Republika Hrvatska
Općinski sud u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1
Karlovac
Poslovni broj: Pr-1276/2021-50
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Karlovcu po sucu Vesni Gračan, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice GG (ranije UG), iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Nenadu Mamuli, odvjetniku iz Karlovca, protiv tuženika Sport Vision d.o.o. Zagreb, Bani 75, 10000 Zagreb, zastupanog po punomoćniku Marku Prpiću, odvjetniku iz OD Jurčić i Prpić, j.t,d, iz Zagreba, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Hok osiguranja d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB:00432869176, zastupanog po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici iz OD Olujić, Pezić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi radno - naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave, održane 5. veljače 2026. u nazočnosti tužiteljice osobno i zamjenice punomoćnika tužiteljice Jasmine Brkić Kristanić, odvjetnice iz Karlovca, zamjenice punomoćnika tuženika Isabelle Zajec, odvjetnice u Odvjetničkom uredu Davora Bartolca, odvjetnika iz Karlovca, te pun. umješača na strani tuženika CG, odvjetničkog vježbenika iz OD Olujić, Pezić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, po objavi 23. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku SPORT VISION d.o.o. Zagreb, Bani 75, Zagreb da tužiteljici GG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati:
I.I. S osnova nematerijalne štete novčani iznos od 10.913,80 eura / 82.230,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 6,11% tekućom od 05. svibnja 2020. god. (kao dana obraćanja tuženiku), pa do isplate i to:
- na iznos od 4.484,70 eura / 33.790,00 kn za pretrpljenu bol, kamatu tekuću od 05. svibnja 2020. god., pa do isplate,
- na iznos od 3.973,72 eura / 29.940,00 kn za pretrpljeni strah, kamatu tekuću od 05. svibnja 2020. god., pa do isplate,
- na iznos od 995,42 eura / 7.500,00 kn za naružnjenje, kamatu tekuću od 05. svibnja 2020. god., pa do isplate,
- na iznos od 1.459,95 eura / 11.000,00 kn za trajno smanjenje životnih aktivnosti, kamatu tekuću od 05. svibnja 2020. god., pa do isplate;
I.II. S osnova materijalne štete novčani iznos od 1.194,51 eura / 9.000,00 kn za tuđu pomoć i njegu, sa zakonskom kamatom po stopi od 6,11% tekućom od 25. ožujka 2019. god., pa do isplate;
I.III. S osnova ovim postupkom prouzročenog parničnog troška u iznosu od 2.029,28 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 5,75% tekućom od donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate, a u slučaju promjene po stopi određenoj uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućom polugodištu za pet postotna poena, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi da je bila zaposlena kod tuženika kao prodavačica temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme zaključenog 31. prosinca 2017. god., a u trajanju do 31. ožujka 2018. god. i da je dana 06. listopada 2017. god. u 2,00 sati pala na poslu s ljestava prilikom slaganja polica, te zadobila prijelom navikularne (skafoidne) kosti desne šake odnosno desnog ručnog zgloba. Uslijed povreda zadobivenih na opisani način, kako dalje navodi, imala je raznorazne liječničke i operativne zahvate te liječenja, kao i fizikalnu terapiju sve do 25. ožujka 2019. godine. Po uputi fizijatra izvršila je i procjenu radne sposobnosti, te je kod nje dana 09. travnja 2019. god. utvrđeno oštećenje od 30%. S obzirom na prethodno navedeno trpjela je bol, strah i trajno smanjenje životnih aktivnosti, kako dalje iznosi, a nastupilo je i naruženje, pa potražuje naknadu štete koju u tužbi specificira:
- za pretrpljenu bol……………………………...33.790,00 kn,
- za pretrpljeni strah…………………………….29.940,00 kn,
- za naruženje…………………………………..7.500,00 kn,
- za trajno smanjenje životnih aktivnosti………..11.000,,00 kn, a za
- za tuđu pomoć i njegu………………………......9.000,00 kn,
odnosno sveukupno u tužbenom zahtjevu potražuje na ime neimovinske štete iznos od 82.230,00 kn, te na ime imovinske štete iznos od 9.000,00 kn, sve uz pripadajuću zakonsku zateznu kamatu i troškove postupka sa zakonskom zateznom kamatom. Tužiteljica još napominje da se prethodno obratila tuženiku radi mirnog rješenja spora, ali se isti nije očitovao i ne želi dobrovoljno isplatiti naknadu štete koju potražuje, pa tužiteljica predlaže po provedenom postupku donijeti presudu kojom će se tuženiku naložiti da joj dakle isplati navedenu štetu u zatraženom novčanom ekvivalentu zajedno s p.p. kao naprijed.
1.1. Pri tom se je u tužbi potraživala naknadu štete u valuti kune, a kasnije do kraja postupka precizirala isto potraživanje i u službenoj valuti eura; i to u podnesku od dana 14. srpnja 2025. dvojno prikazujući id. potraživanje u valuti eura i kune.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu najprije ističe prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Karlovcu, jer je kako ističe člankom 18. Ugovora o radu zaključenog između stranaka dana 30.09.2017. godine, ugovorena mjesna nadležnost stvarno nadležnog suda u Zagrebu. Pri tom iznosi da je čl. 70. st. 2 Zakona o parničnom (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, u daljnjem tekstu: ZPP), propisano kako se stranke mogu sporazumjeti da im u prvom stupnju sudi jedan od mjesno nadležna dva ili više suda, te je obzirom na odredbu članka 65. Zakona o parničnom postupku, a uzimajući u obzir sporazum stranka sadržan u čl. 18. Ugovora o radu, mjesno nadležan u ovoj pravnoj stvari Općinski radni sud u Zagrebu. Uz to ističe da je „predmetni nesretni događaj“ pokriven Policom osiguranja od nezgode broj 01- 0000005753 kod osiguratelja HOK osiguranje d.d. i Policom osiguranja od odgovornosti broj 13-0000006031 kod osiguratelja HOK osiguranje, koji se kasnije kao treća osoba pojavljuje u svojstvu umješača na strani tuženika.
