REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Broj: Pp-12936/2025

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Zrinjki Matijević, uz sudjelovanje zapisničara Ivane Pavić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika NĐ zastupanog po branitelju odvjetniku HĐ, zbog prekršaja iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90-proč,30/90,47/90,29/94,114/22 i 47/23), pokrenutog povodom optužnog prijedloga PU Zagrebačke, I. Policijske postaje Zagreb, klasa: 211-07/25-5/24989 Urbroj: 511-19-27-25-1 od 30.09.2025., nakon javne glavne rasprave održane dana 17. ožujka 2026.g. u nazočnosti okrivljenika i predstavnika tužitelja, na temelju čl.183. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), dana 20. ožujka 2026.g. objavio i

presudio je

I.

Okrivljenik NĐ, sin N i H (djevojačko prezime majke NĐ), OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1999.g. u [adresa], državljanin [adresa], NSS, monter, zaposlen u Pep Sustavi, sa primanjima u iznosu od 1800 eura, neoženjen, bez djece, prekršajno nekažnjavan, ne vodi se prekršajni ili kazneni postupak, sa prebivalištem u [adresa] i boravištem u [adresa] kod Z

k r i v  j e

što je dana 20. rujna 2025. godine kao sudionik javnog okupljanja pod nazivom "PROSVJED ZA SPAS HRVATSKE KULTURE, NE UVOZU STRANIH RADNIKA”, koji se održavao u Zagrebu, na Trgu bana Josipa Jelačića bb, po prijavi javnog okupljanja u organizaciji ”GRAĐANSKE INICIJATIVE ZA BOLJU HRVATSKU” na Trgu bana Josipa Jelačića bb nasuprot br.4, na javnom mjestu remetio javni red i mir na način da se popeo na uzvišeni podest od javne rasvjete, koji se nalazio pokraj postavljene pozornice, čime je zadobio pozornost 200-tinjak okupljenih prosvjednika te se licem okrenuo prema njima te im se obraćajući na sav glas izvikivao u tri navrata službeni pozdrav, odnosno krilaticu ustaškog pokreta i totalitarnog režima NDH u njegovom skraćenom obliku „ZA DOM", dok je masa prosvjednika odgovarala „SPREMNI", čime je veličao rasističku ideologiju, prezir prema drugim ljudima zbog njihove vjerske i etničke pripadnosti te trivijaliziranje žrtava zločina protiv čovječnosti, a nakon počinjenog prekršaja počeo se samovoljno udaljavati s mjesta počinjenja prekršaja te je pritom uhićen po policijskim službenicima i bez uporabe sredstava prisile priveden u l. policijsku postaju Zagreb,

čime je postupio protivno odredbi čl.5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90-proč,30/90,47/90,29/94,114/22, 47/23), kažnjiv po istom članku istoga Zakona,

pa mu se temeljem citiranih propisa uz primjenu čl.37. PZ-a izriče novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (slovima: tristoeura).

Temeljem čl. 40. st. 1. u svezi čl. 14. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, okrivljeniku se uračunava vrijeme provedeno u zadržavanju po policiji od dana 20. rujna 2025. g. u 11:40 sati do dana 20. rujna 2025.g. u 14:12 sati, kao 39,82 eura, za jedan dan zatvora, pa ima za platiti 260,18 eura (slovima: dvjesto šezdeset eura i osamnaest centi).

Temeljem članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 153/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude.

Temeljem članka 152. stavak 3. i članka 183. stavak 2. Prekršajnog zakona, u svezi članka 48. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (NN 39/13.), sud upozorava okrivljenika da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine preostale izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

II. Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. toč. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40 eura (četrdeset eura), u korist Državnog proračuna, na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i st. 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Policijska uprava Zagrebačka, I. Policijska postaja Zagreb, podnijela je dana 30.09.2025. optužni prijedlog klasa: 211-07/25-5/24989 Urbroj: 511-19-27-25-1 protiv okrivljenika, a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. U pisanoj obrani, okr. je istaknuo da niti jednim propisom nije propisano kako je izraz "za dom spremni" kažnjiv. Naime, sam Ustav RH u svojoj odredbi čl.31. navodi cit: "nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se može izreći kazna koja nije bila određena zakonom". Automatsko smatranje da se radi o izrazu mržnje i podrške ustaškom totalitarističkom režimu s prijezirom prema žrtvama predstavlja ono što se u pravnoj znanosti naziva nedopuštenom analogijom. "Analogija u krivičnom pravu, kao način stvaranja od strane suca novih krivičnih djela, nedopustiva je u demokratskom krivičnom pravu i u izravnoj je suprotnosti sa smislom i političkom i pravnom funkcijom načela zakonitosti. (Krivično pravo – ZĐ UDK 343.2(075.8) četvrto izdanje 1995.). Čak niti Ustavni sud u svojim odlukama ne može niti smije biti tvorac prava nego može odlučivati tek o pojedinačnim slučajevima u kojima se traži ustavnopravna zaštita a pogotovo nije zakonodavac niti odluke Ustavnog suda mogu postati izvor prava. Nadalje, gledajući na ovu problematiku s pozicije javnog reda i mira, pitanje je što je to javni red i mir, koji nema svoju definiciju. (Ne postoji definicija javnog reda i mira niti se može kao takva pronaći). Stoga se javni red i mir mora sagledavati u skladu s dobrim običajima društva. Dobri običaji društva konsenzualno utvrđuju da je tučnjava ili uriniranje na javnom mjestu u podne ili galama ispred bolnice u sitne noćne sate remećenje javnog reda i mira, međutim, izrazom iz Domovinskog rata, samome po sebi se ne može remetiti javni red niti je dozvoljeno korištenje izraza iz Domovinskog rata samih za sebe, sagledavati u kontekstu remećenja javnog reda i mira, bez obzira na dnevnopolitičke konotacije ili društvenu nadmoć sagledanu u institucijama, onih kojima je već Domovinski rat sam po sebi upitan u smislu pravednosti i legitimnosti. Stoga predlažu osloboditi okrivljenika optužbe za počin prekršaja koji mu se stavlja na teret.

U dopuni svoje obrane pred sudom a koju je okr. iznio bez nazočnosti branitelja istaknuo je da se ne smatra krivim za terećeni prekršaj, a kao dokaz je predao video snimku mimohoda 4.gardijske brigade HV u Splitu 1993. godine. Istaknuo je da je odgajan u obitelji domoljuba, otac i majka su vojnici, sudjelovali su u Domovinskom ratu od početka do kraja, vole domovinu Hrvatsku, pa smatra da pozdrav koji je izvikivao "Za dom" je dio hrvatske povijesti. Dakle, njegovi su roditelji hrvatski nastrojeni te je tako i odgajan kao i da se nikoga ne smije mrziti. Pridodao je da se i na Thompsonovom koncertu koristio ovaj pozdrav te mu nije poznato da postoji politička stigmatizacija istog. U svezi prosvjeda koji se održavao na Trgu bana Jelačića naveo je da se istom priključio jer smatra da strani radnici rade za novac u nehumanim uvjetima, što je i sam osjetio kada je radio u Nizozemskoj. Smatra da naša država nema takvu infrastrukturu niti mogućnost da primi strane radnike bez ozbiljne organizacije, a poznato mu je kako se u Aziji oglašava i propagira radi u Hrvatsku. Nakon što je sudjelovao u prosvjedu uputio se je sa još trojicom mladića po vodu u dućan a tada su ga pol. službenici zaustavili i uhitili iako smatra da nije bilo potrebe za uhićenjem. Pridodao je, da ga je nakon prosvjeda kontaktirao jedan general čijeg se imena ne sjeća te ga izvijestio da su mu došle prijetnje da će ubiti njega i njegovu obitelj, pa je ove prijetnje prijavio u PP Pitomaču, a obavljen je i obavijesni razgovor u I. PP Zagreb. Na upit predstavnika tužitelja zna li pod kojim su se geslom okupili prosvjednici Udruge Za bolju Hrvatsku, okrivljenik je iskazao da je trebalo aktivirati mlade u svezi uvoza stranih radnika, tj. kako je razumio da treba pokazati da nešto u svezi uvoza radnika ne valja.

Predstavnik tužitelja je pred okr. istaknuo da je prosvjed okupljen s namjerom da se ne dopusti uvoz stranih radnika, a okr. je naveo da nije član udruge odnosno da se odmaknuo od iste par dana nakon ovog događaja. Na upit suda okrivljenik je iskazao da je predmetne zgode želio svojim prisustvom dati podršku prosvjedu. Predstavnik tužitelja je naglasio da je okrivljenik izvikujući sporni pozdrav iz režima NDH mogao poticati na nasilje.

3. U dokaznom postupku sud je proveo dokaz reproduciranjem video snimke događaja od 20. rujna 2025. na Trgu bana Jelačića, kao i snimke mimohoda 4 gardijske brigade HV 1993. godine (koju je dostavila obrana), izvršen je uvid u izvješće o uhićenju te uvid u prekršajnu evidenciju.

