 ZOO-a. Naime, odredbom čl. 1100 st. 1 i 2 ZOO-a određeno je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Imajući u vidu intenzitet i trajanje fizičkih bolova i straha te način stradavanja, težina te povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i navedene okolnosti slučaja, opravdavaju dosudu pravične novčane naknade, jer se ne radi o neznatnoj povredi prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Navedenim štetnim događajem došlo je do zadiranje u tjelesni integritet tužitelja radi kojeg je on trpio i boli opisanog trajanja i intenziteta te mu je povrijeđeno i duševno zdravlje strahom kojeg je pretrpio. To što nije došlo do nastupa posljedica u vidu invaliditeta, naruženja i sl., odnosno do nastupa duševnih boli radi tih posljedica, ne dovodi do zaključka da nije opravdano dosuditi naknadu, već samo upućuje na odgovarajuću visinu naknade, obzirom na težinu povrede prava osobnosti, a koja se može okarakterizirati kao lakša povreda navedenih prava osobnosti, ali ne i kao neznatna.
13. Cijeneći relevantne navedene okolnosti, tužitelju je opravdano dosuditi pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 1.720,00 EUR (bolovi 900,00 EUR, strah 820,00 EUR).
14. Vještak medicinske struke dr. Jakša Filipović Čugura unatoč naprijed navedenog zadataka određenog rješenjem suda gdje je sud vodio računa o rezultatima provedenog sudsko medicinsko prometnog vještačenja iznosi mišljenje da je ozljeda koju je tužitelj zadobio točnije trzajna povreda vrata mogla se dogoditi u dinamici ozljeđivanja što predstavlja uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Sud ne može prihvatiti navedeno mišljenje vještaka medicinske struke budući je kombinirano prometno sudsko medicinsko vještačenje relevantan dokaz za utvrđenje postojanja uzročno posljedične veze između predmetnog štetnog događaja i ozljeda tužitelja iz razloga što je izrađeno od strane liječnika specijalista koji raspolažu odgovarajućim stručnim znanjem potrebnim za utvrđenje sporne uzročno posljedične veze na temelju okolnosti nastanka prometne nesreće utvrđenih od strane za to kompetentnog prometnog vještaka. Naime, provedenim medicinskim vještačenjem od strane specijalista kirurga utvrđeno je postojanje ozljede tužitelja u vidu trzajne ozljede vrata, međutim kombiniranim prometno sudsko medicinskim vještačenjem nedvojbeno je utvrđeno da ne postoji uzročno posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i ozljeda tužitelja. Naime, upravo je kombinirano prometno sudsko medicinsko vještačenje provedeno na okolnost postojanja uzročno posljedične veze između predmetnog štetnog događaja i ozljeda tužitelja navedenih u medicinskoj dokumentaciji, a iz istog kao i iz dopunskog usmenog očitovanja vještaka nedvojbeno proizlazi da tužitelj u predmetnoj prometnoj nesreći s obzirom na dinamiku odvijanja isti nije mogao zadobiti ozljedu koja se navodi u medicinskoj dokumentaciji.
15. Imajući u vidu ranije navedeno mišljenje vještaka za sudsku medicinu vezano uz pretrpljeni strah i bolove sud je stajališta da intenzitet i trajanje straha te bolovi utvrđeni nalazom i mišljenjem vještaka specijalista kirurga, imajući u vidu okolnosti nastanka nesreće (snažniji udarac snažnijeg intenziteta u stražnji dio vozila tužitelja) predstavlja povredu koja opravdava dosudu pravične novčane naknade u smislu čl. 1100 st. 1 ZOO-a koji navodi da će sud u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju doslutiti pravičnu novčanu naknadu neovisno naknade imovinske štete, a i kad nje nema.
16. Temeljem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka sud je utvrdio da je tužitelj trpio bolove jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta 40 dana kumulativno.