2.1. Vezano uz meritum predmeta tuženik na početku odgovora, opreza radi, u cijelosti osporava osnovanost tužbenog zahtjeva tužiteljice i prvenstveno se veže uz navode tužiteljice o tome da je ona bila zaposlena kod njega - tuženika temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme od 31.12.2017. i da je prilikom slaganja polica pala na poslu s Ijestava dana 06.10.2017. u 2,00 sati te zadobila prijelom navikularne (skafodine) kosti desne šake t.j. desnog ručnog zgloba, potom da je vršila razne liječničke i operativne zahvate i liječenja kao i fizikalnu terapiju sve do 25.03.2019., kada je po uputi fizijatra izvršila procjenu radne sposobnosti da bi joj dana 09.04.2019. bilo utvrđeno oštećenje od 30%, a onda i isticanje tužiteljice kako je uslijed navedenih okolnosti trpjela bol, smanjenju životnu aktivnost i potražuje novčanu naknadu po osnovi nematerijalne i materijalne štete. No, tuženik svemu tome u pravilu prigovara i protivi se tužbi kao i tužbenom zahtjevu iz razloga što je na dan ozljede 06.10.2017. bila zaposlena kod tuženika temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme od 30.09.2017. u trajanju od 01.10.2017. do zaključno 31.12.2017. na radnom mjestu prodavač. Tuženik je pak Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured Karlovac, klasa: UP/I 141-02/19- 01/03590951978, urbroj:341-07-05/3-19-1212 od dana 21.02.2019. obaviješten kako se tužiteljici ne priznaju prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, a obzirom što je po provedenom postupku, pokrenutom u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite od 24.01.2019., na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, evidencijski broj vještačenja 210520 od 20.02.2019. utvrđeno da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti. Slijedom navedenog nejasnim smatra da je Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured Karlovac, klasa: UP/1 141-06/ 19- 01/03590951978, urbroj: 34107-05/3-19-6335 od dana 14.05.2019., tužiteljici u postupku pokrenutom po njenom zahtjevu utvrđeno „navodno tjelesno oštećenje od 30%“, kako doslovno iznosi. Osim toga, tuženik iznosi da je nejasno temeljem čega je tužiteljica tužiteljica specificirala i odmjerila visinu iznosa koje potražuje, te se naime iz postojeće dokumentacije ne može vidjeti ni utvrditi visina naknade koju tužiteljica potražuje, a napose ne u dijelu smanjenja radne sposobnosti, kako je „već obrazloženo pod točkom V/ odgovora na tužbu“. U svakom slučaju a „sukladno svemu prethodno navedenom“, tuženik predlaže odbiti tužbu odnosno tužbeni zahtjev nakon provedenog dokaznog postupka, te obvezati tužiteljice da njemu tuženiku naknadi trošak ovog postupka.
3. Na početku postupka treća osoba HOK osiguranje d.d. prijavila je miješanje u postupak na strani tuženika, a na pripremnom ročištu održanom 12. rujna 2023. dopušteno je id. trećoj osobi sudjelovanje u postupku u svojstvu umješača, s time da ista stranka u početnom podnesku od 07.svibnja 2021. osporavala aktivnu i pasivnu legitimaciju, odgovornost, osnov i visinu štete, te poricala sve navode tužiteljice u tužbi kao neosnovane.
4. Radi utvrđenja činjenica i pravilne ocijene činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u Ugovor o radu od 31.12.2015. sklopljen između tužiteljice tuženika, u medicinsku dokumentaciju, rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured Karlovac, klasa: UP/1 141-06/ 19-01/03590951978, urbroj: 341-07- 05/3-19-6335 od dana 14.05.2019. i rješenjem o djelomičnom oslobođenju od troškova postupka, obračunom troškova sa zahtjevom za mirno rješenje spora na listu 11-57, koje je tužiteljica priložila uz tužbu, uvid u podnesak tužiteljice na listu 82 i 200 spisa, te uvid u Troškovnik tužiteljice i tuženika. Pored toga sud je pročitao odgovor na tužbu s Ugovorom o radu od 30.09.2017., Potvrdom o primopredaji Ugovora o radu, Policom osiguranja od nezgode, rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko, Područni ured Karlovac, klasa: UP/1 141-02/ 19-01/03590951978, urbroj:
341-07-05/3-19-1212 od 21.02.2019 i daljnjim rješenjem od 14.05.2019. priloženim uz odgovor na listu 60-75 spisa, podnesak umješača od 07.05.2021. s Policom osiguranja od odgovornosti, podnesak tužiteljice od 20.05.2021., podnesak tužiteljice od 10.04.2024. sa zdravstvenim kartonom na USB sticku u privitku, podnesak Državnog inspektorata rada, Područnog ureda Zagreb od 02.05. 2025. s Izvještajem o nadzoru od 15.12.2017. i Zapisnicima Ministarstva rada i mirovinskog sustava na listu 99-135 spisa, podnesak tužiteljice od 14.07.2025. s preslikom osobne iskaznice i rodnim listom tužiteljice u privitku, podnesak umješača od 17.07.2025. i 25.07.2025. s izvodom iz Zapisnika u privitku iskaz tužiteljice, podnesak tužiteljice od 28.08.2025. i 11.09.2025. s dokazom o uplati predujma u privitku, Nalaz i mišljenje medicinskog vještaka prim. dr. sc. Želimira Korać, dr. med. od 16.09.2025., podnesak umješača od 13.10.2025., podneskom tužiteljice od 15.10.2025., podnesak tuženika od 10.10.2025., podnesak umješača od 27.11. 2025., podnesak tuženika od 10.12.2025., podnesak Upravnog odjela za opću upravu Karlovačke županije od 24.12.2025., podnesak Državnog inspektorata RH od 17.12.2025., podnesak umješača od 31.12.2026., podnesak tužiteljice cd 03.02.2026. s Troškovnikom u privitku, iskaz svjedoka NG i GGS.
5. Tuženik je dakle u odgovoru na tužbu, uz isticanje prigovora mjesne nenadležnosti ovog suda, osporio tužbu i tužbeni zahtjev, te u bitno isticao postojanje kontradiktornost u odnosu na zadobivene ozlijede i uopće u odnosu nna ono što se navodi u Rješenju HZMO-a, Područni ured Karlovac od 21.02.2019. i daljnjem rješenju istog Hrvatskog zavoda od 14.05.2019., a u kojem su sadržani podaci o nastalom oštećenju tužiteljice na razini od 30% u štetnom događaju od 09.04.2019. godine. Napose je glede navedenog datuma u potonjem rješenju istaknuo da spomenutog dana tužiteljica nije bila zaposlena kod tuženika, a posljedično tome tuženik je prigovarao i da nije vidljivo na temelju čega je tužiteljica specificirala iznose koje potražuje na ime štete. Odnosno, istaknuo je da se tako nešto ne može vidjeti ni utvrditi iz postojeće dokumentacije, te je na takav način tuženik ujedno osporio uzrok i nastanak štete kao i ozlijede koje je tužiteljica zadobila, jer nije postupala u skladu s pravilima zaštite na radu. Slijedom toga, svakako je bilo potrebno provesti predložene dokaze te su u tom smislu a vezano uz nastanak nezgode saslušani svjedoci i tužiteljica osobno, te je provedeno medicinsko vještačenje.
