REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: OVR-638/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja OTP banka d.d., Split, Domovinskog rata 61, OIB: 52508873833, protiv ovršenika UI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Katarini Šmit, odvjetnici u Zagrebu, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i o prijedlogu radi proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, bez održavanja ročišta, 20. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave – zadužnice od 22. rujna 2010., potvrđene od javnog bilježnika mr. sc. Ljubinke Svedrović Kilibarda iz Zagreba, pod poslovnim brojem: OV-6263/2010, kao neosnovan.
II. Odbija se prijedlog ovršenika od 25. veljače 2026. za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave - zadužnice od 22. rujna 2010., potvrđene od javnog bilježnika mr. sc. Ljubinke Svedrović Kilibarda iz Zagreba, pod poslovnim brojem: OV-6263/2010, zbog žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 50. st. 1. toč. 2. i 5. Ovršnog zakona, kao neosnovan.
zaključio je
Upućuje se ovršenik da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim temeljem ovršne isprave - zadužnice od 22. rujna 2010., potvrđene od javnog bilježnika mr. sc. Ljubinke Svedrović Kilibarda iz Zagreba, pod poslovnim brojem: OV-6263/2010 iz razloga propisanih odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. Ovršnog zakona, te se poziva da u roku od petnaest (15) dana od dana takvog postupanja dostavi dokaz o istom.
Obrazloženje
1. Ovršenik je 25. veljače 2026. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne pred Financijskom agencijom (dalje: FINE) temeljem ovršne isprave - zadužnice od 22. rujna 2010., potvrđene od javnog bilježnika mr. sc. Ljubinke Svedrović Kilibarda iz Zagreba, pod poslovnim brojem: OV-6263/2010.
2. U prijedlogu ovršenik se poziva na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 2., 5., 7. i 11. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ). Ovršenik u bitnom navodi da isprava koja je priložena uz zahtjev za izravnu naplatu nema svojstvo ovršne isprave, te da ovrhovoditelj nije bio ovlašten tražiti ovrhu. Nadalje, ovršenik se poziva i na protek roka u kojem se mogla tražiti ovrha zbog nastupanja zastare tražbine.
U odnosu na prijedlog za odgodu od 25. veljače 2026. ovršenik navodi da bi mu zbog visine tražbine u iznosu od 7.282,21 EUR pljenidba po računima uzrokovala teško popravljivu štetu, jer bi mu ugrozila egzistenciju, kao i egzistenciju članova njegove obitelji. Ovršenik ukazuje na činjenicu da je u mirovini i da brine o dva (2) teška bolesnika koja žive s njim u zajedničkom kućanstvu, pa slijedom navedenog predlaže odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ne navodeći do kada točno predlaže ovu odgodu.
3. Prijedlozi ovršenika dostavljeni su ovrhovoditelju na očitovanje u roku osam (8) dana, a ovrhovoditelj se podneskom od 13. ožujka 2026. u cijelosti usprotivio navodima ovršenika.
4. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava nije osnovan.
5. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta.
6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.
7. Prijedlogom od 25. veljače 2026. ovršenik je ujedno podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.
8. U odnosu na drugi uvjet, nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno potrebu sprječavanja nasilja, ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi, trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je potrebno spriječiti nasilje, a sve u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a.
9. U prijedlogu ovršenik predlaže odgodu ovrhe, jer bi mu nastala velika i teško popravljiva šteta kako je u pitanju zapljena mirovine iz koje namiruje egzistencijalne potrebe za sebe i svoju obitelj, odnosno dva (2) teško bolesna člana kućanstva. Međutim, eventualno teška materijalna situacija ovršenika nije razlog za odgodu ovrhe, jer po prirodi stvari ovrha je otegotna za ovršenika. Naime, postoje pravna sredstva za vraćanje prenesenih novčanih sredstava, ako ovršenik uspije sa pravnim lijekom kojeg je uložio, to jest ako se pokaže da su novčana sredstva neosnovano prenesena ovrhovoditelju. Nadalje, nastanak nenadoknadive štete ovisi prvenstveno o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno mogućnosti ovrhovoditelja da štetu nadoknadi, ako prijenos i pljenidba budu proglašeni nedopuštenima. Ovršenik ničim nije učinio vjerojatnim da mu ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti eventualnu štetu naknaditi. Također, odgodom ovrhe zaplijenjena novčana sredstva i dalje bi ostala zaplijenjena sukladno odredbi čl. 65. st. 6. OZ-a, ali ne bi bila prenesena ovrhovoditelju, te ovršenik i dalje ne bi mogao raspolagati zaplijenjenim novčanim sredstvima, pa odgoda ne bi promijenila trenutnu materijalnu situaciju ovršenika, to jest nemogućnost raspolaganja zaplijenjenim novčanim sredstvima.
10. Slijedom ovršenikovih navoda, sud smatra da isti nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna radi sprječavanja nasilja u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, pa je sud je na temelju čl. 65. st. 1. OZ -a, a u vezi čl. 210. st.1. i 2. OZ -a, odbio ovršenikov prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava kao neosnovan i odlučio kao u točki I. izreke rješenja.
11. Nadalje, odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što sazna da je protiv njega zatražena izravna naplata, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim (st.1.), s tim da se na to pravno sredstvo na odgovarajući primjenjuju odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz čl. 50. i 53. OZ-a (st. 2.). Odgovarajuća primjena odredaba Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi sukladno čl. 210. st. 2. OZ-a podrazumijeva da sud prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim može prihvatiti ili odbiti, odnosno uputiti ovršenika u parnicu ako je isti u prijedlogu iznio žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. – 11. OZ-a.
12. Vezano za žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 2. i 5. OZ-a sud je iste ocijenio neosnovanim. Naime, žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 2. OZ-a podrazumijeva, ako isprava nije stekla svojstvo ovršnosti. U konkretnom slučaju postupak izravne naplate provodi se temeljem zadužnice od 22. rujna 2010., potvrđene od javnog bilježnika mr. sc. Ljubinke Svedrović Kilibarda iz Zagreba, pod poslovnim brojem: OV-6263/2010, a koja ima svojstvo ovršne isprave. Slijedom navedenog, u ovoj fazi postupka predmetna zadužnica je valjanja ovršna isprva. Nadalje, žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 5. OZ-a podrazumijeva, ako je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha. U konkretnom slučaju postupak izravne naplate provodi se temeljem naprijed navedene zadužnice, a za koju tek treba utvrdi da je protekao rok. Stoga je sud istaknute žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 2. i 5. OZ-a ocijenio neosnovanim, te je odlučio kao u točki II. izreke ovog rješenja.
13. Nadalje, odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam (8) dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam (8) dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.
14. Kako ovršenik ističe žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. točka 7. i 11. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njihovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4 OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a, odlučiti kao u izreci zaključka.
U Zagrebu, 20. ožujka 2026.
Sudac:
Jure Pezelj
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku osam (8) dana od dana primitka prijepisa. Žalba se podnosi u obliku elektroničkog podneska ili pisano u tri (3) istovjetna primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.
Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić
DNA:
1. Ovrhovoditelju
2. Ovršeniku po pun.
3. Spis