4. Na snimci događaja od 20. rujna 2025. koja je reproducirana na glavnoj raspravi u prisutnosti okr. i tužitelja, vidljivo je da se je okrivljenik popeo na uzvišeni podest od javne rasvjete na Trgu bana Josipa Jelačića, a koji se nalazio pokraj postavljene pozornice, te je pred okupljenim prosvjednicima izvikivao „ZA DOM", dok je masa prosvjednika odgovarala „SPREMNI". Nakon pregledane snimke, okrivljenik nije ništa komentirao, dok se tužitelj pozvao na presudu Visokog prekršajnog suda RH broj: Jž-2824/14, posebno naglašavajući da svi imaju prava i slobode iz čl.6. Ustava, ali da se ista mogu ograničiti ako su ugrožena temeljna prava drugih ljudi.

5. Iz prekršajne evidencije proizlazi da okrivljenik nije prekršajno kažnjavan.

6. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka ovaj sudac smatra činjenično stanje dovoljno utvrđeno i bez izvođenja daljnjih dokaza. Naime, iako je okrivljenik poricao prekršaj koji mu se stavlja na teret, suštinski je priznao postupanje tj. učin djela prekršaja koji mu se stavlja na teret, a navedeno proizlazi i iz snimke na kojoj je vidljivo kako je okrivljenik na prosvjedu koji se održavao na Trgu bana Jelačića, izvikivao riječi "Za dom". Imajući u vidu trenutnu društvenu osjetljivost cijele situacije zbog striktno ograničene mogućnosti korištenja navedenog pozdrava samo u pojedinim i iznimnim, ceremonijalnim događajima povezanim s odavanjem poštovanja braniteljima koji su poginuli za Republiku Hrvatsku boreći se pod tim pozdravom, sud smatra da događaj od 20. rujna 2025., u vezi kojeg se vodi ovaj prekršajni postupak, nije takav događaj koji bi opravdao iznimku o javnoj upotrebi pozdrava „za dom.“ Stoga mimohod 4 gardijske brigade HV 1993. godine, a na koju se okr. poziva u svojoj obrani, nema nikakve sličnosti sa događajem koji je predmet ovog postupka. Dapače, u konkretnom se slučaju radi o prosvjedu "Za spas hrvatske kulture, ne uvozu stranih radnika" pa korištenje takvog pozdrava šalje potpuno neprimjerenu političku poruku, a posebno prema ljudima drugačije vjerske i etničke pripadnosti, nije u skladu s "dobrim običajima društva", zbog čega sud smatra da je okr. svojim postupanjem ostvario obilježje prekršaja iz čl.5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pa ga je trebalo proglasiti krivim.

7. Za prekršaj iz čl.5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisana je novčana kazna u rasponu od 700,00 do 4000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

8. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, sud je cijenio sve okolnosti koje utječu na istu a posebno mladu životnu dob okrivljenika koju karakterizira impulzivnost, povodljivost i nedovoljno razvijena sposobnost potpune procjene posljedica vlastitih postupaka, neznanje, kratkotrajno postupanje koje nije sadržavalo nikakvo aktivno nasilje, korektno držanje pred sudom, kao i činjenica da okr. nije prekršajno nekažnjavan, pa stoga sud smatra primjerenim na okrivljenika primijeniti institut ublažavanja kazne, smatrajući da će se istom u potpunosti postići svrha kažnjavanja i na okrivljenika djelovati da više ne čini ovakve i slične prekršaje.

9. U novčanu kaznu, okrivljeniku je, sukladno čl.40. Prekršajnog zakona u svezi s čl.14. Zakona o izmjenama i dopunama PZ-a, uračunato vrijeme zadržavanja po policiji, a temeljem odredbi navedenih u izreci presude okrivljenik je upozoren da će se, ako u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini.

10. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okr. proglašen krivim, to je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka.

Zagreb, 20. ožujka 2026.godine

Zapisničar

Sudac

Ivana Pavić

Zrinjka Matijević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 8 (osam) dana nakon primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, u Zagrebu, pisano u 2 (dva) istovjetna primjerka putem ovog Suda.

DOSTAVITI:

1. Okrivljeniku, NĐ, [adresa]

2. odvjetniku okrivljenika HĐ, [adresa]

3. Tužitelju, PUZ, I PP

4. pismohrana, ovdje