6. Na prvom ročištu za glavnu raspravu saslušana je tužiteljica osobno koja je opisala uvjete i nastanak nezgode. Navela je da se nezgoda dogodila za vrijeme inventure pobliže iznoseći da je toga dana radila od 8 sati ujutro kroz cijeli dan, a nezgoda se dogodila u 2 sata noću. Doslovno je iznijela; „Bila sam na kabini za presvlačenje na visini otprilike 3 metra, te sam slagala robu na police odnosno skenirala robu i to konkretno čarape, te ih vraćala natrag u kutiju. U jednom trenutku mi se desna noga poskliznula i ja sam pala iz korpe, koja nema zaštite ni ograde, na pod s visine od 3 metra. Odmah sam osjetila bolove u desnoj ruci i vidjela ljude oko sebe, te je pozvana hitna pomoć koja je došla i odvezla me u bolnicu na Švarču. Nakon godinu i nešto više sam se vratila na posao, s time da sam u međuvremenu bila na dvije operacije, te su mi kod povratka na posao rekli da njima ne treba invalid i da ću dobiti odštetu jer se takva naknada plaća kao da sam u školi slomila nogu. No, ni od toga nije bilo ništa te nisam dobila nikakvu naknadu, a uz to bih posebno istaknula da sam taj dan radila 18 sati do trenutka nezgode, dok su u izvještaju napisali da sam radila 16 sati. Također mogu napomenuti da smo tokom dana imali pauzu oko pola sata da se odmorimo; i to u vremenu oko ručka te su ostali jeli oko 10 sati navečer, a ja nisam mogla jer mi nešto nije bilo dobro i povraćala sam, ali sam i dalje nastavila raditi poslije te pauze. Naime, ponudili su nam grickalice i sokove, to smo imali oko ručka i navečer, te nam je rečeno da se poslužimo kada hoćemo.“
6.1. Na pitanje svojeg punomoćnika kako je dolazila do kabine tužiteljica odgovara: „popnete se preko ljestava i onda prebacite preko najgornje police te se dođe do kabine i krene s prebrojavanjem stvari.“ Na daljnji upit je odgovorila da je na drugoj strani radila kolegica koja je u inventuri prebrojavala role na način da se morala popeti na lojtre i doći do wc-a, a te „preko wc-a doći do polica gdje su stajale role“. Na upit tko su osobe GGS i NG, tužiteljica je odgovorila da je G. bila njezina voditeljica tj. voditeljica oko 10 cura, a NG je bila regionalni voditelj za više filijala. Na upit gdje su spomenute voditeljice bile za vrijeme nezgode, odgovara da je G. bila naprijed na kasi, na relativno većoj udaljenosti odnosno na početku ulaza, a za NG ne zna gdje je bila. Na pobliži upit u svezi prve osobe odgovara da je G radila na kasi stojeći na podlozi trgovine, a na upit je li prilikom inventure radila od jutra, tužiteljica odgovara da je ujutro radila neki drugi posao, čini joj se da je radila s kupcima, a od 12 sati je započela inventura. No, zapravo se pobliže ne sjeća kako je izgledao rad toga dana, već samo da su Inventuru najavili voditelji iz Zagreba par dana ranije.
6.2. Na upit punomoćnika tuženika tko je rekao da im ne treba invalid, tužiteljica odgovara da je konkretno to rekla U., koja joj je kasnije uručila otkaz i to neposredno u vremenu kada se vratila na posao, s time da je do trenutka kada joj je uručen otkaz radila tjedan dana i uz najavu da joj se neće produžiti ugovor o radu. Na upit radi li se o otkazu ili neproduživanju ugovora odgovara da joj u svakom slučaju nije produžen ugovor, a na upit tko je odredio način odrađivanja inventure tužiteljica odgovara da se više ne sjeća, već zna da joj unaprijed rečeno kako će odrađivati id. posao. Na pobliži upit tko je joj je rekao da ide skenirati robu, tužiteljica odgovara „gospodin TG koji je radio kod tuženika“ i misli da je on bio voditelj ali ne zna točno čega. Na upit kako se danas osjeća, tužiteljica odgovara da je najkritičnije za vrijeme promjene vremena i napose ističe da desnu ruku ne može koristiti kod obavljanja nekih težih poslova, a niti čak može nositi svoju kćerku u desnoj ruci „koja danas ima 6 mjeseci i 7 kilograma“. U tom dijelu iskaza je konstatirano kako je tužiteljica pokazala dlanove ruku i napose da ne može jednako saviti dlan desne ruke, obzirom je na toj ruci pukla skafoidna kost i ostao je šaraf koji drži kost. Nadalje odgovara da je u vrijeme davanja iskaza zaposlena i već 5 godina radi u Intersportu kao prodavač. Na upit ima li kakovih problema obzirom na posljedice i zadobivenu povredu tužiteljica odgovara da ima problem kada treba podići ili gurnuti neku kutiju pa u takvim trenutcima mora pozvati drugog kolegu koji će obaviti taj posao za nju. Na upit o tijeku liječenja tužiteljica se očituje da je nakon prve operacije nosila gips tri mjeseca i onda krenula na terapije. Pri tom su joj govorili da prije terapije mora popiti brufen ili normabel da se tijelo opusti kako bi lakše odradila t,j, podnijela terapiju. Međutim, odmah se uočilo da takva terapija ne pomaže (jer kost nije srasla sa šarafom), pa se zatražilo drugo mišljenje. Ujedno je zbog navedenog uslijedila nova operacija i nove terapije, koje su trajale cijelo vrijeme sve dok se nije ponovno vratila na posao nakon godinu i nešto više, možda godinu i po dana. Drugu operaciju je obavila u Lovranu, te je po povratku na posao štoviše na kontrolu morala ići u Lovran.
