REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Erazma Barčića 5

Poslovni broj: Us I-1430/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu Vedranu Juričiću, uz sudjelovanje zapisničarke Monike Puharić, u upravnom sporu tužitelja Općine Punat, Punat, Novi put 2, OIB: 59398328989, zastupanog po Krešimiru Pugelu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Kovačević, Koren i partneri d.o.o., Rijeka, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba 1. ČU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. BU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oba zastupana po opunomoćeniku Ismetu Krupiću, odvjetniku u Zagrebu, Pavla Hatza 8, radi izdavanja građevinske dozvole, 20. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-03/24-02/264, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 23. srpnja 2024. te rješenja Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Krk, KLASA: UP/I- 361-03/24-01/000013, URBROJ: 2170-03-04/13-24-011 od 18. ožujka 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog upravnog spora.

III. Nalaže se tužitelju da zainteresiranim osobama nadoknadi trošak ovog upravnog spora u iznosu 2.500,00 € (dvije tisuće petsto eura) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima ovog upravnog spora.

IV. Odbija se zahtjev zainteresiranih osoba za naknadu troškova ovog upravnog spora iznad dosuđenog iznosa od 2.500,00 €.

Obrazloženje

1. Rješenjem Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Krk, KLASA: UP/I-361-03/24- 01/000013, URBROJ: 2170-03-04/13-24-011 od 18. ožujka 2024 (dalje: Građevinska dozvola), zainteresiranim osobama dozvoljava se građenje višestambene građevine na četiri stambene jedinice, 2.b skupine, GBP = 545,87 m[2] , na postojećoj građevnoj čestici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naselju Punat, u skladu s glavnim projektom zajedničke oznake: 22/04, koji je sastavni dio Građevinske dozvole.

2. Protiv Građevinske dozvole tužitelj je izjavio žalbu koje je tuženik, rješenjem KLASA: UP/II-361-03/24-02/264, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 23. srpnja 2024. odbio kao neosnovanu.

3. Tužitelj osporava zakonitost gore spomenutih akata zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te povreda pravila postupka. U tužbi izlaže kao i u žalbi te navodi kako slijedi. Prvenstveno, ističe da tuženik u pobijanom rješenju uopće nije obrazložio žalbene prigovore i odlučne činjenice, već je samo šturo uputio na obrazloženje Građevinske dozvole. Glede merituma, tužitelj, u bitnom, ustraje kod primjedbi koje je iznosio tijekom upravnog postupka. Smatra da je Građevinska dozvola izdana protivno odredbama Urbanističkog plana uređenja UPU-3 građevinsko područje naselja N1- Centralno naselje Punat (SN PGŽ br. 34/10, 12/12, 48/12, 13/16, 3/20; dalje: UPU) budući da je pogrešno utvrđena početna točku od koje se mjeri visina planirane građevine (tzv. nula). Nastavno na prethodno, pojašnjava da je prema odredbama UPU-a visina građevine trebala biti mjerena od najnižeg dijela uređenog terena uz pročelje, dok je u konkretnom slučaju ista utvrđena na visini koja je za više od 3 metra viša od najnižeg dijela pročelja. Navedeno znači da stvarna visina građevine značajno premašuje prostornim planom dopuštenu visinu od 9 metara. Nadalje, tužitelj ističe nepravilnosti u vezi s nadozidom potkrovlja, navodeći da nadozid na istočnoj strani objekta uopće nije kotiran u Glavnom projektu, što smatra dovoljnim razlogom za poništenje akata, te tvrdi da visina istog svakako premašuje dopuštenih 120 cm. Osim toga, navodi da planirana građevina nije usklađena s uvjetima oblikovanja iz prostorno-planske dokumentacije. Pojašnjava da se predmetna planirana stambena građevina s jednostrešnim krovom ne uklapa u zatečeni kontekst okolnih manjih obiteljskih građevina s dvostrešnim krovovima, a u prilog čemu govore i dostavljene fotografije. Zaključno, ukazuje da obračun površina i volumena u projektnoj dokumentaciji ne odgovara stvarnom stanju, budući da se u suštini radi o dodatnoj stambenoj etaži, a ne o potkrovlju.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog i prvostupanjskog rješenja te predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