17. Imajući u vidu odredbu čl. 19 st. 1 i 2 ZOO-a te odredbu čl. 1100 ZOO-a i čl. 223 ZPP-a ovaj sud smatra da je tužitelju za ovaj vid štete primjerena novčana naknada u zatraženom iznosu od 900,00 EUR.
18. Temeljem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka sud je utvrdio da je tužitelj trpio primarni strah koji je bio jačeg intenziteta i kratkotrajan, u daljnjem tijeku liječenja postojao je tzv. sekundarni strah, strah jačeg intenziteta bio je u trajanju od 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana dok se potom nastavlja stanje tzv. kasnog straha od 35 dana.
19. Imajući u vidu ovako utvrđeni strah te odredbu čl. 19 st. 1 i 2 ZOO-a te odredbu čl. 1100 ZOO-a i čl. 223 ZPP-a ovaj sud smatra primjerenu novčanu naknadu za strah u zatraženom iznosu od 820,00 EUR.
20. Tužitelju je tako ukupno dosuđen iznos od 1.720,00 EUR (bolovi 900,00 EUR, strah 820,00 EUR) sa pripadajućom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva sukladno odredbi čl. 1103 ZOO-a, dok je s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za potraživanje po kriteriju trajnih posljedica u iznosu od 800,00 EUR i tuđe pomoći i njege u iznosu od 300,00 EUR sa pripadajućom kamatom tužitelja u cijelosti valjalo odbiti imajući u vidu naprijed navedene razloge u obrazloženju ove presude. Odluka o kamatama temeljena je na odredbi čl. 29 st. 1 i 2 ZOO-a, a dosuđena po stopi naznačenoj u izreci presude.
21. Odluka o trošku parničnog postupka temeljena je na odredbi čl. 154 st. 2 ZPP- a kojim je propisano da ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojem je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupak te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Tužitelj je kvalitativno uspio u sporu 100%, kvantitativno 60,99% (70%) pa je njegov uspjeh 85% (170% / 2 = 85%). Tuženik kvalitativno točnije s osnovom nije uspio dok je s visinom uspio 30% pa je uspjeh tuženika 15% (30% / 2 = 15%). Kada se od uspjeha tužitelja koji je veći oduzme uspjeh tuženika (85% - 15% = 70%) tužitelj je u konačnici uspio sa 70%. Trošak tužitelja određen je sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to temeljem Tbr. 7 toč. 1, Tbr. 8 toč. 1 i 3, Tbr. 9 toč. 1 te Tbr. 42 i 48. Trošak se sastoji od troška sastava odštetnog zahtjeva 100 bodova, sastava tužbe 100 bodova, podnesak 28.7.2021. 100 bodova, ročište 22.3.2022. 100 bodova, podnesak 3.5.2022. 25 bodova, ročište 7.11.2022. 100 bodova, podnesak 5.5.2023. 25 bodova, ročište 25.3.2024. 100 bodova, podnesak 13.10.2025. 100 bodova te ročište 2.3.2026. 100 bodova ili ukupno 850 bodova što pomnoženo sa vrijednošću jednog boda od 2,00 EUR daje ukupan iznos parničnog troška od 1.700,00 EUR te 25% PDV-a 425,00 EUR ili ukupno 2.125,00 EUR. Imajući u vidu omjer tužitelja uspjeha u sporu od 70% tužitelju je dosuđen parnični trošak u iznosu od 1.487,50 EUR. Tužitelju je dosuđen trošak sudske pristojbe na presudu 66,36 EUR te trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 200,00 EUR te trošak pristupa vještaka na ročište 66.36 EUR koji troškovi su bili nužni za vođenje ovog postupka te je tako tužitelju ukupno utvrđen parnični trošak u iznosu od 1.820,22 EUR. Odluka o kamatama na trošak temeljena je na odredbi članka 30 st. 2 Ovršnog zakona.
U Zagrebu, 23. ožujka 2026.
Sudac:
Vesna Horvat
POUKA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu u četiri primjerka.
Dna:
1. punomoćniku tužitelja
2. punomoćniku tuženika