7. Upitana voditeljica, a u ovom predmetu saslušani svjedok NG, prvenstveno je o samom događaju iskazala kako je tužiteljicu više puta upozoravala „da se ne penje direktno po policama nego da ima ljestve pa neka uzme ljestve“. Pri tom je konkretno navela da osobno nije vidjela „kada je to tužiteljica poduzela radnje penjanja i kako je došlo do pada“, već je na mjesto događaja došla nakon što je tužiteljica pala i bila na podu. Svjedoku nije joj pobliže poznato do koje visine se tužiteljica penjala, ali pretpostavlja da je u tom mjestu postojala kabina odnosno police koje su bile visoke cca 2,5 metara. „Koliko se sjeća, nitko se drugi nije penjao na tom mjestu osim tužiteljice i nikoga drugog nije upozoravala nego samo tužiteljicu“, jer je nju i ranije znala vidjeti da se penje bez ljestava. No, nakon što ju je više puta upozorila a ona nije poslušala već je to ponavljala, prestala ju je nadalje upozoravati. Naime, kako dalje navodi, sve se to događalo u jednome danu kada je tužiteljicu (više puta) upozorila, pa ju je poslije prestala upozoravati, a pad tužiteljice se dogodio kako i ona navodi „negdje već u noći, s time da je taj dan bila inventura i radilo se cijeli dan“. Svjedokinja je kritične zgode bila nazočna u svojstvu regionalnog voditelja tuženika Spot Visiona, a na upit umješača još odgovara da su toga dana i drugi radnici radili samo posao vezan uz inventuru.
8. Najzad je svjedok GGS sukladno iskazala da je kritične zgode bila inventura i da ni ona nije vidjela što se dogodilo i zašto je tužiteljica pala, već je samo vidjela trenutak „kada je padala sa stropa kabine“. Tom prilikom je ovaj svjedok radio na blagajni „na udaljenosti sigurno ne manjoj od 20 metara“, obzirom je na toj strani bila blagajna, dok je tužiteljica bila na drugoj strani, te misli da u trgovini tada nije bilo nikoga drugog, jer su svi djelatnici bili u skladištu i radili na inventuri. Za tužiteljicu navodi da je pala s visine najmanje 2 metra, obzirom misli da je najmanja visina kabine bila 2 metra, te su zajedno bile dvije kabine koje su bile napravljene od knaufa i na vrhu imale rešetkastu površinu. Nije joj poznato zašto se tužiteljica penjala, iako misli da je tužiteljica proletjela kroz desnu kabinu“ a kada je ovaj svjedok došao do tužiteljice ona je u tom trenutku već bila na podu. Potom objašnjava da je u trenutku pada i stradavanja tužiteljice pozvana hitna pomoć i misli da se sve to događalo oko 2 sata ujutro, dakle nakon ponoći. Vezano uz nastanak štete i štetnu radnju kasnije je samo čula, ali ne i osobno prisustvovala, da je jedan od djelatnika uprave rekao tužiteljici neka se „popne gore kako bi skenirala artikle koji su se nalazili kod kabine u skladištu“. Pri tom je ponovno istaknula da tako nešto nije osobno čula, nego je bila takva priča nakon pada tužiteljice. Na upit zamjenika pun. tuženika svjedokinja je odgovorila da je tom prilikom prvi puta vršena inventura i da su „doista imali jako puno robe, te su se iza kabine tj. uz stjenku kabine nalazile police sa robom“ a ljestve su bile u skladištu, odnosno „ne bi rekla da su bile u blizini kabine, čak i ne zna gdje su bile“, iako su se inače (ljestve) znale koristiti zbog same visine i prodajnog prostora na kojemu su se nalazile stvari. Na upit umješača odgovarala je da ne zna je li tužiteljicu prije toga netko upozoravao ta se ne penje, jer je bila dalje od mjesta događaja, pa dakle nije to čula, a nije ni mogla čuti u tom prostoru trgovine Super Nove koja je bila relativno prostrana i dugačka kako je već naprijed navela najmanje 20 metara.
9. Iako na jednoj strani stoji iskaz svjedoka NG o tome da je prethodno upozoravala tužiteljicu i priječila joj penjanje direktno po policama prije nego što uzme ljestve, na drugoj strani postoji direktan izričaj tužiteljice kako joj je „gospodin TG“ u jednom trenutku rekao, a što bi značilo naložio „da ide skenirati robu“, s time da je spomenuti gospodin KG prema izričaju tužiteljice bio jedan od voditelja kojeg je tužiteljica morala uvažavati i izvršiti zadanu radnju prema njegovom nalogu. Stoga, prethodno izneseno obrazloženje i upozoravanje naprijed spomenute voditeljice i svjedoka NG ni u kojem slučaju ne dovodi do bezuvjetnog utvrđenja odgovornosti tužiteljice za nastanak štetnog događaja, a niti do toga da bi tužiteljica trebala odgovarati snositi punu odgovornost za nastale štetne posljedice. Nastavno je štoviše utvrđeno da ne bi trebala snositi ni djelomičnu odgovornost. To napose kada se u obziri uzmu sve druge okolnosti koje su postojale u vrijeme štetnog događaja, a koje su napose otegotne za tuženika i idu na teret tuženiku kao poslodavcu. Pri tom treba prvenstveno imati u vidu da se tog dana cjelodnevno obavljao posao, s time da je prema navodu tužiteljice inventura započela u podne te se obavljala kroz drugu, a potom i treću t.j. noćnu smjenu, da bi se pad tužiteljice dogodio u 2,00 sata iza ponoći. Pri tom se također do početka inventure obavljao određeni rad, pa je imajući u vidu trajanje inventure zasigurno rad toga dana bio napose naporan i iscrpljujući, a uz to treba imati u vidu sve subjektivne okolnosti i slabosti o kojima je tužiteljica govorila u svom iskazu. No, od osobite meritorne važnosti utvrđuje se ono što je zabilježeno o predmetnoj nezgodi, a potom i mjerama koje se izrečene tuženiku kao poslodavcu nakon ove nezgode od strane ovlaštenog tijela i to Inspektorata rada u zapisnicima o inspekcijskom nadzoru koji je povodom ove nezgode vršen kod poslodavca Sport Vision-a d.o.o. u trgovini sportskom odjećom i obućom društva u [adresa], kao i zapisnicima sastavljenim u samom Inspektoratu rada.
10. Prvenstveno se utvrđuje da je Inspektorat rada, Područnog ureda Zagreb, Ispostava Karlovac, koji djeluje u sklopu Ministarstva rada i mirovinskog sustava RH, u Zapisniku od 14. prosinca 2017. (list 104- 109 spisa) utvrdio propuste na strani poslodavca odnosno tuženika kada je doslovno naveo:
"Izjavom ozlijeđene radnice, utvrđeno je da stojeći na ljestvama nije mogla obaviti popisivanje artikala koji su se nalazili u kutiji na vrhu regala, što je propust poslodavca u skladu s odredbama čl. 44. st. 1. Zakona o zaštiti na radu. Inspektor rada je vezano za gore navedeno, usmenim rješenjem u zapisnik zabranio poslodavcu obavljanje poslova manipulacije i popisivanja artikala na način da radnici stoje na policama regala. Nadalje, člankom 68. i 69. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14) je propisano da radnik mora obavljati poslove sukladno propisima zaštite na radu te sukladno znanjima koje je stekao tokom osposobljavanja za rad na siguran način, te voditi računa o svojoj sigurnosti kao i sigurnosti drugih radnika, te da mora obavijestiti ovlaštenika zaštite na radu o svakoj činjenici za koju smatra da predstavlja opasnost za život i zdravlje njega kao i drugih djelatnika te da ima pravo odbiti rad i napustiti mjesto rada ako smatra da mu prijeti opasnost za život ili zdravlje. Prema izjavi ozlijeđene ista nije htjela odbiti rad jer se bojala da joj poslodavac ne uruči otkaz, a o nastalom problemu i svom postupku nije se konzultirala s voditeljicom prodavaonice koja je ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu za predmetnu prodavaonicu, već se prema izjavi konzultirala s predsjednikom komisije za inventuru ZG, a što on nije potvrdio u izjavi danoj inspektoru rada."