5. Zainteresirana osoba u svom odgovoru na tužbu, u bitnom, navodi kako slijedi. Osporavaju navode tužitelja da visina građevine nije sukladna odredbama UPU-a te ističu da je način izračuna ukupne dozvoljene visine koji je iznio tužitelj pogrešan. Navode kako je početna točka od koje se mjeri građevina točno određena u glavnom projektu (relativna kota ±0 m, što odgovara apsolutnoj koti ±31,00 m) a što da je sukladno čl. 45. st. 5a. UPU-a, prema kojem se kod izvođenja podrumske etaže kao garaže najniža kota zaravnatog terena računa u visini gornje kote poda prve nadzemne etaže. Kako je u konkretnom slučaju iznad podrumske etaže u kojoj je garaža, suteren, a neposredno uređen teren oko suterena na koti -3,05 m, ta je kota po definiciji iz UPU- a pravilno određena kao početna točka od koje se mjeri visina građevine. Navode da bi čak i u slučaju računanja visine od kaskada na kosom terenu, visina građevine iznosila maksimalno 8,89 m, što je manje od dopuštenih 9,00 m propisanih planom. Ukazuju na odredbe Pravilnika o prostornim planovima (NN 152/23), konkretno čl. 13. st. 3., prema kojem se kod kosog terena visine pročelja mjere odvojeno od najviše i najniže kote konačno uređenog terena uz ta pročelja. U vezi prethodno navedenog, zainteresirane osobe naglašavaju da se te visine ne zbrajaju, što tužitelj pogrešno tumači. Nadalje, pojašnjavaju pojam jednostrešnog krova pozivajući se na stručnu literaturu (PU, "Konstruktivni elementi zgrada"), te ističu da se visina nadozida od 120 cm mjeri isključivo na zapadnom pročelju (streha), dok je visina sljemenog zabatnog zida određena dopuštenim nagibom krova i u konkretnom slučaju iznosi 473 cm, što je u skladu s propisima.

Nadalje, zainteresirane osobe osporavaju tvrdnju tužitelja da nadozid na istočnoj strani nije kotiran ili da premašuje dopuštenu visinu i glede toga navode da je u glavnom projektu (presjek B-B, list 10) visina kose ploče jasno iskotirana u rasponu od 1,20 m do 4,73 m, te da je ukupna visina građevine od 7,54 m pravilno prikazana i unutar je dopuštenih granica. Smatraju da tužitelj proizvoljno tumači odredbe prostornih planova i poistovjećuje pojmove strehe i sljemena kod jednostrešnog krova.

6. U sporu je održana rasprava te je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (NN br. 36/24; dalje: ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

7. U cilju ocjene zakonitosti osporavanoga rješenja tuženika u tijeku spora je izvršen uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnoga postupka i ovog spora.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Iz stanja spisa, konkretno dokumentacije koja je priložena uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole razvidno je da je zainteresirana osoba na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 727 m[2] planira izgradnju samostojeće višestambene građevine sa 4 stambene jedinice – katnosti podrum, suteren, prizemlje i potkrovlje.

Prema kartografskom prikazu 4.1 iz Prostornog plana uređenja Općine Punat (SN PGŽ br. 9/08, 30/10,14/15, 30/18, 10/21; dalje: PPUO Punat) te kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena prostora" iz UPU-a, predmetna čestica nalazi se u izgrađenom djelu građevinskog područja naselja Punat u zoni stambene namjene S1 – čisto stanovanje. U

Uvjeti gradnje stambenih objekata na tom području propisani su u čl. 43., 44., 45,, 46 i 50a. UPU-a.

10. Prema općim odredbama za izgradnju stambenih građevina i sadržanima u čl. 45. UPU-a najveći broj etaža u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja su tri nadzemne etaže. Treća nadzemna etaža je potkrovna etaža sa maksimalnom visinom nadozida od 1,2 m Ispod prizemlja moguće je izgraditi podrumski prostor na način definiran čl. 3. ovih Odredbi (st. 3.). Visina građevine u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja iznosi maksimalno 9,0 m (st. 5.) Kod izvođenja podrumske etaže kao garaže pristupna rampa ne smije biti šira od 4 m a najnižu kotu zaravnatog terena računati u visini gornje kote poda prve nadzemne etaže (st. 5a). Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ozelenjeni ili kosi. Nagib krovišta definira se prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja, ali ne veći od 23˚. Kosi krov mora biti boje kupe kanalice (st. 6). Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama (st. 7).

11. Čl. 50a UPU-a, kojim se definirani uvjeti izgradnje višestambenih građevina, u st. 1. tč. 2. alineja 7. i 9. propisano je da višestambena građevina ima najviše tri nadzemne etaže, prizemlje i dva kata (P+2). Treća nadzemna etaža može biti potkrovna etaža sa maksimalnom visinom nadozida od 1,2 m. Ispod prizemlja moguće je izgraditi podrum. Visina građevine u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja iznosi maksimalno 9,0 m, višestambena građevina može imati maksimalno četiri (4) stana ili uporabne cjeline ako sadrži i poslovne dijelove.