11. U svezi potonje opaske iz id. Zapisnika Inspektorata rata rada za primijetiti je da osoba koju tužiteljica spominje kao jednog od voditelja, a za kojeg je dakle u id. zapisniku navedeno da je bio predsjednik komisije za inventuru (KG), očekivati je da kao voditelj navedenih poslova zasigurno i neće potvrditi tako nešto što bi moglo ići na štetu njemu, te ugroziti njega osobno i tuženika kao poslodavcu za kojeg je kritične zgode obavljao navedene poslove. Nastavno u spisu prileži i Službena zabilješka Inspektorata rada, Područni ured Zagreb, Ispostava Karlovac, također Ministarstvo rada i mirovinskog sustava RH od 31. listopada 2017.g. (list 117 spisa), u kojoj je zabilježeno da je poslodavcu dan savjet prema članku 69. Zakon o zaštiti na radu NN 71/14, 118/14, koji se odnosi na to da radnik mora odmah obavijestiti poslodavca odnosno ovlaštenika iz Zaštite na radu o svakom problemu vezano za izvođenje radnog procesa i svakoj činjenici za koju smatra da predstavlja rizik za sigurnost i zdravlje te vezano za nepredviđene probleme u radu, tražiti dodatne upute od strane poslodavca. Isto tako radnik se ne smije dovesti u nepovoljan položaj ukoliko traži upute za nepredviđene probleme u svezi s načinom obavljanja radnoga procesa te ukoliko odbije rad ili napusti radno mjesto ako mu na radnom mjestu prijeti opasnost od nastanka ozljeda.
12. Isto tako je već ranije u Zapisniku i Nalazu Inspektorata rada, Područni ured Zagreb, Ispostava Karlovac, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava RH od 31. listopada 2017. sadržana dopuna Zapisnika o inspekcijskom nadzoru poslodavca Sport Vision d.o.o., Bani 75 Zagreb od 09. listopada 2017. koji je sastavljen neposredno nakon štetnog događaja i povređivanja tužiteljice SG u trgovini sportskom odjećom i obućom društva u [adresa], dana 6. listopada 2017. (ovdje se navodi 05. listopada 2017. što je očito propust i nepreciznost obzirom se nezgoda dogodila odmah iza ponoći tj. u 2 sata iza ponoći), a u dakle spomenutom Nalazu iz zapisnika od 31. listopada 2017. sadržano je:
"1. Dana 05.10.2017. godine sastavljeni su zapisnici o izjavi ozlijeđene radnice UG povodom zadobivene ozlijede na radu.
2. Dana 05.10.2017. godine i 31.10.2017. godine sastavljeni su zapisnici o izjavi voditeljice trgovine u [adresa] i ovlaštenika poslodavca iz zaštite na radu za taj poslovni prostor GGS.
Sukladno danim izjavama utvrđeno je da su se dana 04.10.2017. godine i 05.10.2017. godine obavljali poslovi popisivanja artikala u trgovini u [adresa] (poslovi inventure) te su se isti obavljali pomoću ljestvi koje poslodavac ima u priručnom skladištu trgovine u Karlovu.
Nadalje je utvrđeno da ozlijeđena radnica UG, prema izjavi koju je dala inspektoru rada, nije mogla skinuti kutiju u kojoj su bili sportski artikli radeći na ljestvama, a koja se nalazila na 2,90 metara od poda na regalu te se popela na ljestve, a sa ljestava na navedeni regal gdje se nalazila kutija, a s kojeg je nedugo zatim pala.
Izjavom voditeljice trgovine u [adresa] i ovlaštenika poslodavca iz zaštite na radu za taj poslovni prostor GGS, utvrđeno je da nije vidjela ozlijeđenu radnicu kako se penje na regal te da se nalazila za blagajnom u drugom dijelu trgovine te nije vidjela gdje se ozlijeđena nalazi.
Na temelju činjenica utvrđenih u ovom zapisniku, odredbe čl. 36. Zakona o Inspektoratu rada (NN 19/14) odredbe čl. 91. st.1.podst.2. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14) u skladu s odredbom čl. 97. st. 2 Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09) donosi se po službenoj dužnosti
Rješenje
Zabranjuje se poslodavcu Sport Vision d.o.o. Bani 75, Karlovac, OIB: [osobni identifikacijski broj] obavljanje poslova popisivanja i brojanja robe te manipulacija sa robom u skladištu trgovine u Karlovcu, Većeslava Holjevca 12, na način da se isti obavljaju stojeći na polici regala.
Zabrana je izrečena poslodavcu tokom nadzora, stupa na snagu odmah po uručenju ovog zapisnika. Žalba na izreku rješenja ne odgađa njegovo izvršenje."
13. Nakon ovako prikazanih podataka u zapisnicima Inspektorata rada i analiza same nezgode te poduzetih mjera od strane navedenog i ovlaštenog tijela, proizlazi i postojanje neosporne krivnje za nastanak štetnog događaja a onda i štetnih posljedica na strani tužiteljice, u cijelosti na tuženiku kao poslodavcu, te je slijedom toga tuženik kao poslodavac odgovoran za navedeni štetni događaj i nastale štetne posljedice na strani tužiteljice.
14. Medicinski vještak Želimir Korać u Nalazu i mišljenju od 16. rujna 2025. nakon pregleda spisa i priležeće medicinske dokumentacije u spisu te osobnog pregleda tužiteljice, pobliže navodi koje su sve radnje izvršene tijekom liječenja, odnosno koje je sve preglede i kontrole tužiteljica imala prema medicinskoj dokumentaciji u spisu. Prvenstveno iznosi podatke o nezgodi koji su zabilježeni u medicinskoj dokumentaciji prilikom prijema i tijekom liječenja tužiteljice. Tako između ostalog navodi da je tužiteljica dana 6. listopada 2017. primljena na bolničko liječenje u Opću bolnicu Karlovac, Služba za kirurgiju, jer je pala i ozlijedila se na radnome mjestu. Kliničkim pregledom i Rtg obradom kod nje je utvrđen prijelom i iščašenje u području desnog ručnog zgloba, prijelom skafoidne kosti i triquetruma uz perilunatno iščašenje. Učinjen je operacijski zahvat namještanja zgloba i fiksacije prijeloma skafodine kosti vijkom te imobilizacija langetom. S bolničkog liječenja je otpuštena 09. listopada 2017., a dana 21. prosinca 2017. slijedio je pregled fizijatra na kojem je utvrđeno da je desni ručni zglob "blokirane gibljivosti , šaku formira" i ordinirana je fizikalna terapija. Dalje se bilježi kontrola fizijatra 10. siječnja 2018. i zabilježeni su podaci: "prisutna konstantna bol, početna gibljivost ručnoga zgloba, gibljivost prstiju uredna, šaku formira. Ordinira se nastavak fizikalne terapije." Dana 16. siječnja 2018. zabilježen je pregled Ortopeda KBC-a Zagreb uz sadržane opaske: "Ruka tanja, izražena dlakavost, lividna, blokirani pokreti u desnom ručnom zglobu. Postavljena dijagnoza HG. Upućena na hitni CT ručnog zgloba. Od terapije Brufen i Normabel te B vitamini." Nadalje se bilježi kontrola fizijatra dana 29. siječnja 2018. kada se tužiteljica žali na bolove, te postoji "početna gibljivost dorzifleksije, a ostali su pokreti blokirani", a "gibljivost prstiju potpuna" te se i dalje indicira terapija. Ortoped na kontrolnom pregledu dana 6. veljače 2018. bilježi da je i dalje neophodno kontinuirano provoditi fizikalnu terapiju, te uz to izvršiti dopunu CT nalaza. Dana 13. veljače 2018. na kontroli ortopeda indicirano je vađenje vijka i spongioplastika, ali je zbog Sudeckovog sindroma trebalo najprije "oporaviti cirkulatorni i funkcionalni sustav", te nastaviti s individualnim terapijama. Ipak, za 10 dana na kontroli fizijatra ustanovljuje se da je gibljivost u desno ručnom zglobu tužiteljice "u svim pravcima blokirana, osim volarne fleksije (5 st)" te se i dalje preporuča fizikalna terapija.
14.1. Prema daljnjoj medicinskoj dokumentaciji vještak u razdoblju od 11.travnja 2018. do 14. travnja 2018. bilježi hospitalizaciju tužiteljice u Klinici za ortopediju Lovran, gdje je zbog nesraslog prijeloma skafoidne kosti učinjena nova operacija; odstranjen je ranije postavljeni vijak, te učinjena kortikospongioplastika i nova fiksacija vijkom skafoidne kosti te artrskopska sinobijektomija i artroliza. Otpuštena je uz preporuku lokalne krioterapije i uzimanja analgetika te razgibavanja. Dana 30. travnja 2018. na kontroli ortopeda odstranjena je imobilizacija te je izvršeno previjanje "šavi ex" i postavljena je nova imobilizacija. Nakon dva tjedna prilikom kontrole ortopeda zabilježeno je "Rtg mjesto pseudoartroze u sanaciji, uredan položaj vijka. Imobilizacija ex, toaleta rane, šavi ex, nova imobilizacija." Protekom iduća dva tjedna na kontroli ortopeda bilježi se; "Rtg uredan položaj vijka, imobilizacija ex, uputiti na fizikalnu terapiju", a već od idućega dana na kontroli fizijatra bilježi se da je tužiteljica "subjektivno bez bolova, inicijalno izvodi dorzalnu fleksiju i devijacije, volarna fleksija blokirana, gibljivost prstiju potpuna osim adukcije palca, šaku formira. Dalje fizikalne terapije (x15)." Nadalje se provodi kontrola fizijatra i ordiniraju nove fizikalne terapije, ovoga puta 30 terapija, a na kontroli ortopeda dana 27. kolovoza 2018. bilježi se "ekstenzija i fleksija aktivno do 30 st, pune pro-supinacije, bolnost ulnarnog dijela zgloba, Rtg: uredan položaj vijka, mjesto prijeloma sanirano." Preporuča se i dalje nastaviti s fizikalnom terapijom te razgibavanjem. Potom se već idućeg dana na kontroli fizijatra tužiteljica žali na bolnost, što je evidentno zabilježeno u medicinskoj dokumentaciji i Nalazu vještaka, kao i ograničenje kretnji u ručnom zglobu, a i dalje stoji da tužiteljica "šaku formira". Preporuča se razgibavanje ručnog zgloba "do granice boli, snaženje mišića i stiska šake." Prilikom pregleda u privatnoj praksi 12. studenog 2018. zabilježena je "gibljivost sada 40 st. Potrebno i dalje razgibavanja do granica boli." Tek na kontroli ortopeda dana 28. siječnja 2019. bilježi se "sada bez bolova, ekstenzija i fleksija aktivno do 45 st, kontrolni Rtg mjesto prijeloma sanirano. Nastaviti s fizikalnom terapijom." Sukladno je zabilježeno na kontroli ortopeda po proteku dva mjeseca tj. dana 25. ožujka 2019. da je uredan kontrolni EMNG gornjih ekstremiteta, te je konstatirano (i dalje) "sada bez bolova, fleksija i ekstenzijja aktivno do 45 st, pune pro-supinacije, bolnost ulnarnog dijela zgloba uz preskok, kontrolni Rtg: mjesto prijeloma sanirano. Nastaviti s fizikalnom terapijom u smislu razgibavanja ručnoga zgloba". Pri tom se ne preporuča dizanje i nošenja tereta težeg od 5 kg i dodatno navodi da je bolesnicu potrebno uputiti na ocjenu radne sposobnosti. Najzad, dana 14. svibnja 2019. HZMO donosi rješenje kojim se tužiteljici priznaje tjelesno oštećenje od 30%, te pravo na naknadu.
14.2. A propo potonje navedenog, evidentno je da je tužiteljica prilikom pada s visine od 3 metra u štetnom događaju od 6. listopada 2017. zadobila tešku ozljedu i da joj je dakle u posljednjoj godini liječenja rješenjem HZMO-a priznato tjelesno oštećenje od 30 %, s time da je uredujući vještak u ovome postupku isto oštećenje u skladu s Medicinskom tablicom izrazio i vrednovao u vidu trajnog smanjenja životnih aktivnosti a na razini od 10%.