12. Prema čl. 3. UPU-a visina građevine mjeri se od konačnog zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1.2 m.

13. Sukladno odredbi čl. 110. Zakona o gradnji (NN br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19; dalje: ZG) tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: (1) su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti; (2) su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja, (3) su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, (4) je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, (5) je glavni projekt izradila ovlaštena osoba, (6) je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegovog sadržaja odnosno zamjena njegovih dijelova, (7) je donesen urbanistički plan uređenja ako se dozvola izdaje na području za koji je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

14. Analizirajući ukupnost činjenica koje proizlaze iz sadržaja dokumentacije koja prileži spisu te podvodeći iste pod kontekst gore citiranih propisa Sud nalazi da su osporavana rješenja utemeljena na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava, a što prigovorima iznijetim u tužbi tužitelj nije doveo u sumnju.

15. Nisu osnovani navodi tužitelja u pogledu pogrešno utvrđene visine građevine budući da su početna i završna kota mjerenja pravilno utvrđene, sukladno pravilima struke, odnosno ranije citiranim odredbama UPU-a.

Početna točka mjerenje nalazi se na razini -3,05 m, u visini najniže kote zaravnatog terena tj. visine suterena zapadnog pročelja zgrade, dok je završna točka mjerenja nalazi na razini 4,49 m, odnosno na vrhu nadozida zapadnog pročelja, što daje ukupnu visinu zgrade od 7,54 m.

Vezano za navode tužitelja da visina nadozida na istočnom pročelju nije kotirana valja istaknuti da su u građevinskom projekta (presjeka A-A i B-B) jasno određene dimenzije tog zida 4,73 m, te naglasiti i to da je u konkretnom slučaju relevantna visina nadozida na nižoj, zapadnoj, strani zgrade, a visina tog (nado)zida je u okviru propisanog maksimuma (1,20 m).

Zaključno, vezano za prigovore tužitelja da se planirana građevina ne uklapa u zatečeni kontekst okolnih manjih obiteljskih građevina s dvostrešnim krovovima valja navesti da iz dokumentacije koja prileži spisu, konkretno fotografija koje je uz odgovor na žalbu dostavila zainteresirana osoba, ne proizlazi da se predmetna građevina bitnije razlikuje od ostalih građevina koje se nalaze u njezinom neposrednom okruženju.

16. Slijedom ovako izloženog stanja stvari, Sud utvrđuje da su pobijana rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela zakonita te je stoga, temeljem odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a, odlučeno kao u tč. I. izreke.

17. Odluka o troškovima spora (tč. II., III. i IV. izreke presude) temelji se na odredbama čl. 144.,147. i 148. ZUS-a te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 138/23; dalje: Tarifa).

Zainteresiranim osobama je priznat je trošak zastupanja po odvjetniku kojeg čini: sastav odgovora na tužbu te zastupanje na ročištu održanom 19. veljače 2026. (svaka radnja u pojedinačnom iznosu 1.000,00 € – temeljem Tbr. 27. tč. 1. i tč. 2. Tarife), uvećano za pripadajući PDV (25%), odnosno sveukupno 2.500,00 €.

Zainteresiranim osobama nije priznat trošak zastupanja koji se odnosi na putni trošak opunomoćenika budući da je stav Suda, izražen u nizu ranijih odluka, da se stranci koju zastupa opunomoćenik iz grada koji je udaljen od sjedišta Suda ne priznaje kao opravdani i nužan trošak i trošak naknade materijalnih troškova prijevoza odvjetnika iz mjesta rada u mjesto sjedišta. I drugi sudovi iskazivali su ovakav stav, na primjer odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Gž - 377/04 od 12. rujna 2007., iz koje proizlazi da trošak zastupanja po odvjetniku čije je sjedište izvan područja suda pred kojim se vodi spor na teret protu stranke može iznositi samo toliko koliko bi iznosio trošak odvjetnika čije je sjedište u mjestu suda koji vodi spor. U skladu s prethodnim, zainteresiranim osobama nije priznat niti trošak izbivanja odvjetnika iz pisarnice.

Budući da tužitelj nije uspio u ovome sporu to je njegov zahtjev za naknadu troškova valjalo odbiti kao neosnovan (tč. II. izreke).

U Rijeci 20. ožujka 2026.

Sudac

Vedran Juričić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA

- opunomoćeniku tužitelja Krešimiru Pugelu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Kovačevi, Koren i partneri d.o.o., Rijeka, Supilova 6

- tuženiku Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14

- opunomoćeniku zaineresiranih osoba Ismetu Krupiću, odvjetniku u Zagrebu, Pavla Hatza 8