14.3. Vještak je naime, nakon prethodno detaljnog prikazivanja zabilježenih podataka u medicinskoj dokumentaciji osobno pregledao tužiteljicu, te prema onom što je saznao u osobnom razgovoru s tužiteljicom, naveo da se tužiteljica na radnome mjestu ozlijedila padom s ljestava s visine cca 3 metra, te da se liječila u bolnicama u Karlovcu, Zgrebu i Lovranu. Dva puta je bila operirana, a sada radi kao prodavač u trgovini, te ima znatne poteškoće kod dizanja i nošenja raznih kutija na poslu pa joj često pomažu kolege. Vještak je u kontaktu s tužiteljicom zabilježio i da ne može nositi svoje malo dijete, te rukovati sigurno mnogim kućanskim aparatima pomagalima i slično. Također da je godinama igrala odbojku, a nakon ove ozlijede to više nije u stanju, a vozila je i motor, no sada se više ne osjeća sigurno u pogledu desne ruke pa motor više na vozi. Liječila se dugo, oko godinu i pol dana, osjećala je tjeskobu i strah za ishod liječenja i posljedice te imala gubitak radne sposobnosti. Vještak uz to bilježi da je desna ruka kod tužiteljice dominantna i da u ručnom zglobu povremeno osjeća bol, najviše kod promjene vremena ili ako jače opterećuje ruku. Vještak pored toga osobno primjećuje da je na desnom ručnog zglobu tužiteljice vidljiv ožiljak u formi slova "S" dužine 10 cm i jedan manji od 2 cm prema bazi palca, te da su kretnje tužiteljice u desnom ručnog zglobu značajno limitirane u odnosu na lijevi zglob za 30 st u kretnjama dokrzalne i volarne fleksije, te 10 st u kretnjama radijalne i ulnarne abdukcije, dok su kako dalje navodi "kretnje pronacije i supinacije u fiziološkim granicama". Ujedno bilježi da je mišićna snaga desne šake kod tužiteljice značajno smanjena.
14.4. Nakon toga, vještak na temelju navedene medicinske dokumentacije, a po osobnom pregledu i razgovoru s tužiteljicom utvrđuje kod tužiteljice po predmetnom štetnom događaju postojanje sljedećih ozljeda: prijelom skafoidne kosti i triquetruma uz perilunatno iščašenje desnog ručnog zgloba, te navodi da je liječenje bilo komplicirano zbog razvoja Sudeckovog sindroma i nezacjeljivanja prijeloma skafoidne kosti nakon prvog operacijskog zahvata osteosinteze.
14.5. Slijedom toga, a zbog navedenih ozljeda, vještak nalazi da je tužiteljica tijekom liječenja i rehabilitacije trpjela ukupno i kumulativno fizičke bolove:
• jakog intenziteta -7 dana
• srednjeg intenziteta - 60 dana
• slabog intenziteta — 120 dana
Uz to dodaje da je tužiteljica trpjela i sljedeće nelagodnosti: hospitalizaciju (x2), operacijske zahvate (x2), podvrgavanje anesteziji (x2), primanje injekcija i infuzija, previjanje rana, odstranjenje šavova, nošenje imobitizacije, Rtg i MSCT snimanja, fizikalne terapije, pregledi i kontrole liječnika.
14.6. Nadalje daje mišljenje da tužiteljica trpi i zbog trajnog smanjenja životnih aktivnosti, koje je posljedica ograničenja u kretnjama u desnom ručnom zglobu srednjeg stupnja. Uz to nalazi da će tužiteljica i ubuduće morati ulagati pojačane napore pri aktivnostima vezanim uz potrebu ulaganja jače fizičke snage desnom šakom, čvrstom držanju, dizanju i nošenju predmeta, kutija, glačala, usisivača, metli, alata za vrt i sI. Trajno smanjenje životnih aktivnosti kod tužiteljice vještak utvrđuje na razini od 10%.
14.7. Nastavno nalazi da je tužiteljica trpjela i radi straha. Primarni strah jakog intenziteta bio je kako navodi kratak, te je trajao koliko i sam događaj. Za sekundarni strah navodi da obuhvaća cjelokupni tijek liječenja uključujući 2 operacijska zahvata i rehabilitaciju, te nalazi da je sekundarni strah jakog intenziteta trajao ukupno 3 dana. Obrazlaže: "Sekundarni strah srednjeg intenziteta trajao je do saznanja o postupnom poboljšanju stanja i smanjenu tegoba, a u dva navrata u ukupnosti je trajao 30 dana. Sekundarni strah slabog intenziteta, uključujući nelagodu pri sjećanju na predmetni događaj te zabrinutost za tijek i ishod liječenja trajao je ukupno i kumulativno 6 mjeseci. Strah kod tužiteljice nije ostavio trajne posljedice."
14.8. Uz to vještak nalazi da je tužiteljici bila potrebna tuđa njega i pomoć (isključujući vrijeme boravaka u bolnicama) na razini 2 sata dnevno 3 mjeseca i 1 sat dnevno 6 mjeseci. Tuđa njega i pomoć bila joj je potrebna u prvim razdobljima nakon operacija i za aktivnosti vezane za održavanje osobne higijene, oblačenje svlačenje i sI., a kasnije više za pripremu hrane, pospremanje, nabavu i nošenje veće količine namirnice i sI. Navedenu njegu i pomoć mogao je pružiti i netko od ukućana.
14.9. Najzad, vezano uz opisane ožiljke koje je vidio kod tužiteljice navodi da se radi o ožiljcima koji predstavljaju osnovu za naruženje, a koje naruženje se može kvalificirati kao naruženje malog stupnja vidljivo trećima "uglavnom stalno".
15. Imajući u vidu ovakav nalaz vještaka nesumnjivo se može utvrditi i utvrđuje da je kod tužiteljice nastala povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje koja svakako opravdava dosudu novčane satisfakcije u određenom iznosu, sve to obzirom na potraživanje tužiteljice u tužbi i tužbenom zahtjevu, a vezano uz kvalifikatorne okolnosti kako već navodi u tužbi i tijekom postupka. Kod toga je napose vezano uz fizičku bol cijenjen intenzitet i trajanje boli kao i postojanje drugih neugodnosti koje je tužiteljica trpjela tijekom liječenja. Opetuje se da je prema mišljenju vještaka trpjela bolove jakog intenziteta 7 dana, srednjeg intenziteta 60 dana i slabijeg intenziteta 120 dana, te je također trpjela razne neugodnosti kako je naprijed navedeno, pa se imajući u vidu nalaz vještaka i Orijentacijske kriterije opravdanim nalazi dosuditi tužiteljici puni zatraženi iznos na ime naknade vezano uz ovu kvalifikatornu okolnost. Dakle, priznaje se vezano uz pretrpljenu bol zatražena satisfakcija u visini od 4.484,70 eura (33.790,00 kn). Također se vezano uz pretrpljeni strah nalazi opravdanim prihvatiti i tako zatraženi iznos naknade u visini od 3.973,72 eura, obzirom je strah u intenzitetu i trajanju prema mišljenju vještaka trpjela ukupno 213 dana, pa joj je dakle i s te osnove priznata zatražena naknada u cijelosti. Nadalje se u odnosu na potraživanje zbog smanjenja životne aktivnosti nalazi više nego opravdano prihvatiti zatraženi iznos naknade s te osnove potraživanja u iznosu od 1.459,95 eur (11.000,00 kn) kao i priznati tužiteljici zatraženu naknadu za naruženje u iznosu 995,42 eura (7.500,00 kn). Stoga je tužiteljici ukupno na ime neimovinske štete dosuđen zatraženi iznos od 10.913,80 eura (82.230,00 kn), sve sa zakonskom zateznom kamatom kako već potražuje,
16. Pri tom se vezano uz neimovinske štete napominje kako Zakon izričito određuje da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanim fizičkih boli i duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, te o tome da se naknadom ne pogoduje težnjama koje nisu spojeve s njezinom naravi i društvenom svrhom, a jačina i trajanje povredom izazvanih fizičkih i duševnih bolovima, kao i straha su one kvalifikatorne okolnosti koje je potrebno utvrđivati. Vještaci pak vještače u skladu s pravilima struke, medicinske znanosti, prema osobnim kliničkom iskustvima stečenim radom uz mogući klinički pregled tužitelja i raspoloživu medicinsku dokumentaciju, pa je dakle sud slijedom ovakvog nalaza vještaka utvrdio kao naprijed da je tužitelj zadobio povrede koje uz navedene okolnosti iz nalaza vještaka opravdavaju dosudu predložene naknade kao u ovom slučaju. Uz to se posebno napominje da je prednost zaštite prava osobnosti kako je uređena prema Zakonu o obveznim odnosima, NN/05 i dr., mnogostruka i raznovrsna te se ponajprije odnosi na individualnu sferu čovjeka i štiti njegova osobna svojstva, kao i posebnosti u odnosima prema okolini i njegovim javnim, gospodarskim i službenim djelovanjima. Stoga se u navedenim predmetu primijenila zaštita kako to određuju čl. 19. i 1100. ZOO-a iz 2005.godine tim više što nije osporeno ništa od onog što je vještak iznio u danom Nalazu i mišljenju od 16.rujna 2025.godine.
17. Nastavno se tužiteljici dosuđuje i zatraženi iznos na ime materijalne štete s osnove tuđe pomoći i njege, jer je utvrđeno opravdanim prihvatit tužbeni zahtjev i za taj dio potraživanja. Naime, potreba za tuđom pomoći i njegom je trajala 3 mjeseca po dva sata i 6 mjeseci po jedan sat, dakle ukupno 360 sati, pa je obzirom na očitovanje vještaka, a imajući u vidu porast troškova života, uz uvažavanje iznesenih shvaćanja u Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz 2020. i 2021. tužiteljici uz prethodne navedene naknade priznata i zatražena naknada na ime troška za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 1.194,51 eur (9.000,00 kn), također uz predloženu zakonsku kamatu kao u točki I.I. i I.II. izreke ove presude.
18. Navedena odluka donesena je obzirom nisu usvojeni izneseni prigovori pasivno legitimiranih stranaka u postupku t.j. tuženika i umješača, pri čemu je tuženik stavio prigovor mjesne nenadležnosti ovoga suda, ali se isti u smislu članka 52. ZPP- a ne prihvaća obzirom je šteta na strani tužiteljice nastala na području nadležnosti ovoga suda, na kojemu uostalom tužiteljica ima prebivalište odnosno boravište. Umješač je pak osporavao aktivnu i pasivnu legitimaciju te odgovornost, osnov i visinu štete, s time da su kroz provedene dokaze i obrazloženje kao naprijed odbačeni svi njegovi prigovori kao neosnovani, a iz razloga kako je već sadržano u obrazloženju ove presude.
19. Tužiteljica je uspjela u postupku pa joj je kao opravdan priznat trošak za pojedine radnje; i to za sastav tužbe, podnesaka od 20.05.2021. kojim se očitovala na odgovor n tužbu i podneska od 15.10.2025., te za zastupanje na ročištima od 12.09.2023., 29.07.2025. i 05.02.2026., za svaku pojedinu radnju iznos od po 100,00 bodova ili 200,00 eura, a sve prema vrijednosti predmeta spora i dosuđenom potraživanju, uz uvećanje za pripadajući pdv. Za podnesak od 15.07.2025. i 29.08.2025. priznata joj je naknada na razini 25%, jer je u navedenim podnescima samo specificirala svoje potraživanje u službenoj valuti EUR-a, odnosno uz drugi podnesak,,, je dostavila zdravstveni karton na koji se obvezala i bila pozvana dostaviti isti na prvom ročištu za glavnu raspravu. Uz to joj je za zastupanje po punomoćniku na ročištu za objavu presude dosuđena 50%-tna naknada ili iznos od 100,00 eura, te je ukupno tužiteljici za navedene radnje priznat trošak u iznosu od 1.400,00 eur, a odnosno uključujući pripadajući PDV od 25% iznos od 1.750,00 eura. Tom trošku je pridodan trošak sudske pristojbe za tužbu koji je plaće u iznosu od 381,00 kn tj. u visini od 50,56 eura, te trošak sudske pristojbe za presudu koji je obvezna platiti u iznosu od 155,58 eur. Također je id. trošku pridodan razmjerni trošak koji je tužiteljica platila na ime vještačenja u iznosu od 73,14 eura, pa je sveukupno tužiteljici dosuđen trošak postupka u iznosu od 2.029,28 eura kao u točki I.III. izreke također sa zakonskom zateznom kamatom kao u dijelu izreke presude vezano uz troškove.
U Karlovcu 23. ožujka 2026.
Sudac:
Vesna Gračan
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, pismeno u tri primjerka putem ovoga suda.
Dna:
1. Tužitelju po pun. Nenadu Mamuli, odvjetniku iz Karlovca.
2. Tuženiku po pun. OD Jurčić i Prpić, j.t,d, iz Zagreba.
3. Umješaču na strani tuženika po pun. OD Olujić, Pezić & Partneri d.o.o. iz Zagreba.
